LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Līʻoa Atu Koe ki he Lau Tohí
    Ko e Taua Leʻo—1996 | Sune 1
    • Tēvita pea pehē kia Sīsū Kalaisi ʻi he faai atu ʻa e taimí. Naʻá ne maʻu ai ‘ha totongi kakato.’ ʻIkai ko ia pē, ko e faʻahinga ʻoku nau lau ʻa e fakamatala Fakatohitapú ni ʻoku nau ako mei ai ha lēsoni mahuʻinga: Hoko ʻo mateaki kia Sihova, pea ʻe tāpuakiʻi lahi ai koe.​—Lute 2:​12; 4:​17-​22; Palōvepi 10:22; Mātiu 1:​1, 5, 6.

      16. Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi naʻe tofanga ai ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolú, pea ʻoku malava ke tokoni ʻa e fakamatalá ni kiate kitautolu ʻi he founga fē?

      16 Ko e fakamatala fekauʻaki mo e kau Hepelū naʻe hingoa ko Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikoó ʻoku malava ke tokoni ia kiate kitautolu ke tau anga-tonu ai ki he ʻOtuá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻahiʻahí. Sio loto atu ki he meʻa naʻe hokó ʻi hono lau leʻo-lahi ʻa e Tāniela vahe 3. Ko ha fuʻu ʻīmisi koula māʻolunga ʻi ʻolunga ʻi he feituʻu tokalelei ko Tulá, ʻa ia kuo fakatahataha mai ki ai ʻa e kau māʻolunga ʻo Pāpiloné. ʻI he ongo mai ʻa e ngaahi meʻalea fakamūsiká, ʻoku nau tō foʻohifo leva ʻo lotu ki he ʻīmisi kuo fokotuʻu ʻe Tuʻi Nepukanesá. Ko ia, ʻoku fai pehē kotoa tuku kehe pē ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō. ʻI he anga-fakaʻapaʻapa, kae tuʻumaʻu, ʻoku nau tala ki he tuʻí heʻikai te nau tauhi ʻa hono ngaahi ʻotuá mo lotu ki he ʻīmisi koulá. ʻOku lī atu leva ʻa e kau talavou Hepeluú ni ki ha fōnise uloulo kakaha ʻaupito. Ka ko e hā ʻoku hokó? ʻI he vakai atu ki lotó, ʻoku sio atu ʻa e tuʻí ia ki ha kau tangata sino-mālohi ʻe toko fā, ko e taha ʻo kinautolu “ʻoku hange ko ha ʻalo ʻo ha ʻotua.” (Tāniela 3:​25) ʻOku ʻomai leva ki tuʻa mei he fōnisé ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolú, pea ʻoku fakamālōʻia ai ʻe Nepukanesa ʻa honau ʻOtuá. Kuo hoko ʻo ʻaonga ʻa e sio loto atu ki he fakamatalá ni. Pea ko ha lēsoni lahi ē ʻokú ne ʻomai ʻo fekauʻaki mo e anga-tonu kia Sihova ʻi he ʻahiʻahí!

      Maʻu ʻa e ʻAonga Mei Hono Lau ʻa e Tohitapú Fakafāmili

      17. Lave nounou ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻaonga ʻoku malava ho fāmilí ke nau ako ʻi hono lau fakataha ʻa e Tohitapú.

