-
ʻOku Tau Fiemaʻu Kotoa ʻa e FakafiemālieKo e Taua Leʻo (Maʻá e Kakai)—2016 | Fika 5
-
-
KAVEINGA TEFITO | TE KE MAʻU MEI FĒ HA FAKAFIEMĀLIE?
ʻOku Tau Fiemaʻu Kotoa ha Fakafiemālie
ʻOkú ke manatuʻi haʻo tō ʻi hoʻo kei siʻí? Mahalo naʻe lavea ho nimá pe mamulu ho tuí. ʻOkú ke manatuʻi hono fakafiemālieʻi koe ʻe hoʻo faʻeé? Mahalo pē naʻá ne fufulu pea haʻihaʻi ho laveá. Naʻá ke tangi ka ko ʻene ngaahi lea fakafiemālié mo ʻene fua koé naʻá ke ongoʻi fiemālie leva. ʻI he taimi ko iá ʻi hoʻo moʻuí, naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e fakafiemālié.
Ka ʻi heʻetau motuʻa angé ko e moʻuí ʻoku fakaʻaʻau ke puputuʻu ange. Kuo fakautuutu ange ʻa e palopalemá pea faingataʻa ange ke maʻu ha fakafiemālie. Ko e ngaahi palopalema ʻa e kakai lalahí ʻoku faingataʻa ke leaʻaki pea tātaitaha ke fakaleleiʻi ia ʻaki ha meʻa haʻi lavea mo e fāʻofua ʻa e faʻeé. Fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.
Kuó ke fehangahangai mo e faingataʻa ʻo e mole hoʻo ngāué? ʻOku pehē ʻe Julian ʻi he taimi naʻe tuli ai ia mei he ngāué naʻá ne ʻohovale mo ongoʻi puputuʻu. Naʻá ne fifili, ‘ʻE anga-fēfē ʻeku tauhi hoku fāmilí? Hili ʻeku ngāue mālohi ʻi he taʻu lahi ʻi he ngāué, ko e hā kuó u taʻeʻaonga ai ki he kautahá?’
Mahalo nai kuo lōmekina koe ʻe he movete ʻa e nofo malí. “ʻI he taimi naʻe liʻaki au ʻe hoku husepānití ʻi he māhina ʻe 18 kuohilí, naʻá ku loto-mamahi lahi. Hangē ka mafahí hoku mafú, ko e fakamatala ia ʻa Raquel. “Naʻá ku mamahi fakaesino mo fakaeongo. Naʻá ku manavahē ai.”
Mahalo pē ʻoku ʻi ai hao mahaki tauhi ʻoku ʻikai ke sai. ʻE ʻi ai ha taimi te ke ongoʻi tatau ai mo e pēteliake ko Siopé, naʻá ne tangilāulau: “ʻOku ou fakaliliʻa ki ai; ʻoku ʻikai te u fie moʻui maʻu ai pe.” (Siope 7:16) Mahalo ʻokú ke ongoʻi tatau mo e ongoʻi ʻa Luis ko ha tangata ʻi hono taʻu 80 tupú, naʻá ne leaʻaki, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ongoʻi kuo talitali pē ke u mate.”
Pe mahalo nai ko ha mate ʻa ha taha ʻofeina ʻokú ne ʻai ai koe ke ke holi ki ha fakafiemālie. “ʻI he taimi naʻe mate ai hoku fohá ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha vakapuna, ko ʻeku ʻuluaki ongoʻí naʻe ʻikai ke u tui ki ai,” ko e fakamatala ia ʻa Robert. “Ka naʻe hoko mai ʻa e mamahí ʻo hangē ko ia ʻoku fakahoa ki ai ʻi he Tohi Tapú ki ha hū atu ha fuʻu heletā lōloa ʻi ho loto ʻoʻoú.”—Luke 2:35.
Ko Robert, Luis, Raquel, mo Julian naʻa nau maʻu ha fakafiemālie, naʻa mo e ngaahi taimi fakalotomamahí. Naʻa nau maʻu ʻa e Tokotaha lelei taha ke ʻomi iá—ʻoku ʻikai ha toe taha ka ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. ʻI he founga fē ʻokú ne tokonaki mai ai ʻa e fakafiemālié? Te ne fai ʻa e meʻa meimei tatau ke tokonaki ʻa e fakafiemālie ʻokú ke fiemaʻú?
-
-
Founga Hono ʻOmai ʻe he ʻOtuá ʻa e FakafiemāliéKo e Taua Leʻo (Maʻá e Kakai)—2016 | Fika 5
-
-
KAVEINGA TEFITO | TE KE MAʻU MEI FĒ HA FAKAFIEMĀLIE?
