LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi99-1 p. 13-18
  • Tohi Tohitapu Fika 2—Ekisoto

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 2—Ekisoto
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
bsi99-1 p. 13-18

Tohi Tohitapu Fika 2—Ekisoto

Tokotaha-Tohí: Mōsese

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Toafá

Kakato Hono Tohí: 1512 K.M.

Vahaʻa Taimi: 1657-1512 K.M.

1. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa lalahi ʻo e Ekisotó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi hingoa kuo ʻai ki he Ekisotó, pea ko e hoko atu ia ʻo e fakamatala fē?

KO E ngaahi fakamatala fakaueʻiloto ʻo e ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi mana mahuʻinga ko ia naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻi hono fakahaofi hono kakai ʻi hono huafá mei he ngaahi faingataʻaʻia ʻi ʻIsipité, ko ʻene fokotuʻutuʻu ʻa ʻIsileli ko ʻene koloa makehe ʻi he tuʻunga “ko e tuʻunga tuʻi taulaʻeiki, ko e kakai tapu,” pea mo e kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo ʻIsileli ʻi he tuʻunga ko ha puleʻanga fakateokalatí—ko e ngaahi meʻa lalahi ia ʻo e tohi Tohitapu ʻa Ekisotó. (Eki. 19:6) ʻI he faka-Hepeluú ʻoku ui ai ko e Weʼelʹleh shemohthʹ, ʻo ʻuhingá “Ko ia, ko eni ʻa e ngaahi hingoa,” pe ko e Shemohthʹ pē, “Ngaahi hingoa,” ʻi hono fakatatau ki hono ʻuluaki ngaahi foʻi leá. Ko e hingoa ʻi onopōní ʻoku haʻu ia mei he Sepituakini Kalisí, ʻa ia ʻoku ui ai ko e Eʹxo·dos, ʻa ia naʻe faka-Latinaʻi ki he Exodus, ʻo ʻuhingá ko e “ʻAlu Atu” pe “Mavahe.” Ko e Ekisotó ko ha hoko atu ia ʻo e fakamatala ʻia Senesí he ʻoku hā ia ʻi he ʻuluaki foʻi leá pē, “Ko eni” (fakafoʻileá, “Pea”), pea mo hono toe fakahokohoko mai ʻa e ngaahi hingoa ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé, ʻa ia naʻe toʻo mai mei he lēkooti kakato ange ʻo e Senesi 46:​8-27.

2. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe Ekisoto ʻo fekauʻaki mo e huafa SIHOVÁ?

2 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he tohi ʻa Ekisotó ʻa e huafa molumalu ʻo e ʻOtuá, ko SIHOVA, ʻi he kotoa ʻo e fisifisimuʻa ʻo hono nāunau mo e tāpuhaá. ʻI heʻene hoko atu ke fakahāhā ʻa e loloto ʻo e ʻuhinga ʻo hono huafá, naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia Mōsese, “KO AU KO AU AI PE,” pea naʻe toe tānaki atu ke ne tala ki ʻIsileli, “Ko KO-AU-AI PE [faka-Hepelū: אהיה, ʼEh·yehʹ, mei he foʻi veape Hepelū ko e ha·yahʹ] kuo ne fekau au kiate kimoutolu.” Ko e huafa SIHOVA (יהוה, YHWH) ʻoku haʻu mei he foʻi veape Hepelū vāofi ko e ha·wahʹ, “ke hoko,” pea ʻoku ʻuhinga tonu ko e “ʻOkú Ne ʻAi ke Hoko.” Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ngāue māfimafi mo fakamanavahē ʻa Sihova naʻá ne teu ko ʻeni ke fakahoko maʻa hono kakaí, ʻa ʻIsileli, naʻá ne fakamolumaluʻi mo fakakofuʻaki ʻa e huafa ko iá ʻi ha lāngilangi fetapaki, ʻo ʻai ai ia ko ha fakamanatu “ki he toʻutangata mo e toʻutangata,” ko e huafa ke fakaʻapaʻapaʻi ʻo aʻu ki ʻitāniti ʻo taimi. Ko e meʻa ʻaonga lahi tahá ia ko ʻetau ʻilo ʻa e hisitōlia fakaofo ʻoku takatakai he huafa ko iá pea tau lotu ki he ʻOtua moʻoní pē taha, ʻa e Tokotaha ko ia ʻokú ne talaki, “Ko Sihova au.”a—Eki. 3:​14, 15; 6:6.