      17 ʻOku lava ke maʻu ʻe ho fāmilí ʻa e ngaahi ʻaonga lahi ʻo kapau ʻoku mou vaheʻi maʻu pē ha taimi ke lau fakataha ai ʻa e Tohitapú. Kamata ʻi he Sēnesí, ʻoku lava ke ke sio tonu ai ʻi he fakatupú pea sio ai ʻi he fuofua ʻapi Palataisi ʻo e tangatá. ʻOku lava ke ke ʻinasi fakataha ai ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hokosia ʻe he kau pēteliake anga-tonú mo honau ngaahi fāmilí, pea muimui ʻi he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau laka atu ʻi he mōmoa he Tahi Kulokulá. ʻOku lava ke ke sio ai ki hono ikuʻi ʻe he kiʻi tangata tauhi-sipi ko Tēvitá ʻa e saiāniti Filisitia ko Kolaiaté. ʻOku lava ho fāmilí ʻo fakatokangaʻi ʻa e langa ʻo e temipale ʻo Sihová ʻi Selusalemá, lava ʻo sio ʻi hono fakaʻauha ia ʻe he kau Pāpiloné, pea lava ke mamata ʻi hono toe langa ia ʻi he malumalu ʻo Kōvana Seluipēpelí. ʻOku malava ke ke fanongo fakataha ai mo e kau tauhi-sipi masiva naʻe ofi ʻi Pētelihemá ki he fanongonongo fakaeʻāngelo ʻo e ʻaloʻi ʻo Sīsuú. ʻOku malava ke ke maʻu ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo hono papitaiso iá pea mo ʻene ngāue fakafaifekaú, ʻoku lava ke ke sio kiate ia ʻi heʻene foaki ʻa ʻene moʻui fakaetangatá ko ha huhuʻí, pea malava ke kau ʻi he fiefia ʻi heʻene toetuʻú. Ko hono hokó, ʻoku malava ke ke fononga fakataha mo e ʻaposetolo ko Paulá pea mamata ʻi hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fakatahaʻangá ʻi he mafola ʻa e lotu faka-Kalisitiané. Hili iá, ʻi he tohi ʻa Fakahaá, ʻoku lava ai ki ho fāmilí ke nau fiefia ʻi he vīsone fisifisimuʻa ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú, ʻo kau ai ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí.

      18, 19. Ko e hā ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻoku ʻomai ʻo fekauʻaki mo e lau Tohitapu fakafāmilí?

      18 Kapau te mou lau leʻo-lahi ʻa e Tohitapú ʻi he tuʻunga ko e fāmilí, lau ia ʻaki ʻa e mahino mo e loto-māfana. ʻI he taimi ʻoku lau ai ha ngaahi konga ʻe niʻihi ʻo e Tohitapú, ko e mēmipa ʻe taha ʻo e fāmilí​—ko e tamaí nai​—mahalo pē te ne lau ʻa e ngaahi foʻi lea ʻo e fakamatalá fakalūkufua. Ko e niʻihi leva ʻo kimoutolu ʻe lava ke mou fai ʻa e ngaahi konga ʻa e faʻahinga ʻoku lave ki ai ʻi he Tohitapú, ʻo lau hoʻomou ngaahi kongá ʻaki ʻa e ongo ʻoku feʻungamālie mo iá.

      19 ʻI hoʻo kau ʻi he lau Tohitapu fakafāmilí, ʻe fakalakalaka ai ʻa hoʻo malava ke lau tohí. Hangehangē, ʻe tupulaki ai ʻa hoʻo ʻilo ki he ʻOtuá, pea ʻoku totonu ke hanga ʻe he meʻá ni ʻo tohoaki ai koe ke ke ofi ange kiate ia. Naʻe hiva ʻa ʻĒsafe: “Ka ʻoku lelei kiate au ke fakaofiofi ki he ʻOtua: kuo tuʻu ʻeku hufanga ʻia Atonai Sihova, ke u aʻau hoʻo ngaue kotoa.” (Sāme 73:28) ʻE tokoni ʻeni ki ho fāmilí ke nau hangē ko Mōsesé, ʻa ia “naa ne fakakukafi, o hage oku ne mamata kiate ia oku tae ha mai,” ʻa ia ko Sihova ko e ʻOtuá.​—Hepelū 11:​27, PM.

      Ko e Lau Tohí mo e Ngāue Fakafaifekau Faka-Kalisitiané

      20, 21. ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa ʻetau ngāue fakamalanga kuo vaheʻi maí mo e malava ke lau tohí?

