LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Ko e Huafa Fakaʻotuá—Ko Hono Ngāueʻakí mo Hono ʻUhingá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
    • Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻOtuá tonu ʻa e ʻuhinga ʻo hono huafá ki heʻene sevāniti faitōnunga ko Mōsesé. ʻI he taimi naʻe ʻeke ai ʻa Mōsese fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá, naʻe tali ange ʻe Sihova: “Te u hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou loto ke hoko ki aí.” (Ekisoto 3:​14, NW) ʻOku fakalea ʻe he liliu ʻa Rotherham ʻa e ngaahi lea ko iá ʻo peheni: “Te U Hoko ki ha meʻa pē ʻoku ou leleiʻia aí.” Ko ia ai, ʻe lava ke hoko ʻa Sihova ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke fakahoko ai ʻa ʻene ngaahi taumuʻá.

      Tau pehē ʻe lava ke ke hoko ko ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke loto ke hoko ki aí. Ko e hā te ke fai maʻa ho ngaahi kaumeʻá? Kapau ʻe hoko ʻo puke lahi ha taha ʻo kinautolu, ʻe lava ke ke hoko ko ha toketā pōtoʻi ʻo fakahoko ha faitoʻo. Kapau ʻe faingataʻaʻia ha taha kehe ʻi ha mole fakapaʻanga, ʻe lava ke ke hoko ko ha tokotaha tokoni koloaʻia ʻo fakahaofi ia. Ko ia ai, ko hono moʻoní, ʻokú ke fakangatangata ʻi he meʻa ʻe lava ke ke hoko ki aí. Ko kitautolu kotoa ʻoku tau pehē. ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, te ke ʻohovale ai ke sio ki he anga ʻo e hoko ʻa Sihova ko ha meʻa pē ʻoku fiemaʻú koeʻuhi ke fakahoko ai ʻa ʻene ngaahi talaʻofá. Pea ʻoku fakafiefia kiate ia ke ngāueʻaki ʻa hono mālohí maʻá e faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá. (2 Kalonikali 16:9) Ko e ngaahi tafaʻaki fakaʻofoʻofa ko eni ʻo e ʻulungāanga ʻo Sihová ʻoku ʻikai ʻiloʻi ia ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa hono huafá.

  • Founga Hono Tomuʻa Tala ʻe he Kikite ʻa Tanielá ʻa e Aʻu Mai ʻa e Mīsaiá
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
    • ʻAPENITIKI

      Founga Hono Tomuʻa Tala ʻe he Kikite ʻa Tanielá ʻa e Aʻu Mai ʻa e Mīsaiá

      KO E palōfita ko Tanielá naʻe moʻui ia ʻo laka hake he taʻu ʻe 500 ki muʻa ke ʻaloʻi ʻa Sīsuú. Neongo ia, naʻe fakaeʻa ʻe Sihova kia Taniela ʻa e fakamatala ʻa ia te ne ʻai ke malava ʻo fakapapauʻi ai ʻa e taimi naʻe pani ai, pe fakanofo ʻa Sīsū, ki he tuʻunga ko e Mīsaiá, pe Kalaisí. Naʻe tala ange kia Taniela: “Ke ke ʻilo foki, pea ke mahino kiate koe; mei he ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema, ʻo aʻu kia Misaia ko e ʻEiki, ko e uike ʻe fitu mo e uike ʻe onongofulu ma ua.”—Taniela 9:25.

      Ke fakapapauʻi ʻa e taimi ʻo e aʻu mai ʻa e Mīsaiá, ʻoku ʻuluaki fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi kamata ʻo e vahaʻa taimi ʻoku taki atu ai ki he Mīsaiá. Fakatatau ki he kikité, ʻoku kamata ia “mei he ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema.” Naʻe hoko ʻanefē ʻa e “ʻalu atu ʻa e fekau” ko ení? Fakatatau ki he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Nehemaiá, naʻe ʻalu atu ʻa e fekau ke toe langa ʻa e ngaahi ʻā takatakai ʻi Selusalemá “ʻi hono uofulu taʻu ʻo Kingi Atasease.” (Nehemaia 2:​1, 5-8) ʻOku fakapapauʻi ʻe he kau faihisitōliá ko e taʻu 474 K.M. ʻa e ʻuluaki taʻu kakato ʻo ʻAtasease ʻi hono tuʻunga ko e pulé. Ko ia ai, ko e taʻu hono 20 ʻo ʻene pulé ko e 455 K.M. ʻOku tau maʻu ai he taimí ni ʻa e taimi kamata ki he kikite faka-Mīsaia ʻa Tanielá, ʻa ia ko e 455 K.M.

