LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Hanganaki Tupu Ai Pē ʻi he ʻIló
    Ko e Taua Leʻo—1993 | Tīsema 1
    • Hanganaki Tupu Ai Pē ʻi he ʻIló

      “Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui . . . ʻa e mafai ke ʻilo.”​—2 PITA 1:5.

      1, 2. (a) Ko e hā ʻoku lava ke ke ako ʻi hoʻo sio ki he langí? (Loma 1:20) (e) Ko e hā ʻa hono lahi moʻoni ʻo e ʻilo ʻa e tangatá?

      KO E HĀ ʻoku lava ke ke ako mei haʻo hū ki tuʻa ʻi ha pō kaupoʻuli kae tafitonga pea ke sio ki he foʻi māhiná ʻoku ngingila mo e ngaahi fetuʻu taʻefaʻalaua? ʻOku lava ke ke ako ai ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e Toko Taha ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko iá.​—Sāme 19:​1-6; 69:34.

      2 Kapau ʻokú ke loto ke fakalahi ange ʻa e ʻilo ko iá, te ke kaka ki ho funga falé ʻo sio mei ai? ʻOku ngalingali ʻe ʻikai te ke fai pehē. Naʻe ngāueʻaki ʻe Albert Einstein ha fakatātā pehē ke fakahaaʻi ʻa e poini ko e kau saienisí ʻoku ʻikai te nau fakalakalaka moʻoni ʻi he ʻilo ki he ʻunivesí pea ʻoku siʻisiʻi ʻaupito mo ʻenau ʻilo ki he Toko Taha naʻá ne fakatupu iá.a Naʻe tohi ʻe Tōketā Lewis Thomas: “Ko e lavameʻa lahi taha pē ʻe taha ʻa e kau saienisí ʻi he senituli ola lelei taha ko ʻeni ʻi he ngaahi meʻa fakasaienisí ko hono fua ʻilo foʻou ko e koto fakapoʻuli kitautolu; ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ʻa ʻetau ʻilo ʻo fekauʻaki mo natulá pea ʻoku toe siʻisiʻi ange ʻa ʻetau maʻu ʻa e mahino ʻo kau ki aí.”

      3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ko e fakalahi ange ʻo e ʻiló ʻoku fakalahi ai mo e mamahi?

      3 Pea neongo te ke ngāueʻaki hono kotoa ʻa e ngaahi taʻu ʻoku toe ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e moʻuí ke fekumi ki he ʻilo ko iá, te ke hoko pē nai ʻo ʻilo ʻa e fuonounou ʻa e moʻuí pea toe mahino maʻalaʻala ange ʻoku fakangatangata ʻe he taʻe haohaoá mo e ‘kākā’ ʻa e māmani ko ʻení ʻa hono ngāueʻaki ʻe he tangatá ʻa e ʻiló. ʻOku tohi ʻe Solomone ʻo fakahā ʻa e poini ko iá: “He ʻoku ō mo e poto lahi ʻa e mafasia lahi: pea ko ia ʻoku fakalahi ʻene ʻilo ʻoku ne fakalahi ʻene mamahi.” (Koheleti 1:​15, 18) ʻIo, ko e maʻu ʻo e ʻiló mo e potó kae ʻikai ke ʻi ai haʻane fekauʻaki ʻe taha mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá ʻoku faʻa hoko ia ko e mamahi mo e mafasia.​—Koheleti 1:​13, 14; 12:12; 1 Tīmote 6:20.

      4. Ko e hā ʻa e ʻilo ʻoku totonu ke tau loto ke maʻú?

      4 ʻOku fokotuʻu mai ʻe he Tohi Tapú ke ʻoua te tau mahuʻingaʻia ʻi he fakalahi ange ʻo ʻetau ʻiló? ʻIkai. He naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Pitá: “Ka mou tupu ai pe ʻi he kelesi, pea ʻi he ʻiloʻi ʻo hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. Ke ʻo ʻEne ʻAfio ʻa e kololia ʻi he taimi ni, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo itaniti.” (2 Pita 3:18) ʻOku lava pea ʻoku totonu ke tau tali ʻa e ekinaki ko iá ʻoku ʻi ai hono kaunga kiate kitautolu, ʻo ne naʻinaʻi mai ke tau tupu ai pē ʻi he ʻiló. Ka ko e faʻahinga ʻilo fē ia? ʻOku lava fēfē ke tau fakalahi ange ʻa e ʻilo ko iá? Pea ʻoku tau fai pehē moʻoni?

      5, 6. Naʻe fēfē ʻa hono fakamamafaʻi ʻe Pita ʻoku fie maʻu kiate kitautolu ke maʻu ʻa e ʻilo?

      5 Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻi he tohi hono ua ʻa Pitá ko e fakalahi ange ʻa e ʻilo kānokano ki he Toko Taha Fakatupu ʻo e ʻunivesí pea mo Sīsū. ʻI he kamataʻanga ʻo e tohí naʻá ne pehē: “ʻOfa ke fakalahi ʻe he ʻOtua kiate kimoutolu ʻa e kelesi mo e fiemalie [“melino,” NW] ʻi he ʻilo kanokano ki he ʻOtua, mo Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki. He kuo foaki mai ʻe heʻene māfimafi fakaʻotua ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau ki he moʻui, mo e lotu moʻoni ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa ʻEne ʻAfio ʻa ia naʻa ne ui ʻa kitautolu ʻaki hono langilangi mo hono ʻulungaanga lelei.” (2 Pita 1:​2, 3, fakaʻītali ʻamautolu) Ko ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e maʻu ʻo e kelesi mo e melinó ki heʻetau maʻu ʻa e ʻilo ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. ʻOku faituʻunga eni, koeʻuhi he ko e Toko Taha Fakatupu ko Sihová ko e ʻelito ia ʻo e ʻilo moʻoní. Ko ha toko taha ʻoku manavahē ki he ʻOtuá ʻoku malava ke ne vakai ki he ngaahi meʻa ʻi honau tuʻunga totonu ʻo maʻu ʻa e ngaahi fakamulituku ʻuhinga totonú.​—Palōvepi 1:7.

      6 Pea naʻe ekinaki ʻe Pita: “Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e ʻulungaanga lelei; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻulungaanga lelei, ke lava ʻa e mafai ke ʻilo; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e mafai ke ʻilo, ke lava ʻa e anga fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi kita,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e anga fakamaʻumaʻu, ke lava ʻa e kataki; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e kataki, ke lava ʻa e nofo ki he ʻOtua [“anga-līʻoa fakaʻotua,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e nofo ki he ʻOtua ke lava ʻa e feʻofaʻaki fakalotu [“feʻofaʻaki fakatokoua,” NW]; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e feʻofaʻaki fakalotu, ke lava ʻa e ʻofa. He kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (2 Pita 1:​5-8, fakaʻītali ʻamautolu.)b ʻI he vahe hono hoko maí, ʻoku tau lau ai ko e maʻu ʻo e ʻiló ʻoku tokoni ia ki he kakaí ke nau hao ai mei he ngaahi meʻa fakamousaʻa ʻo māmaní. (2 Pita 2:20) Ko ia ʻoku ʻai ʻe Pita ke mahino ko kinautolu ʻoku nau lolotonga hoko ko e kau Kalisitiané ʻoku fie maʻu kiate kinautolu ʻa e ʻiló, ʻo hangē pē ko kinautolu kuo nau ʻosi tauhi kia Sihová. ʻOkú ke kau ki ha taha ʻo e ongo faʻahinga ko ʻení?

      Ako, Toe ʻAi, mo Ngāueʻaki

      7. Ko e hā ʻa e founga kuo maʻu ai ʻe he tokolahi ʻa e ʻilo kānokano ʻo e ngaahi moʻoni tefito ʻa e Tohi Tapú?

      7 ʻOkú ke ako nai ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi he ʻokú ke fakatokangaʻi ʻa e moʻoní ʻi heʻenau pōpoakí. ʻI ha houa ʻe taha nai tuʻo taha ʻi he uike, ʻokú ke ako ai ki ha kaveinga mei he Tohi Tapú ʻo ngāueʻaki ha tohi ko ha tokoni pē ʻo hangē ko e Te Ke Malava ʻo Moʻui Taʻengata he Palataisi ʻi he Māmaní. Ko e meʻa lelei ʻaupito ia! Ko e tokolahi kuo nau fai ha ako pehē mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau maʻu ai ʻa e ʻilo kānokano. Ka neongo ia, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakalahi ange ai ʻa e meʻa ʻokú ke lolotonga akó? Ko ha ngaahi fokotuʻu ʻeni ʻe niʻihi.c

      8. ʻI he teuteu ki ha ako, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha toko taha ako ke lahi ange ai ʻa e meʻa te ne akó?

