Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu—ʻI Maikolonisia
NAʻE tupu hake ʻa Katherine ʻi he ʻIunaite Seteté pea ʻi hono taʻu 16 naʻá ne papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne fakamātoato ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ka naʻe ʻikai loko tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he feituʻu naʻá ne malanga aí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku lau ʻa e ngaahi hokosia fekauʻaki mo e kakai naʻa nau lotu ki he ʻOtuá ke ʻomai ha taha ke ne tokoniʻi kinautolu ke ʻiloʻi ia. Naʻá ku faʻa fakaʻamu ʻe lava ke u maʻu ha taha pehē, ka naʻe ʻikai ʻaupito hoko ia.”
Hili ʻa e malanga ʻi ha ngaahi taʻu ʻi he feituʻu ngāue tatau ko iá, naʻe kamata fakakaukau ʻa Katherine fekauʻaki mo e hiki ki ha feituʻu ʻe tali lahi ange ai ʻe he kakaí ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Neongo ia, naʻá ne fifili, pe ʻe lava ke ne fekuki mo ia. Naʻe tuʻo taha pē ʻi heʻene moʻuí ʻa ʻene mavahe mei hono fāmilí—pea ʻi he uike pē ʻe ua—pea naʻá ne taʻelata ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka, naʻe mālohi ʻene holi loto-moʻoni ke hokosia ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fekumi kia Sihová. Hili hono vakaiʻi ʻa e ngaahi feituʻu kehekehe ʻe lava ke ne hiki ki aí, naʻá ne tohi ki he vaʻa ʻi Kuamú pea maʻu ʻa e fakamatala naʻá ne fiemaʻú. ʻI Siulai 2007, ʻi hono taʻu 26, naʻe hiki ai ʻa Katherine ki Saipeni, ko ha motu ʻi he ʻŌseni Pasifikí, ko e maile ʻe 6,000 nai (kilomita ʻe 10,000) mei hono ʻapí. Naʻe fēfē ʻene hiki ki aí?
KO HA TALI KI HE LOTU ʻE UA
Taimi nounou hili ʻa e aʻu ki he fakatahaʻanga foʻoú, naʻe fetaulaki ai ʻa Katherine mo Doris, ko ha fefine ʻi hono taʻu 40 tupú, ʻa ia naʻá ne tali ha ako Tohi Tapu. Hili ʻena ako ʻa e ʻuluaki vahe ʻe tolu ʻo e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú, naʻe hoko ʻa Katherine ʻo hohaʻa. “Ko Doris ko ha tokotaha ako lelei, pea naʻe ʻikai ke u loto ke hoko ha meʻa,” ko ʻene fakahāʻí ia. “Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u fai ha ako Tohi Tapu tuʻumaʻu pea ongoʻi naʻe fiemaʻu ʻe Doris ha tuofefine taukei ange ke ako mo ia, mahalo ko ha taha ʻi hono toʻú.” Naʻe kole ʻe Katherine kia Sihova ʻi he lotu ke tokoniʻi ia ke ne maʻu ha tuofefine totonu ʻa ia ʻe lava ke ne ʻoange ki ai ʻene tokotaha ako Tohi Tapú. Naʻá ne fili leva ke fakahaaʻi kia Doris fekauʻaki mo e liliu ʻa e tokotaha faiakó.
“Ki muʻa ke malava ke u ʻohake ʻa e kaveingá,” ko e lau ia ʻa Katherine, “Naʻe tala mai ʻe Doris naʻá ne loto ke talanoa mo au fekauʻaki mo ha palopalema. Hili ʻa e fanongo kiate iá, naʻá ku tala ange ki ai ʻa hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke fekuki mo ha tuʻunga meimei tatau ʻi he moʻuí. Naʻá ne fakamālō mai.” Naʻe tala ange leva ʻe Doris kia Katherine: “ʻOku ngāueʻaki koe ʻe Sihova ke tokoniʻi au. Ko e ʻuluaki ʻaho naʻá ke haʻu ai ki hoku ʻapí, naʻá ku lau ʻeku Tohi Tapú ʻi he laui houa. Naʻá ku tangi, ʻo kole ki he ʻOtuá ke ʻomai ha taha ke ne tokoniʻi au ke u mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ke tukituki mai leva ʻi hoku matapaá. Naʻe tali ʻe Sihova ʻeku lotú!” Naʻe loʻimataʻia ʻa Katherine ʻi heʻene fakamatala ki he mōmeniti fakaueʻiloto ko iá. ʻOkú ne pehē: “Ko e ngaahi lea ʻa Doris ko ha tali ia ki heʻeku lotú. Naʻe fakahaaʻi mai ʻe Sihova kiate au naʻe malava ke u hokohoko atu ʻa e akó.”
Naʻe papitaiso ʻa Doris ʻi he 2010, pea ʻi he ʻahó ni ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi ako Tohi Tapu tonu. ʻOku pehē ʻe Katherine: “He houngaʻia ē ko au ʻi he hoko moʻoni ʻeku fakaʻamu fuoloa ke tokoniʻi ha tokotaha loto-moʻoni ke ne hoko ko ha sevāniti ʻa Sihova!” ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāue fiefia ʻa Katherine ko ha tāimuʻa makehe ʻi he motu ʻi he Pasifikí ko Kosilae.
