FEHUʻI 9
ʻOku Totonu Ke U Tui ki he ʻEvalūsiō?
KO E HĀ TE KE FAÍ?
Sioloto atu ki he talanoa ko ení: ʻOku puputuʻu ʻa ʻĀleki. Naʻá ne tui maʻu pē ki he ʻOtuá mo e fakatupú. Ka ʻi he ʻahó ni naʻe fakapapauʻi mālohi ange ʻe heʻene faiako paiolosií ko e ʻevalūsioó ko ha moʻoniʻi meʻa ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha fekumi fakasaienisi alafalalaʻanga. ʻOku ʻikai ke loto ʻa ʻĀleki ke hā ngalivale. ʻOkú ne pehē loto pē, ‘Kapau ko ē kuo fakamoʻoniʻi ʻe he kau saienisí ʻoku moʻoni ʻa e ʻevalūsioó, ko hai au ke u fehuʻia kinautolu?’
Kapau ko ʻĀleki koe, te ke tali ʻa e ʻevalūsioó koeʻuhí pē ko hono fakamatalaʻi ia ʻoku moʻoni ʻi he ʻū tohí?
TUʻU PEA FAKAKAUKAU!
ʻOku faʻa vave ke fakahaaʻi ʻi ha tipeiti ʻe he kakai mei he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ʻa e meʻa ʻoku nau tui ki aí ʻo ʻikai ʻiloʻi moʻoni ʻa e ʻuhinga ʻoku nau tui ai ki aí.
ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he fakatupú koeʻuhí pē ko e meʻa ia naʻe akoʻi ʻaki kinautolu ʻi honau siasí.
ʻOku tui ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he ʻevalūsioó koeʻuhí pē ko e meʻa ia naʻe akoʻi ʻaki kinautolu ʻi he akó.
FEHUʻI ʻE ONO KE FAKAKAUKAU KI AI
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e fale kotoa pē ʻoku langa ia ʻe ha taha, ka ko e tokotaha naʻá ne faʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ko e ʻOtuá.” (Hepelū 3:4) ʻOku ʻuhinga lelei ke tui ki ai?
Ko e taukaveʻi ʻo pehē naʻe ʻikai ke ʻi ai ha Tokotaha-Fakatupu ʻo e moʻuí ʻoku taʻeʻuhinga ia ʻo hangē pē ko e taukaveʻi ʻo pehē ko e fale ko ení naʻe ʻikai ha tokotaha naʻá ne langa ia
TAUKAVEʻI: Ko e meʻa kotoa ʻi he ʻunivēsí naʻe hoko mai ia ko e tupu mei ha foʻi pā leʻo-lahi fakafokifā.
1. Ko hai pe ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e foʻi pā leʻo-lahi ko iá?
2. Ko fē ʻoku ʻuhinga lelei angé—ko e hokonoa mai ʻa e meʻa kotoa pē pe ko e hoko mai ʻa e meʻa kotoa pē mei ha taha?
TAUKAVEʻI: Naʻe tupu māmālie mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he fanga manú.
3. Kapau naʻe tupu māmālie mai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he fanga manú—mei he fanga ngelí, ko e fakatātaá—ko e hā ʻoku mātuʻaki kehekehe ai ʻa e malava fakaʻatamai ʻoku maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá mo e fanga ngelí?
4. Ko e hā ʻoku fuʻu fihi ai ʻa e ngaahi meʻa “anga-maheni” ʻo e moʻuí?
TAUKAVEʻI: Ko e ʻevalūsioó ko ha moʻoniʻi meʻa kuo ʻosi fakamoʻoniʻi.
5. Kuo fakatotoloʻi ʻe he tokotaha ʻokú ne taukaveʻí ʻa e ngaahi fakamoʻoni ko ení?
6. Ko e kakai ʻe toko fiha ʻoku nau tui ki he ʻevalūsioó koeʻuhi pē ko hono tala ange kiate kinautolu ʻoku tui ki ai ʻa e kakai poto kotoa pē?
