LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi99-1 p. 18-23
  • Tohi Tohitapu Fika 3—Livitiko

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 3—Livitiko
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
bsi99-1 p. 18-23

Tohi Tohitapu Fika 3—Livitiko

Tokotaha-Tohí: Mōsese

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Toafá

Kakato Hono Tohí: 1512 K.M.

Vahaʻa Taimi: Māhina ʻe 1 (1512 K.M.)

1. (a) Ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ʻa e hingoa Livitikó? (e) Ko e hā ʻa e toe ngaahi hingoa kehe kuo ʻai ki he Livitikó?

KO E hingoa anga-maheni taha ki he tohi hono tolu ʻo e Tohitapú ko e Livitiko pe Levitiko, ʻa ia ʻoku haʻu mei he Leu·i·ti·konʹ ʻo e Sepituakini Kalisí fakafou mai ʻi he Vulgate faka-Latiná ko e “Leviticus.” ʻOku feʻungamālie ʻa e hingoá ni, neongo ʻoku toki lave pē ki he kau Līvaí (ʻi he Livitiko 25:​32, 33), he ko e tohí ʻoku ʻi ai tefito ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e tuʻunga-taulaʻeiki faka-Līvaí, ʻa ia naʻe fili mei he matakali ʻo Līvaí, pea mo e ngaahi lao naʻe akoʻi ʻe he kau taulaʻeikí ki he kakaí: “He ko e tāu ʻo e ngutu ʻo e taulaʻeiki ke tauhi ʻa e ʻilo, pea ke ʻeke ʻe he kakai ʻa e lao mei hono fofonga.” (Mal. 2:7) ʻI he konga tohi faka-Hepeluú, ʻoku fakahingoa ʻa e tohí mei hono ʻuluaki kupuʻi leá, Wai·yiq·raʼʹ, ko hono ʻuhinga fakafoʻileá, ko e “Peá ne kamata ke ui.” ʻI he lotolotonga ʻo e kau Siu ki muí, naʻe toe ui ai ʻa e tohí ko e Lao ʻa e Kau Taulaʻeikí mo e Lao ʻo e Ngaahi Foakí.​—Liv. 1:1, NW, fakamatala ʻi laló.

2. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻokú ne poupouʻi ko e tohi ia ʻe Mōsese?

2 Naʻe ʻikai toe fehuʻia ko Mōsese naʻá ne tohi ʻa e Livitikó. ʻOku fakahā ʻe he fakamulitukú, pe fakaʻosingá ʻo pehē: “Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ia naʻe fai ʻe he ʻEiki ʻia Mosese.” (27:34) ʻOku maʻu ha fakamatala meimei tatau mo ia ʻi he Livitiko 26:46. Ko e fakamoʻoni naʻe lave ki ai ki muʻa ʻokú ne fakamoʻoniʻi naʻe tohi ʻe Mōsese ʻa Senesi mo Ekisotó ʻokú ne toe poupou ki heʻene tohi ʻa Livitikó, ʻa ia ʻoku hā mahino naʻe foʻi takainga tohi pē ʻe taha ʻi he kamatá ʻa e Penitātusí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakafehokotaki ʻa e Livitikó ki he ongo tohi ki muʻá ʻaki ʻa e fehokotakingalea ko e “pea.” Ko e fakamoʻoni mālohi tahá pē ko Sīsū Kalaisi mo e kau sevāniti fakamānavaʻi kehe ʻa Sihová ʻoku nau māʻunga lave ki he ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Livitikó pea taku kinautolu kia Mōsese.​—Liv. 23:​34, 40-43​—Nehe. 8:​14, 15; Liv. 14:32​—Mt. 8:​2-4; Liv. 12:2​—Luke 2:22; Liv. 12:3​—Sione 7:22; Liv. 18:5—Loma 10:5.

3. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku lave ki ai ʻa e Livitikó?

3 Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku lave ki ai ʻa Livitikó? ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe he tohi ʻa Ekisotó ʻa hono fokotuʻu ʻo e tāpanekalé ʻi he “ʻuluaki mahina ʻi hono ua ʻo e taʻu, pea ʻi hono ʻuluaki ʻaho ʻo e mahina.” Ko e tohi ʻa Nomipá (ʻa ia ʻoku hoko mai pē ʻi he fakamatala ʻa Livitikó) ʻokú ne kamataʻaki ʻa e folofola ʻa Sihova kia Mōsese “ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻi hono ua ʻo e mahina, ʻi hono ua ʻo e taʻu oʻenau hu mai mei Isipite.” Ko ia ai, naʻe hoko hokohoko ʻa e ngaahi meʻa ʻi he Livitikó ʻoku teʻeki ʻosi ha māhina luna ia ʻe taha, ko e konga lahi taha ʻo e tohí ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni.​—Eki. 40:17; Nom. 1:1; Liv. 8:​1–10:7; 24:​10-23.