POLE ʻE TOLU—FOUNGA KE FEKUKI AI MO IÁ
Laka hake ʻi he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe lauingeau mei muli (mei he taʻu 19 ki he 79) kuo nau ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú ʻi Maikolonisia. Ko e ngaahi ongoʻi ʻa e kau ngāue faivelenga ko ení ʻoku fakamatalaʻi lelei ia ʻe Erica, ʻa ia naʻá ne hiki ki Kuamu ʻi he 2006 ʻi hono taʻu 19. ʻOkú ne pehē: “Ko e tāimuʻa ʻi ha feituʻu ngāue ʻoku fieinua ai ʻa e kakaí ki he moʻoní ʻoku mātuʻaki fakafiefia. ʻOku ou houngaʻia lahi ʻi hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke u fai ʻa e faʻahinga ngāue ko ení. Ko e founga lelei taha ia ʻo e moʻuí!” ʻI he ʻahó ni, kuo fiefia ʻa Erica ʻi he ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Ebeye ʻi he ʻOtu Motu Māsoló. Ko e moʻoni, ko e ngāue ʻi ha fonua muli ʻoku toe ʻi ai hono ngaahi pole. Tau lāulea ki he meʻa ʻe tolu pea sio ki he founga ʻoku fekuki ai ʻa e faʻahinga kuo hiki ki Maikolonisiá mo e meʻa ko iá.
Erica
Tōʻonga moʻui. Hili ʻa e aʻu ki he ʻOtu Motu Palaú ʻi he 2007, naʻe vave hono ʻiloʻi ʻe he taʻu 22 ko Simon ʻe lava ke ne maʻu ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi pē ʻi he meʻa naʻá ne maʻu ʻi hono fonua tupuʻangá, ʻa ʻIngilani. “Naʻe pau ke u ako ke ʻoua ʻe fakatau ha meʻa pē ʻoku ou loto ki ai. ʻI he taimi ní, ʻoku ou filifili fakalelei ʻa e meʻakai ke fakataú, pea kumi ki he meʻa ʻoku maʻamaʻá. ʻI he taimi ʻoku maumau ai ha meʻa, ʻoku ou kumi ha ngaahi konga ʻosi ngāueʻaki pea feinga ke kumi ha taha ʻe lava ke ne tokoniʻi au ke ngaahi ia.” Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ia ʻe he fiemaʻu ke maʻu ha tōʻonga moʻui faingofuá? ʻOku pehē ʻe Simon: “Naʻe tokoniʻi ai au ke u ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu moʻoni ʻi he moʻuí mo e founga ʻe lava ke u moʻui ai ʻi ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pē. Kuo mātuʻaki hā mahino mai kiate au ʻa e toʻukupu anga-ʻofa ʻo Sihová ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe fitu ʻeku ngāue ʻi hení, kuó u maʻu maʻu pē ʻa e meʻa ke kai mo ha feituʻu ke mohe ai.” Ko e moʻoni, ʻoku poupouʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau moʻui faingofuá koeʻuhí ʻoku nau loto ke fuofua kumi ki he Puleʻangá.—Māt. 6:32, 33.
Taʻelata. ʻOku pehē ʻe Erica: “ʻOku ou fuʻu vāofi mo hoku fāmilí, pea naʻá ku hohaʻa naʻae uesia ʻe he taʻelatá ʻeku ngāue fakafaifekaú.” Ko e hā naʻá ne fai ke mateuteu aí? “Ki muʻa ke hikí, naʻá ku lau ʻa e ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo fekauʻaki mo e taʻelatá. Naʻe teuʻi moʻoniʻi heni hoku lotó ke fekuki mo e pole ko iá. ʻI he kupu ʻe taha, naʻe fakapapauʻi ʻe ha faʻē ki heʻene taʻahiné ʻa e tokanga ʻa Sihová ʻaki ʻene pehē, ‘ʻE lava ke tokangaʻi lelei ange koe ʻe Sihova ʻiate au.’ Naʻe fakaivimālohiʻi moʻoni au ʻe he fakapapau ko iá.” Ko Hannah mo hono husepānití, ʻa Patrick, ʻokú na ngāue ʻi Majuro ʻi he ʻOtu Motu Māsoló. Naʻe fekuki ʻa Hannah mo e taʻelatá ʻaki ʻene tokangataha ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi heʻenau fakatahaʻangá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou fakamālō maʻu pē kia Sihova koeʻuhí ko hotau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí he ko hoku fāmili foki kinautolu. Ka ne taʻeʻoua ʻenau poupou anga-ʻofá, heʻikai ʻaupito malava ke u ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.”