Founga Hono ʻOmai ʻe he ʻOtuá ʻa e Fakafiemālié
Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sihovaa ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau mamahí.” (2 Kolinitō 1:3, 4) ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku lahi ange ʻene tokoní ʻi he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ha meʻa fakamamahi ʻoku taʻemalava heʻetau Tamai fakahēvaní ke fakafiemālieʻi kitautolu.
Ko e moʻoni, kuo pau ke tau fai ha meʻa kapau ʻoku tau loto ke maʻu ha fakafiemālie mei he ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he toketaá kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻai ha ʻapoinimeni ke sio ki ai? ʻOku ʻeke ʻe he palōfita ko ʻĒmosí: “ʻE haʻele fakataha ha toko ua, ʻO ka ʻoku teʻeki ke na alea?” (ʻĒmosi 3:3) Kae kehe, ʻoku ekinaki mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—Sēmisi 4:8.
ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe ʻunuʻunu ofi mai ʻa e ʻOtuá? ʻUluakí, koeʻuhi ʻokú ne toutou tala mai ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. (Sio ki he puhá.) Pea ko hono uá, koeʻuhi ʻoku tau maʻu ha fakamoʻoni tuipau mei he kakai kuo fakafiemālieʻi ʻe he ʻOtuá—ko e kakai moʻoni, fakatouʻosi ʻi hotau taimí pea mo e kuohilí.
Hangē ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau kumi tokoni ki he ʻOtuá, ko Tuʻi Tēvita naʻá ne aʻusia tonu ha meʻa fakamamahi. “Ongoʻi ʻa e leʻo ʻo ʻeku tautapa, ʻo kau ka kaila atu,” ko ʻene kole ia kia Sihova ʻi ha taimi ʻe taha. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá? ʻIo. Naʻe hoko atu ʻa Tēvita: “Kuo tokonia au: Ko ia ʻoku meʻe hopohopo hoku loto.”—Saame 28:2, 7.
NGAFA ʻO SĪSŪ ʻI HE FAKAFIEMĀLIE KI HE FAʻAHINGA KOTOA ʻOKU MAMAHÍ
Naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ko Sīsū ʻa e ngafa tefito ki hono tokonaki ʻa e fakafiemālié. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ngāue naʻe vaheʻi ange ʻe he ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e tokotaha “ke nonoo ae loto mafeji” mo “fakafiemalieʻi akinautolu kotoabe oku mamahi.” (ʻAisea 61:1, 2, PM) Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, naʻe makehe ʻa e tokanga fakafoʻituitui ʻa Sīsū ki he kakai naʻe “ongosia mo mafasiá.”—Mātiu 11:28-30.
Naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ʻaki ʻene ʻoange kiate kinautolu ʻa e faleʻi fakapotopotó, ʻaki ʻene fakafeangai anga-ʻofa kiate kianautolu, pea naʻa mo e taimi ʻe niʻihi naʻá ne fakamoʻui ʻenau mahamahakí. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe kōlenga ha kilia kia Sīsū: “Kapau te ke loto pē ki ai, ʻe lava ke ke ʻai au ke u maʻa.” ʻI hono ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá, naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku ou loto ki ai. Ke ke maʻa.” (Maʻake 1:40, 41) Pea naʻe fakamoʻui ʻa e kiliá.
ʻI he ʻahó ni, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ʻi he māmaní ke ne fakafiemālieʻi ʻa kitautolu tāutaha. Ka ko ʻene Tamaí, ʻa Sihova, ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē,” ʻokú ne hokohoko atu ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá. (2 Kolinitō 1:3) Fakakaukau ki he founga tefito ʻe fā ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ʻa e kakaí.
Ko e Tohi Tapú. “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino, ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá, ʻo tau maʻu ai ha ʻamanaki.”—Loma 15:4.
Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻIkai fuoloa mei he pekia ʻa Sīsuú, naʻe aʻusia ai ʻe he kotoa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ha vahaʻa taimi ʻo e melino. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻaʻeva ʻa e fakatahaʻangá “ʻi he manavahē kia Sihová pea ʻi he fakafiemālie ʻa e laumālie māʻoniʻoní.” (Ngāue 9:31) Ko e laumālie māʻoniʻoní, ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá ʻoku mālohi fakaʻaufuli. ʻOku ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ha taha pē ʻi ha faʻahinga tuʻunga.
Lotu. ʻOku faleʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa.” ʻI hono kehé ʻoku pehē, “ʻai ke ʻilo ai hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.”—Filipai 4:6, 7.
