-
“E Hoko Eni Kotoabe”Ko e Taua Leʻo—1999 | Mē 1
-
-
“E Hoko Eni Kotoabe”
“Bea lea a Jisu, o beheage kiate kinautolu, . . . e hoko eni kotoabe, kae teeki hoko ae gataaga.”—MĀTIU 24:4-6, PM.
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga-lea ʻoku totonu ke ne puke ʻetau mahuʻingaʻiá?
ʻOKU ʻikai ha veiveiua ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi ho kahaʻú. ʻOku totonu leva ke ke toe mahuʻingaʻia ʻi ha tuʻunga-lea naʻá ne puke ʻa e tokanga ʻa C. T. Russell ʻi he 1877. Ko Russell, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ki mui ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó, naʻá ne tohi ʻa e The Object and Manner of Our Lord’s Return. Ko e kiʻi tohi peesi ʻe 64 ko ení naʻe fekauʻaki ia mo e toe foki mai ʻa Sīsuú, pe ko ʻene haʻu ʻi he kahaʻú. (Sione 14:3) ʻI he taimi ʻe taha ʻi heʻene ʻi he Moʻunga ʻŌlivé, naʻe fehuʻi ai ʻa e kau ʻapositoló ʻo fekauʻaki mo e toe foki mai ko iá: “Tala mai, pe hoko fakakū ʻa e ngāhi meʻa ko ia? pea ko e ha nai ʻa e fakaʻilonga ʻo haʻo ha mai, [pe “haʻu,” King James Version] mo e fakaʻosi ʻo e kuonga?”—Mātiu 24:3.
2. Ko e hā ʻoku lahi ai ʻa e ngaahi fakakaukau fepakipaki ki he meʻa naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú?
2 ʻOkú ke ʻiloʻi mo mahinoʻi ʻa e tali ʻa Sīsuú? ʻOku maʻu ia ʻi he tolu ʻo e ngaahi Kōsipelí. ʻOku fakamatala ʻa Palōfesa D. A. Carson: “ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi vahe siʻi ʻo e Tohitapú ʻa e taʻefelotoi lahi ange ʻi he lotolotonga ʻo e kau fakatonuleá ʻo laka ia ʻi he Mātiu 24 pea mo ʻene ngaahi huʻufataha ʻi he Maake 13 mo e Luke 21.” ʻOkú ne ʻomai leva ʻene fakakaukau ʻaʻaná—ko e taha pē ia ʻo e fepakipaki ʻi he ngaahi fakakaukau fakaetangatá. ʻI he senituli kuo hili atú pe ofi ki ai, naʻe tapua mai ʻi he ngaahi fakakaukau lahi peheé ha ʻikai ʻi ai ʻa e tuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau ʻomai iá ʻoku nau pehē naʻe ʻikai ʻaupito leaʻaki ʻe Sīsū ia ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he ngaahi Kōsipelí, ʻa ia ko ʻene ngaahi leá naʻe liliu ia ki mui, pe ko e meʻa naʻá ne tala ki muʻá naʻe ʻikai hoko—ko e ngaahi fakakaukau naʻe fakafuo ʻe he ngaahi ako fakaanga ki he ngaahi tohi faka-Tohitapú. Naʻe aʻu ʻo vakai ha tokotaha faifakamatala ʻe taha ki he Kōsipeli ʻa Maʻaké ‘fakafou ʻi he maama ʻo e filōsofia ʻa e lotu-Puta Mahayana’!
3. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakaofiofi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he kikite ʻa Sīsuú?
3 ʻI hono kehé, ʻoku tali ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e totonu mo e alafalalaʻanga ʻa e Tohitapú, ʻo kau ai ʻa e meʻa naʻe tala ʻe Sīsū ki he kau ʻapositolo ʻe toko fā naʻa nau ʻi he Moʻunga ʻŌlivé mo ia, ʻi he ʻaho ʻe tolu ki muʻa heʻene pekiá. Talu mei he ngaahi ʻaho ʻo C. T. Russell, mo e maʻu fakalakalaka ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha mahino maʻalaʻala ange ʻo kau ki he kikite naʻe fai ai ʻe Sīsuú. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hili atú, kuo fakamahinoʻi lahi ange ai ʻe he Taua Leʻo ʻenau fakakaukau fekauʻaki mo e kikité ni. Kuó ke maʻu ʻa e fakamatala ko iá, ʻo sio ki heʻene maongo mālohi ʻi hoʻo moʻuí?a Tau fakamanatu ange iá.
Ko ha Fakahoko Fakamamahi ʻi he Kahaʻu Ofi Maí
4. Ko e hā nai naʻe fehuʻi ai ʻe he kau ʻapositoló kia Sīsū ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú?
4 Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻapositoló ko Sīsū ʻa e Mīsaiá. Ko ia, ʻi heʻenau fanongo kiate ia ʻi heʻene lave ki heʻene pekiá, toetuʻú, mo e toe foki maí, kuo pau pē naʻa nau fifili, ‘Kapau ʻe pekia ʻa Sīsū peá ne mavahe, ʻe lava fēfē ke ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻoku ʻamanekina ke fai ʻe he Mīsaiá?’ ʻIkai ko ia pē, naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo ha ngataʻanga ki Selusalema mo hono temipalé. Mahalo pē naʻe fifili ʻa e kau ʻapositoló, ‘Fakakū pea ʻe anga-fēfē ʻene hoko iá?’ ʻI he feinga ke mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe ʻeke ai ʻe he kau ʻapositoló: “Tala mai pe hoko fakakū ʻa e ngaahi meʻa ko ia, pea ko e ha ʻa e fakaʻilonga ʻo ka ene hono fakaʻosi kotoa.”—Maake 13:4; Mātiu 16:21, 27, 28; 23:37–24:2.
5. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú ʻi he ʻuluaki senitulí?
5 Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tau, ngaahi honge, ngaahi mahaki fakaʻauha, fehiʻanekinaʻi mo fakatangaʻi ʻa e kau Kalisitiané, ngaahi mīsaia loi, pea mo e mafolalahia ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Pea ʻe toki hoko mai leva ʻa e ngataʻangá. (Mātiu 24:4-14; Maake 13:5-13; Luke 21:8-19) Naʻe leaʻaki eni ʻe Sīsū ʻi he konga ki muʻa ʻo e taʻu 33 T.S. Lolotonga ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu hokó, naʻe lava ai ʻene kau ākonga faʻa leʻó ʻo ʻiloʻi ko e ngaahi meʻa naʻe tomuʻa talá naʻe hoko moʻoni ia ʻi ha founga mahuʻinga. ʻIo, ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe he hisitōliá ko e fakaʻilongá naʻe ʻi ai hono fakahoko ʻi he taimi ko iá, ʻo iku ki ha fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa faka-Siú ʻi he nima ʻo e kau Lomá ʻi he 66-70 T.S. Naʻe anga-fēfē ʻene hoko iá?
6. Ko e hā naʻe tupu ʻi he vahaʻa ʻo e kau Lomá pea mo e kau Siú ʻi he 66 T.S.?
6 Lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfana vela ʻo Siutea ʻi he 66 T.S., naʻe taki ai ʻe he kau Sēloti Siú ha ʻohofi ʻo e kau kaʻate Lomá ʻi ha kolotau ofi ki he temipale ʻi Selusalemá, ʻo kamataʻi ai ʻa e fakamālohí ʻi ha feituʻu kehe ʻi he fonuá. ʻI he History of the Jews, ʻoku fakamatala ai ʻa Palōfesa Heinrich Graetz: “Ko Sesitiuse Kaliuse, ʻa ia ko hono fatongia ʻi he tuʻunga ko e Kōvana ʻo Sīliá ke poupouʻi ʻa e lāngilangi ʻo e ngaahi mālohinga ʻo Lomá, . . . naʻe ʻikai kei lava ke ne sio tonu ʻi he angatuʻu naʻe mafola takai ʻiate iá ʻo taʻekau ai ha feinga ke vakaiʻi ʻa ʻene fakalakalaká. Naʻá ne ui ʻa ʻene ngaahi kongakaú fakataha, pea ko e kau pule ʻi he ngaahi kaungāʻapi ofí naʻa nau tuku loto-tauʻatāina mai ʻenau kautaú.” Ko e kautau ko eni ʻo e toko 30,000 naʻa nau kāpui ʻa Selusalema. Hili ha tau, naʻe holomui ʻa e kau Siú ʻi he tuʻa ʻaá ofi ki he temipalé. “Lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho hokohoko ʻe nima naʻe ʻohofi ai ʻe he kau Lomá ʻa e ʻaá, ka naʻe fakamālohiʻi maʻu pē kinautolu ke holomui ʻi he tolo hifo ʻa e kau Siuteá. Naʻa nau toki lavameʻa pē ʻi he ʻaho hono onó ʻi hono keli ha konga ʻo e ʻā fakatokelau ʻi muʻa ʻi he Temipalé.”
7. Ko e hā naʻe lava ke kehe ai ʻa e vakai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ki he ngaahi meʻá mei he tokolahi taha ʻo e kau Siú?
7 Fakakaukau pē ki he anga ʻo e puputuʻu naʻe hoko ki he kau Siú, koeʻuhi he naʻe fuoloa ʻenau ongoʻi ʻe maluʻi kinautolu pea mo honau kolo māʻoniʻoní ʻe he ʻOtuá! Neongo ia, naʻe ʻosi tomuʻa fakatokanga ki he kau ākonga ʻa Sīsuú naʻe fakatatali mai ha fakatamaki ki Selusalema. Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū: “Tokaange hao taimi ʻe ʻākoloʻi koe ʻe ho ngaahi fili, pea te nau kapuʻi koe, mo punipuni mei he potu kotoa pe, pea te nau laiki koe mo hoʻo fanau foki; pea ʻe ʻikai te nau fakatoe hao maka ʻo taʻeholoki.” (Luke 19:43, 44) Ka ʻe ʻuhinga iá ko e mate ki he kau Kalisitiane ʻi loto Selusalemá ʻi he 66 T.S.?
8. Ko e hā ʻa e mamahi naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú, pea ko hai ʻa e “kakai fili” ko ia naʻe pau ke fakanounou ai ʻa e taimí?
8 ʻI heʻene tali ki he kau ʻapositoló ʻi he Moʻunga ʻŌlivé, naʻe tala ai ki muʻa ʻe Sīsū: “Ko e ngaahi ʻaho ko ia ko e koto mamahi; teʻeki ai hano tatau talu mei he kamata ngaohi ʻe he ʻOtua ʻa māmani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻio, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai. Pea ka ne taēʻoua ʻa e fakanounou ʻe he ʻEiki ʻa e taimi ko ia, pehē ʻe ʻauha ʻa e kakano kotoa pē: ka e telia ʻa e kakai fili, ʻa ia kuo ne fili, ko ia kuo ne fakanounou ai ʻa e taimi.” (Maake 13:19, 20; Mātiu 24:21, 22) Ko ia, naʻe pau ke fakanounou ʻa e taimí pea ko e “kakai fili” naʻe fakahaofi. Ko hai kinautolu? ʻOku pau naʻe ʻikai ko e kau Siu angatuʻu naʻa nau taukaveʻi naʻa nau lotu kia Sihova ka naʻa nau talitekeʻi ʻa hono ʻAló. (Sione 19:1-7; Ngāue 2:22, 23, 36) Ko e faʻahinga fili moʻoni ʻi he taimi ko iá ko e kau Siu ko ia mo e faʻahinga ʻikai ko e Siu naʻa nau ngāueʻi ʻa e tui kia Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaia mo e Fakamoʻuí. Naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga peheé, pea ʻi he Penitekosi 33 T.S., naʻá ne faʻu ai kinautolu ki ha puleʻanga fakalaumālie foʻou, ko e “Isileli faka-ʻOtua.”—Kaletia 6:16; Luke 18:7; Ngāue 10:34-45; 1 Pita 2:9.
9, 10. Naʻe anga-fēfē hono “fakanounou” ʻa e taimi ʻo e ʻoho ʻa e kau Lomá, pea ko e hā hono olá?