      8 ʻI hoʻo teuteu ki hoʻo akó, tomuʻa vakaiʻi ʻa e meʻa ʻe fai ki ai ʻa e akó. ʻOku ʻuhingá eni ke vakai ki he kaveinga ʻo e vahé, ngaahi kaveinga tokoní, pea ki ha ngaahi fakatātā ʻoku ngāueʻaki ke fakamahino ʻa e fakamatalá. Pea ʻi hoʻo lau ha palakalafi pe ko ha konga ʻo e tohí, kumi ʻa e ngaahi fakakaukau tefitó pea mo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻokú ne poupouʻi ʻa e fakamatalá, pea laineʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ke vakaiʻi pe kuó ke maʻu ʻa e ngaahi moʻoni naʻá ke lau hifo ki aí, feinga ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi palakalafí. ʻI hono fai ʻa e meʻá ni, feinga ke ke faʻu ʻa e ngaahi talí ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau. Fakaʻosí, toe vakai ki he lesoní, ʻo feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi poini tefito mo e ngaahi fakamatala ʻoku poupou ki aí.

      9. ʻOku tokoni fēfē ki ha toko taha ʻa hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻo fekauʻaki mo e teuteu ki he akó ke ako ha meʻa mei ai?

      9 Kapau te ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ko ʻení, ʻe lava ke ʻamanekina ʻe fakalahi ange ai ʻa hoʻo ʻiló. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e ʻuhinga ʻe tahá te ke lau ʻa e fakamatalá mo e holi vēkeveke ke ako, ʻo hangē pē ko hono teuteuʻi ʻa e kelekelé ke tō ki ai ha ngoue. ʻI hono maʻu ʻa e fakakaukau fakalūkufuá pea kumi leva ʻa e ngaahi poini tefitó mo e ngaahi ʻuhingá, te ke ʻilo ai ʻa e felāveʻi ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiikí ki he kaveingá pe ki he konga fakaʻosí. Ko ha toe vakai fakaʻosi ki ai ʻe tokoni ia kiate koe ke manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ke ako ki aí. Ko e hā ʻe tokoni kiate koe ʻamui ange, he lolotonga ʻa hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú?

      10. (a) Ko e hā ʻoku fakangatangata ai pē ʻa e ʻaonga ʻo hono toe ʻai ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa pe fakamatala foʻoú? (e) Ko e hā ʻoku kau ki he “toe fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa foʻoú ʻi ha vahaʻa taimi lōloa ange”? (f) Ko e hā ʻa e ʻaonga naʻe maʻu nai ʻe he ngaahi foha ʻIsilelí ʻi hono faʻa toe ʻai ha meʻa?

      10 ʻOku ʻilo ʻe he kau mataotao fakaakó ʻa e mahuʻinga ʻo hono toe ʻai faingatonu ʻo ha meʻa mo ha taumuʻa lelei. ʻOku ʻikai ko e toe faʻifaʻitaki pē ʻeni ki ha ngaahi foʻi lea ʻaki ʻa e angimui pē ki ai, ʻa ia naʻá ke fai pehē nai ʻi he ʻapi akó he lolotonga ʻo ha ako ki ha hingoa, ki ha moʻoniʻi meʻa, pe ko ha fakakaukau. Ka, ʻokú ke fakatokangaʻi nai ʻoku vave pē ʻene ngalo ʻa e meʻa naʻá ke laú, naʻe vave pē ʻene mole atu mei hoʻo manatú? Ko e hā hono ʻuhingá? ʻE hoko nai ʻo fakapipiko ʻa e toe faʻifaʻitaki ʻo angimui ki ha foʻi lea pe ha moʻoniʻi meʻa foʻou, pea ko hono ngaahi olá ʻoku ʻikai ke tolonga. Ko e hā ʻe lava ke ne liliu ʻa e meʻa ko iá? ʻE tokoni ʻa hoʻo loto moʻoni ke ke akó. Ko e toe vakai ki ai ʻaki ha taumuʻa lelei ko e meʻa mahuʻinga ia ʻe taha. ʻI ha ngaahi miniti siʻi pē ʻi he ʻosi ʻo haʻo ako ki ha meʻa, feinga ke ke fakamanatu hake ʻiate koe pē ʻa e meʻa naʻá ke ako ki aí, ki muʻa naʻa ngalo mei hoʻo manatú. Kuo ui ʻeni ko e “toe fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa foʻoú ʻi ha vahaʻa taimi lōloa ange.” ʻI hoʻo toe fakamanatu ki muʻa naʻa ngalo ia mei hoʻo manatú, ʻokú ke fakalahi atu ʻa e lōloa ʻo e manatu ki ha meʻa. Ko e ngaahi tamai ʻi ʻIsilelí naʻa nau faʻa akonakiʻaki ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki heʻenau fānaú. (Teutalōnome 6:​6, 7, PM) ʻOku ʻuhinga ʻa e “faʻa ako ʻaki” ki he akoʻi ʻaki ʻa hono faʻa toe ʻai. ʻOku ngalingali ko e tokolahi ʻo e ngaahi tamai ko iá, naʻa nau ʻuluaki lau ʻa e ngaahi laó ki honau ngaahi fohá; hili iá naʻa nau toe ʻai atu ʻa e fakamatala; pea nau toki ʻeke ki honau ngaahi fohá ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo fekauʻaki mo e meʻa naʻa nau akó.

      11. Ko e hā ʻoku lava ke fai ʻi he lolotonga ʻo e ako Tohi Tapú ke fakalahi ange ai ʻa e meʻa ʻoku ako ki aí?

      11 Kapau ʻoku fai ʻe ha toko taha Fakamoʻoni ha ako Tohi Tapu mo koe, ʻokú ne tokoni nai kiate koe ke ke ako ha meʻa ʻaki hono fai ha ngaahi fakamatala fakanounou anga-fakalakalaka ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻi he lolotonga ʻo e akó. ʻOku ʻikai ko ha founga fakatamaiki ʻeni ia. Ko ha founga ia ʻoku tokoni ke toe lelei ange ai ʻa e akó, ko ia kau fiefia ki he taimi ʻoku fai ai ʻa e toe fakamanatú. Pea ʻi he ʻosi ʻa e akó, kau ki he fakamanatu fakaʻosí ʻa ia ʻokú ke fai ai ʻa e talí mei hoʻo manatú pē. Te ke fakamatala nai ʻa e ngaahi poiní ʻi he ngaahi lea pē ʻaʻau ʻo hangē ko ia te ke fai ʻi hano akoʻi ha toko taha kehe. (1 Pita 3:15) ʻOku tokoni ʻeni ke ʻai ʻa e meʻa kuó ke ako ki aí ko e konga ia ʻo hoʻo manatu fuoloa angé.​—Fakafehoanaki mo Sāme 119:​1, 2, 125; 2 Pita 3:1.

      12. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he toko taha akó ke fakaleleiʻi ange ai ʻa ʻene manatú?

      12 Ko e toe meʻa ʻe taha ʻe tokoni ʻaupito kiate koe, ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe taha pe ua, ke ke tala ʻa e meʻa kuó ke akó ki ha toko taha kehe, mahalo pē ki ha kaungāako, ko ha kaungāngāue, pe ha kaungāʻapi. Te ke lave nai ki he kaveingá pea toki pehē ʻokú ke feinga ke manatuʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga tefito pe ko e ngaahi potutohi mei he Tohi Tapú ʻokú nau poupouʻi ʻa e fakamatalá. ʻE fakatupunga nai ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻa e toko taha ko iá. Pea neongo ʻe ʻikai ke hoko eni, ko hoʻo toe ʻai ʻa e fakamatala foʻoú ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe taha pe uá te ne fokotuʻu maʻu ia ki hoʻo manatú. Pea kuó ke ako moʻoni ʻa e meʻa ko iá, ʻo fai ʻa ia ʻoku ekinaki mai ʻi he 2 Pita 3:18.

      Ako Longomoʻui

      13, 14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau loto ke laka atu mei he maʻu mo manatuʻi pē ʻa e ngaahi fakamatalá?

