LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w18 Fepueli p. 31-32
  • Fakamafola ʻe he Malanga Maʻá e Kakaí ʻa e Ongoongo Leleí ʻi ʻAilani

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fakamafola ʻe he Malanga Maʻá e Kakaí ʻa e Ongoongo Leleí ʻi ʻAilani
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
w18 Fepueli p. 31-32
Tokoua Russell ‘i he Lusitania

MEI HOTAU KUOHILÍ

Fakamafola ʻe he Malanga Maʻá e Kakaí ʻa e Ongoongo Leleí ʻi ʻAilani

ʻI HE puhi ʻa e vaká ʻi heʻene lele ʻi he Belfast Lough, ʻa ia ko ha kiʻi fanga, naʻe sio atu ai ʻa e kiʻi pupunga ʻo e kau pāsese naʻe tuʻu ʻi he vaká ki he ʻotu moʻunga lanu matá ʻi heʻene maamangia mai ʻi he maama ʻo e pongipongí. Ko Mē 1910 ia. Ko e tangata ʻe taha ʻi honau lotolotongá, ko Charles T. Russell, ko ʻene folau hono nima ia ki ʻAilaní. Naʻe kaekaea ʻi muʻa ʻia Tokoua Russell ʻa e ongo fuʻu vaka meili naʻe ngaohi, ko e Titanic ʻa ia ne hoko ki ai ʻa e fakatamakí mo e vaka meimei tatau mo ia ko e Olympic.a ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ngaohiʻanga vaká, naʻe tuʻu mai ai ʻi he uafú ha Kau Ako Tohi Tapu ʻe toko 12, ko ʻenau tatali ki heʻene aʻu maí.

ʻI he taʻu ʻe 20 ki muʻa ai, ʻi he kumi ʻa Tokoua Russell ki he founga lelei taha ke fakamafola ai ʻi māmani lahi ʻa e ongoongo leleí, naʻá ne fakapapauʻi ke fai ha ʻaʻahi hokohoko ki ha ngaahi fonua kehe mei ʻAmelika. Naʻe kamata ʻi ʻAilani ʻa ʻene ʻuluaki ʻaʻahí, ʻi Siulai 1891. ʻI heʻene heka ʻi he City of Chicago, naʻá ne sio atu ai ki he fakatōtō hifo ʻa e laʻaá ʻi he ofi mai ʻa e matāfonua ʻi Queenstown ʻo pau pē nai naʻá ne manatuʻi ʻa e fakamatala ʻa ʻene ongo mātuʻá ki hona fonua tupuʻangá ʻa ia naʻá na nofo aí. Naʻe fou atu ʻa Tokoua Russell mo hono kaungāfonongá ʻi he fanga kiʻi kolo maʻa mo e feituʻu ʻuta fakaʻofoʻofa, naʻa nau ʻiloʻi ai ko ha ngoue eni “kuo maau pea ʻoku tatali mai ki hano utu.”

Ko e ʻaʻahi ʻe fitu fakakātoa ʻa Tokoua Russell ki ʻAilaní. Ko e mahuʻingaʻia naʻe langaʻi ʻi he ʻuluaki folaú ʻoku hā mahino naʻe iku ia ki ha fanongo kiate ia ʻa e lauingeau, pea laui afe ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻene malanga ʻi heʻene ngaahi ʻaʻahi ki muí. ʻI heʻene ʻaʻahi hono uá, ʻi Mē 1903, naʻe tuʻuaki ai ʻi Belfast mo Dublin ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí ʻi he ngaahi nusipepa fakalotofonuá.

Naʻe fakamatala ʻa Russell ʻo pehē “ko e kau fanongó naʻa nau tokanga ʻaupito” ki he kaveinga “Ko e Talaʻofá Naʻe Fakapapauʻi ʻAki ʻa e Fuakava” ʻa ia naʻe fekauʻaki mo e tui ʻa ʻĒpalahamé mo e ngaahi tāpuaki maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he kahaʻú.