9 Naʻe “fakanounou” ʻa e taimí pea fakahaofi ʻa e kakai fili pani ʻi Selusalemá? ʻOku pehē ʻe Palōfesa Graetz: “Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa [Sesitiuse Kaliuse] ʻoku lelei ke hoko atu ʻa e faitau fakafepaki ki he kau faivelenga loto-toʻá pea kamata ʻi ha feingatau lōloa ʻi he faʻahitaʻu ko iá, ʻa ia ʻe vave ai ke kamata ʻa e ngaahi ʻuha he faʻahitaʻu fakatōlaú . . . pea te ne taʻofi nai ʻa e kautaú mei hano maʻu ʻenau ngaahi fiemaʻú. ʻI he meʻa ko iá, ngalingali naʻá ne fakakaukau ai ʻoku fakapotopoto ange ke toe holomui.” Ko e hā pē naʻe fakakaukau ki ai ʻa Sesitiuse Kaliusé, naʻe holomui ʻa e kautau Lomá mei he koló, fakataha mo ha mole mafatukituki naʻe fakatupunga ʻe he kau Siu naʻe tulimui atú.
10 Ko e holomui fakaʻohovale ko ia ʻa e kau Lomá naʻe fakaʻatā ai ʻa e “kakano”—ko e kau ākonga ʻa Sīsū naʻa nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi loto Selusalemá—ke fakahaofi. ʻOku lēkooti ʻi he hisitōliá, ko e taimi ko ē naʻe fakaava ai ʻa e vahaʻa taimi faingamālie ko ení, naʻe hola ai ʻa e kau Kalisitiané mei he feituʻú. Ko ha fakahāhā moʻoni ia ʻo e malava ʻa e ʻOtuá ke tomuʻa ʻilo ki he kahaʻú pea ke fakapapauʻi ʻa e hao ʻa ʻene kau lotú! Ka, ko e hā naʻe hoko ki he kau Siu taʻetui naʻa nau nofo pē ʻi Selusalema mo Siuteá?
ʻE Sio Ai ʻa e Ngaahi Toʻumeʻá
11. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e “toʻutangata ko eni”?
11 Naʻe ongoʻi ʻe he kau Siu tokolahi ko ʻenau founga lotú, naʻe senitā ʻi he temipalé, ʻe hokohoko taʻetoengata ia. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mou maʻu mei he fiki hono fakatātā; ʻOka muimui hono muka pea ne kamata lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻa e faʻahitaʻu mafana: pehe foki kimoutolu ka mou ka mamata ki he ngāhi meʻa ko ia pea mou ʻilo kuo panaki ia, io, kuo aʻu ki he matapa. He ko au e, ʻoku ou tala atu, ʻE ʻikai ʻaupito mole ʻa e toʻutangata ko eni, kaeʻoua ke hoko ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa pe. ʻE mole ʻa e langi mo mamani, ka ko ʻeku ngāhi lea ʻe ʻikai ʻaupito mole.”—Mātiu 24:32-35, fakaʻītali ʻamautolu.
12, 13. Naʻe mahino fēfē ki he kau ākongá ʻa e lave ʻa Sīsū ki he “toʻutangata ko eni”?
12 ʻI he ngaahi taʻu naʻe taki atu ki he 66 T.S., kuo pau pē naʻe sio ʻa e kau Kalisitiané ʻi he lahi ʻo e ngaahi muʻaki konga ʻo e fakaʻilonga fetuiakí ʻi hono fakahokó—ko e ngaahi tau, ngaahi honge, naʻa mo ha fakalahi ʻo hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Ngāue 11:28; Kolose 1:23) Neongo ia, ʻe hoko fakakū mai ʻa e ngataʻangá? Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: ‘ʻE ʻikai mole ʻa e toʻutangata [faka-Kalisi, ge·ne·aʹ] ko ení’? Naʻe faʻa ui ʻe Sīsū ʻa e ngaahi toʻumeʻa tokolahi ʻo e kau Siu fakafepakí, ʻo kau ai ʻa e kau taki lotú, ‘ko ha toʻutangata faikovi, alafia kae feʻauaki.’ (Mātiu 11:16; 12:39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻá ne toe lea ai ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻo kau ki he “toʻutangata ko eni,” ʻoku hā mahino naʻe ʻikai te ne ʻuhingá ko e matakali fakakātoa ʻo e kau Siú ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá; pea naʻe ʻikai te ne ʻuhinga ki hono kau muimuí, neongo ko kinautolú ko ha “haʻa fili.” (1 Pita 2:9) Naʻe ʻikai foki ke pehē ʻe Sīsū ko e “toʻutangata ko eni” ko ha vahaʻa taimi.
13 Ka, naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e kau Siu fakafepaki ʻi he taimi ko iá ʻa ia te nau hokosia ʻa e fakahoko ʻo e fakaʻilonga naʻá ne ʻoangé. ʻI he fekauʻaki mo e lave ki he “toʻutangata ko eni” ʻi he Luke 21:32, ʻoku fakamatala ʻa Palōfesa Joel B. Green: “ʻI he Kōsipeli Hono Tolú, ko e ‘toʻutangata ko ení’ (mo e ngaahi kupuʻi lea felāveʻi mo iá) kuo nau fakaʻilongaʻi maʻu pē ha faʻahinga kakai ʻoku nau fakafepaki ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá. . . . [ʻOku ʻuhinga iá] ki he kakai ʻoku nau sītuʻa loto-fefeka ki he taumuʻa fakaʻotuá.”b
14. Ko e hā naʻe hokosia ʻe he “toʻutangata” ko iá, ka naʻe anga-fēfē ʻa e ʻi ai ʻo ha ola kehe ki he kau Kalisitiané?
14 Ko e toʻutangata fulikivanu ʻo e kau Siu fakafepakí ʻa ia naʻe lava ke nau sio ki hono fakahoko ʻo e fakaʻilongá naʻa nau toe aʻusia ʻa e ngataʻangá. (Mātiu 24:6, 13, 14) Pea ko ia naʻe hoko ia kiate kinautolu! ʻI he 70 T.S., naʻe toe foki mai ʻa e kautau Lomá, ʻi he tataki ʻa Taitusi, foha ʻo ʻEmipola Vesipēsió. Ko e faingataʻaʻia ʻa e kau Siú ʻa ia naʻe toe taʻotaʻofi ʻi he koló ʻoku meimei faingataʻa ke fai ha tui ki ai.c Ko e tokotaha sio tonu ko Feleviasi Siosefusí ʻokú ne līpooti ʻo pehē ʻi he aʻu mai ki he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Lomá ʻa e koló, naʻe mate ai ʻa e kau Siu ʻe toko 1,100,000 nai pea ko e toko 100,000 nai naʻe ʻave pōpula, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ko iá naʻe vave ʻenau ʻauha fakamamahi ʻi he fiekaiá pe ʻi he ngaahi malaʻe sipoti Lomá. Ko e moʻoni, ko e mamahi ʻo e 66-70 T.S. ko e lahi taha ia naʻe hokosia pe ʻe hokosia ʻe Selusalema pea mo e fokotuʻutuʻu faka-Siú. He faikehekehe moʻoni ko e olá ki he kau Kalisitiane ko ia naʻa nau tokanga ki he fakatokanga fakaekikite ʻa Sīsuú pea nau mavahe mei Selusalema ʻi he hili ʻa e mavahe ʻa e kautau Lomá ʻi he 66 T.S.! Ko e kau Kalisitiane paní ʻa e “kakai fili” naʻa nau “hao,” pe tauhi malu, ʻi he 70 T.S.—Mātiu 24:16, 22.
Fakahoko ʻe Taha ke Hoko
15. ʻOku lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko e kikite ʻa Sīsuú ʻe ʻi ai hono fakahoko lahi ange ʻi he hili ʻa e 70 T.S.?
15 Kae kehe, naʻe ʻikai ko e fakaʻosí ia. Ki muʻa ange, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ʻi he hili ʻa hono fakaʻauha ʻa e koló, te ne hoko mai ʻi he huafa ʻo Sihová. (Mātiu 23:38, 39; 24:2) Naʻá ne toki ʻai eni ʻo maʻalaʻala ange ʻi heʻene kikite naʻá ne leaʻaki ʻi he Moʻunga ʻŌlivé. ʻI he lave ki he “mamahi lahi” ka hoko maí, naʻá ne pehē ʻi he hili iá ʻe hā ʻa e kau Kalaisi loi, pea ʻe tāmoloki ʻa Selusalema ʻe he ngaahi puleʻangá ʻi ha vahaʻa taimi lahi. (Mātiu 24:21, 23-28; Luke 21:24) Ko ha toe meʻa nai eni ʻe taha, ko ha fakahoko lahi ange naʻe pau ke hoko mai? ʻOku tali ʻio ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá. ʻI heʻetau fakahoa ʻa e Fakahā 6:2-8 (naʻe hiki ʻi he hili ʻa e mamahi lahi ʻi Selusalema ʻi he 70 T.S.) fakataha mo Mātiu 24:6-8 pea mo Luke 21:10, 11, ʻoku tau sio ai ki he taú, ngaahi nounou fakameʻatokoní, mo e mahaki fakaʻauhá ʻoku tuʻu mai mei muʻa ʻi ha tuʻunga lahi ange. Ko hono fakahoko lahi ange ko eni ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú kuo hoko ia talu mei he mapuna hake ʻa e Tau I ʻa Māmaní ʻi he 1914.
16-18. Ko e hā ʻoku tau ʻamanekina ʻe toki hokó?
16 Kuo laui hongofuluʻi taʻu he taimí ni, ʻa hono akoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e fakahoko ki muí ni ʻo e fakaʻilongá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ha “mamahi lahi” ʻoku teʻeki ke hoko mai. Ko e “toʻutangata” fulikivanu lolotongá te nau sio ʻi he mamahi ko iá. ʻOku hā ʻe toe ʻi ai ha tafaʻaki ʻuluaki (ko ha ʻohofi ʻo e lotu loí kotoa), hangē pē ko e fakaʻatā ʻa e mamahi ki Selusalema ʻi he ʻoho ʻa Kaliuse ʻi he 66 T.S.d Pea, ʻi he hili ha vahaʻa taimi ʻoku ʻikai fakapapauʻi ʻa hono lōloá, ʻe hoko mai leva ʻa e ngataʻangá—ko ha fakaʻauha ʻi ha tuʻunga ʻi māmani lahi, ʻo huʻufataha mo ia ʻi he 70 T.S.
17 ʻI he lave ki he mamahi ʻoku ʻi muʻa pē ʻiate kitautolú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Pea hili leva ʻa e mamahi ʻo e taimi ko ia [ʻa e fakaʻauha ʻo e lotu loí] ʻe fakapoʻuli ʻa e laʻa, pea ʻe tuku ʻe he mahina ʻene huhulu, pea ʻe ngangana ʻa e ngāhi fetuʻu mei langi, pea ʻe ngatōtō ʻa e ngāhi malohinga ʻo e ngāhi langi: pea ʻe toki ha ʻi he langi ʻa e fakaʻilonga ʻo e Fanautama ʻa Tangata: pea ʻe toki lauʻaitu ʻa e ngāhi matakali ʻo mamani, pea te nau sio ki he Fanautama ʻa Tangata ʻoku hoko mai, ʻoku ne heka ki he ngāhi ʻao ʻo e langi pea haʻu mo ia ʻa e fakangeingei mo e nāunau lahi.”—Mātiu 24:29, 30.
18 Ko ia ai, ko Sīsū tonu ʻokú ne pehē ʻi he “hili leva ʻa e mamahi ʻo e taimi ko ia,” ʻe hoko ai ha faʻahinga meʻa fakaofo kehe atu fakalangi. (Fakafehoanaki mo Sioeli 2:28-32; 3:15.) ʻE fakaʻohovaleʻi ai ʻe he meʻá ni pea te ne ʻai ke ofoofo ʻa e faʻahinga ʻo e tangata talangataʻá ʻo nau “lauʻaitu.” Ko e tokolahi ʻe ‘to honau mānavá ko ʻenau ilifia, mo e fakatuʻatāmaki ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko hifo ki māmaní.’ Ka ʻe ʻikai ko e tuʻunga eni ʻe ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní! Ko e faʻahingá ni te ‘nau hiki honau ʻulú, ʻo hanga hake; he ʻoku ofi ai honau huhuʻí.’—Luke 21:25, 26, 28.