4. Naʻe tohi ʻa e Livitikó ʻanefē?

4 Naʻe tohi ʻe Mōsese ʻa e Livitikó ʻanefē? ʻOku ʻuhinga lelei ke fakaʻosiʻaki ʻo pehē naʻá ne tauhi ha lēkooti ʻo e ngaahi meʻá ʻi heʻenau hokó pea tohi mo e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene maʻu pē kinautolú. ʻOku fakahuʻunga ʻeni mei he fekau ko ia ʻa e ʻOtuá kia Mōsese ke ne tohi ʻa e fakaʻauha ʻo e kau ʻAmalekí ʻi he hili pē hono ikunaʻi kinautolu ʻe ʻIsileli ʻi he taú. ʻOku toe fokotuʻu mai ha ʻaho ki muʻa ʻi he ngaahi meʻa pau ʻi he tohí. Ko e fakatātaá, naʻe tuʻutuʻuni ki he kau ʻIsilelí ke ʻomai ʻa e fanga manu naʻa nau loto ke fakaʻaongaʻi ki he meʻakaí ki he mata tēniti feʻiloakiʻangá ke tāmateʻi ai. Ko e fekau ko ʻení ne foaki pea lēkooti ia ʻi he hili pē ha taimi siʻi mei hono fokotuʻu ʻo e tuʻunga-taulaʻeikí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakahinohino ko e foaki ki hono tataki ʻo e kau ʻIsilelí he lolotonga ʻenau fononga ʻi he toafá. ʻOku tuhu kotoa ʻa e meʻá ni ki hono tohi ʻe Mōsese ʻa e Livitikó he lolotonga ʻa e 1512 K.M.​—Eki. 17:14; Liv. 17:​3, 4; 26:46.

5. Ko e hā ʻa e taumuʻa naʻe ngāue ki ai ʻa e ngaahi lao fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú mo e taʻemaʻa fakaeouaú?

5 Ko e hā naʻe tohi ai ʻa e Livitikó? Naʻe fakataumuʻa ʻa Sihova ke maʻu ha puleʻanga toputapu, ha kakai kuo fakatāpuhaaʻi, ʻo fakamavaheʻi ki heʻene ngāué. Talu mei he taimi ʻo ʻĒpelí, naʻe foaki ai ʻe he kau tangata anga-tonu ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi feilaulau kia Sihova, ka naʻe ʻuluaki ʻoange ʻe Sihova ki he puleʻanga ʻIsilelí ʻa e ngaahi fakahinohino fakahangatonu fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau angahalá pea mo e ngaahi feilaulau kehé. Ko e ngaahi meʻá ni, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi fakaikiiki ʻi he Livitikó, naʻá ne ʻai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau lāuʻilo ki he hulu fau ʻa e tuʻunga angahalaʻia ʻo e angahalá pea ʻai ke maongo ki honau ʻatamaí ʻa hono lahi ʻo ʻenau hoko ai ʻo taʻefakahōifua kia Sihová. Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení, ʻi he tuʻunga ko ha konga ʻo e Laó, naʻe hoko ia ko ha faiako ke ne taki ʻa e kau Siú kia Kalaisi, ʻo fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e fiemaʻu ʻo ha Fakamoʻuí pea ʻi he taimi tatau pē naʻe ngāue ki hono tauhi kinautolu ko ha kakai ʻoku mavahe mei he toenga ʻo e māmaní. Naʻe tautefito ʻa e ngāue ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fakamaʻa fakaeouaú ki he taumuʻa ki muí.​—Liv. 11:44; Kal. 3:​19-25.