Simon
ʻAi ha ngaahi kaumeʻa. “ʻI he taimi ʻokú ke aʻu ai ki ha fonua foʻou, ʻoku meimei kehe ʻa e meʻa kotoa pē,” ko e lau ia ʻa Simon. “ʻOku ou taʻeoliʻia he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻikai lava ke u fai ha fakakata pea hoko ʻo mahinoʻi kakato.” ʻOku pehē ʻe Erica: “ʻI he kamataʻangá, naʻá ku ongoʻi tuēnoa, ka naʻe tokoniʻi ai au ke u fakakaukau ki he taumuʻa ʻo ʻeku hikí. Naʻá ku hikí ʻo ʻikai ko e ngaahi ʻaonga fakafoʻituitui ka ke fai ha meʻa lahi ange maʻa Sihova.” ʻOkú ne tānaki mai: “ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻá ku fakatupulekina ha ngaahi kaungāmeʻa lelei, ʻa ia ʻoku ou koloaʻaki.” Naʻe ngāue mālohi ʻa Simon ke ako ʻa e lea faka-Palaú, ʻa ia ʻokú ne malava ai ke ‘fakaava atu ke ʻatā hono lotó’ ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalotofonuá. (2 Kol. 6:13) Ko ʻene ngaahi feinga ke ako ʻa e leá naʻe ʻofeina ai ia ʻe he fanga tokouá. ʻIo, ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e kau foʻoú mo e fanga tokoua fakalotofonuá, ʻoku nau utu ai ʻa e pale ʻo hono maʻu ʻa e ngaahi kaungāmeʻa vāofi ʻi he fakatahaʻangá. Ko e hā ʻa e ngaahi pale kehe ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau foaki loto-lelei atu kinautolu ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú?
‘LAHI FAU ʻA E MEʻA ʻE UTU MAÍ’
Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Ko ia ʻoku lahi fau ʻene tūtūʻí ʻe lahi fau foki ʻa e meʻa te ne utu maí.” (2 Kol. 9:6) Ko e tefitoʻi moʻoni ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ko ení ʻoku kaungatonu ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakalahi atu ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko e hā ʻa e fua ʻe ‘lahi fau ʻenau utu mai’ ʻi Maikolonisiá?
Patrick mo Hannah
ʻI Maikolonisia, ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi faingamālie lahi ke kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu pea siotonu ʻi he anga ʻo e fakalakalaka fakalaumālie ʻa e faʻahinga tāutaha ʻoku nau ako mo ngāueʻaki ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko Patrick mo Hannah ʻokú na toe malanga ʻi Angaur, ko ha kiʻi motu ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ʻe toko 320. Hili ʻa e malanga ʻi ai ʻi he māhina ʻe ua, naʻá na fetaulaki ai mo ha faʻē taʻehoa. Naʻá ne tali leva ha ako Tohi Tapu, tali vēkeveke ʻa e moʻoní, pea fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻene moʻuí. ʻOku pehē ʻe Hannah: “Hili ʻa e ako kotoa pē, ʻi heʻema mavahe mei hono ʻapí ʻi heʻema pasikalá, naʻá ma fesiofaki pea pehē: ‘Mālō, Sihova!’” ʻOku tānaki mai ʻe Hannah: “ʻOku ou ʻilo naʻe mei tohoakiʻi ʻe Sihova ʻa e fefiné ni kiate ia ʻi ha toe founga kehe, ka koeʻuhí ko e ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, naʻe malava ai ke ma maʻu mo tokoniʻi ʻa e tokotaha ko eni hangē ha sipí ke ne ʻiloʻi ʻa Sihova. Ko e taha eni ʻo e pale lahi taha kuó ma hokosia ʻi heʻema moʻuí kotoa!” Hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻe Erica, “ʻi he taimi ʻokú ke tokoniʻi ai ha taha ke ne ʻiloʻi ʻa Sihová, te ke utu ai ʻa e fiefia ʻoku ʻikai ala fakamatalaʻi!”
ʻE LAVA KE KE KAU KI AI?
ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ki he kau malanga tokolahi ange ʻo e Puleʻangá. ʻE lava ke ke kau ʻi he faʻahinga ʻoku nau hiki ki he ngaahi feituʻu ʻoku fiemaʻu ai ha tokoní? Kole kia Sihova ʻi he lotu ke ne fakaivimālohiʻi hoʻo holi ke fakalahi hoʻo ngāue fakafaifekaú. Talanoa ki he hikí mo e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, ʻovasia sēketí, pe ko e faʻahinga kuo nau maʻu ʻa e monū ʻo e ngāue ʻi ha fonua ʻoku fiemaʻu ai ʻa e tokoní. ʻI he taimi ʻoku kamata ai hoʻo ngaahi palaní, tohi ki he vaʻa ʻokú ne tokangaʻi ʻa e feituʻu ngāue te ke saiʻia ke hiki ʻo ngāue aí, pea kole ha fakamatala lahi ange.a Mahalo te ke lava foki mo koe ke kau ʻi he laui afe ʻo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine—kei siʻi mo e taʻumotuʻa, taʻemali pe mali—ʻa ia ʻoku nau foaki loto-lelei atu kinautolu pea ʻahiʻahiʻi ʻa e fiefia ʻo e ‘lahi fau ʻa e meʻa ʻe utu maí.’
a Sio ki he kupu “ʻE Lava Ke Ke ‘Laka Mai ki Masitonia’?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo ʻAokosi 2011.