Fakamaau ʻi Muʻa!
19. ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi ʻa e taimi ʻe fakahoko ai ʻa e pealapeli ʻo e fanga sipí mo e fanga kosí?
19 Fakatokangaʻi ko e Mātiu 24:29-31 ʻoku tomuʻa tala ai (1) ʻoku hoko mai ʻa e Fānautama ʻa Tangatá, (2) ko e hoko maí ni ʻe hoko mai ia mo e nāunau lahi, (3) ʻe fakataha mo ia ʻa e kau ʻāngeló, pea (4) ʻe mamata kiate ia ʻa e ngaahi matakali kotoa pē ʻi he māmaní. ʻOku toe lave ʻa Sīsū ki he ngaahi tafaʻaki ko ení ʻi he pealapeli ʻo e fanga sipí mo e fanga kosí. (Mātiu 25:31-46) Ko ia, ʻoku lava ke tau fakaʻosiʻaki ʻoku fekauʻaki ʻa e pealapeli ko ení mo e taimi, hili ʻa e kamata mapuna hake ʻa e mamahí, ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻāngeló ʻo ʻafio ʻi hono taloní ke fakamāú. (Sione 5:22; Ngāue 17:31; fakafehoanaki mo 1 Tuʻi 7:7; Taniela 7:10, 13, 14, 22, 26; Mātiu 19:28.) Ko hai ʻe fakamāuʻí, pea ko e hā ʻa e olá? ʻOku fakahaaʻi ʻe he pealapelí ʻe fai ʻe Sīsū ʻa e tokanga ki he ngaahi puleʻangá kotoa, ʻo hangē pe ʻoku nau fakatahataha ʻi ai tonu ʻi muʻa ʻi hono taloni fakalangí.
20, 21. (a) Ko e hā ʻe hoko ki he fanga sipi ʻo e pealapeli ʻa Sīsuú? (e) Ko e hā ʻe hokosia ʻe he fanga kosí ʻi he kahaʻú?
20 ʻE vaheʻi ʻa e kau tangata mo e kau fefine hangē ha sipí ki he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e hōifua ʻa Sīsuú. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he naʻa nau ngāueʻaki honau ngaahi faingamālié ke fai lelei ki hono fanga tokouá—ʻa e kau Kalisitiane pani ko ia te nau kau ʻi he Puleʻanga fakahēvani ʻo Kalaisí. (Taniela 7:27; Hepelu 2:9–3:1) ʻI he fāitaha mo e pealapelí, ʻoku laui miliona ʻa e kau Kalisitiane hangē ha sipí kuo nau ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua fakalaumālie ʻo Sīsuú pea kuo nau ngāue ʻo poupouʻi kinautolu. Ko hono olá, ko e “fuʻu kakai lahi” ko ení ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú ko e hao ʻi he “mamahi lahi” pea toki moʻui taʻengata ʻi he Palataisí, ʻa e nofoʻanga fakaemāmani ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Fakahā 7:9, 14; 21:3, 4; Sione 10:16.
21 He ola kehe moʻoni ia ʻe hoko ki he fanga kosí! ʻOku fakamatalaʻi kinautolu ʻi he Mātiu 24:30 ʻoku nau ‘lauʻaitu’ ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa Sīsuú. Pea ʻoku totonu ke nau pehē, he kuo pau naʻa nau langa hake ha lēkooti ko hono talitekeʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, ko hono fakafepakiʻi ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú, pea mo e saiʻia ange ʻi he māmani ko ia kuo mole atú. (Mātiu 10:16-18; 1 Sione 2:15-17) Ko Sīsū—ʻo ʻikai ko ha taha ʻo ʻene kau ākonga ʻi he māmaní—ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e fanga kosí. Fekauʻaki mo kinautolu ʻokú ne pehē: “ʻE ʻalu atu ʻa kinautolu ni ki he tautea taʻengata.”—Mātiu 25:46.
22. Ko e hā ʻa e konga ʻo e kikite ʻa Sīsuú ʻoku taau ke tau tokanga lahi ange ki aí?
22 Ko ʻetau fakalakalaka ʻi hono mahinoʻi ʻa e kikite ʻi he Mātiu vahe 24 mo e 25 ʻoku fakalotomāfana. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e kikite ʻa Sīsuú ʻoku taau ke tau tokanga lahi ange ki ai—ko e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauhá.’ Naʻe enginaki ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ke nau ngāueʻaki ʻa e ʻiloʻilo fekauʻaki mo e meʻá ni pea ke mateuteu ke fai ha ngāue. (Mātiu 24:15, 16) Ko e hā ʻa e “meʻa fakalielia” ko ení? Ko fē ʻa e taimi ʻo ʻene tuʻu ʻi he Potu Tapú? Pea ʻoku anga-fēfē ʻa e kau ki ai ʻetau moʻui ʻi he lolotongá mo e kahaʻú? ʻE lāulea ʻa e kupu hoko maí ki he meʻá ni.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he ngaahi kupu ako ʻi he ngaahi ʻīsiu he Taua Leʻo ʻo Fepueli 15, 1994; ʻOkatopa 15 mo Nōvema 1, 1995; mo ʻAokosi 15, 1996.
b Ko e mataotao Pilitānia ko G. R. Beasley-Murray ʻokú ne fakamatala: “Ko e kupuʻi lea ‘toʻutangata ko ení’ ʻoku ʻikai totonu ke ne fakatupunga ha faingataʻa ki he kau fakatonuleá. Lolotonga ia ʻoku fakahaaʻi ko e genea ʻi he muʻaki lea faka-Kalisí ʻoku ʻuhingá ko e fāʻeleʻi, hako, pea ko ia ko e matakali, . . . ʻi he [Septuagint faka-Kalisí] ʻoku faʻa liliu lahi taha ai ʻa e foʻi lea faka-Hepelū ko e dôr, ko hono ʻuhingá ko e kuonga, kuonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pe toʻutangata ʻi he ʻuhinga ko e ngaahi toʻumeʻa. . . . ʻI he ngaahi lea fekauʻaki mo Sīsuú ʻoku hā ʻa e foʻi leá ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lōua: ʻi he tafaʻaki ko ē ʻoku ʻuhinga maʻu pē ia ki hono ngaahi toʻumeʻá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻokú ne ʻomai maʻu pē ʻa e ʻuhinga ko ha fakahuʻunga fakaanga.”
c ʻI he History of the Jews, ʻoku pehē ai ʻe Palōfesa Graetz naʻe tutuki ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe he kau Lomá ʻa e kau pōpula ʻe 500 ʻi he ʻaho. Ko e kau pōpula Siu kehé naʻe tutuʻu honau ngaahi nimá pea toki fekau ke nau foki ki he koló. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻe ʻi aí? “Naʻe mole ʻa e mahuʻinga ʻo e paʻangá, he naʻe ʻikai te ne lava ʻo fakatau mai ha foʻi mā. Naʻe mātuʻaki tau ʻa e kau tangatá ʻi he ngaahi halá ʻi he meʻakai palakū mo pangó, ko ha falukunga musie, ko ha konga leta, pe veve naʻe laku ki he fanga kulií. . . . Ko e vave fakautuutu ʻa e lahi ʻo e ngaahi ʻangaʻanga taʻetanú naʻá ne ʻai ʻa e ʻea vela ʻo e faʻahitaʻu māfaná ke fakatupu mahaki, pea naʻe tō ʻa e kakaí ʻi he mahaki, honge, pea mo e heletaá.”
d ʻOku lāulea ʻa e kupu hokó ki he tafaʻaki ko eni ʻo e mamahi ʻi he kahaʻú.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻa e fakahoko ʻo Mātiu 24:4-14 ʻi he ʻuluaki senitulí?
◻ ʻI he taimi ʻo e kau ʻapositoló, naʻe anga-fēfē hono fakanounou ʻo e taimí mo e fakahaofi ʻa e kakanó, hangē ko ia naʻe tala ki muʻa ʻi he Mātiu 24:21, 22?
◻ Ko e hā naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e “toʻutangata” ʻoku lave ki ai ʻi he Mātiu 24:34?
◻ ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ko e kikite naʻe fai ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻe ʻi ai hono toe fakahoko lahi ange ʻe taha?
◻ ʻE hoko fakakū pea ʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻo e pealapeli ʻo e fanga sipí mo e fanga kosí?
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Konga ʻo e ʻĀleso ʻo Taitusi ʻi Lomá, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi koloa vete mei hono fakaʻauha ʻo Selusalemá
[Maʻuʻanga ʻo e Tā]
Soprintendenza Archeologica di Roma
-
-
“ʻIlonga ha Taha ʻOku Lau pea Ke Ne Tokanga ki Ai”Ko e Taua Leʻo—1999 | Mē 1
-
-
“ʻIlonga ha Taha ʻOku Lau pea Ke Ne Tokanga ki Ai”
“Ka mou ka vakai ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapu ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha, . . . pea ke toki hola ki he moʻunga ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea.”—MĀTIU 24:15, 16.
1. Ko e hā ʻa e ola naʻe hoko ʻi he fakatokanga naʻe fai ʻe Sīsū ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Luke 19:43, 44?
KO ʻETAU ʻāʻā ki ha fakatamaki ʻoku tuʻunuku mai ʻe lava ke ne ʻai ai kitautolu ke tau kalofi ia. (Palovepi 22:3) Ko ia, fakaʻuta atu angé ki he tuʻunga ʻo e kau Kalisitiané ʻi Selusalema ʻi he hili hono ʻohofi ʻe Loma ʻi he 66 T.S. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ʻe kāpui pea fakaʻauha ʻa e koló. (Luke 19:43, 44) Naʻe fakataleʻi ia ʻe he tokolahi taha ʻo e kau Siú. Ka naʻe tokanga ʻa ʻene kau ākongá ki heʻene fakatokangá. Ko hono olá, naʻe fakahaofi kinautolu mei he fakatamaki ʻo e 70 T.S.
2, 3. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he kikite ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Mātiu 24:15-21?
2 ʻI ha kikite fakataha mo e ngaahi fakahuʻunga kiate kitautolu he ʻaho ní, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Sīsū ha fakaʻilonga fetuiaki naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi taú, ngaahi nounou fakameʻatokoní, ngaahi mofuiké, ngaahi mahaki fakaʻauhá, mo hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiane ʻoku nau malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:4-14; Luke 21:10-19) Naʻe toe tuku mai ʻe Sīsū ha ʻiloʻiʻanga ʻa ia te ne tokoniʻi ʻa ʻene kau ākongá ke nau ʻilo naʻe ofi ʻa e ngataʻangá—ko ha ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauhá.’ (Mātiu 24:15, fakaʻītali ʻamautolu.) Tau toe sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi lea mohu ʻuhinga ko iá ke sio pe ʻoku anga-fēfē ʻene kaunga ki heʻetau moʻuí he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.
3 Hili hono fakahaaʻi ʻa e fakaʻilongá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ka mou ka vakai ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapu ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha, ʻa ia naʻe folofola ki ai ʻi he palofita ko Taniela; (ʻilonga ha taha ʻoku lau, pea ke ne tokanga ki ai:) pea ke toki hola ki he moʻunga ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea: pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻafale ke ʻoua te ne ʻalu hifo ke ʻave ʻa e ngāhi meʻa mei hono fale: pea ko ia ʻoku ʻi he ngoue, ke ʻoua te ne foki ki ʻapi ke ʻave hono kofu. Ka ʻoiaue ʻakinautolu ʻoku feitama, mo kinautolu ʻoku toutama ʻi he taimi ko ia! Pea mou lotua ke ʻoua naʻa hoko hoʻomou hola ʻi he faʻahitaʻu momoko, kaeʻumaʻā ʻi ha Sapate: koeʻuhi ʻe toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani.”—Mātiu 24:15-21.
4. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ʻi ai hono fakahoko ʻo e Mātiu 24:15 ʻi he ʻuluaki senitulí?