6. Ko e hā ko ha fiemaʻu makehe ai he taimi ko iá ʻa e tataki fakaikiiki meia Sihová?

6 ʻI he tuʻunga ko ha puleʻanga foʻou ke fononga ki ha fonua foʻoú, naʻe fiemaʻu ai ki ʻIsileli ʻa e tataki totonú. Naʻe kei siʻi hifo pē ʻi he taʻu ʻe taha mei he Ekisotó, pea naʻe kei mālohi pē ʻi he fakakaukaú ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e nofo ʻa ʻIsipité pea pehē ki hono ngaahi tōʻonga fakalotú. Ko e mali ʻa e tuongaʻané mo e tuofefiné naʻe fai ia ʻi ʻIsipite. Naʻe kei hoko atu ʻa e lotu loí ʻi hono fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi ʻotua tokolahi, ko e niʻihi ʻo kinautolu ko e ngaahi ʻotua monumanu. Ka ko e ʻalu ʻeni ʻa e fuʻu fakatahaʻanga lahí ni ki Kēnani, ʻa ia naʻe toe ololalo ange ai ʻa e moʻuí mo e ngaahi tōʻonga fakalotú. Kae toe sio ange ki he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí. Ko e fuʻu fakatahaʻangá naʻe tokolahi ai ʻa e kau ʻIsipite totonu, pe konga ʻIsipite, ko ha tuifio ʻo e tokolahi naʻe moʻui tonu hake ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí pea naʻe fanauʻi hake ʻe he ngaahi mātuʻa ʻIsipite pea tupu hake mo ako ʻi he ngaahi founga, lotu, mo e mamahiʻi-fonua ʻa e kau ʻIsipité. Ko e tokolahi ʻo e faʻahingá ni ʻoku ʻikai ha toe veiveiua naʻa nau kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakalielia ʻi honau fonuá ʻo ʻikai fuʻu fuoloa ki muʻa. He feʻungamālie ē ke nau maʻu leva ha tataki fakaikiiki meia Sihova!

7. ʻI he founga fē ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he Livitikó ʻa e fakaʻilonga ʻo hono tuʻunga-faʻutohi fakaʻotuá?

7 ʻOku fakapapauʻi ʻe Livitiko ʻa e fakaʻilonga ʻo hono fakamānavaʻi fakaʻotua kotoa iá. Naʻe ʻikai mei malava ʻe he tangatá pē ke fakakaukauʻi ʻa hono ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni poto mo totonú. Ko ʻene ngaahi tuʻunga fekauʻaki mo e meʻakai fakafuofuá, mahakí, kolonitiní, mo e ngāue ki he ngaahi sino maté ʻoku fakahaaʻi ai ha ʻilo ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa naʻe ʻikai mahino ia ki he kau tangata fakaemāmani ʻo e faitoʻó kae ʻoua kuo toki aʻu mai ki he laui afeʻi taʻu ki mui maí. Ko e lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fanga manu taʻemaʻa ki he kaí te ne maluʻi ai ʻa e kau ʻIsilelí he lolotonga ʻenau fonongá. Te ne maluʻi kinautolu mei he mahaki tulikonōsisi mei he fanga puaká, taifotí mo e palataifoti mei he ngaahi faʻahinga ʻo e iká, pea mo e mahaki pipihi mei he fanga manu ʻoku maʻu kuo nau ʻosi maté. Naʻe ʻai ʻa e ngaahi lao fakapotopotó ni ke tataki ʻaki ʻenau lotú mo ʻenau moʻuí ke nau kei hoko ai pē ko ha puleʻanga toputapu pea aʻu ʻo nofo ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻOku fakahaaʻi ʻe he hisitōliá naʻe hanga ʻe he ngaahi tuʻutuʻuni naʻe tokonaki ʻe Sihová ʻo ʻoange ki he kau Siú ha ʻaonga papau ʻo mahulu hake ia mei he kakai kehé ʻi he meʻa fekauʻaki mo e moʻui leleí.

8. ʻOku anga-fēfē ʻa hono hanga ʻe he ngaahi meʻa fakaekikite ʻi loto ʻi he Livitikó ʻo toe fakamoʻoniʻi ʻa hono fakamānavaʻí?