3. (a) ʻOku tau ʻilo fēfē ko Mōsese ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Ekisotó? (e) Naʻe tohi ʻanefē ʻa e Ekisotó, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku lave ki aí?

3 Ko Mōsesé ko e tokotaha-tohi ia ʻo e Ekisotó, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe heʻene hoko ko e voliume hono ua ʻo e Penitātusí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he tohí tonu ʻa e fakatātā ʻe tolu fekauʻaki mo hono fai ʻe Mōsese ha tohi lēkooti ʻi he tataki ʻa Sihová. (17:14; 24:4; 34:27) Fakatatau ki he ongo mataotao Tohitapu ko Westcott mo Hort, ʻoku lave pe lea fekauʻaki mo e Ekisotó ʻa Sīsū mo e kau tohi ʻo e ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻo laka hake ʻi he tuʻo 100, hangē ko e taimi naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “ʻIkai naʻe ʻatu ʻe Mōsese ʻa e Lao kiate kimoutolu?” Naʻe tohi ʻa e Ekisotó ʻi he toafa ʻo Sainaí, ʻi he taʻu 1512 K.M., ko ha hili ia ha taʻu ʻe taha mei he mavahe ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí mei ʻIsipité. ʻOkú ne kātoi ha vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe 145, mei he mate ʻa Siosifa ʻi he 1657 K.M. ki he fokotuʻu ʻo e tāpanekale ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi he 1512 K.M.—Sione 7:19; Eki. 1:6; 40:17.

4, 5. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻa e keli fakatotoló ʻoku poupou ki he fakamatala ʻa e Ekisotó?

4 Fakakaukau atu ko e ngaahi meʻa ʻi he Ekisotó naʻe hoko ia ʻi he meimei taʻu ʻe 3,500 kuo maliu atú, ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni lahi fakaʻulia ʻa e keli fakatotoló pea pehē mei tuʻa ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e tonu ʻa e lēkōtí. ʻOku ngāue totonu ʻaki ʻa e ngaahi hingoa faka-ʻIsipité ʻi he Ekisotó, pea ko e ngaahi hingoa fakalakanga ʻoku lave ki aí ʻoku fehoanaki ia mo e ngaahi lea kuo tohi tongi faka-ʻIsipité. ʻOku fakahaaʻi ʻe he keli fakatotoló ko ha anga-fakafonua ia ʻo e kau ʻIsipité ke fakaʻatā ʻa e kau mulí ke nau nofo ʻi ʻIsipite ka ke fakamamaʻo pē meiate kinautolu. Ko e ngaahi vai ʻo Nailá naʻe ngāueʻaki ia ki he kaukaú, ʻa ia ʻoku fakamanatu mai ai naʻe kaukau ai ʻa e ʻofefine ʻo Feló. Kuo maʻu hake ʻa e ngaahi makaʻumea naʻe ngaohi pea ʻikai ngaohiʻaki ʻa e kauʻi uité. Pehē foki, ʻi he taimi naʻe kaukaua ai ʻa ʻIsipité naʻe tuʻu-ki-muʻa ai ʻa e kau faimaná.—Eki. 8:22; 2:​5; 5:​6, 7, 18; 7:11.