Ko e Kaungā Kalisitiané ʻe lava ke nau ʻomi ha fakafiemālie mo ha ‘maluʻanga’ ʻo e ngaahi kaumeʻa moʻoni. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi” ʻi he ngaahi taimi ʻo e “faingataʻaʻiá mo e mamahí.”—Kolose 4:11; 1 Tesalonaika 3:7.
Ka te ke fifili nai pe ʻe ʻaonga fēfē kotoa eni. Tau sio angé ki he ngaahi hokosia ʻa e kakai naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema naʻe lave ki ai ʻi he konga ki muʻá. ʻI he hangē ko kinautolú, te ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne kei fakahoko ʻa e talaʻofa fakalotomāfana ko ení: “Hage koe toko taha oku fakafiemalie ki ai ene faʻe, e behe eku fakafiemalie kiate koe.”—ʻAisea 66:13, PM.
a Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.
-
-
Fakafiemālie ʻi he Taimi ʻo e FaingataʻáKo e Taua Leʻo (Maʻá e Kakai)—2016 | Fika 5
-
-
KAVEINGA TEFITO | TE KE MAʻU MEI FĒ HA FAKAFIEMĀLIE?
Fakafiemālie ʻi he Taimi ʻo e Faingataʻá
ʻOku hoko ʻa e faingataʻá ʻi he ngaahi founga kehekehe. ʻOku hā mahino ʻoku ʻikai lava ke tau fakaleleiʻi ʻa e faingataʻa kotoa pē, ka tau sio angé ki he fakatātā ʻe fā naʻa tau lave ki aí. Fakatokangaʻi ʻa e anga e fehangahangai ʻa e kakaí mo e palopalema kehekehe pea mo ʻenau maʻu ʻa e fakafiemālie moʻoní mei he ʻOtuá.
FEHANGAHANGAI MO E TAʻEMAʻU NGĀUE
“Naʻá ku ako ke tali ha faʻahinga ngāue pē, pea fakasiʻisiʻi ʻema fakamole ki he ngaahi meʻa ʻikai loko mahuʻingá.”—Jonathan
“Ko au mo hoku uaifí naʻe mole ʻema ngāué ʻi he taimi tatau,” ko e manatu ia ʻa Seth.a “ʻI ha taʻu ʻe ua naʻá ma moʻui pē mei he tokoni ʻa e fāmilí mo ha ngāue leipa fakataimi. Ko hono olá, ko hoku uaifí ʻa Priscilla naʻá ne loto-mafasia, pea naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻikai haku ʻaonga.
“Naʻe anga-fēfē ʻema fekuki mo iá? Naʻe toutou fakamanatu ʻe Priscilla kiate ia tonu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻi he Mātiu 6:34. Naʻá ne pehē ai ʻoku ʻikai totonu ke tau hoko ʻo loto-moʻua fekauʻaki mo e ʻapongipongí, he ko e ʻaho taki taha ʻoku ʻi ai ʻene ngaahi loto-moʻua. Pea ko ʻene ngaahi lotu loto-moʻoní naʻá ne maʻu ai ʻa e mālohi ke hokohoko atu. ʻI hoku tuʻungá, naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he Saame 55:22. Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, naʻá ku lī ʻeku kavengá kia Sihova, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne poupouʻi au. Neongo ʻoku ʻi ai ʻeku ngāue, ʻokú ma tauhi ʻema moʻuí ke faingofua ʻo fehoanaki mo e faleʻi ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 6:20-22. Hiliō ʻi he meʻa kotoa, kuó ma ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá peá ma toe hoko ʻo vāofi ange.”
“Naʻá ku ilifia ki he kahaʻú ʻi he taimi naʻe mate ai ʻema kiʻi pisinisí,” ko e lau ia ʻa Jonathan. “Koeʻuhi ko ha palopalema fakaʻekonōmika, ko e ngāue ʻi ha taʻu ʻe 20 naʻe taʻeʻaonga. Naʻe kamata ke u fakafekiki mo hoku uaifí fekauʻaki mo e paʻangá. Naʻe ʻikai malava ke ma toe ngāueʻaki ha kaati fakatau fakamoʻua koeʻuhi ko ʻema ilifia naʻa ʻikai tali.
“Ka naʻe tokoniʻi kimaua ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá mo hono laumālié ke ma fai ha ngaahi fili fakapotopoto. Naʻá ku ako ke tali ha faʻahinga ngāue pē, pea fakasiʻisiʻi ʻema fakamole ki he ngaahi meʻa ʻikai loko mahuʻingá. ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ma faʻa maʻu ʻa e poupou mei homa kaungātuí. Naʻa nau fakaivimālohiʻi ʻema tuipaú mo ʻomai ʻa e tokoni ʻi he ngaahi taimi naʻá ma ongoʻi faingataʻaʻia aí.”