4 Ko e ongo fakamatala ʻa Maʻake mo Luké ʻokú na ʻomai ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo tānaki mai ki ai. ʻI hono ngāueʻaki ʻe Mātiu ʻa e “tuʻu ʻi he Potu Tapu,” ʻoku pehē ʻi he Maake 13:14 “ʻoku tuʻu ʻi he potu ʻoku tapu ki ai.” ʻOku tānaki mai ʻe he Luke 21:20 ki he ngaahi lea ʻa Sīsuú: “ʻO ka mou ka vakai ki he kapui ʻo Selusalema ʻe he ngaahi matatau, te mou toki ʻilo kuo ofi hono fakaʻauha.” ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻá ni ke tau sio ko e ʻuluaki fakahokó naʻe kau ki ai ʻa hono ʻohofi ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema mo hono temipalé—ko ha feituʻu naʻe māʻoniʻoni ki he kau Siú ka naʻe ʻikai ko ha feituʻu ia naʻe kei māʻoniʻoni kia Sihova—ʻa ia naʻe kamata ʻi he 66 T.S. Naʻe hoko ʻa e fakaʻauha fakaʻaufulí ʻi he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Lomá fakatouʻosi ʻa e koló mo e temipalé ʻi he 70 T.S. Ko e hā ʻa e “meʻa fakalielia” ʻi he taimi ko iá? Pea naʻe anga-fēfē ʻene ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú’? Ko e ongo tali ki he ongo fehuʻí ni ʻe tokoni ia ke fakamaʻalaʻala ʻa hono fakahoko ʻi onopōní.
5, 6. (a) Ko e hā ʻe fiemaʻu ai ʻa e tokangá ki he kau lautohi ʻo e Taniela vahe 9? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻo e kikite ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “meʻa fakalielia”?
5 Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Sīsū ʻa e kau lautohí ke nau ngāueʻaki ʻa e tokangá. Kau lautohi ʻo e hā? Hangehangē ko e Taniela vahe 9. ʻI aí ʻoku tau maʻu ai ha kikite ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e taimi ʻe hā ai ʻa e Mīsaiá mo tomuʻa tala ai ʻe “tuʻusi” ia hili ha taʻu ʻe tolu mo e konga. ʻOku pehē ʻe he kikité: “ʻE tuʻu ʻi he kapakau ʻo e koto fakalielia ha taha fakalala, ʻo aʻu ki he fakakakato, mo e meʻa kuo tuʻutuʻuni, ʻa ia ʻe huhua ki he meʻa ʻoku fakalala.”—Taniela 9:26, 27, fakaʻītali ʻamautolu; toe sio foki ki he Taniela 11:31; 12:11.
6 Naʻe fakakaukau ʻa e kau Siú naʻe kaunga eni ki hono fakalieliaʻi ʻa e temipalé ʻe ʻAnitiokasi IV ʻi he taʻu nai ʻe 200 ki muʻá. Kae kehe, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ia ʻa e meʻa kehe, ʻi hono fakaʻaiʻai ʻa e tokanga koeʻuhi ko e “meʻa fakalielia” naʻe teu ke hā ʻo tuʻu ʻi ha “Potu Tapu.” ʻOku hā mahino naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he kautau Loma ko ia te nau haʻu ʻi he 66 T.S. mo e ngaahi fuka fakaʻilongá. Ko e ngaahi fuka ko iá, kuo fuoloa hono ngāueʻakí, naʻe meimei hangē pē ha ngaahi ʻaitolí pea naʻa nau fakalielia ki he kau Siú.a Naʻa nau ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú’ ʻanefē? Naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻe ʻohofi ai ʻe he kautau Lomá, mo ʻenau ngaahi fuká ʻa Selusalema mo hono temipalé, ʻa ia naʻe vakai ki ai ʻa e kau Siú naʻe māʻoniʻoní. Naʻe aʻu ʻo kamata ke keli ʻe he kau Lomá ʻa e ʻā ʻo e feituʻu temipalé. Ko e moʻoni, ko e meʻa ko ia naʻe fuoloa ʻene fakalieliá naʻe tuʻu ia ʻi he taimi ko iá ʻi ha potu tapu!—Aisea 52:1; Mātiu 4:5; 27:53; Ngāue 6:13.
Ko ha “Meʻa Fakalielia” ʻi Onopooni
7. Ko e hā ʻa e kikite ʻa Sīsū ʻoku fakahoko ʻi hotau taimí?
7 Talu mei he Tau I ʻa Māmaní, kuo tau sio ʻi he fakahoko lahi ange ʻo e fakaʻilonga ʻa Sīsū naʻe hiki ʻi he Mātiu vahe 24. Neongo ia, manatu ki heʻene ngaahi leá: “Ka mou ka vakai ʻoku tuʻu ʻi he Potu Tapu ʻa e meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha, . . . pea ke toki hola ki he moʻunga ʻakinautolu ʻoku ʻi Siutea.” (Mātiu 24:15, 16) Ko e tafaʻaki ko eni ʻo e kikité kuo pau ke ʻi ai hono fakahoko ʻi hotau taimí foki.
8. Kuo anga-fēfē hono fakapapauʻi ʻi he laui taʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e “meʻa fakalielia” ʻi onopōní?
8 ʻI hono fakahāhā ʻa e tuipau ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻe fakahoko ʻa e kikite ko ení, ko e The Watchtower ʻo Sanuali 1, 1921, naʻe fakahangataha ki ai ʻi he felāveʻi mo e ngaahi meʻa naʻe tupulekina ʻi he Hahake Lotolotó. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻi heʻene ʻīsiu ʻo Tīsema 15, 1929, ʻi he peesi 374, naʻe pehē fakaʻosi ai ʻe he The Watchtower: “Ko e hehema kotoa ʻa e Kautaha ʻa e Ngaahi Puleʻangá ke fakatafokiʻi ʻa e kakaí mei he ʻOtuá pea mo Kalaisi, pea ko ia ai, ko ha meʻa fakalielia ia, ko e meʻa ʻa Sētane, pea ko ha meʻa palakū ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.” Ko ia, ʻi he 1919 naʻe hā ai ʻa e “meʻa fakalielia.” ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fetongi ai ʻa e Kautahá ia ki he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. Kuo fuoloa hono fakaeʻa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ongo kautaha fakamelino fakaetangata ko ení ʻoku fakalielia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.
9, 10. Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe ha mahino ki muʻa fekauʻaki mo e mamahi lahí ʻetau vakai ki he taimi ko ia ʻe tuʻu ai ʻi ha potu tapu ʻa e “meʻa fakalielia”?
9 ʻOku fakanounou ʻi he kupu ki muʻá ha vakai maʻalaʻala ki he konga lahi ʻo e Mātiu vahe 24 mo e 25. ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamaʻalaʻala fekauʻaki mo e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá’? ʻOku hā mahino ʻoku pehē. ʻOku fakafehokotaki vāofi ʻe he kikite ʻa Sīsuú ʻa e “tuʻu ʻi he Potu Tapu” mo e mapuna hake ʻa e “mamahi” naʻe tomuʻa talá. Mei hení, neongo ko e “meʻa fakalielia” kuo fuoloa ʻene ʻi aí, ko e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo ʻene “tuʻu ʻi he Potu Tapu” pea mo e mamahi lahí ʻoku totonu ke ne laveʻi ʻetau fakakaukaú. ʻO anga-fēfē?
10 Naʻe mahino ʻi ha taimi ki he kakai ʻa e ʻOtuá ko e tafaʻaki ʻuluaki ʻo e mamahi lahí naʻe kamata ia ʻi he 1914 pea ko e konga fakaʻosí ʻe hoko mai ia ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné. (Fakahā 16:14, 16; fakafehoanaki mo e The Watchtower, ʻEpeleli 1, 1939, peesi 110.) Ko ia, ʻoku lava ke tau mahinoʻi ai ʻa e ʻuhinga naʻe fai ai ʻa e fakakaukau ʻi ha taimi ko e “meʻa fakalielia” ʻo e ʻaho ki mui ní kuo pau pē naʻe tuʻu ʻi ha potu tapu ʻi he hili pē ʻa e Tau I ʻa Māmaní.
11, 12. ʻI he 1969, ko e hā ʻa e vakai naʻe toe fakatonutonu fekauʻaki mo e mamahi lahí naʻe ʻomai aí?
11 Kae kehe, ʻi he ngaahi taʻu ki muí kuo tau hoko ai ʻo kehe ʻetau sio ki he ngaahi meʻá. ʻI he Tuʻapulelulu, Siulai 10, 1969, ʻi he ʻAsemipilī Fakavahaʻapuleʻanga “Melino ʻi he Māmaní” ʻi he Kolo Niu ʻIoké, ko F. W. Franz, ʻa e tokoni palesiteni ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo Tohitapu mo e Tulekí ʻi he taimi ko iá, naʻá ne fai ai ha malanga mātuʻaki fakalotomāfana. ʻI hono toe vakaiʻi ʻa e mahino ki muʻa fekauʻaki mo e kikite ʻa Sīsuú, naʻe pehē ai ʻe Tokoua Franz: “Naʻe fai ʻa e fakamatala ko e ‘mamahi lahí’ naʻe kamata ia ʻi he 1914 T.S. pea naʻe ʻikai fakaʻatā ke fakahoko kakato ia ʻi he taimi ko iá ka ko hono kehé naʻe taʻofi ʻe he ʻOtuá ia ʻa e Tau I ʻa Māmaní ʻi Nōvema ʻo e 1918. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ha kiʻi mālōlō ki he ngāue ʻa ʻene kau Kalisitiane fili ko e toenga ʻo e kau paní ki muʻa ʻi heʻene tuku ke toe fakafoki mai ʻa e konga fakaʻosi ʻo e ‘mamahi lahí’ ʻi he tau ʻo ʻĀmaketoné.”
12 Naʻe toki fai leva ha fakamatala feʻunuʻaki mahuʻinga: “Ke fehoanakimālie mo e ngaahi meʻa ʻo e ʻuluaki senitulí, . . . ko e ‘mamahi lahi’ ʻikai fakaetaipé naʻe ʻikai ke kamata ia ʻi he 1914 T.S. Ka, ko e meʻa naʻe hoko ki Selusalema ʻikai fakaetaipe ʻi onopōní ʻi he 1914-1918 ko ha ‘kamataʻanga pē ʻo e mamahí’ . . . Ko e ‘mamahi lahi’ ʻa ia ʻe ʻikai toe hokó ʻoku kei tuʻu ia mei muʻa, he ʻoku ʻuhinga iá ko hono fakaʻauha ʻo e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi (kau ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane) ʻo hoko mai ai ʻa e ‘tau ʻo e ʻaho lahi ʻo e ʻOtua Aoniú’ ʻi ʻĀmaketone.” Naʻe ʻuhinga ení ko e mamahi lahi fakakātoá naʻe kei tuʻu ia mei muʻa.
13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke pehē ʻe ʻi ai ha ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú’ ʻe fai ʻe he “meʻa fakalielia” ʻi he kahaʻú?
13 ʻOku ʻi ai ʻa e kaunga fakahangatonu ʻo e meʻá ni ki he tokangá ʻi he taimi ʻe tuʻu ai ʻa e “meʻa fakalielia” ʻi ha potu tapú. Manatuʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he ʻuluaki senitulí. Naʻe ʻohofi ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 66 T.S., ka naʻa nau holomui taʻeʻamanekina, ko ia naʻe fakaʻatā ai ke fakahaofi ʻa e “kakano” Kalisitiané. (Mātiu 24:22) Fakatatau ki ai, ʻoku tau ʻamanekina ʻa e mamahi lahí ke vave ʻene kamatá, ka ʻe fakanounou ia telia ʻa e kakai fili ʻa e ʻOtuá. Fakatokangaʻi ange ʻa e poini tefito ko ení: ʻI he sīpinga he kuonga muʻá, ko e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá’ naʻe fakafehokotaki ia ki he ʻoho ʻa e kau Lomá ʻi he malumalu ʻo Seniale Kōlasí ʻi he 66 T.S. Ko e huʻufataha ʻi onopooni ki he ʻoho ko iá—ko e mapuna hake ʻa e mamahi lahí—ʻoku kei tuʻu ia mei muʻa. Ko ia ko e “meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha,” ʻa ia naʻe ʻi ai talu mei he 1919, ʻoku hā mahino ʻe ʻi he kahaʻú ʻa ʻene tuʻu ia ʻi he potu tapú.b ʻE anga-fēfē ʻene hoko ení? Pea ʻe lava fēfē ke uesia kitautolú?