5 ʻOku fakahā ʻe he ngaahi maka fakamanatú naʻe taki ʻe he kau Feló tonu ʻenau ngaahi salioté ʻi he taú, pea ʻoku fakahā ʻe Ekisoto naʻe muimui ʻa e Felo ʻo e taimi ʻo Mōsesé ki he anga-fakafonua ko ʻení. He meʻa lahi ē kuo pau ne hoko ʻi hono fakahāeaʻi iá! Ka ko e hā ʻoku ʻikai ai ha lave ia ʻa e ngaahi lēkooti motuʻa ʻo ʻIsipité ki he ʻāunofo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi honau fonuá, pe ko e faingataʻa ko ia naʻe tō ki ʻIsipité? Kuo fakahaaʻi ʻe he keli fakatotoló ko ha anga-fakafonua pē ia ʻo ha holongā tuʻi ʻIsipite foʻou ke ne tāmateʻi ha meʻa pē ʻoku ololalo ʻi he ngaahi lēkooti ki muʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito te nau lēkooti ʻa e ngaahi tōtau fakatupu maá. Ko hono tafiʻi atu ʻa e ngaahi ʻotua ʻo ʻIsipité—hangē ko e ʻotua Nailá, ko e ʻotua potó, pea mo e ʻotua laʻaá—ʻa ia naʻe tuku hifo ai ʻa e ngaahi ʻotua loí ni pea fakahaaʻi ai ʻa e aoniu ʻa Sihová, ʻe ʻikai feʻunga ia mo e ngaahi fakamatala tukufakaholo ʻa ha puleʻanga loto-pōlepole.—14:​7-10; 15:4.b

6. Ko e hā ʻa e ngaahi feituʻu ʻoku fakaʻilongaʻi naʻe fuofua fai ai ʻa e ngaahi ʻapitanga ʻa e kau ʻIsilelí?

6 Ko e taʻu ʻe 40 ʻo e ngāue ʻa Mōsese ko ha tauhi-sipi ʻi he malumalu ʻo Seteloó naʻá ne maheni ai mo e ngaahi tuʻunga ʻo e nofó pea mo e ngaahi maʻuʻanga vai mo e meʻakai ʻi he feituʻú, ʻo ne maʻu ai ʻa e poto taau ke ne taki ʻa e ʻEkisotó. ʻOku ʻikai malava ke ʻilo pau he ʻahó ni ia ʻa e fouʻanga totonu ʻo e ʻEkisotó, koeʻuhi ko e ngaahi feituʻu kehekehe ʻoku lave ki ai ʻi he fakamatalá ʻoku ʻikai lava ke tuhuʻi papau ia. Kae kehe, ko Mala, ko e taha ʻo e muʻaki ngaahi ʻapitanga ʻi he Muitolotolo Sainaí, ʻoku faʻa fakaʻilongaʻi ia ko ʽEin Hawwara, ko e kilomita ia ʻe 80 SSE ʻo Suez ʻo onopōní. Ko ʻĒlimí, ko e tuʻuʻanga ʻapitanga hono uá, ʻoku fakaʻilongaʻi fakaetalatukufakaholo ia ko Wadi Gharandel, ko e kilomita nai ia ʻe 88 SSE ʻo Suez. Ko e meʻa fakatupu tokangá, ko e feituʻu ko ʻeni ʻi onopōní ʻoku ʻiloa ko ha feituʻu vai ʻoku ʻi ai ʻa e ʻuluʻakaú mo e ʻulu pāmé, ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ʻa ʻĒlimi ʻi he Tohitapú, ʻa ia naʻe “ai ha vai ʻe hongofulu-ma-ua, mo e fuʻu paame ʻe fitungofulu.”c Kae kehe, ko e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e fakamatala ʻa Mōsesé ʻoku ʻikai fakatuʻunga ia ʻi he kaungāfakamoʻoni ʻa e kau keli fakatotolo ʻo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he feituʻú.—15:​23, 27.