      13 ʻOku mahulu atu ʻa e akó ki ha meʻa ʻo ʻikai ko hono maʻu pē ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá pe ko e malava ke manatuʻi ʻa e ngaahi fakamatalá. Naʻe fai ʻa e meʻa ko iá ʻe he kakai lotu ʻi he taimi ʻo Sīsuú ʻaki ʻa ʻenau toutou leaʻaki pē ʻa e ngaahi lea tatau ʻi heʻenau ngaahi lotú. (Mātiu 6:​5-7) Ka naʻe fēfē ʻa hono ueʻi kinautolu ʻe he fakamatalá? Naʻe maʻu ai meiate kinautolu ha ngaahi fua ʻoku anga-tonu? ʻIkai. (Mātiu 7:​15-17; Luke 3:​7, 8) Ko e palōpalema ʻe taha ko e ʻilo ko iá naʻe ʻikai ke hū atu ki honau ngaahi lotó, ʻo hoko ai ha ngaahi ola ʻaonga kiate kinautolu.

      14 Fakatatau kia Pita, ʻoku ʻikai ke totonu ke pehē ʻa e kau Kalisitiané ia ʻi he taimi ko iá pea naʻa mo e taimí ni. ʻOkú ne naʻinaʻi mai kiate kitautolu ke tau tānaki mai ʻa e ʻiló ki heʻetau tuí ʻa ia ʻe tokoni kiate kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakapikopikó pe taʻe fuá. (2 Pita 1:​5, 8) Ke hoko ʻeni kiate kitautolu, kuo pau ke tau loto ke tupu ai pē ʻi he ʻilo ko iá pea ke tau loto ke ne ueʻi loloto kitautolu, ke aʻu ki hotau lotoʻilotó. ʻE ʻikai nai ke hoko maʻu pē ʻeni.

      15. Ko e hā ʻa e palōpalema naʻe hoko ki he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane Hepeluú?

      15 ʻI he taimi ʻo Paulá naʻe ʻi ai ha palōpalema ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni ʻi he kau Kalisitiane Hepeluú. ʻI he tuʻunga ko e kau Siú, naʻe ʻi ai ʻa ʻenau ʻilo ʻo kau ki he Tohi Tapú. Naʻa nau ʻilo ʻa Sihova mo e niʻihi ʻo ʻene ngaahi meʻa naʻá ne fie maʻu meiate kinautolú. Ki mui ai naʻe tānaki atu ki heʻenau ʻiló ʻa e meʻa fekauʻaki mo e Mīsaiá, pea naʻa nau tui ki ai, pea naʻa nau papitaiso ko e kau Kalisitiane. (Ngāue 2:​22, 37-41; 8:​26-36) ʻI he ngaahi māhina mo e ngaahi taʻu, ʻoku pau naʻa nau kau ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiane, ʻa ia naʻe malava ke nau kau ai ki he lau ʻo e ngaahi konga Tohi Tapú pea mo hono fai ʻa e ngaahi tali. Ka neongo ia, ko e niʻihi naʻe ʻikai pē te nau tupu ai pē ʻi he ʻiló. Naʻe tohi ʻe Paula: “He neongo naʻe totonu ke mou faiako, koeʻuhi ko hoʻomou fuoloa, ka ko homou tāu ʻeni ke toe ako kiate kimoutolu ʻe ha taha ʻa e motuʻalea ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e folofola ʻa e ʻOtua. ʻIo, kuo mou hoko ko ha kakai ʻoku tuha mo ha huʻakau pe, ʻo ʻikai mo e meʻakai malohi.” (Hepelū 5:12) ʻE lava fēfē ke hoko ha meʻa pehē? ʻE toe hoko nai ʻeni kiate kitautolu?

      16. Ko e hā ʻa e permafrost, pea ʻoku fēfē ʻa ʻene uesia ʻa e ngaahi ʻakaú?

      16 Ko ha fakatātā, fakakaukau ange ki he permafrost, ko e kelekele kuo momoko ʻo fefeka maʻu ai pē ʻi he ʻOseni ʻĀketiká mo e ngaahi feituʻu kehe ʻa ia ko e ʻavalisi ʻo e fua ʻo e māfana aí ʻoku māʻulalo ange ia ʻi he tuʻunga moko teiló. Ko e kelekele, ngaahi maka, mo e vai ʻi he kelekelé ʻoku momoko ʻo fefeka kātoa, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku aʻu hono lolotó ki he mita ʻe 900. ʻI he faʻahitaʻu māfaná, ʻoku vaia nai ʻa e meʻa fefeka ʻi he fukahi kelekelé. Kae kehe, ko e kelekele manifi ko ʻeni kuo vaiá ʻoku faʻa hoko ia ko e pelepela pē koeʻuhi he ʻoku ʻikai lava ʻa e vaí ke tafe hifo ki he permafrost ʻi laló. Ko e ngaahi ʻakau ʻoku tupu ʻi he fukahi kelekele manifi ko ia ʻi ʻolungá ʻoku faʻa iiki mo kihi pē; ʻoku ʻikai ke lava ke hū hifo ʻa honau ngaahi aká ʻi he permafrost. Te ke fifili nai: ‘Ko e hā ʻa e kaunga ʻo e permafrost ki heʻeku tupu hake ʻi he ʻilo ki he moʻoni fekauʻaki mo e Tohi Tapú?’

      17, 18. ʻOku lava fēfē nai ke ngāueʻaki ʻa e permafrost pea mo hono fukahi kelekelé ke ne fakatātāʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane Hepeluú?

      17 ʻOku fakatātāʻi lelei ʻe he permafrost ʻa e tuʻunga ʻo e mafai fakaefakakaukau ʻo ha toko taha ʻoku ʻikai ke kau longomoʻui ia ʻi hono maʻu mo manatuʻi ha meʻa, pe ngāueʻaki ʻa e ʻilo kānokanó. (Fakafehoanaki mo Mātiu 13:​5, 20, 21.) ʻOku ngalingali ʻoku maʻu ʻe he toko taha ko iá ʻa e malava fakaefakakaukau ke ako ki he ngaahi meʻa kehekehe, kau ki ai mo e moʻoni fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻá ne ako ʻa e “motuʻalea ʻo e ngaahi elemeniti ʻo e folofola ʻa e ʻOtua” pea naʻá ne taau nai ai ke papitaiso, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane Hepelū ko ē. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai te ne “tuiaki atu ki he tuʻunga matuʻotuʻá,” ke fakalaka atu ia mei he “akonaki tefito ʻo kau ki he Kalaisí.”​—Hepelū 5:12; 6:1, NW.

      18 Fakakaukauloto atu ki he niʻihi ʻo e kau Kalisitiane ʻi he ngaahi fakataha ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻa nau kau ki he ngaahi fakatahá pea naʻa nau ʻāʻā pē, ka naʻe kau ʻa honau ʻatamaí ʻi he ako ha meʻa? Naʻe longomoʻui mo fakamātoato ʻa ʻenau tupu ai pē ʻi he ʻiló? Mahalo pē ʻikai. Ko e faʻahinga naʻe ʻikai ke matuʻotuʻa fakalaumālié, ko haʻanau kau pē ki he ngaahi fakatahá naʻe hoko pē ia ʻi he fukahi kelekele manifi hangē pē ko e fakatātaá, ko e loloto hifo ki laló naʻe kei momoko ʻo fefeka maʻu ai pē. Naʻe ʻikai lava ke hū ʻa e ngaahi aka ʻo e ngaahi moʻoni fefeka mo fihi angé ki he tuʻunga ko ʻeni ʻo e permafrost fakaefakakaukaú.​—Fakafehoanaki mo ʻAisea 40:24.

      19. ʻI he ʻahó ni, ko e hā ʻa e founga ʻe hoko nai ai ha Kalisitiane kuo kau fuoloa ki he moʻoní ʻo hangē ko e kau Kalisitiane Hepeluú?

      19 ʻOku lava ke meimei tatau pē ia mo ha Kalisitiane ʻi he ʻahó ni. Neongo ʻokú ne ʻi ai ʻi he ngaahi fakatahá ka ʻoku ʻikai te ne ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi taimi ko iá ke ne tupu ai pē ʻi he ʻiló. Fēfē ʻa ʻene kau longomoʻui ʻi he ngaahi fakatahá? ʻE fie maʻu ha feinga lahi nai ki ha toko taha foʻou pe ha talavou ke ne lau ha veesi mei he Tohi Tapú pe fai ha tali ʻaki ʻa e ngaahi lea pē ʻoku hā ʻi he palakalafí, pea fakatatau ki heʻene malavá ʻoku hā mei ai ʻa e feinga lelei ʻoku taau ke fakaongoongoleleiʻi. Ka naʻe fakahā ʻe Paula ʻo kau ki he niʻihi kehe, koeʻuhi ko e fuoloa ʻenau hoko ko e kau Kalisitiané, naʻe totonu ke nau fakalaka atu mei he ʻuluaki tuʻunga pē naʻa nau kamata aí ʻo kapau ʻoku nau loto ke hanganaki tupu ai pē ʻi he ʻiló.​—Hepelū 5:14.