MĀVAE HA NOFO MALI
“Naʻe fakafokifā pē hono liʻaki au hoku husepānití, naʻá ku loto-mamahi mo ʻiteʻita,” ko e manatu ia ʻa Raquel. “Pea naʻe lōmekina kita ʻe ha mamahi fakaʻulia. Ka naʻá ku ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá pea naʻá ne fakafiemālieʻi au. Ko e nonga mei he ʻOtuá naʻá ne maluʻi au ʻi he taimi naʻá ku hanga ai kiate ia ʻi he lotu maʻu pē. Naʻe hā mahino mai naʻá ne faitoʻo hoku loto laveá.
“Pea ʻoku ou houngaʻia ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú, naʻá ku ikuʻi ai ʻeku ngaahi loto-mamahí mo e ʻitá. Naʻe maongo kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he Loma 12:21: ‘ʻOua naʻa tuku ke ikunaʻi koe ʻe he koví, ka ke hanganaki ikunaʻi ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí.’
“ʻOku ʻi ai ha taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau ʻtuku ke mole.ʻ . . . ʻI he taimí ni ʻoku ou maʻu ha ngaahi taumuʻa foʻou ʻi he moʻuí.”—Raquel
“Naʻe toe tokoniʻi au ʻe ha kaumeʻa lelei ke u laka ki muʻa pea hokohoko atu. Naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e Koheleti 3:6 pea tala mai anga-ʻofa ʻoku ʻi ai ha taimi ʻoku fiemaʻu ai ke tau ‘tuku ke mole.’ Ko ha faleʻi faingataʻa, ka ko e meʻa ia naʻe fiemaʻu ke u faí. ʻI he taimí ni ʻoku ou maʻu ha ngaahi taumuʻa foʻou ʻi he moʻuí.”
“ʻI he māvae ʻa e nofo malí, ʻokú ke fiemaʻu ʻa e poupou,” ko e lau ia ʻa Elizabeth. “Ko hoku kaumeʻa vāofí naʻá ne ʻomai ha poupou ʻi he ʻaho taki taha. Naʻá ne tangi fakataha mo au, fakafiemālieʻi au, pea ʻai ke u ongoʻi ʻoku ʻofaʻi au kae ʻikai liʻekina. ʻOku ou tuipau ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ia ke ne tokoniʻi au ʻi heʻeku ngaahi lavea fakaeongó.”
ʻI HE TAIMI ʻO E MAHAMAHAKI PE TAʻUMOTUʻA
“ʻI he hili ʻeku lotu ki he ʻOtuá, naʻá ku ongoʻi ʻene ʻomai e mālohi fakafou ʻi hono laumālié.”—Luis
Ko Luis naʻe lave ki ai ʻa e kamataʻanga ʻo e kupu hokohoko ko ení, naʻe palopalema hono mafú pea naʻe tuʻo ua ʻene meimei mate. ʻI he taimí ni ʻoku fiemaʻu ke ne mānavaʻaki ha ʻosikena ʻi he houa ʻe 16 ʻi he ʻaho. “Naʻá ku lotu maʻu pē kia Sihova,” ko ʻene laú ia. Pea ʻi he hili ʻeku lotu ki he ʻOtuá, naʻá ku ongoʻi ʻene ʻomai e mālohi fakafou ʻi hono laumālié. Ko e lotú ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e loto-toʻa ke hokohoko atu koeʻuhi ko ʻeku maʻu ʻa e tui kiate ia pea ʻiloʻi ʻokú ne tokanga mai kiate au.”
“ʻOku ou loto ke u fai ha ngaahi meʻa lahi, ka ʻoku ʻikai ke u lava,” ko e fakamatala ia ʻa Petra, ʻi hono taʻu 80 tupú. “Ko e sio ki he hōloa hoku mālohí ʻoku faingataʻa ʻaupito. Naʻá ku ongoʻi ʻoku ʻosi hoku iví pea fakafalala maʻu pē ki ha ngaahi faitoʻo. ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he anga ʻo e kole naʻe fai ʻe Sīsū ki heʻene Tamaí ke fakalaka ha faingataʻa pau kapau naʻe malava. Ka naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Sīsū ʻa e mālohi, pea naʻá ne fakaivimālohiʻi au. Ko e lotú ko e faitoʻo fakaʻaho ia kiate au. ʻOku ou ongoʻi lelei ange ʻi he hili ʻeku talanoa ki he ʻOtuá.”—Mātiu 26:39.