7. Ko e hā ʻa e toe fakamoʻoni, kau ai ʻa e langa ʻo e tāpanekalé, ʻoku fakapapauʻi ai naʻe fakamānavaʻi ʻa e Ekisotó?

7 Ko e fakamatala fekauʻaki mo hono langa ʻa e tāpanekalé ʻi he tokalelei ʻi muʻa ʻi Sainaí ʻoku feʻungamālie ia mo e ngaahi tuʻunga fakalotofonuá. Naʻe pehē ʻe ha mataotao ʻe taha: “ʻI he fōtunga, faʻunga, mo e ngaahi naunaú, ʻoku ʻa e toafá fakaʻaufuli ai ʻa e tāpanekalé ia. Ko e ʻakau naʻe ngāueʻaki ʻi he langá ʻoku maʻu lahi ʻaupito ai.”d Tatau ai pē pe ʻoku kau ia ʻi he malaʻe ʻo e ngaahi hingoá, ngaahi anga-fakafonuá, lotú, ngaahi feituʻú, siokālafí, pe ngaahi naunaú, ʻoku fakapapauʻi ʻe he fokotuʻuna ʻo e fakamoʻoni mei tuʻá ko e fakamatala fakamānavaʻi ʻa Ekisotó, ʻoku taʻu nai ʻeni ʻe 3,500 hono motuʻá.

8. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻa e fefiofi ʻa e Ekisotó mo e toenga ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻi he tuʻunga naʻe fakamānavaʻi pea ʻoku ʻaonga?

8 ʻOku faʻa lave ʻa e kau tohi Tohitapu kehé kia Ekisoto, ʻo fakahaaʻi ʻa hono ʻuhinga mo hono mahuʻinga fakaekikité. Laka hake he taʻu 900 ki mui ai, naʻe tohi ʻa Selemaia ʻo fekauʻaki mo e “ʻOtua lahi, ko e mafimafi, ʻa ia ko Sihova Sapaoti hono huafa,” ʻa ia naʻá ne teu ke ʻomai hono kakaí, ʻa ʻIsileli, mei ʻIsipite “ʻaki ha ngaahi fakaʻilonga, mo e ngaahi mana, pea ʻaki ha ta mamafa mo e nima kuo hikitā, mo e fakangeingei lahi.” (Sel. 32:​18-21) Lahi hake he taʻu ʻe 1,500 ki mui ai, naʻe fakatuʻunga ʻe Sitīveni ʻa e konga lahi ʻo e fakamoʻoni naʻe taki atu ki heʻene mate māʻatá ʻi he fakamatala ʻi he Ekisotó. (Ng. 7:​17-44) Ko e moʻui ʻa Mōsesé ʻoku ʻomai ia kiate kitautolu ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí ʻi he Hepelu 11:​23-29, pea ʻoku fai ʻe Paula ʻa ʻene toe ngaahi lave kehe ki he Ekisotó ʻi hono ʻomai ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi fakatokanga kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní. (Ng. 13:17; 1 Kol. 10:​1-4, 11, 12; 2 Kol. 3:​7-16) Ko e kotoa ʻo e meʻá ni ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau houngaʻia ʻi he anga ʻo e fefiofi ʻa e ngaahi konga ʻo e Tohitapú ʻiate kinautolu, ʻo kau ai ʻa e konga taki taha ʻi hono fakahā ʻa e taumuʻa ʻa Sihová ʻi ha founga ʻa ia ʻoku ʻaongá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

9. (a) ʻOku anga-fēfē hono fokotuʻu maʻu ʻe Ekisoto ʻa e tui kia Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakatupulekina ʻetau tuí ʻe he ngaahi lave ko ia ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ki he Ekisotó?