“Kapau naʻá ke lue atu ʻi ha vaotā pea ke fakatokangaʻi ai ha fale fakaʻofoʻofa, te ke fakakaukau: ‘He fakaʻofoʻofa moʻoni ē! Kuo pau pē naʻe tonu e holo hifo ʻa e ʻulu ʻakaú ʻo faʻu ai ʻa e fale ko ení.’ ʻIkai ʻaupito! ʻOku ʻikai ke ʻuhinga lelei ia. Ko ia ko e hā ʻa e ʻuhinga ke tau tui ai ko e meʻa kotoa ʻi he ʻunivēsí naʻe hokonoa pē iá?”—Sūlia.
“Sioloto atu naʻe tala atu ʻe ha taha kiate koe naʻe pā ha meʻa ʻi he fale pulusi tohí pea naʻe afuhia atu ʻa e vaitohí ki he holisí mo e ʻató pea faʻu mei ai ha tikisinale kakato. Te ke tui ki ai?”—Kueni.
KO E HĀ KE TUI AI KI HE ʻOTUÁ?
ʻOku fakalototoʻaʻi koe ʻe he Tohi Tapú ke ngāueʻaki ho “mafai fakaefakaʻuhingá.” (Loma 12:1) ʻOku ʻuhinga iá ko hoʻo tui ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ke makatuʻunga pē ʻi he
ONGOʻI (ʻOku ou ongoʻi kuo pau pē ʻoku ʻi ai ha pule ʻoku māʻolunga ange)
TĀKIEKINA ʻA E NIʻIHI KEHÉ (ʻOku ou nofo ʻi ha feituʻu lotu)
TENGE (Naʻe ʻohake au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ke u tui ki he ʻOtuá—Naʻe ʻikai haʻaku toe fili)
Ka, ʻoku totonu ke ke maʻu ha ngaahi ʻuhinga lelei ki he meʻa ʻokú ke tui ki aí.
“ʻI he taimi ʻoku ou ʻi he kalasí ai ʻo fanongo ki he fakamatala ʻa e faiakó ki he anga ʻo e ngāue hotau sinó, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻi heʻeku fakakaukaú ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua. ʻOku ʻi ai ʻa e fatongia taki taha ʻo e konga taki taha ʻi he sinó, ʻo aʻu ki he konga siʻisiʻi tahá, pea ʻoku faʻa fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ko ení ʻo ʻikai ke tau ʻilo ki ai. Ko e moʻoni ko e sino ʻo e tangatá ʻoku fakaofo moʻoni!”—Telesa.
“ʻI he taimi ʻoku ou sio ai ki ha fuʻu fale māʻolunga ʻaupito, ko ha vaka meili pe ko ha meʻalele, ʻoku ou ʻeke hifo pē kiate au, ‘Ko hai naʻá ne faʻu ení?’ ʻOku fiemaʻu ʻa e kakai poto ke nau faʻu ha meʻalele, ko hono ʻuhingá he ʻoku lahi ʻaupito ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki kuo pau ke tonu mātē ʻenau ngāué kae moʻui ʻa e meʻalelé. Pea kapau ko e meʻalelé ē naʻe ʻi ai ʻa e toko taha naʻá ne faʻu iá, ʻoku pehē pē mo kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá.”—Lisiate.
“Ko e lahi ange ʻeku ako ʻa e saienisí, ko e siʻi ange ia ʻeku tui ki he ʻevalūsioó. . . . Kiate au, ʻoku fiemaʻu ʻa e ‘tui’ lahi ange ke u tui ai ki he ʻevalūsioó ʻi he tui ki he Tokotaha-Fakatupú.”—ʻAnitoni.
FAKAKAUKAU ANGÉ
Neongo kuo laui hongofuluʻi taʻu ʻa e fakatotolo ʻa e kau saienisí, kuo teʻeki ai ke nau maʻu ha fakamatala ki he ʻevalūsioó ʻe lava ke nau loto-tatau kotoa ai. Kapau ʻoku ʻikai lava ke loto-tatau ʻa e kau saienisí fekauʻaki mo e ʻevalūsioó—pea ko kinautolu ia ʻoku pehē ko e kau mataotaó—ʻoku hala ke ke fehuʻia ʻa e ʻevalūsioó?