Ko Julian, naʻá ne faitau mo ha mahaki neave ʻi ha meimei taʻu ʻe 30 nai, naʻá ne maʻu e ongoʻi meimei tatau. “Naʻá ku hiki mei ha sea fakalāngilangi ʻo heka saliote,” ko ʻene laú ia. “Ka ko ʻeku moʻuí ʻoku ʻaonga koeʻuhi ʻoku foaki ia ki hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Ko e foakí ʻoku hoko ko e fakanonga pea ʻoku tauhi ʻe Sihova ʻene talaʻofa ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻo e fiemaʻú. ʻI he hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻoku lava ke u leaʻaki: ‘He ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ou maʻu ʻa e ivi ki ai fakafou ʻiate ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.’”—Filipai 4:13.
ʻI HE MATE HA TAHA
“ʻI he taimi naʻe mate ai ʻeku tamaí ʻi ha fakatamaki he halá, naʻe ʻikai ke u tui ki ai ʻi he ʻuluaki taimí,” ko e manatu ia ʻa Antonio. “ʻOku hā ngali taʻetotonu eni—ko e tokotaha tonuhia ia. Ka ʻoku ʻikai lava ke u fai ha meʻa. Naʻe ʻikai ke ne toe ʻilo ha meʻa ʻi ha ʻaho ʻe nima ki muʻa ke maté. Taimi ʻe niʻihi, ʻoku ou fakamaʻumaʻu ʻeku tangi naʻa sio ʻeku faʻeé, ka ʻoku ou faʻa tangi lahi ʻi he taimi ʻoku ou tokotaha aí. ‘Ko e hā? Ko e hā hono ʻuhingá?’ Naʻá ku faʻa ʻeke ia kiate au.
“Lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho faingataʻá, naʻá ku faʻa kole ai kia Sihova ki ha tokoni ke u mapuleʻi ʻeku ngaahi ongoʻí mo ʻomai ha nonga. Naʻe kamata leva ke u ongoʻi fiemālie ange. Naʻá ku manatuʻi naʻe fakamatala ʻa e Tohi Tapú ko e ‘tuʻutāmakí’ ʻoku lava ke hoko ia ki ha faʻahinga tokotaha pē ʻia kitautolu. Koeʻuhi ko e ʻikai lava ke loi ʻa e ʻOtuá, naʻá ku fakapapauʻi te u toe sio ki heʻeku tamaí ʻi he toetuʻú.”—Koheleti 9:11; Sione 11:25; Taitusi 1:2.
“Neongo e pā ʻa e vakapuná ʻo mole ʻa e moʻui homa fohá, ʻokú ma kei maʻu ha manatu melie ki he ngaahi taimi fiefia naʻa mau maʻu fakatahá.”—Robert
Ko Robert, naʻe lave ki ai ʻa e kupu ki muʻá naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau tatau. ʻOkú ne pehē: “Ko au mo hoku uaifí, naʻá ma maʻu ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú ʻo hangē ko ia ʻoku leaʻaki ʻi he Filipai 4:6, 7. Naʻe hoko mai ia fakafou ʻi heʻema lotu kia Sihová. Ko e nonga ko eni ʻi lotó naʻe malava ai ke ma talanoa ki he kau fai ongoongó fekauʻaki mo ʻema ʻamanaki ki he toetuʻú. Neongo e pā ʻa e vakapuná ʻo mole ʻa e moʻui homa fohá, ʻokú ma kei maʻu ha manatu melie ki he ngaahi taimi fiefia naʻa mau maʻu fakatahá. ʻOkú ma feinga ke hangataha ki ai ʻema fakakaukaú.
“ʻI he tala mai heʻema kaungā Fakamoʻoní naʻa nau sio ʻi he televīsoné ki heʻema fakamatalaʻi ʻema tuí ʻi he fiemālie, naʻá ma tala ange ʻokú ma fakamālō ki he ngaahi lotu kuo fai maʻa kimauá. ʻOku ou tui moʻoni naʻe poupouʻi kimaua ʻe Sihova fakafou ʻi heʻenau ngaahi tokoni taʻefaʻalauá.”
Hangē ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga kuo fakahāʻí, ʻoku lava ʻe he ʻOtuá ke tokonaki ʻa e fakafiemālié ki he kakai ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema mo e pole kehekehe. Fēfē koe? Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e faingataʻa te ke fehangahangai nai mo iá, ʻoku ʻi ai ʻa e fakafiemālie ke tokoniʻi koe lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.b Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke hanga ai kia Sihova ki ha tokoní? Ko ia ʻa e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē.”—2 Kolinitō 1:3.
-