9 Ko e meʻa laulōtahá, ʻoku fakahaaʻi ʻe Ekisoto ʻa Sihova ko e Tokotaha-Faifakahaofi mo Fokotuʻutuʻu-Maau lahi pea ko e Tokotaha-Fakahoko ʻo ʻene ngaahi taumuʻa molumalú, pea ʻokú ne fokotuʻu ʻetau tuí ʻiate ia. ʻOku tupulekina ʻa e tui ko ʻení ʻi heʻetau ako ʻa e ngaahi lave lahi ki he Ekisotó ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi fakahoko ʻo e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e Lao fuakavá, ko hono fakapapauʻi mai ʻo ha toetuʻú, tokonaki ʻa Sihova ke tokoniʻi ʻaki hono kakaí, ngaahi founga ki muʻa ʻo e ngāue tokoni faka-Kalisitiané, akonaki ki he tokaʻi ʻo e mātuʻá, ngaahi fiemaʻu ki hono maʻu ʻa e moʻuí, pea mo e anga ʻo e vakai ki he tautea fakaefakamaau totonú. Naʻe fakanounou aofangatuku ʻa e Laó ki he ongo fekau ʻe ua fekauʻaki mo hono fakahāhā ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungātangatá.—Mt. 22:32—Eki. 4:5; Sione 6:​31-35 mo e 2 Kol. 8:15—Eki. 16:​4, 18; Mt. 15:4 mo e Ef. 6:2—Eki. 20:12; Mt. 5:​26, 38, 39—Eki. 21:24; Mt. 22:​37-40.

10. Ko e hā hono ʻaonga ki he kau Kalisitiané ʻa e lēkooti fakahisitōlia ʻi he Ekisotó?

10 ʻI he Hepelu 11:​23-29 ʻoku tau lau ai fekauʻaki mo e tui ʻa Mōsesé mo ʻene ongo mātuʻá. ʻI he tuí naʻá ne liʻaki ai ʻa ʻIsipite, ʻi he tuí naʻá ne kātoangaʻi ai ʻa e Laka-Atú, pea ʻi he tuí naʻá ne taki ai ʻa ʻIsileli ʻo fou atu ʻi he Tahi Kulokulá. Naʻe papitaiso ʻa e kau ʻIsilelí kia Mōsese pea nau kai ʻa e meʻakai fakalaumālie pea inu ʻa e inu fakalaumālie. Naʻa nau fakatuʻotuʻa atu ki he fuʻu maka tuliki fakalaumālié, pe ko Kalaisi, ka naʻe teʻeki ai pē te nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, he naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá pea nau hoko ko e kau tauhi-ʻaitoli, kau feʻauaki, mo e kau hanu. ʻOku fakamatala ʻa Paula ʻo pehē kuo ʻi ai hono kaunga ʻo e meʻá ni ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní: “Pea ko eni, naʻe hoko kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ko ia ko e fakataipe: pea naʻe tohi moʻota naʻinaʻi, ʻa kitaua kuo ta fenapasi mo e aofangatuku ʻo e ngaahi kuonga. Ko ia ʻilonga ʻa ia ʻoku ne pehe kuo ne tuʻu, ke vakavakai naʻa ne hinga.”—1 Kol. 10:​1-12; Hep. 3:​7-13.

11. Kuo anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ngaahi ʻata ʻo e Laó pea mo e Lami ʻo e Laka-Atú?

11 Ko e konga lahi ʻo e ʻuhinga loloto fakalaumālie ʻo e Ekisotó, fakataha mo hono kaunga fakaekikité, ʻoku ʻomai ia ʻi he ngaahi tohi naʻe fai ʻe Paulá, tautefito ki he Hepelū vahe 9 mo e 10. “He ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he Lao ʻa e ʻata pe ʻo e ngaahi lelei ka hoko, ʻo ʻikai ko e imisi totonu ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻi he fai hokohoko taʻu ʻaki ʻa e ngaahi feilaulau pe ko ia ʻa ia ʻoku nau ʻatu ʻo ʻikai ngata, ʻoku ʻikai te nau momoʻi lava ke fakahaohaoa ai ʻa e kakai ʻoku haʻu ki he ʻOtua.” (Hep. 10:1) Ko ia ai, ʻoku tau mahuʻingaʻia ʻi hono ʻiloʻi ʻa e ʻatá pea mahinoʻi ʻa e meʻa moʻoní. Ko Kalaisi naʻá ne “ʻatu koeʻuhi ko e angahala ha foʻi feilaulau tofu pe taha ʻo taʻengata.” ʻOku fakamatalaʻi ia ko e “Lami ʻa e ʻOtua.” Naʻe ʻikai ha foʻi hui ʻo e “Lami” ko ʻení naʻe maumau, ʻo hangē pē ko ia naʻe tuʻu fakataipe ki aí. ʻOku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Kuo feia foki hotau pasova, ko Kalaisi: ko ia ke tau fai ʻa e katoanga; kae ʻoua naʻa tau fai ʻaki ʻa e levani muʻa ʻumaʻā ʻa e levani ko e loto kovi mo e ngaue pango; ka tau fai ʻaki ʻa e meʻa taʻelevani, ko e maʻa mo e moʻoni.”—Hep. 10:12; Sione 1:29 mo e Sione 19:36—Eki. 12:46; 1 Kol. 5:​7, 8—Eki. 23:15.