      ʻOku fakahaaʻi ʻe Taniela ʻa e lōloa ʻe toki ʻosi ki ai ʻa e vahaʻa taimi ʻoku taki atu ki he aʻu mai ʻa e “Misaia ko e Eiki.” ʻOku lave ʻa e kikité ki he “uike ʻe fitu mo e uike ʻe ongongofulu ma ua”—ko ha uike fakakātoa ʻe 69. Ko e hā hono lōloa ʻo e vahaʻa taimi ko ení? ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi liliu Tohi Tapu lahi ko e ngaahi uiké ni, ʻoku ʻikai ko e ngaahi uike ʻo e ʻaho ʻe fitu, ka ko e ngaahi uike ʻo e ngaahi taʻu. ʻA ia, ko e uike taki taha ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e taʻu ʻe fitu. Ko e fakakaukau ko eni fekauʻaki mo e ngaahi uike ʻo e ngaahi taʻú, pe ngaahi konga ʻo e taʻu ʻe fitú, naʻe maheni mo ia ʻa e kau Siu ʻo e kuonga muʻá. Hangē ko ení, naʻa nau kātoangaʻi ha taʻu Sāpate ʻi he taʻu hono fitu kotoa pē. (Ekisoto 23:​10, 11) Ko ia ai, ko e ngaahi uike fakaekikite ʻe 69 ʻoku feʻunga ia mo e konga ʻe 69 ʻo e taʻu ʻe 7 taki taha, pe ko ha fakakātoa ʻo e taʻu ʻe 483.

      Sai, ko e meʻa pē kuo pau ke tau faí ko hono fikaʻi. Kapau te tau fikaʻi mei he 455 K.M., ʻe ʻave ai ʻe he taʻu ʻe 483 kitautolu ki he taʻu 29 T.S. Ko e taʻu tofu pē ia naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū peá ne hoko ko e Mīsaiá!a (Luke 3:​1, 2, 21, 22) ʻIkai ko ha fakahoko mahuʻinga ia ʻo e kikite ʻa e Tohi Tapú?

      Saati: Ko e kikite ‘o e uike ‘e fitungofulu ‘i he Taniela 9 ‘oku tomu‘a tala ai ‘a e a‘u mai ‘a e Mīsaiá

      a Mei he 455 K.M. ki he 1 K.M. ko e taʻu ia ʻe 454. Mei he 1 K.M. ki he 1 T.S. ko e taʻu ia ʻe taha (naʻe ʻikai ha taʻu noa). Pea mei he 1 T.S. ki he 29 T.S. ko e taʻu ia ʻe 28. ʻI hono tānaki ʻa e mataʻifika ko eni ʻe tolú ʻoku ʻomai ai kiate kitautolu ʻa e taʻu fakakātoa ʻe 483. Naʻe “tuʻusi” ʻa Sīsū ʻi heʻene pekiá ʻi he 33 T.S., lolotonga ʻa e uike hono 70 ʻo e ngaahi taʻú. (Taniela 9:​24, 26) Sio ki he Pay Attention to Daniel’s Prophecy! vahe 11, mo e Insight on the Scriptures, Voliume 2, peesi 899-​901. Ko e pulusi fakatouʻosi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

  • Sīsū Kalaisi—Ko e Mīsaia Naʻe Talaʻofa Maí
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
    • ʻAPENITIKI

      Sīsū Kalaisi​—Ko e Mīsaia Naʻe Talaʻofa Maí

      KE TOKONIʻI kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e Mīsaiá, naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻa e kau palōfita tokolahi ʻi he Tohi Tapú ke nau ʻomai ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ʻaloʻi, ko e ngāue fakafaifekau pea mo e pekia ʻa e Tokotaha-Faifakahaofi ko eni naʻe talaʻofa maí. Ko e ngaahi kikite Fakatohitapu kotoa ko ení naʻe fakahoko ia ʻia Sīsū Kalaisi. ʻOku nau totonu pea ʻi he tuʻunga fakaikiiki fakaofo. Ke fakatātaaʻi ení, tau vakai angé ki ha ngaahi kikite siʻi ʻa ia naʻe tomuʻa tala ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe felāveʻi mo e ʻaloʻi pea mo e tuʻunga kei siʻi ʻo e Mīsaiá.

      Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko ʻAiseá ko e Mīsaiá ʻe hoko ia ko ha hako ʻo Tuʻi Tēvita. (Aisea 9:7) Naʻe ʻaloʻi moʻoni mai ʻa Sīsū ʻi he laine ʻo Tēvitá.—Mātiu 1:​1, 6-17.

      Ko Maika, ko ha palōfita ia ʻe taha ʻa e ʻOtuá, naʻá ne tomuʻa tala ko e tamá ni ʻe faifai pē peá ne hoko ko ha pule pea ʻe ʻaloʻi ia ʻi “Petelihema Efalata.” (Maika 5:2) ʻI he taimi ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú, naʻe ʻi ai ʻa e ongo kolo ʻe ua ʻi ʻIsileli naʻe ui ko Pētelihema. Ko e taha naʻe tuʻu ia ʻo ofi ki Nasaleti ʻi he vahefonua fakatokelau ʻo e fonuá, pea ko e tahá, naʻe ofi ia ki Selusalema ʻi Siuta. Ko e Pētelihema ofi ki Selusalemá naʻe ui ia ki muʻa ko ʻEfalata. Naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi he kolo ko iá, ʻo hangē tofu pē ko e meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe he kikité!—Mātiu 2:1.