Ko ha ʻOhofi ʻi he Kahaʻú
14, 15. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Fakahā vahe 17 ke mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻo aʻu ki ʻĀmaketoné?
14 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Fakahaá ha ʻohofi fakaefakaʻauha ʻo e lotu loí ʻi he kahaʻú. ʻOku fakahaaʻi ʻi he vahe 17 ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá ki “Babilone koe lahi, koe faʻe ae kau feauaki”—ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. ʻOku fakahoko ʻe Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ha konga tefito pea taukaveʻi ʻokú ne maʻu ha vahaʻangatae fakaefuakava mo e ʻOtuá. (Fakafehoanaki mo Selemaia 7:4.) Ko e ngaahi lotu loí, kau ai ʻa Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane, kuo fuoloa ʻenau feangainga taʻefakalao mo e “gaahi tuʻi a mamani,” ka ʻe ngata ʻa e meʻá ni ʻi hono fakaʻauha ʻo e ngaahi lotu ko iá. (Fakahā 17:2, 5, PM) ʻI he nima ʻo hai?
15 ʻOku fakatātaaʻi ʻi he Fakahaá ha “manu fekai kulaʻahoʻaho” ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻi ha taimi, mole atu, pea toe foki mai. (Fakahā 17:3, 8) ʻOku poupouʻi ʻa e manu fekai ko ení ʻe he kau pule ʻo e māmaní. Ko e ngaahi fakaikiiki naʻe ʻomai ʻi he kikité ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakapapauʻi ʻa e manu fekai fakaefakatātā ko ení ko ha kautaha fakamelino ʻa ia naʻe hoko ʻo ʻi ai ʻi he 1919 ko e Kautaha ʻa e Ngaahi Puleʻangá (ko ha “meʻa fakalielia”) pea ko e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ia he taimí ni. ʻOku fakahā ʻe he Fakahā 17:16, 17 ʻe toki ʻai ʻe he ʻOtuá ki he loto ʻo e kau pule ʻe niʻihi ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku nau tuʻu-ki-muʻa ʻi he “manu fekai” ko ení ke nau fakaʻauha ʻa e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi he māmaní. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he ʻohofi ko iá ʻa e mapuna hake ʻa e mamahi lahí.
16. Ko e hā ʻa e ngaahi tupulaki ʻoku hoko ʻa ia ʻoku taau ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e lotú?
16 Koeʻuhi ko e kamata ʻa e mamahi lahí ʻoku kei ʻi he kahaʻú, ʻoku kei ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻa e “tuʻu ʻi he Potu Tapu”? Makatuʻunga ʻi he fakamoʻoní ʻoku pehē. Lolotonga ko e “meʻa fakalielia” naʻá ne hā ki muʻa ʻi he senitulí ni pea ko ia ai, kuó ne ʻi ai ʻi ha laui hongofuluʻi taʻu, te ne ʻai hano tuʻunga ʻi ha founga makehe “ʻi he Potu Tapu” ʻi he kahaʻu ofi maí. Hangē pē ko e pau naʻe siofi loto-vēkeveke ʻe he kau muimui ʻo Kalaisi ʻi he ʻuluaki senitulí ke sio ki he anga ʻo e tupulaki ʻa e “tuʻu ʻi he Potu Tapu,” ʻoku pehē pē ʻa e kau Kalisitiane ʻi he lolotonga ní. Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau tatali ki he fakahoko moʻoní ke ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fakaikiikí kotoa. Ka, ʻoku taau ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi kuo ʻosi ʻi ai ha fakafili pau mo fakautuutu ki he lotú. Ko e ngaahi ʻelemēniti fakapolitikale ʻe niʻihi, ʻi he fāitaha mo e kau Kalisitiane ki muʻa kuo nau mavahe mei he tui moʻoní, ʻoku nau langaʻi ʻa e fakafili ki he lotú fakalūkufua ʻo tautefito ki he kau Kalisitiane moʻoní. (Sāme 94:20, 21; 1 Timote 6:20, 21) Ko ia, naʻa mo e taimí ni ʻoku “fai tau mo e Lami” ʻa e ngaahi mafai fakapolitikalé, pea hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he Fakahā 17:14, ko e faitau ko ení ʻe fakalalahi. Lolotonga heʻikai te nau lava moʻoni ʻo ala ki he Lami ʻa e ʻOtuá—ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hono tuʻunga hakeakiʻi mo fakalāngilangí—te nau toe tuku atu ʻenau fakafepakí ki he kau lotu moʻoni ʻa e ʻOtuá, tautefito ki heʻene “kakai maonioni.” (Taniela 7:25, PM; fakafehoanaki mo Loma 8:27; Kolose 1:2; Fakahā 12:17.) ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau fakaʻotua ko e Lamí mo e faʻahinga ʻe fakataha mo iá te nau ikuna.—Fakahā 19:11-21.
17. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo fakamatemateé, ko e hā nai te tau leaʻaki ki he founga ʻe tuʻu ai ʻa e “meʻa fakalielia” ʻi ha potu tapú?
17 ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tatali mai ʻa e fakaʻauha ki he lotu loí. Ko Pāpilone ko e Lahí ʻoku “konā . . . ʻi he toto ʻo e kakai lotu” pea kuó ne ngāue ko ha kuini, ka ʻoku papau ʻa hono fakaʻauhá. Ko e tākiekina taʻemaʻa kuó ne fai ki he ngaahi tuʻi ʻo e māmaní ʻe liliu mataʻāʻā ia ʻi he iku ʻa e vahaʻangatae ko iá ki he taha ʻo e tāufehiʻa fakamālohi ʻi he tafaʻaki ʻa e ‘nifo ʻe hongofulú mo e manu fekaí.’ (Fakahā 17:6, 16; 18:7, 8) ʻI he taimi ʻe ʻohofi ai ʻe he “manu fekai kulaʻahoʻaho” ʻa e fuʻu feʻauaki fakalotú, ko e “meʻa fakalielia” ʻe tuʻu ia ʻi ha founga fakamanamana ʻi he potu tapu ʻoku taku ʻe Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané.c Ko ia, ʻe kamata ʻa e fakaʻauhá ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane taʻeangatonu, ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ia tonu ʻokú ne māʻoniʻoni.
“Hola”—ʻO Anga-Fēfē?
18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomai ke fakahaaʻi ko e “hola ki he moʻunga” ʻe ʻikai ʻuhinga ia ko e fetongi ʻo e lotú?
18 Hili hono tomuʻa tala ʻa e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá,’ naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki he faʻahinga tokangá ke nau ngāue. Naʻá ne ʻuhingá ʻi he tuʻunga hoko mai ko iá—ʻi he taimi ʻoku “tuʻu [ai] ʻi he Potu Tapu ʻa e meʻa fakalielia”—ʻe hola ʻa e kakai tokolahi mei he lotu loí ʻo maʻu ʻa e lotu moʻoní? Mole ke mamaʻo. Fakakaukau ange ki he ʻuluaki fakahokó. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ke toki hola ki he moʻunga ʻa kinautolu ʻoku ʻi Siutea: pea ko ia ʻoku ʻi he tuʻafale ke ʻoua te ne ʻalu hifo ki fale, ʻumaʻā haʻane hū ki ai ke ʻave ha meʻa: pea ko ia kuo ne ʻalu ki he ngoue ke ʻoua te ne foki ki he ngaahi meʻa kuo tuku ʻi ʻapi ke ʻave hono kofu. Ka ʻoiauē ʻa kinautolu ʻoku feitama mo kinautolu ʻoku toutama ʻi he taimi ko ia! Pea mou lotua ke ʻoua naʻa hoko ia ʻi he faʻahitaʻu momoko.”—Maake 13:14-18, fakaʻītali ʻamautolu.
19 Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ko e faʻahinga pē ko ia ʻi Selusalemá naʻe fiemaʻu ke nau holomuí, ʻo hangē ia ko ʻene poiní naʻe fiemaʻu ke nau hū ki tuʻa mei he senitā ʻo e lotu faka-Siú; pea naʻe ʻikai lave ʻi heʻene fakatokangá ki ha fetongi ʻi he lotú—ʻo hola mei he loí pea maʻu ʻa e moʻoní. Naʻe ʻikai moʻoni fiemaʻu ʻe he kau ākonga ia ʻa Sīsuú ha fakatokanga fekauʻaki mo e hola mei ha lotu ʻe taha ki ha toe lotu ʻe taha; ne nau ʻosi hoko ko e kau Kalisitiane moʻoni. Pea ko e ʻohofi ʻi he 66 T.S. naʻe ʻikai te ne ueʻi ʻa e kau tōʻonga fai ʻi he lotu faka-Siu ʻi Selusalemá pea ʻi Siutea kotoa ke liʻaki ʻa e lotu ko iá pea tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané. ʻOku pehē ʻe Palōfesa Heinrich Graetz ko e faʻahinga ko ia naʻa nau tulimui ʻi he kau Loma naʻe holá naʻa nau foki mai ki he koló: “Ko e kau Sēlotí, ʻi heʻenau kalangaʻaki ʻa e ngaahi hiva ʻo e ikuna ʻi he taú, naʻa nau foki ki Selusalema (ʻi hono 8 ʻo ʻOkatopá), naʻe tātuʻu honau ngaahi lotó ʻi he ʻamanaki fiefia ki he tukuange mo e tauʻatāina. . . . ʻIkai kuo tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he meesi tatau pē ko ia naʻá Ne tokoniʻiʻaki ʻenau fanga kuí? Ko e loto ʻo e kau Sēlotí naʻe ʻikai ha manavahē ai ki he kahaʻú.”
20. Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e muʻaki kau ākongá ki he fakatokanga ʻa Sīsū ke hola ki he moʻungá?
20 Naʻe anga-fēfē leva ʻa e ngāue ʻi he taimi ko iá ʻa e kiʻi tokosiʻi ʻi hono fakahoa atú ki he fakahinohino ʻa Sīsuú? ʻAki ʻa e mavahe mei Siutea pea hola ki he ngaahi moʻungá ʻo kolosi ʻi Sioatani, naʻa nau fakahaaʻi naʻe ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú, fakapolitikale pe fakalotu. Naʻa nau mavahe mei heʻenau ngaahi ngoué mo e ngaahi ʻapí, naʻa mo e ʻikai ke tānaki mai ʻenau ngaahi koloá mei honau ngaahi falé. ʻI he tuipau ki he maluʻi mo e poupou ʻa Sihová, naʻa nau fakamuʻomuʻa ʻa ʻene lotú ʻi he meʻa kehe kotoa pē ʻa ia naʻe hā ngali mahuʻingá.—Maake 10:29, 30; Luke 9:57-62.
21. ʻOku fiemaʻu ke ʻoua te tau ʻamanekina ʻa e hā ʻi he taimi ʻe ʻoho ai ʻa e “meʻa fakalielia”?
21 Fakakaukau ange, he taimí ni, ki he fakahoko lahi angé. Kuo tau fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ʻi he laui hongofuluʻi taʻu ke nau hū ki tuʻa mei he lotu loí pea maʻu ʻa e lotu moʻoní. (Fakahā 18:4, 5) Kuo fai pehē ʻa e laui miliona. ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi ʻe he kikite ʻa Sīsuú ko e taimi pē ʻe mapuna hake ai ʻa e mamahi lahí, ʻe hanga ʻa e fuʻu tokolahi ki he lotu maʻá; ko e moʻoni, naʻe ʻikai ha fuʻu fakaului tokolahi ʻo e kau Siú ʻi he 66 T.S. Ka, ʻe maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e hehema lahi ke ngāueʻaki ʻa e fakatokanga ʻa Sīsuú pea hola.