8 Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite mo e ngaahi meʻa fakaetaipe ʻi he Livitikó ʻokú ne toe fakamoʻoniʻi ʻa hono fakamānavaʻí. ʻOku lēkooti fakatouʻosi ʻe he hisitōlia toputapú mo fakaemāmaní ʻa e fakahoko ʻo e ngaahi fakatokanga ʻi he Livitikó ʻo fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá. Tuku kehe iá, naʻá ne tomuʻa tala ʻe hanga ʻe he ngaahi faʻeé ʻo kai ʻenau fānau pē ʻanautolú koeʻuhi ko e hongé. ʻOku fakahaaʻi ʻe Selemaia naʻe fakahoko ʻa e meʻá ni ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 607 K.M., pea ʻoku tala mai ʻe Siosefusi ʻa e hoko ʻa e meʻa ko iá ʻi hono fakaʻauha ki mui mai ʻa e fuʻu koló, ʻi he 70 T.S. Ko e talaʻofa fakaekikite ʻo pehē ʻe manatua kinautolu ʻe Sihova kapau te nau fakatomalá naʻe fakahoko ia ʻi heʻenau toe foki mei Pāpilone ʻi he 537 K.M. (Liv. 26:​29, 41-45; Tangi. 2:20; 4:10; Esela 1:​1-6) Ko e fakamoʻoni ki he fakamānavaʻi ʻo e Livitikó ko e ngaahi hiki lea ʻa e kau tohi Tohitapu kehé mei ai ʻi hono tuʻunga ko e Konga Tohitapu fakamānavaʻí. Tānaki atu ki he ngaahi meʻa naʻá ne fakahaaʻi ki muʻa ʻa Mōsese ko e tokotaha-tohí iá, kātaki ʻo sio kia Mātiu 5:38; 12:4; 2 Kolinito 6:16; mo e 1 Pita 1:16.

9. ʻOku anga-fēfē hono fakahīkihikiʻi ʻe Livitiko ʻa e huafa ʻo Sihová mo ʻene māʻoniʻoní?

9 ʻOku māʻunga fakahīkihikiʻi ʻe he tohi ʻa Livitikó ʻa e huafa ʻo Sihová mo hono tuʻunga-haú. ʻOku ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tuʻo 36 ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻe hono ngaahi laó ʻa Sihova. ʻOku hā ʻa e huafa Sihová tonu, ʻi he ʻavalisi, ko e tuʻo hongofulu ʻi he vahe taki taha, pea ʻoku toutou fakahūhū mai ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e fakamanatu mai, “Ko Sihova au.” Ko ha kaveinga ʻo e māʻoniʻoní ʻoku lele kotoa ia ʻi he Livitikó, ʻa ia ʻoku lave ai ki he fiemaʻu ko ʻení ʻo tuʻo lahi ange ia ʻi ha toe tohi Tohitapu kehe. Naʻe fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke nau māʻoniʻoni koeʻuhi ʻoku māʻoniʻoni ʻa Sihova. Naʻe ʻi ai ʻa e faʻahinga, ngaahi feituʻu, ngaahi meʻa, mo e ngaahi vahaʻa taimi pau naʻe tuku mavahe ke māʻoniʻoni. Ko e fakatātaá, ko e ʻAho ʻo e Fakaleleí pea mo e taʻu Siupelí naʻe tuku mavahe ia ko e ongo faʻahitaʻu ʻo e ouau makehe ʻi he lotu ʻa Sihová.

10. Ko e hā ʻoku fakamamafaʻi ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi feilaulaú, pea ko e hā ʻa e ngaahi tautea ki he angahalá ʻoku fakahā maí?

10 ʻI he fehoanaki mo ʻene fakamamafaʻi ʻa e māʻoniʻoní, ʻoku fakamamafaʻi ʻe he tohi ʻa Livitikó ʻa e konga ko ia ko hono lilingi ʻa e totó, ʻa ia, ko e feilaulauʻi ʻo ha moʻuí, naʻe kaunga ia ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. Ko e ngaahi feilaulau fanga manú naʻe fakangatangata pē ki he fanga manu naʻe lalata mo maʻa fakatouʻosi. Ki he ngaahi angahala ʻe niʻihi, ko e vetehiá, fai ha fakaleleí, pea mo e totongi ʻo ha tauteá naʻe fiemaʻu ia ʻo tānaki atu ki ha feilaulau. Ka ki he ngaahi angahala kehé, naʻe tautea mate.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

11. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻo e Livitikó ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní?

11 ʻI he tuʻunga ko ha konga ʻo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí, ʻoku ʻaonga lahi ʻa e tohi ʻa Livitikó ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní. Ko ha tokoni fakaofo ia ke houngaʻia ai ʻia Sihova, ʻi hono ngaahi ʻulungāngá, pea mo ʻene ngaahi founga feangai mo ʻene ngaahi meʻamoʻuí, ʻo hangē ko ʻene fakahāhaaʻi mahino ia ki ʻIsileli ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó. ʻOku fakahaaʻi ʻe Livitiko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito lahi ʻe ngāueʻaki maʻu pē, pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi sīpinga fakaekikite lahi, pea pehē ki he ngaahi kikite, ʻa ia ʻoku fakatupu tui mālohi ke fakakaukau ki ai. Ko e konga lahi ʻo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku toe fakahaaʻi ia ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku hiki lea fakahangatonu pē. Ko e ngaahi poini tuʻu-ki-muʻa ʻeni ʻe fitu ʻoku lāulea ki ai ʻi laló.