      Naʻe tomuʻa tala ʻe he kikite Fakatohitapu ʻe taha ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻe ui ia “mei Isipite.” Ko e tama ko Sīsuú naʻe ʻave ia ki ʻIsipite. Naʻe fakafoki ia mei ai hili ʻa e pekia ʻa Hēlotá, ʻo fakahoko ai ʻa e kikité.—Hosea 11:1; Mātiu 2:15.

      ʻI he saati “Ngaahi Kikite Fekauʻaki mo e Mīsaiá,” ko e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku fakahokohoko ʻi lalo ʻi he kaveinga “Kikité” ʻoku ʻi ai ʻa e ngahi fakaikiiki ʻo fekauʻaki mo e Mīsaiá. Kātaki ʻo fakahoa ʻa e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku fakahokohoko ʻi lalo ʻi he kaveinga “Fakahokó.” Ko hono fai iá ʻe fakaivimālohiʻi lahi ange ai hoʻo tui ki he moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá.

      Lolotonga hoʻo sivisiviʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ko ení, manatuʻi ko e ngaahi konga Tohi Tapu ko ia ʻoku natula fakaekikité naʻe tohi ia ʻi he ngaahi taʻu ʻe laui teau ki muʻa ʻi hono ʻaloʻi ʻo Sīsuú. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū: “Kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pe kuo tohi kiate au ʻi he Lao ʻa Mosese, mo e Tohi Palofita, mo e Tohi Same.” (Luke 24:44) Hangē ko ia ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻi hoʻo tatau Tohi Tapú tonu, naʻe fakahoko moʻoni kinautolu—ʻi he tuʻunga fakaikiiki kotoa pē!

      NGAAHI KIKITE FEKAUʻAKI MO E MĪSAIÁ

      MEʻA NAʻE HOKÓ

      KIKITÉ

      FAKAHOKÓ

      ʻAloʻi ʻi he matakali ʻo Siutá

      Senesi 49:10

      Luke 3:23-33

      ʻAloʻi ʻe ha tāupoʻou

      Aisea 7:14

      Mātiu 1:18-25

      Haʻu mei he laine ʻo Tuʻi Tēvitá

      Aisea 9:7

      Mātiu 1:1, 6-17

      Fakahaaʻi ʻe Sihova ko hono ʻAlo

      Sāme 2:7

      Mātiu 3:17

      ʻIkai ha tui kiate ia

      Aisea 53:1

      Sione 12:37, 38

      Hū ki Selusalema ʻokú ne heka ʻi ha ʻasi

      Sakalaia 9:9

      Mātiu 21:1-9

      Lavakiʻi ʻe ha kaumeʻa ofi

      Sāme 41:9

      Sione 13:18, 21-30

      Lavakiʻi ki he konga siliva ʻe 30

      Sakalaia 11:12

      Mātiu 26:14-16

      Fakalongolongo ʻi he ʻao ʻo hono kau talatalaakí

      Aisea 53:7

      Mātiu 27:11-14

      Fai ʻa e talotalo ki hono kofu tuʻá

      Sāme 22:18

      Mātiu 27:35

      Leakovia lolotonga ʻene ʻi he ʻakaú

      Sāme 22:7, 8

      Mātiu 27:39-43

      ʻIkai mofesi ha taha ʻo hono ngaahi huí

      Sāme 34:20

      Sione 19:33, 36

      Tanu fakataha mo e kau koloaʻiá

      Aisea 53:9

      Mātiu 27:57-60

      Fokotuʻu hake ki muʻa ke ne ʻauʻauhá

      Sāme 16:10

      Ngāue 2:24, 27

      Hakeakiʻi ki he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá

      Sāme 110:1

      Ngāue 7:56

  • Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e Tamaí, ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní
    Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
    • ʻAPENITIKI

      Ko e Moʻoni Fekauʻaki mo e Tamaí, ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní

      KO E kakai ʻoku nau tui ki he akonaki Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá ʻoku nau pehē ko e ʻOtuá ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e toko tolu—ko e Tamaí, ko e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e toko tolu taki taha ko ení ʻoku pehē ʻoku nau tatau ʻiate kinautolu, ʻo māfimafi-aoniu pea ʻikai hanau kamataʻanga. Ko ia ai, fakatatau ki he tokāteline Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá, ko e Tamaí ko e ʻOtua, ko e ʻAló ko e ʻOtua, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e ʻOtua, neongo ia ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua pē ʻe taha.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share