Koeʻuhi ko e lahi ʻa e mahuʻingaʻia ʻi aí, naʻe toe fakakau ʻa ʻAilani ʻi he folau hono tolu ʻa Russell ki ʻIulopé. Naʻe talitali ia ʻe he fanga tokoua ʻe toko nima ʻi heʻene hifo ki he uafu ʻi Belfast ʻi he pongipongi ʻe taha ʻi ʻEpeleli ʻi he 1908. Ko e malanga maʻá e kakaí naʻe tuʻuaki, “Ko e Liua ʻa e ʻEmipaea ʻo Sētané,” naʻe tohoakiʻi mai ai ki mui ʻi he efiafi ko iá ha “kau fanongo ʻatamaiʻia ʻe toko 300 nai.” Naʻe vave ʻa hono ngāueʻaki pōtoʻi ʻa e Tohi Tapú ki ha tokotaha fakafepaki ʻe taha ʻi honau lotolotongá. ʻI Dublin ko ha tokotaha naʻá ne mātuʻaki fakapapauʻi ke fakafepaki​—ko Mr. O’Connor, ko e sekelitali ʻo e YMCA—​naʻá ne feinga ke ʻai ʻa e kau fanongo ʻe toko 1,000 tupú ke nau fakafepakiʻi ʻa e Kau Ako Tohi Tapú. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hokó?

Tau toe foki angé ʻo fakamanamanatu ʻa e meʻa naʻe hoko moʻoni ʻi he taimi ko iá. Ko ha tangata naʻe mahuʻingaʻia ʻi he kumi ki he moʻoni Fakatohitapú naʻá ne fakapapauʻi ke ʻalu ki ha malanga maʻá e kakaí naʻe tuʻuaki ʻi he The Irish Times. Naʻe ʻikai meimei maʻu hano nofoʻanga ʻi he holo naʻe feʻefiʻefihí. Naʻe mātuʻaki tokanga ʻa e tangatá ki he tokotaha-malanga ʻulu hinā mo kava ʻokú ne tui ha kote ʻuli lōloa. ʻI heʻene fakahoko ʻa ʻene malangá, ʻokú ne lue holo ʻi he peletifōmú ʻo tāvahe, mo ngāueʻaki pōtoʻi taha taha ʻa e ngaahi konga Tohi Tapú peá ne fakaava ai ʻa e telinga ʻo e tangatá ke ne mahinoʻi ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. Naʻa mo e ʻikai ke ngāueʻaki ha meʻa fakaongo leʻo-lahí, naʻe ongo lelei ʻa e leʻo ʻo e tokotaha-malangá ki he tafaʻaki kotoa ʻo e holó, ʻo ne pukepuke ai ʻa e tokanga ʻa e kau fanongó ʻi he houa ʻe taha mo e konga. Pea ʻi ha konga fehuʻi mo e tali, ʻoku poleʻi ai ia ʻe O’Connor mo hono ngaahi kaungāmeʻá ka naʻá ne taukapoʻi pōtoʻi ʻa e pōpoakí ʻaki ʻa e Tohi Tapú. Naʻe pasipasi fiefia ʻa e kau fanongó ʻi heʻenau poupou ki ai. ʻI he holo hifo ʻa e pasí, naʻe fakaofiofi atu ʻa e tangata mahuʻingaʻiá ki he fanga tokouá ke ne toe ako ha meʻa lahi ange. Fakatatau ki he fakamatala ʻa ha tokotaha naʻe sio tonu ai, naʻe ako ʻe he tokolahi ʻa e moʻoní ʻi he founga ko ení.