      20. Ko e hā ʻa e sivisiviʻi kita fakaʻāuliliki ʻoku totonu ke fai ʻe he toko taha taki taha ʻo kitautolu?

      20 Kapau ʻoku ʻikai pē ke fakalaka atu ha Kalisitiane kuo kau fuoloa ki he moʻoní mei hono lau pē ha veesi mei he Tohi Tapú pe fai pē ʻa e fakamatala fakahangatonu mei he palakalafí, ʻoku ngalingali ko ʻene kau ki he fakatahá ʻoku fai pē ia mei he “fukahi kelekele” ʻo hono ʻatamaí. Ke hoko atu ʻa ʻetau fakatātā ki he permafrost, ʻi he ʻosi atu ʻa e ngaahi fakatahá ʻoku kei fakamomoko ʻo fefeka ai pē ʻa ʻene mafai fakaefakakaukau lolotó. ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘Ko e tuʻunga ia ʻoku ou ʻi aí? Kuo u tuku ke hoko kiate au ha faʻahinga permafrost fakaefakakaukau pehē? ʻOku fēfē ʻa ʻeku tokanga fakaefakakaukau mo ʻeku mahuʻingaʻia ʻi he ako ha meʻa?’ Neongo ʻoku ʻikai te tau fiemālie ʻi heʻetau ngaahi tali faitotonu ki hení, ka ʻe lava ke tau kamata ʻi he taimí ni ke fai ha meʻa ke tau tupu ai pē ʻi he ʻiló.

      21. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe lave ki ai ki muʻa atu ʻe lava ke ke ngāueʻaki ʻi he teuteu pe ko e kau ki he ngaahi fakatahá?

      21 ʻE lava ke tau ngāueʻaki fakafoʻituitui pē ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻi he palakalafi 8. ʻOku lava ke tau loto-ʻalovili ke feinga atu ki he matuʻotuʻa fakalaumālié mo e ʻilo ʻo lahi angé, tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻo ʻetau feohi mo e fakatahaʻangá. ʻE fie maʻu ki ha niʻihi ke nau teuteu ke toe tōtōivi ange ki he ngaahi fakatahá, ʻo toe langaʻi ʻa e ʻulungāanga ʻaki naʻe fai ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻá ka kuo fakaʻau ke siʻi ange ʻo tuku. ʻI he lolotonga ʻo hoʻo teuteú, feinga ke fakapapauʻi pe ko e hā ʻa e ngaahi poini tefitó pea ke maʻu ʻa e mahino ki he ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku ʻikai anga-maheni mo ia ka ʻoku ngāueʻaki ke maʻu ʻa e mahino ki he ngaahi ʻuhingá. Fakasio ki ha tuʻunga pe tafaʻaki foʻou ʻi he fakamatala ʻoku fai ai ʻa e akó. ʻI ha founga meimei tatau pē, lolotonga ʻa e fakatahá, feinga ke ke ngāueʻaki ʻiate koe pē ʻa e ngaahi fokotuʻu naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi 10 mo e 11. Feinga ke ke tokanga fakaefakakaukau, ʻo hangē ʻokú ke hanganaki tauhi ke vela ʻa e fua māfana ʻo ho ʻatamaí. Ko e meʻa ko ʻení ʻe fepaki ia mo e hehema ke hoko ʻa e “permafrost”; ko e feinga tokanga pehē te ne toe fakavaia ha tuʻunga “fakamomoko ʻo fefeka” naʻe tupu nai ki muʻa atu.​—Palōvepi 8:​12, 32-34.

      Ko e ʻIló, ko ha Tokoni ke Fua Lahi

      22. Kapau te tau ngāue ke fakalahi ange ʻa ʻetau ʻiló, ko e hā ʻa e ʻaonga te tau maʻú mei aí?

      22 ʻE ʻaonga fēfē kiate kitautolu tāutaha ʻo kapau te tau ngāue ki he meʻa ko ʻeni ko e tupu ai pē ʻi he kelesi mo e ʻilo ʻo fekauʻaki mo hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí? ʻI heʻetau feinga lahi ke ʻai ke tokanga ai pē ʻa hotau mafai fakaefakakaukaú, ʻo mateuteu ke ne maʻu ʻa e ʻiló, ʻe tō loloto hifo leva ʻa e ngaahi tenga foʻou mo fihi ange ʻo e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e Tohi Tapú, pea ʻe tupulekina ai ʻa e mahino ʻoku tau maʻú ʻo tuʻu maʻu ai pē ia. ʻE ala fakatatau ia ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻi ha talanoa fakatātā kehe ia ʻo fekauʻaki mo e ngaahi lotó. (Luke 8:​5-12) Ko e ngaahi tenga ʻoku tō ki he kelekele leleí ʻe lava ke tupu ai ʻa e ngaahi aka mālohi ke poupouʻi ʻa e fuʻu ʻakau ʻa ia ʻoku tupu mo fua.​—Mātiu 13:​8, 23.

      23. Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻe hoko ʻi heʻetau tukulotoʻi ʻa e fakamatala ʻi he 2 Pita 3:18? (Kolose 1:​9-12)

      23 Naʻe kiʻi faikehekehe ʻa e talanoa fakatātā ia ʻa Sīsuú, ka ko e ngaahi ola leleí naʻe meimei tatau mo ia naʻe talaʻofa ʻe Pitá: “Pea koeʻuhi ko e meʻa ko ia, ke fai ʻe kimoutolu foki homou tukuingata ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na ʻa e ʻulungaanga lelei; pea ʻi hoʻomou maʻu ʻa e ʻulungaanga lelei, ke lava ʻa e mafai ke ʻilo, . . . He kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.” (2 Pita 1:​5-8) ʻIo, ko ʻetau tupu ai pē ʻi he ʻiló ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau fua lahi. Te tau ʻilo ʻe toe lahi ange ʻa e fiefiá ʻi he toe lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻú. (Palōvepi 2:​2-5) Te ke manatuʻi lelei pē ʻa e meʻa ʻokú ke ako ki aí pea ʻe ʻaonga ʻaupito ʻi hoʻo akoʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ko e kau ākonga. Pea ʻi he founga ko ʻení foki, te ke hoko ʻo fua lahi ange pea ke ʻoatu ai ha lāngilangi ki he ʻOtuá mo hono ʻAló. Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe Pita ʻa ʻene tohi hono uá: “Ka mou tupu ai pe ʻi he kelesi, pea ʻi he ʻiloʻi ʻo hotau ʻEiki mo Fakamoʻui ko Sisu Kalaisi. Ke ʻo ʻEne ʻAfio ʻa e kololia ʻi he taimi ni, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻo itaniti.”​—2 Pita 3:18.

      [Fakamatala ʻi lalo]

      a “[Ko e fakalahi ange ʻi he ʻiló] ʻoku ala fakatatau ia ki ha tangata ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e foʻi māhiná, pea ʻokú ne kaka ki hono funga falé ke toe ofi ange ʻene sio ki he maamaʻanga ko iá.”

      b Ko e ongo ʻuluaki ʻulungāanga ʻi he konga ko ʻení ko e tui mo e ʻulungāanga leleí, naʻe lave ki ai ʻi he makasini ʻo Nōvema 1, 1993.

      c Ko e ngaahi fokotuʻu ko ʻení ʻe lava ke tokoni foki ki he kau Kalisitiane kuo nau fuoloa ʻi he moʻoní ke toe lahi ange ai ʻa e meʻa ʻoku nau maʻu mei heʻenau ako fakafoʻituituí mo ʻenau teuteu ki he ngaahi fakatahá.

      ʻOkú Ke Manatuʻi?

      ◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke mahuʻingaʻia ʻi he fakalahi ange ʻa hoʻo ʻiló?

      ◻ ʻOku lava fēfē ke lahi ange ʻa e ʻaonga ʻe maʻu ʻe ha toko taha ako Tohi Tapu foʻou mei heʻene akó?

      ◻ Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki te ke loto ke fakaʻehiʻehi mei aí, ʻo hangē ko ia kuo fakatātāʻi ʻe he permafrost?

      ◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke loto-ʻalovili ke fakaleleiʻi ange ʻa hoʻo malava ke fakalahi ange hoʻo ʻiló?

      [Fakatātā ʻi he peesi 24]

      ʻOku ou faingataʻaʻia ʻi he permafrost fakaefakakaukaú?