      20 Ko ʻetau holi ko ia ke lotu “kiate ia oku tae ha mai” ʻoku totonu ke ne ueʻi kitautolu ke tau ngāue ke hoko ko e kau lau tohi lelei. Ko e malava ko ia ke lau tohi leleí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke faifakamoʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne tokoniʻi moʻoni kitautolu ke hokohoko atu ʻi he ngāue fakamalanga ʻo e Puleʻangá ʻa ia naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻi heʻene pehē: “Mou ō, ʻo ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko ʻeku kau ako, ʻi he papitaiso kinautolu ki he Huafa ʻo e Tamai mo e ʻAlo mo e Laumalie Maʻoniʻoni, mo e akoʻi kinautolu ke tauhi ʻa e ngāhi meʻa kotoa pe kuo u tuʻutuʻuni atu.” (Mātiu 28:​19, 20; Ngāue 1:8) Ko e faifakamoʻoní ko e ngāue tefito ia ʻa e kakai ʻa Sihová, pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he malava fakaelau tohí ke fakahoko ia.

      21 ʻOku fiemaʻu ʻa e feinga kae hoko ko ha tokotaha lau tohi lelei pea mo ha faiako pōtoʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. (ʻEfesō 6:​17) Ko ia, ‘feinga ke fakaha koe ki he ʻOtuá ʻoku ke tuʻu mo e lau; ko hoʻo tofa totonu ʻa e folofola ʻo e moʻoní.’ (2 Tīmote 2:​15) Fakatupulekina ʻa hoʻo ʻilo ki he moʻoni Fakatohitapú mo hoʻo malava ke hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻaki hoʻo līʻoa atu koe ki he lau tohí.

      Ko e Hā Haʻo Tali?

      ◻ ʻOku anga-fēfē ʻa e fakatuʻunga ʻa e fiefiá ʻi hono lau ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?

      ◻ Ko e hā ke fakalaulauloto ai ʻi he meʻa ʻokú ke lau ʻi he Tohitapú?

      ◻ Ko e hā ke ngāueʻaki ai ʻa e fakafehokotakí mo e sio loto atú ʻi hono lau ʻa e ngaahi Konga Tohitapú?

      ◻ Ko e hā ha ngaahi lēsoni ʻe niʻihi ke ako mei he lau Tohitapú?

      ◻ Ko e hā ke lau leʻo-lahi ai ʻa e Tohitapú ʻi he tuʻunga ko e fāmilí, pea ko e hā ʻa e fekauʻaki ʻa e lau tohí mo e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané?

  • Lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea Tauhi Kiate Ia ʻi he Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo—1996 | Sune 1
    • Lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea Tauhi Kiate Ia ʻi he Moʻoní

      “E Jihova, ako kiate au ho hala; teu eveeva i hoo mooni.”​—SĀME 86:11, PM.

      1. ʻI hono tefitó, ko e hā naʻe leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e moʻoní ʻi he ʻuluaki tatau ʻo e makasini ko ʻení?

      ʻOKU ʻomai ʻe Sihova ʻa e maamá mo e moʻoní. (Sāme 43:3) ʻOkú ne toe ʻomai mo e malava fakaʻatamai ke lau ʻa ʻene Folofolá, ko e Tohitapú, pea ako ʻa e moʻoní. Ko e ʻuluaki tatau ʻo e makasini ko ʻení​—Siulai 1879​—naʻe pehē ai: “Ko e moʻoní, ʻoku hangē ha kiʻi matalaʻiʻakau pē ʻoku ʻi ha toafa ko e moʻuí, ʻoku ʻātakaiʻi ʻo meimei kāsia ʻe he tupu maʻuiʻui hake ʻa e ngaahi vao ko e loí. Kapau te ke maʻu ia kuo pau ko hoʻo tokanga lahi tahá ʻe fai ki ai. Kapau te ke sio ki hono fakaʻofoʻofá kuo pau te ke toʻo mei ai ʻa e ngaahi vao ko e loí pea mo e talatalaʻāmoa ko e ʻafungí. Kapau ʻokú ke loto ke ke maʻu ia kuo pau ke ke fakamāʻulaloʻi koe ka ke maʻu ia. ʻOua ʻe fiemālie ʻi he matala pē ʻe taha ʻo e moʻoní. Kapau naʻe feʻunga pē ʻa e tahá, heʻikai ke toe ʻomai ʻo lahi ange. Hokohoko atu hono tānaki maí, fekumi ki he lahi ange.” Ko hono lau mo hono ako ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku fakaivia ai kitautolu ke tau maʻu ʻa e ʻilo totonú pea ʻaʻeva ʻi heʻene moʻoní.​—Sāme 86:11.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share