22. Ko ʻetau ngāueʻaki ʻa e fakahinohino ʻa Sīsū fekauʻaki mo e hola ki he moʻungá ʻe kau nai ki ai ʻa e hā?
22 ʻOku ʻikai te tau lava ʻo maʻu he lolotongá ni ʻa e fakaikiiki kakato fekauʻaki mo e mamahi lahí, ka ʻe lava moʻoni ke tau fakaʻosiʻaki, kiate kitautolu ko e hola ko ia naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo iá ʻe ʻikai ke ʻi ha ʻuhinga fakasiokālafi ia. Ko e kakai ʻa e ʻOtuá kuo nau ʻosi ʻi he kolopé takatakai, ʻo meimei ʻi he tapa kotoa pē. Ko ia ai, ʻe lava ke tau fakapapauʻi, ko e taimi ko ia ʻoku fiemaʻu ai ʻa e holá, ʻe pau ke hokohoko atu ʻa e kau Kalisitiané ke tauhi maʻu ha faikehekehe maʻalaʻala ʻi he vahaʻa ʻo kinautolú mo e ngaahi kautaha fakalotu loí. ʻOku toe mahuʻinga he naʻe fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ʻikai ke toe foki ki hoto falé ke maʻu mai ʻa e valá pe ngaahi koloa kehé. (Mātiu 24:17, 18) Ko ia, ʻe ʻi ai nai ha ngaahi ʻahiʻahi mei muʻa ki he anga ʻo ʻetau vakai ki he ngaahi meʻa fakamatelié; ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga tahá kinautolu, pe ʻoku mahuʻinga ange ʻa e fakamoʻui ko ia ʻe hoko mai maʻá e faʻahinga kotoa ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻOtuá? ʻIo, ko ʻetau holá ʻe kau nai ki ai ha ngaahi faingataʻa mo e ngaahi mole. Kuo pau ke tau mateuteu ke fai ha meʻa pē ʻe fiemaʻú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe hotau tatau ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa ia naʻa nau hola mei Siutea ki Pēlea, ʻo kolosi ʻi Sioataní.
23, 24. (a) Ko fē pē te tau maʻu ai ʻa e maluʻí? (e) Ko e hā ʻa e ola ʻoku totonu ke hanga ʻe he fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá’ ʻo ʻai kiate kitautolú?
23 Kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku hokohoko atu ʻa e hoko ʻa Sihova mo ʻene kautaha hangē ha moʻungá ko hotau hūfangaʻangá. (2 Samiuela 22:2, 3; Sāme 18:2; Taniela 2:35, 44) Ko e feituʻu ia te tau maʻu ai ʻa e maluʻí! ʻE ʻikai te tau faʻifaʻitaki ki he fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ia te nau hola ki he “ngaahi ʻana,” pea toitoi ʻi he “ngaahi makatuʻu ʻo e moʻunga”—ʻa e ngaahi kautaha mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaetangata ʻa ia te nau kei ʻi ai ʻi ha taimi nounou ʻaupito hili hono fakaʻauha ʻa Pāpilone ko e Lahí. (Fakahā 6:15; 18:9-11) Ko e moʻoni, ʻe hoko nai ʻa e taimí ʻo toe faingataʻa ange—hangē ko ia naʻe ʻi ai ʻi he 66 T.S. ki he kakai fefine feitamá ʻa ia naʻa nau hola mei Siuteá pe ki ha taha pē naʻe pau ke fononga ʻi he ʻea momoko mo ʻuhá. Ka ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke ala lava ha hao. Tau ʻai ke mālohi naʻa mo e ʻi he taimí ni ʻetau falala kia Sihova pea mo hono ʻAló, ʻa ia ʻoku pule he taimí ni ko e Tuʻi ʻo e Puleʻangá.
24 ʻOku ʻikai ha ʻuhinga kiate kitautolu ke tau nofo ʻo manavahē ki he meʻa ʻe hokó. Naʻe ʻikai loto ʻa Sīsū ke ilifia ʻa ʻene kau ākonga ʻi he taimi ko iá, pea ʻoku ʻikai te ne loto ke tau hoko ʻo manavahē ʻi he taimí ni pe ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí. Naʻá ne fakatokanga kiate kitautolu koeʻuhi ke lava ke tau teuteu hotau ngaahi lotó mo e ʻatamaí. Ko ia ai, heʻikai ke tautea ʻa e kau Kalisitiane talangofuá ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e fakaʻauhá ki he lotu loí pea mo e toenga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. Te nau ʻiloʻilo mo tokanga ki he fakatokanga fekauʻaki mo e ‘tuʻu ʻi he Potu Tapú ʻa e meʻa fakalieliá.’ Pea te nau ngāue taʻetoefehuʻia ki heʻenau tui taʻeueʻiá. ʻOfa ke ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ʻiate kitautolu ʻa e meʻa naʻe talaʻofaʻaki ʻe Sīsuú: “Ko ia te ne kītaki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia ʻe moʻui.”—Maake 13:13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a “Ko e ngaahi fuka faka-Lomá naʻe maluʻi ia hangē ko e meʻa fakalotu toputapu ʻi he ngaahi temipale ʻi Lomá; pea ko e fakaʻapaʻapaʻi ʻo e kakaí ni ʻi heʻenau ngaahi fuká naʻe fakatatau ia ki heʻenau māʻolunga ʻi he ngaahi puleʻanga kehé . . . [Ki he kau sōtiá] mahalo ko e meʻa toputapu taha ia naʻe maʻu ʻi he māmaní. Naʻe tukupā ʻa e sōtia Lomá ʻaki ʻa ʻene fuká.”—The Encyclopædia Britannica, Pulusinga hono 11.
b ʻOku totonu ke fakatokangaʻi lolotonga ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he 66-70 T.S. ke mahinoʻi ʻa e founga ʻe fakahoko ai kinautolu ʻi he mamahi lahí, ʻe ʻikai lava ke huʻufataha tofu pē ʻa e ongo fakahokó koeʻuhi ko e ongo fakahokó ʻe hoko ia ʻi ha ngaahi ʻātakai kehekehe.
c Sio ki he The Watchtower, Tīsema 15, 1975, peesi 741-744.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Naʻe anga-fēfē hono fakaeʻa ʻe he “meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha” ʻa ia tonu ʻi he ʻuluaki senitulí?
◻ Ko e hā ʻoku ʻuhinga lelei ai ke fakakaukau ko e “meʻa fakalielia” ʻi onopōní ʻe tuʻu ia ʻi ha potu tapu ʻi ha taimi he kahaʻú?
◻ Ko e hā ʻa e ʻohofi ʻe fai ʻe ha “meʻa fakalielia” ʻoku tomuʻa tala ʻi he Fakahaá?
◻ Ko e faʻahinga “hola” fēfē ʻe kei fiemaʻu nai mei heʻetau tafaʻakí?
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOku ui ʻa Pāpilone ko e Lahi ko e “faʻe ae kau feauaki”
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Ko e manu fekai kulaʻahoʻaho ʻo e Fakahā vahe 17 ʻa e “meʻa fakalielia” naʻe lave ki ai ʻa Sīsuú
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻE tataki ʻe he manu fekai kulaʻahoʻahó ha ʻohofi fakaefakaʻauha ʻo e lotú
-
-
Faʻa Leʻo pea Tōtōivi!Ko e Taua Leʻo—1999 | Mē 1
-
-
Faʻa Leʻo pea Tōtōivi!
“Ko ia mou [“hanganaki,” NW] leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo hono ʻaho, ʻumaʻā hono houa.”—MĀTIU 25:13.
1. Ko e hā naʻe ʻamanaki ki ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné?
ʻI HE fetalanoaʻaki fakamuimui taha ʻi he Tohitapú, naʻe talaʻofa ai ʻa Sīsū: “Oku ou haʻu vave.” Naʻe tali ange ʻe heʻene ʻapositolo ko Sioné: “Emeni. . . . Eiki Jisu, ke ke haele mai.” Naʻe ʻikai ha veiveiua ʻa e ʻapositoló ʻe haʻu ʻa Sīsū. Ko Sioné naʻá ne ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻapositolo ko ia naʻa nau ʻeke kia Sīsū: “ʻE hoko fakakū ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi aí [faka-Kalisi, pa·rou·siʹa], mo e fakaʻosiʻosi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tuʻu ní?” ʻIo, naʻe ʻamanaki tuipau ʻa Sione ki he ʻi ai ʻa Sīsū ʻi he kahaʻú.—Fakahā 22:20, PM; Mātiu 24:3, NW.
2. Ki he ʻi ai ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e tuʻunga ʻi he ngaahi siasí?
2 ʻOku tātātaha ʻa e tuipau peheé ʻi he ngaahi ʻahó ni. Ko e ngaahi siasi lahi ʻoku nau maʻu ha tokāteline fakaʻofisiale fekauʻaki mo e “haʻu” ʻa Sīsuú, ka ko e tokosiʻi pē ʻo honau kau mēmipá ʻoku nau ʻamanekina moʻoni iá. ʻOku nau moʻui ʻo fakatatau ki he taʻeʻamanekina ko iá. Ko e tohi The Parousia in the New Testament ʻoku fakamatala ai: “ʻOku siʻi ʻa e tākiekina mohu ʻuhinga ʻa e ʻamanaki ki he Parousia ʻi he moʻui, fakakaukau mo e ngāue ʻa e siasí. . . . Ko e fuʻu fakavavevave ko ia ʻoku totonu ke faiʻaki ʻe he siasí ʻene ngaahi ngāue ʻo e fakatomalá pea mo e fanongonongo fakamisinale ʻo e kōsipelí, kapau kuo ʻikai mole fakakātoa, ʻoku vaivai.” Kae ʻikai ki he tokotaha kotoa pē!
3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní fekauʻaki mo e pa·rou·siʹa? (e) Te tau lāulea tautefito ki he hā he taimí ni?
3 Ko e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsuú ʻoku nau tatali loto-vēkeveke ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotonga ʻo e ngaahi meʻá. Lolotonga ʻo e fai pehē mateakí, ʻoku fiemaʻu ke tau tauhi ʻa e vakai totonu ki he meʻa kotoa ʻoku kau ki he ʻi ai ʻa Sīsuú pea ngāue ʻo fakatatau ki ai. Te ne ʻai ai ke tau malava ke ‘kataki ʻo aʻu ki he ngataʻangá, pea moʻui.’ (Mātiu 24:13) ʻI he ʻalunga ʻo hono fai ʻo e kikite ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he Mātiu vahe 24 mo e 25, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sīsū ʻa e fakahinohino fakapotopoto ʻa ia ʻe lava ke tau ngāueʻaki, maʻa ʻetau lelei tuʻuloá. ʻOku ʻi he vahe 25 ʻa e ngaahi pealapeli ʻokú ke ʻiloʻi nai, ʻo kau ai ʻa e taha fekauʻaki mo e kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú (ʻa e kau tāupoʻou potó mo e kau tāupoʻou valé) pea mo e pealapeli ʻo e ngaahi talēnití. (Mātiu 25:1-30) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he ongo talanoa fakatātā ko iá?
Faʻa Leʻo, ʻo Hangē ko e Kau Tāupoʻou ʻe Toko Nimá!
4. Ko e hā ʻa e poini tefito ʻo e pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻoú?
4 Te ke fakaʻamu nai ke toe lau ʻa e pealapeli ʻo e kau tāupoʻoú, ʻoku maʻu ʻi he Mātiu 25:1-13. Ko e ʻātakaí ko ha fuʻu kātoanga mali lahi faka-Siu ʻa ia ʻoku ʻalu ai ʻa e tangata taʻané ki he fale ʻo e tamai ʻa e taʻahine malí ke fakafeʻao ia ki he ʻapi ʻo e tangata taʻané (pe ki he ʻapi ʻo ʻene tamaí). Ko ha fononga pehē ʻe kau nai ki ai ʻa e kau tāmeʻalea mo e kau hiva, pea ko e taimi ʻo ʻene aʻu atú ʻe ʻikai ke ʻiloʻi tonu. ʻI he pealapelí, naʻe tatali ʻa e kau tāupoʻoú ʻi he poó ki he aʻu ange ʻa e tangata taʻané. Naʻe fakavalevale ʻa e toko nima ʻo ʻikai ʻomai ha lolo maama feʻunga pea ko ia ai naʻe pau ke nau ō ʻo toe fakatau mai. Ko e toko nima kehé naʻa nau fakapotopoto ʻo ʻomai ha lolo lahi ʻi he ngaahi ʻaiʻanga loló koeʻuhi ke nau lava ʻo toe fakafonu ʻenau ngaahi māmá ʻo kapau ʻe fiemaʻu he lolotonga ʻenau tatalí. Ko e toko nima pē ko ení naʻa nau ʻi ai mo mateuteu ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e tangata taʻané. Ko ia ai, ko kinautolu pē naʻe fakangofua ke nau hū ki he kātoangá. ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa e kau tāupoʻou valé, naʻa nau mātuʻaki tōmui ke hū.