  • ʻAi ke ʻIate Koe ʻa e Mapuleʻi Kitá pea mo Tupulekina
    Ko e Taua Leʻo—1993 | Tīsema 1
    • ʻAi ke ʻIate Koe ʻa e Mapuleʻi Kitá pea mo Tupulekina

      “Ke lava ʻi hoʻomou maʻu tui na . . . ʻa e anga fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi kita”, NW].”​—2 PITA 1:​5, 6.

      1. Ko e hā ʻa e tuʻunga hāhāmolofia ʻene hokó ʻe fai nai ai ʻe ha Kalisitiane ha ngāue fakamoʻoni?

      NAʻE pehē ʻe Sīsū: “ʻE ʻave kimoutolu ki he ngāhi kovana, mo e ngāhi tuʻi, koeʻuhi ko au, ke ai ha fakamatala kiate kinautolu.” (Mātiu 10:18) Kapau ʻe ʻave koe ki ha kōvana, ki ha fakamaau, pe ki ha palesiteni, ko e hā te ke lea ʻo kau ki aí? ʻE ʻuluaki fekauʻaki nai mo e ʻuhinga ʻokú ke ʻi ai aí, ko hao tukuakiʻi. ʻE tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki hoʻo fakamatalá. (Luke 12:​11, 12) Ka ʻe lava ke ke lea ʻo kau ki he mapuleʻi kitá? ʻOkú ke fakakaukau ko ha konga mahuʻinga ia ʻo ʻetau pōpoaki faka-Kalisitiané?

      2, 3. (a) Ko e hā naʻe hoko ʻo lava ai ke fai fakamoʻoni ʻa Paula kia Filike mo Telusilá? (e) ʻI he tuʻunga ko iá, ko e ha naʻe feʻunga mālie ai ʻa e kaveinga ko e mapuleʻi kitá ke lea ʻa Paula ʻo kau ki ai?

      2 Fakakaukau ange ki ha meʻa moʻoni naʻe hoko. Naʻe puke ʻe ha ʻofisa fakakautau ha toko taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻomai ke hopo. ʻI he tuku ange hano faingamālie ke ne leá, naʻá ne fie fakamatala ʻo kau ki heʻene ngaahi tuí ʻi hono tuʻunga ko e toko taha Kalisitiané, pea ko ha toko taha fakamoʻoni. ʻE lava ke ke sivisiviʻi ʻa e fakamatalá pea te ke ʻilo ai naʻá ne fai ʻa e fakamoʻoni ki he fakamaauʻangá ʻo fekauʻaki mo e “faitotonu, mo e fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi,” NW] kita, mo e fakamāu ʻoku tuʻunuku mai.” ʻOku tau lave ki he meʻa naʻe hokosia ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ʻi Sesaliá. Naʻe ʻosi fai ʻa e ʻuluaki fehuʻi fakafihi. “Pea hili ʻa e ʻaho niʻihi, kuo hoko mai ʻa Filike mo hono uaifi ko Telusila, ʻa ia ko e taʻahine Siū, naʻa ne fekau ke ʻomi ʻa Paula, ʻo ne fanongo ki heʻene fakamatala ki he lotu [“tui,” NW] kia Kalaisi Sīsū.” (Ngāue 24:24) ʻOku hā mei he hisitōliá ko Filiké “naʻá ne faʻa fai ʻa e faʻahinga meʻa anga-fakamamahi mo e holi fakakakano kotoa pē, ʻo ne ngāueʻaki ʻa e mafai ʻo ha tuʻi kae fakahoko ia ʻaki ʻa e ʻulungāanga ʻo ha pōpula.” Naʻe tuʻo ua ʻene mali ki muʻa ia peá ne toki fakalotoʻi ʻa Telusila ke ne vete mo hono husepānití (ko e maumauʻi ia ʻo e lao ʻa e ʻOtuá) pea ke ne hoko ko hono uaifi hono tolu. Ko Telusila nai naʻá ne fie fanongo ki he lotu foʻoú, ʻa e lotu faka-Kalisitiané.

      3 Naʻe hoko atu ʻa Paula ʻene fakamatala ki he “faitotonu, mo e fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi,” NW] kita, mo e fakamāu ʻoku tuʻunuku mai.” (Ngāue 24:25) Naʻe fakaeʻa nai ʻe he meʻa ko ʻení ʻa e faikehekehe lahi ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e anga-tonu ʻa e ʻOtuá mo e anga-fakamamahi mo e fakamaau taʻe totonu naʻe kau ki ai ʻa Filike mo Telusilá. Naʻe ʻamanaki nai ʻa Paula ke ueʻi ʻa Filike ke ne fai ha fakamaau totonu ki he meʻa fekauʻaki mo iá. Ka ko e hā ke ʻo hake ai ʻa e “fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi,” NW] kita, mo e fakamāu ʻoku tuʻunuku mai”? Naʻe fakaʻekeʻeke ʻe he ongo meʻa ʻulungāanga taʻe taaú ni pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fekauʻaki mo e “lotu [“tui,” NW] kia Kalaisi Sīsū.” Ko ia naʻe fie maʻu kiate kinaua ke na ʻilo ʻoku fakakau ki he muimui kia Sīsuú ʻa e mapuleʻi ʻo ʻete ngaahi fakakaukaú, leá, mo e ngaahi ngāué, ʻa ia ko e ʻuhinga ia ki he mapuleʻi kitá. ʻE fai ha fakamatala ʻe he kakai hono kotoa pē ki he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo ʻenau fakakaukaú, ngaahi leá, mo ʻenau ngaahi ngāué. Ko ia ai, naʻe mahuʻinga lahi ange ʻa e fakamaau naʻe fehangahangai mo e kōvaná mo hono uaifí ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi ha fakamaau pē ʻe fai ʻe Filike ʻo fekauʻaki mo Paula. (Ngāue 17:​30, 31; Loma 14:​10-12) ʻOku mahino leva, ʻi he fanongo ki he pōpoaki ʻa Paulá, “naʻe tetetete ʻa Filike.”

      ʻOku Mahuʻinga ka ʻOku ʻIkai Faingofua

      4. Ko e hā ko ha konga mahuʻinga ai ʻa e mapuleʻi kitá ki he lotu faka-Kalisitiane moʻoní?

      4 Naʻe ʻiloʻi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá ko e mapuleʻi kitá ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga ia ʻo e lotu faka-Kalisitiané. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻeni ʻe he ʻaposetolo ko Pitá, ko e toko taha ia ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻo Sīsuú. ʻI heʻene tohi kiate kinautolu te nau “hoko . . . ko e kakai ʻoku ʻinasi ʻi he anga ʻo e ʻOtua” ʻi hēvaní, naʻe ekinaki ai ʻe Pita ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungāanga pau ʻoku taʻe ala tuku, ʻo hangē ko e tui, ʻofa, mo e mapuleʻi kita. Ko ia ai, naʻe kau ʻi he fakapapauʻi ko ʻení ʻa e mapuleʻi kitá: “He kapau ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻa ni, ʻo tupulekina, ʻe ʻikai ai te mou fakapikopiko pe taʻefua, ʻi he lavaʻi ʻo e ʻilo kanokano ki hotau ʻEiki ko Sisu Kalaisi.”​—2 Pita 1:​1, 4-8.

      5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mātuʻaki tokanga ʻo fekauʻaki mo e mapuleʻi kitá?

      5 Kae kehe, ʻokú ke ʻilo ʻoku faingofua ange ke pehē ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e mapuleʻi kitá, ʻi hano ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku pehē aí, he ʻoku tātātaha pē ke hā ʻa e ʻulungāanga ko e mapuleʻi kitá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Paula ʻi he 2 Tīmote 3:​1-5 ʻa e ngaahi anga ʻo e fakakaukau ʻe eʻa lahi ʻi hotau taimí, ʻi he “kuonga fakamui.” Ko e taha ʻo e anga ʻe fakaʻilongaʻi ʻaki hotau taimí ko e tokolahi te nau “taʻe fakamaʻumaʻu [“ʻikai mapuleʻi kita,” NW].” ʻOku tau sio ki hono fakamoʻoniʻi ʻeni ʻi hotau ʻahó ni, ʻikai ko ia?

      6. ʻOku anga-fēfē hono fakahāhā ʻo e taʻe mapuleʻi kitá ʻi he ʻahó ni?