12-14. ʻOku anga-fēfē hono fakamamafaʻi ʻe Livitiko ʻa e tokaʻi ʻa e (a) tuʻunga-haú, (e) huafá, mo e (f) māʻoniʻoni ʻa Sihová?

12 (1) Tuʻunga-hau ʻo Sihová. Ko ia ʻa e Foaki-Laó, pea ko kitautolu ko ʻene ngaahi meʻamoʻuí kuo pau ke tau fai ha fakamatala kiate ia. ʻOku totonu ʻa ʻene fekau mai kiate kitautolu ke tau manavahē kiate iá. ʻI he tuʻunga ko e Hau Fakalevelevá, ʻoku ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e fakavahavahaʻá, pe ko e ʻi ha tōʻonga ʻo e tauhi ʻaitolí, fakahaʻele faʻahikehé, pe ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e fakatēmenioó.​—Liv. 18:4; 25:17; 26:1; Mt. 10:28; Ng. 4:24.

13 (2) Huafa ʻo Sihová. Ko hono huafá kuo pau ke tauhi ke māʻoniʻoni, pea heʻikai te tau ʻai ha luma ki ai ʻaki ʻa e leá pe ʻaki ʻa e ngaahi ngāué.​—Liv. 22:32; 24:​10-16; Mt. 6:9.

14 (3) Māʻoniʻoni ʻa Sihová. Koeʻuhi ʻokú ne māʻoniʻoni, ko ʻene kakaí kuo pau foki ke nau māʻoniʻoni, ʻa ia, ko e fakatāpuhaaʻi, pe fakamavaheʻi ki heʻene ngāué. ʻOku kau ki heni ʻa e hanganaki mavahe mei he māmani fakaʻotuamate ʻoku takatakai kiate kitautolú.​—Liv. 11:44; 20:26; Sem. 1:27; 1 Pita 1:​15, 16.

15-17. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fakahaaʻi fekauʻaki mo e (a) angahalá, (e) totó, mo e (f) halaia ʻi he tuʻunga-felāveʻiʻakí?

15 (4) Ko e tuʻunga angahalaʻia hulu fau ʻo e angahalá. Ko e ʻOtuá ia ʻokú ne fakapapauʻi mai ʻa e angahalá, pea kuo pau ke tau feinga ke fakafepakiʻi ia. ʻOku fiemaʻu maʻu pē ha feilaulau fakalelei ʻo e angahalá. Tānaki atu ki ai, ʻoku toe fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau vete ia, fakatomala, pea fai ha ngaahi fakatonutonu ki he lahi taha ʻe malavá. ʻOku ʻikai malava ke fakamolemoleʻi ʻa e faʻahinga angahala pau ʻe niʻihi.​—Liv. 4:2; 5:5; 20:​2, 10; 1 Sione 1:9; Hep. 10:​26-29.

16 (5) Ko e toputapu ʻa e totó. Koeʻuhi ʻoku toputapu ʻa e totó, ʻe ʻikai lava ke ʻai ia ki loto ki hotau sinó ʻi ha faʻahinga founga. Ko hono ngāueʻaki pē ʻo e totó naʻe fakaʻataá ko ha fakamolemole ki he angahalá.​—Liv. 17:​10-14; Ng. 15:29; Hep. 9:22.

17 (6) Tuʻunga-felāveʻiʻaki ʻi he halaiá pea mo e tauteá. Naʻe ʻikai ke vakai ki he ngaahi angahalá mo e kau angahala kotoa pē ʻoku nau ʻi he tuʻunga tatau. Ko e māʻolunga ange ʻa e lakangá, ko e lahi ange ia ʻa e fatongiá mo e tautea ki he angahalá. Naʻe tautea mamafa ange ʻa e angahala fieangahalá ʻi he angahala fāinoá. Naʻe faʻa fakakalasi ʻa e ngaahi tauteá ʻo fakatatau ki he malava ke totongí. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-felāveʻiʻakí naʻe toe ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo ʻikai ʻi he angahalá pē mo e tauteá, hangē ko e taʻemaʻa fakaeouaú.​—Liv. 4:​3, 22-28; 5:​7-11; 6:​2-7; 12:8; 21:​1-15; Luke 12:​47, 48; Sem. 3:1; 1 Sione 5:16.