5. Ko e hā ʻa e ngaahi konga Tohitapu ʻoku nau fakamaama ʻa e ʻuhinga fakaefakatātā ʻo e pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻoú?
5 ʻOku lava ke mahino ʻa e tuʻu fakaefakatātā ʻa e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e pealapelí ni. Ko e fakatātaá, ʻoku lau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú fekauʻaki mo Sīsū ko ha tangata taʻane. (Sione 3:28-30) Naʻe fakatatau ʻe Sīsū ʻa ia tonu ki ha foha ʻo ha tuʻi ʻa ia naʻe teuteu ki ai ha kātoanga kai ki heʻene malí. (Mātiu 22:1-14) Pea ʻoku fakahoa ʻe he Tohitapú ʻa Kalaisi ki ha husepāniti. (Efeso 5:23) ʻOku mahuʻingá, lolotonga ʻoku toe fakamatalaʻi ʻa e kau Kalisitiane paní ko e “taʻahine” ʻa Kalaisi, ʻoku ʻikai lave ʻa e pealapelí ia ki ha taʻahine mali. (Sione 3:29; Fakahā 19:7; 21:2, 9) Neongo ia, ʻoku lau ia ʻo kau ki ha kau tāupoʻou ʻe toko hongofulu, pea ʻoku toe fakatatau ʻa e kau paní ki ha tāupoʻou kuo palōmesi ki ha mali mo Kalaisi.—2 Kolinito 11:2, PM.a
6. Ko e hā ʻa e enginaki naʻe fai ʻe Sīsū ʻi heʻene fakaʻosi ʻa e pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻoú?
6 Tuku kehe ʻa e ngaahi fakaikiiki peheé pea mo ha ngaahi kaunga fakaekikite pē, ʻoku ʻi ai moʻoni ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ʻe lava ke tau ako mei he pealapelí ni. Hangē ko ení, fakatokangaʻi naʻe fakaʻosiʻaki ia ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea: “Ko ia mou hanganaki leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo hono ʻaho, ʻumaʻā hono houa.” Ko ia, ʻoku ʻomai ʻe he pealapelí ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu taki taha ke tau faʻa leʻo, ke tokanga ki he ngataʻanga ʻoku tuʻunuku mai ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu ko ení. ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻa e hoko mai ʻo e ngataʻanga ko ení, neongo ʻoku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi ʻa e ʻahó. ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi fakakaukau naʻe fakahāhā ʻe he ongo kulupu ʻo e kau tāupoʻoú.
7. ʻI he ʻuhinga fē naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e vale ʻa e toko nima ʻo e kau tāupoʻou ʻi he pealapelí?
7 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko honau toko nima ko e kau fai vale.” Naʻe peheé koeʻuhi naʻe ʻikai te nau tui ʻe haʻu ʻa e tangata taʻané? Naʻa nau ʻalú ke tuli ki he ngaahi mālié? Pe naʻe kākaaʻi kinautolu? Hala ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni. Naʻe pehē ʻe Sīsuú, ko e toko nimá ni naʻa nau “ʻalu . . . ke kau ʻi [he] fakafetaulaki ʻo e ʻeiki-taʻane.” Naʻa nau ʻiloʻi naʻá ne haʻu, pea naʻa nau loto ke kau ki ai, naʻa mo e kau ki he “katoanga.” Ka, naʻa nau mateuteu feʻunga? Naʻa nau tatali kiate ia ʻi ha kiʻi taimi, ʻo aʻu ki he “tuʻuapō,” ka naʻe ʻikai te nau mateuteu ki heʻene aʻu maí ʻi ha taimi pē ʻe hoko aí—tatau ai pē pe ko e ki muʻa pe ki mui ʻi he meʻa naʻa nau ʻuluaki ʻamanekiná.
8. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe he toko nima ʻo e kau tāupoʻou ʻi he pealapelí ʻenau fakapotopotó?
8 Ko e toko nima kehé—ʻa e faʻahinga naʻe ui ʻe Sīsū ko e kau potó—naʻa nau toe ʻalu atu mo kinautolu mo e ngaahi maama kuo tutu, ʻi he ʻamanekina ʻo e aʻu mai ʻa e tangata taʻané. Naʻe pau ke nau tatali mo kinautolu foki, ka naʻa nau “fakapotopoto.” Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “fakapotopoto” ʻoku lava ke ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ko e “poto, ʻiloʻilo, mo e poto ʻaonga.” Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he toko nimá ni naʻa nau fakapotopotó ʻaki ʻenau ʻomai ʻa e ngaahi ʻaiʻanga loló fakataha mo e lolo lahi ange ke toe fakafonuʻaki ʻenau ngaahi māmá kapau ʻe fiemaʻu. Ko hono moʻoní, naʻa nau mātuʻaki fakataumuʻa ke hoko ʻo mateuteu ki he tangata taʻané ʻo ʻikai ai te nau toe foaki ʻenau loló. Naʻe ʻikai ke fakataumuʻa hala ʻa e faʻa leʻo peheé, hangē ko ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻe heʻenau ʻi ai pea mateuteu kakato ʻi he taimi naʻe aʻu atu ai ʻa e tangata taʻané. Ko e faʻahinga ko ia naʻe “ʻosi ʻenau teu naʻa nau ʻalu atu mo ia ʻo hu ki he katoanga, pea tapuni ʻa e matapa.”
9, 10. Ko e hā ʻa e poini ʻo e pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻoú, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?
9 Naʻe ʻikai ko hano ʻomai ia ʻe Sīsū ha lēsoni ki he ʻulungaanga taau ʻi he malí, pe ko haʻane ʻomai ha akonaki fekauʻaki mo e fevahevaheʻakí. Ko ʻene poiní eni: “Ko ia mou hanganaki leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo hono ʻaho, ʻumaʻā hono houa.” ʻEke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou faʻa leʻo moʻoni fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsuú?’ ʻOku tau tui ʻoku lolotonga pule ʻa Sīsū ʻi hēvani, ka ʻoku anga-fēfē ʻetau tokangataha ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko e ‘Fanautama ʻa Tangatá ʻoku hoko mai, ʻokú ne heka ki he ngāhi ʻao ʻo e langí pea haʻu mo ia ʻa e fakangeingei mo e nāunau lahí?’ (Mātiu 24:30) ʻI he “tuʻuapō,” ko e aʻu mai ʻa e tangata taʻané naʻe ofi moʻoni mai ange ia ʻi he ʻuluaki taimi naʻe ʻalu atu ai ʻa e kau tāupoʻoú ke fakafetaulaki kiate iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e aʻu mai ʻa e Fānautama ʻa Tangatá ke fakaʻauha ʻa e fokotuʻutuʻu fulikivanu lolotongá ʻoku ofi ange ia ʻi he taimi naʻa tau kamata ke ʻamanaki atu ai ki heʻene haʻú. (Loma 13:11-14) Kuo tau tauhi maʻu ʻetau faʻa leʻó, naʻa mo e toe faʻa leʻo lahi ange ʻi he ofi ange mai ʻa e taimi ko iá?
10 Ke talangofua ki he fekau “mou hanganaki leʻo” ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e faʻa leʻo tuʻumaʻu. Naʻe tuku ʻe ha kau tāupoʻou ʻe toko nima ke ʻosi ʻenau loló pea nau ō ke toe fakatau mai. ʻE fakaleluʻi meimei tatau nai ha Kalisitiane ʻi he ʻahó ni koeʻuhi ke ʻoua te ne mateuteu kakato ki he aʻu mai ʻa Sīsū ʻoku tuʻunuku maí. Naʻe hoko ia ki he kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻE lava ke hoko ia ki he niʻihi ʻi he ʻahó ni. Ko ia tau ʻeke hifo angé kiate kitautolú, ‘ʻOku hoko ia kiate au?’—1 Tesalonaika 5:6-8; Hepelu 2:1; 3:12; 12:3; Fakahā 16:15.
Tōtōivi ʻi he Ofi ʻa e Ngataʻangá
11. Ko e hā ʻa e pealapeli hono hoko naʻe fai ʻe Sīsuú, pea naʻe meimei tatau ia mo e hā?
11 ʻI heʻene pealapeli hokó, naʻe fai ai ʻe Sīsū ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono uki pē hono kau muimuí ke nau faʻa leʻó. Hili e talanoa fekauʻaki mo e kau tāupoʻou potó pea mo e kau tāupoʻou valé, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e talanoa fakatātā ki he ngaahi talēnití. (Lau ʻa e Mātiu 25:14-30.) ʻI he ngaahi tafaʻaki lahi ʻoku faitatau eni mo ʻene pealapeli ki muʻa fekauʻaki mo e ngaahi miná, ʻa ia, naʻe fai ʻe Sīsū koeʻuhi ko e tokolahi naʻa nau “ʻamanaki . . . ʻoku panaki ʻaupito ʻa e fakaha mai ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtua.”—Luke 19:11-27.
12. Ko e hā ʻa e poini tefito ʻo e pealapeli fekauʻaki mo e ngaahi talēnití?
12 ʻI he pealapeli ʻo e ngaahi talēnití, naʻe talanoa ai ʻa Sīsū ki ha tangata, ʻa ia, ki muʻa ke ne fai ha fononga ki muli, naʻá ne fekau ke haʻu ʻene kau tamaioʻeiki ʻe toko tolu. Ki he tokotaha naʻá ne tuku ki ai ʻa e talēniti ʻe nima, ki he taha ko e ua, pea ki he tokotaha fakaʻosí ko e taha pē—“ʻo fakatatau ki heʻenau mafai taki taha.” Hangehangē, naʻe ʻuhinga eni ko ha talēniti siliva, ʻi ha tuʻunga ko hono lahí ko e mahuʻinga ia ʻi he taimi ko iá ʻo e meʻa ʻe ngāueʻi ʻo maʻu ʻe ha tokotaha leipa ʻi he taʻu ʻe 14—ko ha paʻanga lahi! ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa e tangatá, naʻá ne fekau ke fakamatala ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ki he meʻa naʻa nau fai lolotonga e taimi “fuoloa” naʻá ne mamaʻo aí. Ko e ongo ʻuluaki tamaioʻeikí naʻá na ʻomai ʻo liunga ua ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa naʻe tuku ange kiate kinauá. Naʻá ne pehē ange “malo,” ʻo ne talaʻofa ange ki he tokotaha taki taha ʻa e fatongia lahi ange, pea fakaʻosiʻaki: “Hū koe ki he fiefiaʻanga ʻo hoʻo ʻEiki.” ʻI he taukaveʻi naʻe tōtuʻa ʻa e meʻa naʻe kounaʻi ʻe he ʻeikí, naʻe ʻikai fai ha ngāue fakatupu ʻaki ʻa e talēnití ʻe he tamaioʻeiki naʻe ʻi ai ʻa e talēniti ʻe tahá. Naʻá ne fufū ʻa e paʻangá, naʻa mo e ʻikai ke fakahū ia ki he kau ngāue pangikeé ke maʻu mei ai ha tupu. Naʻe ui ia ʻe he ʻeikí ko e “pauʻu mo fakapikopiko” koeʻuhi he naʻá ne ngāue fakafepaki ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa hono pulé. Ko hono nunuʻá, naʻe ʻave meiate ia ʻa e talēnití, pea naʻe tuku ia ki tuʻa “ko e potu ia ʻe toki hoko ai ʻa e tangi mo e fengaiʻitaki ʻo e nifo.”
13. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene hangē ko e ʻeiki ʻi he pealapelí?