      6 ʻOku tui ʻa e kakai tokolahi ʻoku kau lelei ki he moʻui lelei fakasinó ʻa hono “fakahā ʻa hoʻo ngaahi ongoʻí ʻo ʻoua ʻe toe fakamaʻumaʻu” pe ke “fakahā mālohi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó pe ko e ʻitá.” Kuo poupouʻi ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukaú ʻe he faʻahinga ʻoku ʻiloa mo manakoa ko e faʻifaʻitakiʻanga ia ʻa ia ʻoku faʻa lave ki ai ʻi he ongoongó ʻa ia ʻoku ngalingali ʻoku nau siʻaki ha faʻahinga mapuleʻi kita pē, pea ʻoku nau fakaʻatā ke hā ʻa ʻenau ngaahi ongoʻi ʻi honau lotó ʻokú ne ueʻi kinautolu ke fai ha meʻá. Ko e fakatātā: Ko e tokolahi ʻoku nau saiʻia ʻi he ngaahi sipotí kuo nau anga ki hono fakahā tō tuʻa ʻa e ongo ʻo e lotó, naʻa mo e tōlili fakamālohí. ʻE ʻikai lava nai ke ke manatuʻi mei he ongoongó, ʻa e ngaahi taimi naʻe hoko ai ha ngaahi fuhu anga-fakamanu pe ngaahi ʻohofi fakatokolahi naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fai ai ha sipoti? Ka, ʻoku ʻikai ko e taumuʻa eni ke tau fakamoleki ha taimi lahi ki hono fakalau ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ʻikai ke mapuleʻi kitá. ʻOku lava ke ke lave ki he ngaahi tafaʻaki lahi ʻa ia ʻoku fie maʻu ai kiate kitautolu ke fakahā ʻa e mapuleʻi kitá​—ko e lahi ʻo ʻetau maʻu ʻa e meʻakaí mo e inú, ko ʻetau feangainga ko e tangata mo e fefiné, pea mo e taimi mo e paʻanga ʻoku fakamoleki ki he ngaahi meʻa ʻoku tau saiʻia aí. Ka ʻi he lelei ange ke ʻoua te tau sivisiviʻi fakatamulu pē ʻa e ngaahi tuʻunga lahi ko iá, te tau sivisiviʻi ʻa e tafaʻaki tefito pē ʻe taha ʻa ia kuo pau ke tau fakahāhā ai ʻa e mapuleʻi kitá.

      Mapuleʻi Kita Fekauʻaki mo e Ngaahi Ongo ʻo Hotau Lotó

      7. Ko e hā ʻa e tafaʻaki ʻo e mapuleʻi kitá ʻoku taau ke fai ha tokanga makehe ki ai?

      7 Kuo lavameʻa ʻa e tokolahi ʻiate kitautolu ʻi hono fakatonutonu pe fakamaʻumaʻu ʻa ʻetau ngaahi meʻa ʻoku faí. ʻOku ʻikai te tau kaihaʻa, tō ki he ʻulungāanga taʻe taaú, pe fai ha fakapō; ʻoku tau ʻilo ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e ngaahi hala peheé. Ka ko e hā hono lahi ʻo ʻetau lavameʻa ʻi hono mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hotau lotó? Faifai atu pē, ko kinautolu ʻoku ʻikai te nau fakatupulekina ʻa e mapuleʻi kitá ʻi he ongo ʻo e lotó ʻoku nau faʻa taʻe mapuleʻi kita ai pē ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Ko ia tau fakahanga ʻetau tokangá ki he ngaahi ongo ʻo hotau lotó.

      8. Ko e hā ʻoku ʻamanekina ʻe Sihova meiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻo hotau lotó?

      8 ʻOku ʻikai ke ʻamanekina ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke tau hangē ha mīsiní, ʻo ʻikai te tau maʻu pe fakahāhā ha ongo ʻo e lotó. Ko Sīsū, ʻi heʻene ʻi he faʻitoka ʻo Lāsalosí, naʻe “toʻe ia i he laumalie, bea mamahi ia.” “Bea tagi a Jisu.” (Sione 11:​32-38, PM) Naʻá ne fakahā ʻa e ongo mātuʻaki kehe ʻo e lotó ʻi heʻene tuli ʻa e kau fetongi paʻangá mei he temipalé, ka naʻá ne mātuʻaki mapuleʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne faí. (Mātiu 21:​12, 13; Sione 2:​14-17) Naʻe fakahāhā foki ʻe heʻene kau ākonga mateakí ʻa e ngaahi ongo loloto ʻo e lotó. (Luke 10:17; 24:41; Sione 16:​20-22; Ngāue 11:23; 12:​12-14; 20:​36-38; 3 Sione 4) Ka, naʻa nau ʻiloʻi ʻa e fie maʻu kiate kinautolu ʻa e mapuleʻi kitá ke ʻoua ʻe fakatupu ʻe he ngaahi ongo ʻo honau lotó ha angahala. ʻOku fakahā mahino ʻaupito ʻeni ʻi he ʻEfesō 4:26: “ʻIta pe, kae ʻoua ʻe angahala ai: ʻoua ʻe tuku ke to ʻa e laʻa ʻoku mou kei mamahi.”

      9. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hotau lotó?

      9 ʻOku ʻi ai ha fakatuʻutāmaki he ʻoku ngali fakahāhā nai ʻe ha Kalisitiane ʻa e mapuleʻi kitá, ka ko hono moʻoní ʻoku ʻikai te ne mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hono lotó. Manatuʻi ʻa e anga ʻo e tali ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene hōifua ki he feilaulau ʻa ʻĒpelí: “Pea ʻita ʻaupito ʻa Keini, pea mapelu hono mata. Pea folofola ʻa Sihova kia Keini, Ko e ha ʻoku ke ʻita ai? pea ko e ha ʻoku mapelu ai ho mata? ʻIkai ʻe ai ha hanga hake, ʻo kapau ʻoku ke feinga ke lelei? pea ka ʻoku ʻikai te ke feinga ke lelei ʻoku ʻi he matapa ʻa angahala, ʻo tokotoaki mai: pea ʻoku toka ʻene holi kiate koe, ka ʻoku aʻau ke pule ki ai.” (Sēnesi 4:​5-7) Naʻe ʻikai ke mapuleʻi ʻe Keini ʻa e ngaahi ongo ʻo hono lotó pea naʻe iku ai ki heʻene fakapoongi ʻa ʻĒpeli. Naʻe iku ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó naʻe taʻe mapuleʻí ki he ngāue naʻe taʻe mapuleʻi.

      10. Ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Hāmaní?

      10 Fakakaukau ange foki ki ha fakatātā mei he taimi ʻo Motekiai mo ʻĒsetá. Naʻe ʻita ʻa Hāmani ko ha toko taha maʻu lakanga ko e ʻikai ke punou ange ki ai ʻa Motekiaí. Ki mui ai naʻe fakakaukau hala ʻa Hāmani ʻe fai ʻa e fakaʻapaʻapa kiate ia. “Pea hu ki tuʻa ʻa Hamani ʻi he ʻaho ko ia ʻoku ne fuʻu fiefia, pea mafana hono loto: ka ʻi heʻene sio kia Motekiai ʻi he huʻanga ʻi he lotoʻa, ʻoku ʻikai te ne tuʻu ki ʻolunga, pea ʻoku ʻikai te ne teki kiate ia, naʻa ne fonu ʻi he ʻita kia Motekiai. Ka ka fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi,” NW] pe ʻe Hamani, ʻo ne aʻu ki hono fale.” (ʻĒseta 5:​9, 10) Naʻe vave ʻa ʻene maʻu ʻa e ongoʻi ʻo e fiefiá. Ka naʻá ne toe vave foki ke maʻu ʻa e ongoʻi ʻo e tōlili ʻi heʻene sio pē ki he toko taha ko ia naʻá ne tukulotoʻi ha ʻita ki aí. ʻOkú ke fakakaukau atu ʻi he pehē ko ia ʻi he Tohi Tapú “Ka ka fakamaʻumaʻu [“mapuleʻi,” NW] pe ʻe Hamani” ko e ʻuhingá naʻá ne hoko ʻo alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi he mapuleʻi kitá? ʻIkai ʻaupito. ʻI he vahaʻa taimi nounou, naʻe mapuleʻi ai ʻe Hāmani ʻa e meʻa te ne faí pea mo ha faʻahinga fakahā pē ʻo ʻene ongoʻí, ka naʻe ʻikai te ne mapuleʻi ʻene meheka ʻo fuʻu tōtuʻá. Naʻe taki ia ʻe he ngaahi ongo ʻo hono lotó ke ne faʻufaʻu ke fai ha fakapō.

      11. ʻI he fakatahaʻanga Filipaí, ko e hā ʻa e palōpalema naʻe hoko aí pea ko e hā naʻá ne fakatupunga nai iá?