12. (a) Fakafaikehekeheʻi ange ʻa e fuakava Laó mo e fuakava foʻoú. (e) Ko e hā ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku foaki ʻe he kau ʻIsileli fakalaumālié he taimí ni ki he ʻOtuá?

12 Naʻe hoko ʻa Sīsū ko ha Fakalaloa ʻo ha fuakava foʻou, ʻo hangē pē ko e hoko ʻa Mōsese ko ha fakalaloa ʻo e Lao fuakavá. Ko e faikehekehe ʻi he ongo fuakava ko ʻení ʻoku toe fakamatalaʻi mahino ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia ʻokú ne lea ʻo fekauʻaki mo e ‘tohi ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni’ ne toʻo atu ʻe he pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí. Ko Sīsū naʻe toetuʻú ko e Taulaʻeiki Lahi ia “ko e Faifekau ʻo e Potu Toputapu, mo e Tapanekale moʻonia; ʻa ia ne fokotuʻu ʻe he ʻEiki, ʻo ʻikai ʻe ha tangata.” Ko e kau taulaʻeiki ʻi he malumalu ʻo e Laó naʻa nau fai ʻa e “ngaue ki he fakatātā mo e ʻata ʻo e ngaahi meʻa fakalangi” ʻo fakatatau ki he sīpinga naʻe tuku mai ʻe Mōsesé. “Ka ʻi heni ʻoku ne [Sīsū] maʻu ha lakanga ʻoku hulu atu, ke hoa mo e lelei hake ʻo e fuakava ʻoku ne nofo ko hono Fakalaloa: ʻa ia ko e fuakava kuo tuʻunga ki he ngaahi palomesi lelei hake.” Naʻe hoko ʻa e fuakava motuʻá ʻo ʻikai toe ngāueʻaki pea naʻe toʻo atu ia ʻi hono tuʻunga ko ha lao fakahalaia ki he maté. Ko e kau Siu ko ia naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e meʻá ni ʻoku fakamatalaʻi ʻo pehē ko ʻenau ngaahi fakakaukaú naʻe fakanenefu, ka ko e kau tui ko ia ʻoku houngaʻia ʻi he hoko ʻa ʻIsileli fakalaumālie ʻo ʻi he malumalu ʻo ha fuakava foʻoú ʻoku malava ke nau “lau taʻepulou, ʻo sio ki he langilangi ʻo e ʻEiki hange ha maʻali mai ʻi ha sioʻata,” ʻo nau taau feʻunga ai ke hoko ko ʻene kau faifekau. ʻAki ʻa e ngaahi konisēnisi kuo maʻa, ʻoku malava ai ʻa e faʻahingá ni ke ʻoatu ʻenau “feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.”—Kol. 2:14; Hep. 8:​1-6, 13; 2 Kol. 3:​6-18; Hep. 13:15; Eki. 34:​27-35.