ʻI heʻene mavahe mei Niu ʻIoke ʻi Mē 1909 ʻi he vaka ko e Mauretania ʻi heʻene ʻaʻahi hono faá, naʻe ʻalu ai ʻa Tokoua Russell mo haʻane tokotaha tohinimanounou, ko Brother Huntsinger, koeʻuhi ke lava ʻo ngāueʻaki ʻa e taimi ʻo e folau ʻi ʻōsení ke tala kae tohi ai ʻa e ngaahi kupu ʻi he Taua Leʻo. Ko e malanga maʻá e kakaí ʻa Tokoua Russell ʻi Belfast naʻe tohoakiʻi mai ai ʻa e toko 450 ʻi he feituʻú, ko e toko 100 nai ai naʻe pau ke nau tuʻu pē koeʻuhi ko ʻene fonú.

Tokoua Russell ‘i he Lusitania

Heka ʻa Tokoua C. T. Russell ʻi he Lusitania

Ko e fononga hono nimá, ʻa ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻe hoko atu ai ʻa e founga tatau. Hili ʻa e malanga maʻá e kakaí ʻi Dublin, naʻe maʻu ai ʻe ha teolosia ʻiloa naʻe ʻomi ʻe O’Connor ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí, ʻo fiefia lahi ai ʻa e kau fanongó. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe maʻu ai ʻe he kau folaú ʻa e vaka meili oma naʻe ʻalu ki Liverpool pea nau heka ʻi he vaka ʻiloa ko e Lusitania ʻo folau ai ki Niu ʻIoke.b

Tu‘uaki ‘i he nusipepa Irish Times ‘a e malanga ma‘á e kakai ‘a Tokoua Russell

Ko e malanga maʻá e kakaí naʻe tuʻuaki ʻi he The Irish Times, ʻi Mē 20, 1910

Naʻe toe fakahoko ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí naʻe tuʻuaki lolotonga ʻa e ʻaʻahi hono ono mo hono fitu ʻa Tokoua Russell, ʻi he 1911. ʻI he taimi failaú, naʻe talitali ai ʻe ha Kau Ako Tohi Tapu ʻe toko 20 ʻa e toko 2,000, ʻa ia naʻa nau fanongo ki he malanga ko e “Moʻui ʻi he Hili ʻa e Maté.” Naʻe ʻasi hake ʻa O’Connor ʻi Dublin mo ha toe faifekau ʻe taha ʻo ʻeke ha ngaahi fehuʻi, ka naʻe pasi ʻa e kau fanongó ʻi he ngaahi tali Fakatohitapú. ʻI he taimi fakatōlau ʻo e taʻu tatau naʻe fai ai ʻa e ʻaʻahi ki he ngaahi kolo kehe, ʻo tokolahi ai ʻa e kau fanongó. Ko O’Connor mo e fuʻu kau tangata fakamoveuveu ʻe toko 100 naʻa nau toe feinga ke veuki ʻa e fakataha ʻi Dublin, ka naʻe poupouʻi faivelenga ʻe he kau fanongó ʻa e tokotaha-malangá.

Neongo naʻe takimuʻa ʻa Tokoua Russell ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí ʻi he taimi ko iá, naʻá ne ʻiloʻi “ʻoku ʻikai ko e mahuʻinga tahá ha tangata,” koeʻuhí “ʻoku ʻikai ko e ngāue eni ʻa ha tangata; ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.” Ko e ngaahi malanga maʻá e kakaí naʻe tuʻuakí​—ʻa e fakamelomelo ʻo e Fakataha Maʻá e Kakaí—​naʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi faingamālie lelei ʻaupito ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe tokoni ʻa e ngaahi malanga maʻá e kakaí ki hono fakamafola ʻa e ongoongo leleí, pea naʻe tupu tokolahi ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he ngaahi kolo lahi fau ʻi he kotoa ʻo ʻAilaní.​—Mei hotau kuohilí ʻi Pilitānia.

a Naʻe ngoto ʻa e Titanic ʻi loto ʻi he taʻu ʻe ua.

b Ko e Lusitania naʻe fanaʻi ʻo ngoto ʻi he matāfonua fakatonga ʻo ʻAilaní ʻi Mē 1915.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share