      11 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ʻikai ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó ʻi he ʻahó ni ʻe hoko nai ai ha maumau lahi ki he kau Kalisitiané. ʻE pehē nai ʻe ha niʻihi, ‘ʻOi, ʻoku ʻikai ko ha palōpalema ia ʻi he fakatahaʻangá.’ Ka kuo ʻosi hoko ʻa e palōpalemá ni. ʻOku ʻikai ke fakamatalaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e fekeʻikeʻi lahi naʻe hoko ʻi ha ongo Kalisitiane pani ʻi Filipai. Ka, fakaʻuta atu ki he tuʻungá ni ko e meʻa nai ia naʻe malava ke hokó: Naʻe fakaafeʻi ʻe ʻIuotia ha ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻe niʻihi ki ha maʻu meʻa tokoni pe ko ha kiʻi feohi pē. Naʻe ʻikai te ne fakaafeʻi ai ʻa Siniteke pea naʻe loto-mamahi ai ʻa Siniteke. Ki mui ai, mahalo pē naʻe fetongi ʻaki ia ʻe Siniteke ʻa e ʻikai te ne fakaafeʻi ʻe ia ʻa ʻIuotia. Pea kamata leva ke na fefakasioʻaki ʻena ngaahi halá, faifai atu pē, naʻe tātātaha pē ʻena toe feleaʻaki. ʻI ha tuʻunga pehē, ko e palōpalema tefitó ko e ʻikai ke fakaafeʻi ki ha maʻu meʻa tokoní? ʻIkai. Ko e meʻi afi pē ia. ʻI he ʻikai lava ʻe he ongo tuofāfine pani ko ʻení ke mapuleʻi ʻa ʻena ngaahi ongo ʻi hona lotó, naʻe hoko ʻa e meʻi afí ko e vela ʻo ha vaotā. Naʻe tolonga mo fakautuutu ʻa e palōpalemá ʻo aʻu ʻo toki tuʻu ʻi vahaʻa ke fakaleleiʻi ʻe ha ʻaposetolo.​—Filipai 4:​2, 3.

      Ko Hoʻo Ngaahi Ongo ʻo e Lotó mo Ho Ngaahi Tokouá

      12. Ko e hā ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e faleʻi ʻoku hā ʻi he Koheleti 7:9?

      12 Ko e moʻoni, ʻoku faingataʻa ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hoto lotó ʻi haʻate ongoʻi matahoa, loto-mamahi, pe ko hono fai mai ha meʻa taʻe hano ʻuhinga lelei. ʻOku ʻilo pē ia ʻe Sihova, he kuó ne fakatokangaʻi ʻa e ngaahi felāveʻi ʻa e tangatá mei honau kamataʻangá pē. ʻOku ekinaki mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu: “ʻOua naʻa ʻoho ho loto ke ʻita: he ko e ʻita ʻoku ne ngaohi hono nofoʻanga ʻi he fatafata ʻo e sesele.” (Koheleti 7:9) Fakatokangaʻi ʻoku ʻuluaki fakahanga ʻa e tokanga ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi ongo ʻo e lotó kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku faí. (Palōvepi 14:17; 16:32; Sēmisi 1:19) ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku totonu nai ke u tokanga lahi ange ki he mapuleʻi ʻo e ngaahi ongo ʻo hoku lotó?’

      13, 14. (a) ʻI he māmaní, ko e hā ʻoku faʻa hoko mei he ʻikai ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa te ne taki nai ha kau Kalisitiane ke nau tukulotoʻi ha ʻita?

      13 Ko e kakai tokolahi ʻi he māmaní ʻoku ʻikai te nau mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo honau lotó ʻoku nau toe kamata ʻa e ngaahi kē tukufakaholo​—ko e ngaahi kē fuoloa ʻoku fakatupu mamahi, mo anga-fakamālohi, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa moʻoni pe ko ha mahalo kovi naʻe fai kiate kinautolu pe ko ha kāinga. ʻI he ʻikai ke toe mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó ʻe lava ke hoko ai ha uesia ʻi ha taimi fuoloa. (Fakafehoanaki mo Sēnesi 34:​1-7, 25-27; 49:​5-7; 2 Sāmiuela 2:​17-23; 3:​23-30; Palōvepi 26:​24-26.) Ko e moʻoni, ʻoku totonu ke sio ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi fakafili mo e tukulotoʻi ha ʻita ʻoku hala, pea ʻoku kovi, ko e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fonua mo e sivilaise ʻokú te kau ki aí. (Livitikō 19:17) ʻOkú ke vakai ki he fakaʻehiʻehi mei he tukulotoʻi ha ʻitá ko e konga ia ʻo e mapuleʻi kita ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻo e lotó?

      14 Ko e taʻe malava ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó ʻi he taimi ní ʻe iku nai ki ha ngaahi palōpalema, ʻo hangē pē ko ia naʻe hoko ʻia ʻIuotia mo Siniteké. ʻE ongoʻi matahoa nai ʻe ha tuofefine ʻi he ʻikai ke fakaafeʻi ia ki ha kātoanga mali. Pe naʻe ʻikai ke fakaafeʻi nai ʻene tamá pe ko ha taha ʻokú ne tokouaʻaki. Pe mahalo pē naʻe fakatau mai ha meʻalele kuo ʻosi ngāueʻaki ʻe ha tokoua mei ha kaungā-Kalisitiane, pea ʻosi atu pē ha taimi siʻi ia kuo maumau ʻa e meʻalelé ia. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻuhingá, kuo hoko ai ʻa e fakatupu loto-mamahi, naʻe ʻikai ke mapuleʻi ai ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó, pea naʻe loto-mamahi ʻa kinautolu naʻe kau ki aí. Ko e hā leva ʻe malava ke hokó?

      15. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ko e ola ia ʻo e tukulotoʻi ha ʻita ʻi he vā ʻo e kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ʻoku ʻi ai hono kaunga ki he hehema ke tukulotoʻi ha ʻitá?

      15 Kapau ʻe ʻikai ke fai ha meʻa ʻe he toko taha loto-mamahí ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hono lotó mo fakamelino mo hono tokouá, ʻe fakatupu nai ai ʻa e tukulotoʻi ha ʻita. Kuo hoko ʻo kole ʻe ha toko taha Fakamoʻoni ke ʻoua ʻe vaheʻi ia ki ha Ako Tohi Fakaefakatahaʻanga ʻe taha koeʻuhi he naʻe “ʻikai te ne saiʻia” ʻi ha Kalisitiane pe ko e fāmili ʻoku nau kau ki aí. Ko ha meʻa fakamamahi ē! ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko ha mātuʻaki fakaholomui ki he kau Kalisitiané ke nau feʻaveʻaki kinautolu ki he ngaahi fakamaauʻanga fakaemāmaní, ka ʻikai ʻoku mātuʻaki fakaholomui tatau tofu pē ia mo haʻatau fakaʻehiʻehi mei ha tokoua koeʻuhi ko ha anga taʻe fakaʻapaʻapa pe ko ha lau ʻi he kuo hilí kiate kitautolu pe ki ha kāinga? ʻOku fakahā mei he ngaahi ongo ʻo hotau lotó ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi kāinga ʻi he totó ʻi he melino mo hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné? ʻOku tau pehē te tau loto-lelei ke mate koeʻuhi ko hotau tuofefine fakalaumālié, ka ʻoku ueʻi kitautolu ʻe he ngaahi ongo ʻo hotau lotó ke tātātaha pē ʻetau lea ki aí ʻi he taimí ni? (Fakafehoanaki mo Sione 15:13.) ʻOku tala fakahangatonu mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu: “Neongo pe ko hai, ʻoua te mou totongi ʻene kovi ʻaki ʻa e kovi. . . . Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava: kehe pe ke ʻataʻatā meiate kimoutolu. Siʻoku ʻofaʻanga, ʻoua te mou sauni hoʻomou ngaahi meʻa, kae tuku ia ki he Houhau.”​—Loma 12:​17-19; 1 Kolinitō 6:7.

      16. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ʻi he puleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó?

      16 Ko e meʻa ʻe tokoni ki he mapuleʻi ʻo e ngaahi ongo ʻo hotau lotó ko e fakamelino pe fakaleleiʻi ʻa e tupuʻanga ʻo e mamahí, kae ʻoua ʻe hoko atu ai pē ke tauhi ʻa e loto-fehiʻá. Manatuʻi ʻi he ʻikai ke kei hao ʻi he fonuá ʻa e fanga monumanu tokolahi ʻa ʻĒpalahamé mo ia naʻe ʻia Loté, naʻe kamata ke kē ʻa ʻena kau ngāué. Naʻe tuku ʻe ʻĒpalahame ke puleʻi ia ʻe he ngaahi ongo ʻo hono lotó? Pe naʻá ne fakahāhā ʻa e mapuleʻi kita? ʻOku mālié, he naʻá ne fokotuʻu ha fakaleleiʻanga melino ki he fepaki fakapisinisi ko ʻení; ke na taki taha maʻu ha konga fonua kehekehe. Pea naʻá ne tuku kia Lote ke ʻuluaki fili ia. ʻI hono fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ke loto-mamahi pe tukulotoʻi ha ʻita ʻe ʻĒpalahamé, ki mui mai ai naʻá ne ʻalu ʻo tokoni ki he fai ha tau koeʻuhi pē ko Lote.​—Sēnesi 13:​5-12; 14:​13-16.

