-
1914—Ko ha Taʻu Mahuʻinga ʻi he Kikite ʻa e Tohi TapúKo e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
-
-
Hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tala ki muʻa ʻe Sīsuú, ko ʻene “ʻi ai” ʻi he tuʻunga ko e Tuʻi fakahēvaní kuo fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e hoko ʻa e ngaahi meʻa mataʻāʻā ʻi he māmaní—ko e tau, honge, ngaahi mofuike, ngaahi mahaki fakaʻauha. (Mātiu 24:3-8, NW; Luke 21:11) Ko e hoko ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni mālohi ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono fakaʻilongaʻi moʻoni ʻe he 1914 ʻa e fanauʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá pea mo e kamataʻanga ʻo e “kuonga fakamui” ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ʻo e ngaahi meʻa lolotonga ko ení.—2 Timote 3:1-5.
-
-
Ko Hai ʻa Maikeli ko e ʻĀngelo-Pulé?Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
-
-
ʻAPENITIKI
Ko Hai ʻa Maikeli ko e ʻĀngelo-Pulé?
KO E meʻamoʻui laumālie ʻoku ui ko Maikelí ʻoku ʻikai ke faʻa lave ki ai ʻi he Tohi Tapú. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku lave ai kiate iá, ʻokú ne fai ʻa e ngāue. ʻI he tohi ʻa Tanielá, ʻoku faitau ai ʻa Maikeli mo e kau ʻāngelo fulikivanú; ʻi he tohi ʻa Siutasí, ʻokú ne fakakikihi ai mo Sētane; pea ʻi he tohi Fakahaá, ʻokú ne faitau ai mo e Tēvoló mo ʻene kau tēmenioó. ʻI hono maluʻi ʻa e tuʻunga-pule ʻa Sihová mo hono tauʻi ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá, ʻoku moʻui ai ʻa Maikeli ʻo fakatatau ki he ʻuhinga ʻo hono hingoá—“Ko Hai ʻOku Tatau mo e ʻOtuá?” Ka ko hai ʻa Maikeli?
ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻiloa ai ʻa e faʻahinga tāutaha ʻaki ʻa e hingoa laka hake he tahá. Ko e fakatātaá, ko e pēteliake ko Sēkopé ʻoku toe ʻiloa ia ko ʻIsileli, pea ko e ʻapositolo ko Pitá, ʻi he hingoa ko e Saimone. (Senesi 49:1, 2; Mātiu 10:2) ʻI he founga tatau, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e Maikelí ko e toe hingoa ia ʻe taha kia Sīsū Kalaisi, ki muʻa pea ʻi he hili ʻene moʻui ʻi māmaní. Tau lāulea angé ki ha ngaahi ʻuhinga Fakatohitapu ki hono maʻu ʻa e fakamulituku ko iá.
ʻĀngelo-Pule. ʻOku lave ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá kia Maikeli “ko e angelo-pule.” (Siutasi 9) Fakatokangaʻi ko Maikelí ʻoku ui ia ko e ʻāngelo-pule. ʻOku fakahuʻunga hení ʻoku ʻi ai ha ʻāngelo pehē pē ʻe taha. Ko hono moʻoní, ko e foʻi lea “ʻāngelo-pulé” ʻoku ʻasi ia ʻi he Tohi Tapú ʻi he tuʻunga singulalí pē ʻo ʻikai ʻi he tuʻunga palulalí. ʻIkai ngata aí, ʻoku fakafehokotaki ʻa Sīsū mo e tuʻunga ʻo e ʻāngelo-pulé. ʻI he fekauʻaki mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi naʻe toetuʻú, ʻoku pehē ʻi he 1 Tesalonaika 4:16: “ʻE haʻele mei he langi ʻa e ʻEiki ʻe ia, pea ai ha vakavakaō, ʻa e angi [pe leʻo] ʻa ha angelo-pule.” Ko ia ai, ko e leʻo ʻo Sīsuú ʻoku fakamatalaʻi ia ko e leʻo ʻo ha ʻāngelo-pule. Ko ia, ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe he konga Tohi Tapu ko ení ko Sīsū tonu ʻa e ʻāngelo-pule ko Maikelí.
Taki kau tau. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko “Maikeli mo ʻene kau ʻangelo naʻa nau fai tau mo e Talakoni . . . mo ʻene kau ʻangelo aʻana.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Fakahā 12:7) Ko ia ai, ko Maikeli ʻa e Taki ʻo ha kau tau ʻo e kau ʻāngelo faitōnungá. ʻOku toe fakamatalaʻi ʻe he tohi Fakahaá ʻa Sīsū ko e Taki ia ʻo ha kau tau ʻo e kau ʻāngelo faitōnungá. (Fakahā 19:14-16) Pea ko e ʻapositolo ko Paulá ʻoku lave pau ia ki he “Eiki ko Jisu” mo “ene kau agelo malohi.” (2 Tesalonaika 1:7, PM) Ko ia, ʻoku lau ʻa e Tohi Tapú fakatouʻosi kia Maikeli mo “ʻene kau ʻangelo” pea mo Sīsū mo “ʻene kau ʻangelo.” (Mātiu 13:41; 16:27; 24:31; 1 Pita 3:22) Koeʻuhi ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻi ha toe feituʻu ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻi ai ha kau tau ʻe ua ʻo e kau ʻāngelo faitōnunga ʻi hēvani—ko e taha naʻe taki ia ʻe Maikeli pea ko e taha naʻe taki ia ʻe Sīsū—ʻoku totonu ke fakaʻosiʻaki ko Maikelí ʻoku ʻikai ko ha toe taha ka ko Sīsū Kalaisi ia ʻi hono ngafa fakahēvaní.a
a Ko e fakamatala lahi ange ʻoku fakahaaʻi ai ko e hingoa Maikelí ʻoku ngāueʻaki ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku maʻu ia ʻi he Voliume 2, peesi 393-4, ʻo e Insight on the Scriptures, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
-
-
Ko Hono ʻIloʻi ʻo “Babilone koe Lahi”Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
-
-
ʻAPENITIKI
Ko Hono ʻIloʻi ʻo “Babilone koe Lahi”
KO E tohi Fakahaá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ai ʻoku ʻikai fiemaʻu ke mahinoʻi fakahangatonu. (Fakahā 1:1) Ko e fakatātaá, ʻoku lave ai ki ha fefine ʻoku hingoa ko “Babilone koe Lahi” ʻoku tohi ʻi hono foʻi laʻé. ʻOku pehē ko e fefiné ni ʻokú ne tangutu ʻi he “fuu toko lahi, moe gaahi buleaga.” (Fakahā 17:1, 5, 15, PM) Koeʻuhi ʻoku ʻikai ha fefine moʻoni ʻe lava ke ne fai eni, ko Pāpilone ko e Lahí kuo pau pē ʻoku fakaefakatātā. Ko ia, ko e hā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e fuʻu feʻauaki fakaefakatātā ko ení?
ʻI he Fakahā 17:18, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e fefine fakaefakatātā tatau “ko e fuʻu kolo ia ʻoku pule ki he ngaahi tuʻi ʻo mamani.” Ko e foʻi lea “kolo” ʻoku fakahaaʻi ai ha kulupu fokotuʻutuʻu maau ʻo e kakaí. Koeʻuhi ko e “fuʻu kolo” ʻokú ne puleʻi ʻa e “ngaahi tuʻi ʻo mamani,” ko e fefine ʻoku ui ko Pāpilone ko e Lahí kuo pau pē ko ha
-