13. Ko e hā naʻe tomuʻa fakahā ʻe he fakahaofi ʻo ʻIsilelí pea mo hono fakahīkihikiʻi ʻo e huafa ʻo Sihová ʻi ʻIsipité?

13 ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe Ekisoto ʻa e huafa ʻo Sihová mo hono tuʻunga-haú, ʻo tuhu atu ki ha fakahaofi lāngilangiʻia ʻo e puleʻanga Kalisitiane ʻo e ʻIsileli fakalaumālié, ʻa ia ʻoku pehē ʻo kau ki ai: “Ko kimoutolu ko e haʻa fili, ko e tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi, ko e kakai tapu, ko e faʻahinga ʻoku maʻane meʻa tonu, koeʻuhiā ke mou ongoongoa atu ʻa e ngaahi lelei ʻo ʻEne ʻAfio, ʻa ia naʻa ne ui mai kimoutolu mei he poʻuli ki he maama fakaofo aʻana: ʻa kimoutolu ʻa ia ko e ʻataʻi kakai ʻi muʻa, ka ko eni ko e kakai ʻa e ʻOtua.” Ko e mālohi ʻo Sihová ʻo hangē ko ia ʻoku fakahāhaaʻi ʻi hono fakatahatahaʻi ʻa ʻene ʻIsileli fakalaumālié mei he māmaní ke fakahīkihikiʻi ai hono huafá ʻoku mālohi fakaemana tatau pē mo ia naʻá ne fakahāhaaʻi maʻa hono kakaí ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá. ʻI hono kei tauhi ʻa Felo ke kei ʻi ai ke fakahaaʻi kiate ia Hono mālohí pea koeʻuhi ke ongoongoa atu ai Hono huafá, naʻe tomuʻa fakahā mai ai ʻe Sihova ha fakamoʻoni lahi mamaʻo ange ʻe fakahoko fakafou ʻi Heʻene Kau Fakamoʻoni Kalisitiané.—1 Pita 2:​9, 10; Loma 9:17; Fkh. 12:17.

14. Ko e hā ʻoku tomuʻa fakahā ʻe Ekisoto ʻi he fekauʻaki mo ha puleʻangá pea mo e ʻi ai ʻa Sihová?

14 Ko ia, ʻoku malava ke tau lea mei he ngaahi Konga Tohitapú ko e puleʻanga naʻe fokotuʻutuʻu ʻi he malumalu ʻo Mōsesé naʻe tuhu mai ia ki ha puleʻanga foʻou ʻi he malumalu ʻo Kalaisí pea ki ha puleʻanga ʻe ʻikai ʻaupito luluʻi. ʻI he vakai ki he meʻá ni, ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ke tau “fai ai ki he ʻOtua ha ngaue te ne hohóʻia ai, fai mo e fakaʻapaʻapa mo e manavahe.” Hangē pē ko hono ʻufiʻufi ʻe he ʻi ai ʻa Sihová ʻa e tāpanekalé ʻi he toafá, ko ia ʻokú ne palōmesi mai te ne ʻi ai taʻengata mo e faʻahinga ʻoku manavahē kiate iá: “Ko eni, ko e tapanekale ʻo e ʻOtua, ʻoku tuʻu mo e kakai. Pea ʻe nofo hono sikaina mo kinautolu, pea te nau nofo ko hono kakai; pea ʻe nofo ʻe he ʻEne ʻAfio, ko e ʻOtua ʻoku kau maʻanautolu, . . . Tohi, he ko e ngaahi lea ko eni ʻoku ala falala ki ai, pea ko e moʻoni ʻo e moʻoni.” Ko e moʻoni ko Ekisotó ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga mo ʻaonga ia ʻo e lēkooti Tohitapú.—Eki. 19:​16-19—Hep. 12:​18-29; Eki. 40:34—Fkh. 21:​3, 5.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ekisoto 3:​14, fakamatala ʻi lalo, NW; Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 12.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 532, 535; Archaeology and Bible History, 1964, J. P. Free, peesi 98.

c Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 540-541.

d Exodus, 1874, F. C. Cook, peesi 247.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share