      17. Naʻe fēfē ʻa e ʻikai maʻu ʻa e mapuleʻi kitá ʻe Paula mo Panepasa ʻi he taimi ʻe taha, pea ko e hā naʻe hoko ki mui aí?

      17 ʻOku lava ke tau toe ako foki ʻo fekauʻaki mo e mapuleʻi kitá mei he meʻa fekauʻaki mo Paula mo Panepasá. Naʻá na hoa ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi, ka naʻe ʻikai te na loto-tatau ʻo fekauʻaki mo hono ʻave ʻo Maʻake ʻi ha fononga. “Pea hoko ai ha kē; ko ia naʻa na māvae: pea ʻave ʻe Panepasa ʻa Maʻake, ʻo ne folau ki Saipalo.” (Ngāue 15:39) ʻOku totonu ke hoko ko ha fakatokanga kiate kitautolu ʻa e taʻe malava ʻa e ongo tangata matuʻotuʻa fakalaumālie ko ʻení ke na mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hona lotó. Kapau naʻe malava ke hoko kiate kinaua, ʻe lava pē ke hoko kiate kitautolu. Ka neongo ia, naʻe ʻikai te na tuku ke kamata ai ha kē tukufakaholo. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he fakamatala ʻi he Tohi Tapú ko Paula mo Panepasá naʻá na toe lavaʻi ʻo mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hona lotó pea ki mui ai naʻá na ngāue fakataha pē ʻi he melino.​—Kolose 4:10; 2 Tīmote 4:11.

      18. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi ongoʻi loto-mamahi, ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha Kalisitiane matuʻotuʻa fakalaumālie?

      18 ʻOku tau ʻamanekina ʻe ʻi ai nai ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi ongoʻi loto-mamahi, naʻa mo e tukulotoʻi ha ʻita. Naʻe hoko pē ia ʻi he taimi ʻo e kau Hepeluú pea mo e taimi ʻo e kau ʻaposetoló. ʻOku hoko pē ia foki ʻi he lotolotonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi hotau taimí, koeʻuhi he ko kitautolu hono kotoa ʻoku tau taʻe haohaoa. (Sēmisi 3:2) Naʻe ekinaki ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke fakaleleiʻi fakavavevave ha ngaahi palōpalema pehē ʻi he vā ʻo e ngaahi tokouá. (Mātiu 5:​23-25) Ka ʻoku toe lelei lahi ange ke fakaʻehiʻehi mei ai ʻaki hano fakaleleiʻi ʻa ʻetau mapuleʻi kitá. Kapau ʻokú ke ongoʻi matahoa pe loto-mamahi ʻi ha kiʻi meʻa siʻi naʻe lea ʻaki pe fai ʻe hao tokoua pe tuofefine, fēfē ke ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo ho lotó pea fakangaloʻi ia? Kuo pau ke ke lea hangatonu ki he toko taha kehé, kae ʻoua ʻe tuku pē ke toki tala mai ʻe he toko taha ko iá ʻokú ne halaiá pea ke toki ongoʻi fiemālie? Ko e hā ʻa hono lahi ʻo hoʻo mapuleʻi ʻa hoʻo ngaahi ongo ʻi ho lotó?

      ʻOku Malava Pē!

      19. Ko e hā ʻoku feʻunga mālie ai ʻa hono fai fakatefito pē ʻa ʻetau fakamatalá ki he mapuleʻi ʻo e ngaahi ongo ʻo hotau lotó?

      19 Kuo tau lave fakatefito pē ki he tafaʻaki pē ʻe taha ʻo e mapuleʻi kitá, ko e mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hotau lotó. Pea ko e meʻa tefitó ia koeʻuhi ka ʻikai lava ke mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo hotau lotó ʻe iku ai ki he ʻikai ke mapuleʻi ʻa hotau ʻeleló, ko ʻetau ongo fakaefehokotaki fakasinó, ko e angaʻaki ʻa e faʻa kaí, pea mo e ngaahi tafaʻaki lahi kehe ʻo e moʻuí ʻa ia kuo pau ke tau fakahā ai ʻa e mapuleʻi kitá. (1 Kolinitō 7:​8, 9; Sēmisi 3:​5-10) Ka neongo ia, loto-toʻa he te ke lava pē ke fakaleleiʻi ʻa hono tauhi maʻu ʻo e mapuleʻi kitá.

      20. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku malava ke fai ha fakaleleiʻi?

      20 ʻOku loto-lelei ʻa Sihova ke tokoni mai kiate kitautolu. ʻOku tau fakapapauʻi fēfē ia? Koeʻuhi he ko e mapuleʻi kitá ko e taha ia ʻo e ngaahi fua ʻo hono laumālié. (Kalētia 5:​22, 23) Ko ia, ko e lahi ʻo ʻetau ngāue ke tau hoko ʻo taau pea mo maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní meia Sihová pea mo fakahāhā ʻa e fua ʻo e laumālié, ko e lahi ia ʻo e mapuleʻi kita te tau maʻú. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ʻa e fakapapau naʻe fai ʻe Sīsū: “Huanoa ʻa e Tamai ʻi he langi ʻene foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoni kiate kinautolu ʻoku nau kole kiate ia.”​—Luke 11:13; 1 Sione 5:​14, 15.

      21. Ko e hā ʻokú ke loto-ʻalovili ke fai ʻi he kahaʻú ʻo fekauʻaki mo e mapuleʻi kitá mo e ngaahi ongo ʻo ho lotó?

      21 ʻOua te ke fakakaukau ʻe faingofua. Pea ʻe faingataʻa ange nai ki ha niʻihi naʻe tauhi hake kinautolu ʻi ha ʻātakai ʻa ia naʻe fakahā ʻe he kakaí ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa e ngaahi ongo ʻo e lotó, ko ha niʻihi ʻoku loto-puna, pe ki he niʻihi naʻe ʻikai pē ke nau feinga kinautolu ke fakahā ʻa e mapuleʻi kitá. Ki ha Kalisitiane pehē, ko e ʻai ke ʻi ai ʻa e mapuleʻi kitá pea mo tupulekiná ko ha pole moʻoni ia. Ka neongo ia ʻoku malava pē. (1 Kolinitō 9:​24-27) ʻI heʻetau fakaofi atu mo toe ofi ange ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení, ʻe fakaʻau ke lahi ange ʻa e ngaahi kulukiá mo e ngaahi mafasiá. ʻE ʻikai ke fie maʻu kiate kitautolu ha mapuleʻi kita siʻi ange ka ko e mapuleʻi kita ʻo lahi ange ʻaupito! Sivisiviʻi pē ʻe koe ʻa hoʻo mapuleʻi kitá. Kapau ʻokú ke ʻilo ha ngaahi tafaʻaki ʻa ia ʻe fie maʻu ke fakaleleiʻi, ngāue ki he meʻa ko iá. (Sāme 139:​23, 24) Kole ki he ʻOtuá ke toe lahi ange hoʻo maʻu hono laumālié. Te ne fanongo mai kiate koe pea te ne tokoniʻi koe koeʻuhi ke ʻai ke ʻiate koe ʻa e mapuleʻi kitá pea mo tupulekina.​—2 Pita 1:​5-8.

      Ngaahi Poini ke Fakakaukau Ki Ai

      ◻ Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ke puleʻi ʻa e ngaahi ongo ʻo ho lotó?

      ◻ Ko e hā kuó ke ako mei he fakatātā ʻo fekauʻaki mo Hāmani pea mo ʻIuotia mo Siniteké?

      ◻ Ko e hā te ke feinga loto-moʻoni ke fai ʻo ka hoko ha fakatupunga loto-mamahi?

      ◻ ʻOku lava fēfē ke tokoni kiate koe ʻa e mapuleʻi kitá ke fakaʻehiʻehi ai mei he tukulotoʻi ha ʻita?

      [Fakatātā ʻi he peesi 27]

      Naʻe lea ʻa Paula ʻo fekauʻaki mo e anga-tonú mo e mapuleʻi kitá ʻi he ʻao ʻo Filike mo Telusilá

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share