13 ʻI ha toe meʻa ʻe taha, ʻe lava ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakaikiiki ʻo e meʻá ni ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā. Ko e fakatātaá, ko Sīsū, naʻe fakatātaaʻi ʻe he tangata naʻe fononga ki mulí, te ne tuku ʻa ʻene kau ākongá, kae ʻalu ki hēvani, pea tali ai ʻi ha taimi fuoloa kae ʻoua ke ne maʻu hono mafai fakatuʻí.b (Sāme 110:1-4; Ngāue 2:34-36; Loma 8:34; Hepelu 10:12, 13) Ko ia ai, ʻoku toe lava ke tau sio ai ki ha lēsoni pe tefitoʻi moʻoni lahi ange ʻa ia ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ia ʻi heʻetau moʻuí. Ko e hā ia?
14. Ko e hā ʻa e fiemaʻu mātuʻaki mahuʻinga ʻoku fakamamafaʻi ʻi he pealapeli fekauʻaki mo e ngaahi talēnití?
14 Pe ko ʻetau ʻamanakí ko ha moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvani pe ko ha moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi, ʻoku mahino mei he pealapeli ʻa Sīsuú ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ʻi he ngaahi ngāue faka-Kalisitiané. Ko hono moʻoní, ko e pōpoaki ʻo e pealapeli ko ení ʻe lava ke fakanounou ia ʻi he foʻi lea: tōtōivi. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau ʻapositoló ʻa e sīpingá mei he Penitekosi 33 T.S. ʻo faai mai ai. ʻOku tau lau: “Pea naʻe lahi foki mo ʻene ngaahi lea kehekehe [ʻa Pita] naʻa ne fakamamafaʻaki, mo ne toutou enginaki kinautolu, heʻene pehē, Mou tuku kimoutolu ke fakamoʻui mei he faʻahinga angakehe ko eni.” (Ngāue 2:40-42) Pea he ola lelei moʻoni ia naʻá ne maʻu ʻi heʻene ngaahi feingá! ʻI he kau atu ʻa e niʻihi kehé ki he kau ʻapositoló ʻi he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané, naʻa nau tōtōivi mo kinautolu foki, ʻi he “ʻi mamani katoa” ʻa e ongoongo leleí.—Kolose 1:3-6, 23; 1 Kolinito 3:5-9.
15. Ko e hā ʻa e founga makehe ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ki ai ʻa e poini tefito ʻo e pealapeli fekauʻaki mo e ngaahi talēnití?
15 Tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú ʻa e potutohi ʻo e pealapelí ni—ko ha kikite fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsuú. ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau feʻunga ko e pa·rou·siʹa ʻa Sīsuú ʻoku hoko ia pea ʻe vave ʻa ʻene aʻu ki ha tumutumú. Manatu ki he fakafelāveʻi naʻe fai ʻe Sīsū ki he vahaʻa ʻo e “ngataʻanga” pea mo e ngāue ʻoku fiemaʻu ke fai ʻe he kau Kalisitiané: “Pea ʻe ʻoua ke fanongonongo ki mamani katoa ʻa e ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe, pea toki hoko ʻa e ngataʻanga.” (Mātiu 24:14) ʻI he nofo ʻi heʻetau fakakaukaú ʻa e meʻá ni, ko e kalasi tamaioʻeiki fē ʻoku tau tatau mo iá? ʻEke hifo kiate koe: ‘ʻE ʻi ai ha ʻuhinga ke fakaʻosiʻaki ʻoku ou hangē ko e tamaioʻeiki ko ia naʻá ne fufū ʻa e meʻa naʻe tuku kiate iá, mahalo pē lolotonga ia naʻá ne tokangaʻi ʻa ʻene ngaahi meʻa fakafoʻituitui pē ʻaʻaná? Pe ʻoku hā mahino ʻoku ou hangē ko e ongo meʻa ko ia naʻá na lelei mo lototoó? ʻOku ou fakapapauʻi fakaʻaufuli ke fakalahi ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻa e ʻEikí ʻi he taimi kotoa pē?’
Faʻa Leʻo mo Tōtōivi Lolotonga ʻEne ʻI Aí
16. Ko e hā ʻa e pōpoaki ʻoku ʻomai maʻau ʻe he ongo pealapeli ko ia kuo tau lāulea ki aí?
16 ʻIo, tuku kehe ʻa hona ʻuhinga fakaefakatātā mo fakaekikité, ʻoku ʻomai ʻe he ongo pealapelí ni kiate kitautolu ha fakalototoʻa mahino ʻa ia naʻe haʻu mei he fofonga tonu ʻo Sīsuú. Ko ʻene pōpoakí ʻa eni: Faʻa leʻo; tōtōivi, tautefito ʻi he vakai atu ki he fakaʻilonga ʻo e pa·rou·siʹa ʻa Kalaisí. ʻA ia ko e taimí ni. Ko ia, ʻoku tau hoko moʻoni ʻo faʻa leʻo mo tōtōivi?
17, 18. Ko e hā ʻa e naʻinaʻi ʻa e ākonga ko Sēmisí fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsuú?
17 Ko e tokoua faʻē-taha ʻo Sīsū ko Sēmisí naʻe ʻikai te ne ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ke fanongo ʻi he kikite ʻa Sīsuú; ka naʻá ne ʻilo ki ai ki mui, pea naʻá ne mahinoʻi lelei ʻa hono ʻuhingá. Naʻá ne tohi: “Ko ia, kainga, mou kataki pe ʻo aʻu ki he hoko mai [“ʻi ai,” NW] ʻa e ʻEiki. Vakai ʻoku nofoʻaki tali ʻa e faʻa ki he fua mahuʻinga ʻo e kelekele; pea ʻoku ne kataki hono tauhi, kaeʻoua ke to ki ai ʻa e ʻuha muʻa mo e ʻuha mui. Ke mou kataki mo kimoutolu; poupou homou loto: he kuo ofi ʻa e hoko mai [“ʻi ai,” NW] ʻa e ʻEiki.”—Semisi 5:7, 8, fakaʻītali ʻamautolu.
18 ʻI hono ʻoange ʻa e fakapapau ʻe fakamāuʻi fakafili ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāuehalaʻaki ʻenau koloá, naʻe naʻinaʻi ʻa Sēmisi ki he kau Kalisitiané ke ʻoua te nau taʻefaʻakātaki lolotonga ʻenau tatali ki he ngāue mai ʻa Sihová. ʻE hoko nai ha Kalisitiane taʻefaʻakātaki ʻo faisāuni, ʻo hangē ia ko ia tonu kuo pau ke ne fakatonuʻi ʻa e ngaahi fehālaaki naʻe faí. Ka, ʻoku ʻikai totonu ke pehē, koeʻuhi ko e taimi ʻo e fakamāú ʻoku pau ke hoko mai. Ko e fakatātā ki he faʻá ʻokú ne fakatātaaʻi ia, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe Sēmisí.
19. Naʻe lava ke ngāueʻi ʻe ha tokotaha faʻa ʻIsileli ʻa e faʻahinga kātaki fēfē?
19 Ko ha faʻa ʻIsileli ʻa ia naʻá ne tō ʻa e tengá naʻe pau ke ne tatali, ʻuluakí ke ʻasi hake ʻa e laú, pea ki he kiʻi fuʻu ʻakaú leva ke matuʻotuʻa, pea fakaʻosí ki he utu-taʻú. (Luke 8:5-8; Sione 4:35) ʻI he ngaahi māhina ko iá, naʻe ʻi ai ha taimi pea mahalo nai ko ha ngaahi tupuʻanga, ki ha loto-moʻua. ʻE hoko mai nai ʻa e ʻuha muʻá pea feʻunga? Fēfē ʻa e ʻuha muí? ʻE tāmateʻi nai ʻe ha fanga kiʻi ʻinisēkite pe ko ha afā ʻa e fanga kiʻi fuʻu ʻakaú? (Fakafehoanaki mo Sioeli 1:4; 2:23-25.) Ka neongo ia, ko hono fakalūkufuá ko ha faʻa ʻIsileli naʻe lava ke ne falala kia Sihova pea mo e ngaahi vilo takai fakanatula kuó ne fokotuʻú. (Teutalonome 11:14; Selemaia 5:24) Ko e kātaki ʻa e faʻá ʻe lava moʻoni ke iku ia ki he ʻamanaki tuipau. ʻI he tuí naʻá ne ʻiloʻi ko e meʻa ko ia naʻá ne tatali ki aí ʻe hoko mai ia. ʻE hoko moʻoni ia!
20. ʻOku lava fēfē ke tau fakahāhaaʻi ʻa e kātakí ʻi he fehoanaki mo e akonaki ʻa Sēmisí?
20 Lolotonga ʻoku ʻi ai nai ha ʻilo ʻa e faʻá ki he taimi ʻe hoko ai ʻa e utu-taʻú, naʻe ʻikai lava ke fikaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻa e taimi ʻe hoko ai ʻa e ʻi ai ʻa Sīsuú. Neongo ia, naʻe pau ke hoko mai ia. Naʻe tohi ʻe Sēmisi: “Kuo ofi ʻa e [“ʻi ai,” NW; faka-Kalisí, pa·rou·siʹa] ʻa e ʻEiki.” ʻI he taimi naʻe tohi ai ʻe Sēmisi ʻa e ngaahi lea ko ení, ko e fakaʻilonga ʻo e ʻi ai ʻa Kalaisí ʻi ha tuʻunga lahi, pe fakakātoá, naʻe teʻeki ai fakamoʻoniʻi ia. Ka kuo hoko ia he taimí ni! Ko ia, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau ongoʻí ʻi he vahaʻa taimi ko ení? Ko e fakaʻilongá ʻoku hā moʻoni mai ia. ʻOku tau sio ki ai. ʻOku lava ke tau leaʻaki ʻa e fakapapau, ‘ʻOku ou sio ki hono fakahoko ʻo e fakaʻilongá.’ ʻOku lava ke tau lea ʻi he tuipau, ‘Kuo ofi ʻa e ʻi ai ʻa e ʻEikí.’
21. Ko e hā ʻoku tau mātuʻaki fakapapauʻi ke faí?
21 Koeʻuhi ko e tuʻungá ia, ʻoku tau maʻu ai tautefito ʻa e ʻuhinga mālohi ke ʻai ki hotau lotó pea ngāueʻaki ʻa e ngaahi lēsoni tefito ʻo e ongo pealapeli ʻa Sīsū kuo tau lāulea ki aí. Naʻá ne pehē: “Ko ia mou leʻo, he ʻoku ʻikai te mou ʻilo hono ʻaho, ʻumaʻā hono houa.” (Mātiu 25:13) Ko e taimi taʻetoefehuʻia eni kiate kitautolu ke faivelenga ai ʻi heʻetau ngāue faka-Kalisitiané. Tau fakahaaʻi fakaʻaho ʻi heʻetau moʻuí ʻoku mahino kiate kitautolu ʻa e poini ʻa Sīsuú. Tau hoko ʻo faʻa leʻo! Tau hoko ʻo tōtōivi!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ki ha ngaahi fakaikiiki fakaefakatātā ʻo e pealapelí, sio ki he God’s Kingdom of a Thousand Years Has Approached, peesi 169-211, naʻe pulusi ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
b Sio ki he God’s Kingdom of a Thousand Years Has Approached, peesi 212-256.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻa e pōpoaki tefito kuó ke maʻu mei he pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻou potó pea mo e kau tāupoʻou valé?
◻ Fakafou ʻi he pealapeli fekauʻaki mo e ngaahi talēnití, ko e hā ʻa e fakahinohino tefito ʻoku fai mai ʻe Sīsū kiate koé?
◻ ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa hoʻo kātakí ʻi heʻene felāveʻi mo e pa·rou·siʹa ʻo hangē ko ia ko ha faʻa ʻIsilelí?
◻ Ko e hā ʻoku tautefito ai ʻa e hoko eni ko ha taimi fakalotomāfana mo mahuʻinga ke moʻui aí?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻokú ke ako mei he pealapeli fekauʻaki mo e kau tāupoʻoú pea mo ia fekauʻaki mo e ngaahi talēnití?
-