18. ʻOku anga-fēfē hono fakatahatahaʻi ʻe he Livitikó hotau ngaahi ngafa ki hotau kaungā tangatá?

18 (7) Fakamaau totonú mo e ʻofá. ʻI hono fakatahatahaʻi hotau ngaahi ngafa ki hotau kaungā tangatá, ʻoku pehē ʻe Livitiko 19:18: “Te ke ʻofa ki ho kaungaʻapi, ʻo hange ko hoʻo ʻofa kiate koe.” ʻOku kātoi ʻe he meʻá ni ʻa e meʻa kotoa pē. ʻOkú ne taʻofi ʻa e fakahāhā ʻo e anga-filifilimānakó, kaihaʻá, loí, pe lauʻikovi loí, pea ʻokú ne fiemaʻu ke fakahāhā ʻa e tokaʻi ki he faingataʻaʻiá, ko e masivá, ko e kuí, mo e tulí.​—Liv. 19:​9-18; Mt. 22:39; Loma 13:​8-13.

19. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga ʻa e Livitikó ki he fakatahaʻanga Kalisitiané?

19 ʻOku toe fakamoʻoniʻi ko Livitikó ʻoku tuʻu-ki-muʻa ʻi he “ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni” ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané ʻi he toutou lave ki ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló, tautefito kia Paula mo Pita. ʻOku fakahanga ai ʻe he faʻahingá ni ʻa e tokangá ki he ngaahi sīpinga fakaekikite mo e ngaahi ʻata lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko mai. Hangē ko ia naʻe fakahā ʻe Paulá, “ko e meʻa ʻi he maʻu ʻe he Lao ʻa e ʻata pe ʻo e ngaahi lelei ka hoko.” ʻOkú ne fokotuʻu mai ha “fakatātā mo e ʻata ʻo e ngaahi meʻa fakalangi.”​—2 Tim. 3:16; Hep. 10:1; Hep. 8:5.

20. Ko e hā ʻa e ngaahi fakahoko ʻo e ngaahi meʻa fakaetaipe ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Hepeluú?

20 Ko e tāpanekalé, ko e tuʻunga-taulaʻeikí, ko e ngaahi feilaulaú, pea tautefito ki he ʻAho Fakalelei fakataʻú naʻa nau maʻu ha ʻuhinga fakaefakataipe. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi hoa-tatau fakalaumālie ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi heʻene kau ki he “Tapanekale moʻonia” ʻo e lotu ʻa Sihová. (Hep. 8:2) Ko e taulaʻeiki lahi ko ʻĒloné ʻoku tuʻu fakataipe kia Kalaisi Sīsū “ko e Taulaʻeiki-lahi ʻo e ngaahi lelei ka hoko ni, naʻa ne fou atu ʻi he tapanekale lahi mo haohaoaange.” (Hep. 9:11; Liv. 21:10) Ko e toto ʻo e ngaahi feilaulau monumanú ʻokú ne tomuʻa fakahāhaaʻi ʻe ia ʻa e taʻataʻa ʻo Sīsuú, ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻa e “huhuʻi taʻengata.” (Hep. 9:12) Ko e loki ʻi loto taha ʻo e tāpanekalé, ʻa e Potu Toputapú, ʻa ia naʻe toki hū pē ki ai ʻa e taulaʻeiki lahí ʻi he ʻAho ʻo e Fakalelei fakataʻú ke ʻoatu ʻa e toto feilaulaú, ko ha “fakatātā pē ʻo e moʻonia,” “langi tonu,” ʻa ia naʻe hāʻele hake ki ai ʻa Sīsū “ke fakaha ni ia ki he fofonga ʻo e ʻOtua maʻatautolu.”​—Hep. 9:24; Liv. 16:​14, 15.

21. Naʻe anga-fēfē hono fakahoko ʻia Sīsū ʻa e ngaahi feilaulau fakaetaipé?

21 Ko e ngaahi meʻa feilaulaú tonu​—ʻa e fanga manu fakaʻofoʻofa, mo taʻemele naʻe foaki ko e ngaahi feilaulau tutu pe feilaulau angahalá​—ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e feilaulau haohaoa taʻemele ʻo e sino fakaetangata ʻo Sīsū Kalaisí. (Hep. 9:​13, 14; Hep. 10:1-10; Liv. 1:3) ʻOku taau ke fakatokangaʻi, ʻoku toe lāulea ʻa Paula ki he tafaʻaki ʻo e ʻAho Fakaleleí ʻa ia ko e ngaahi ʻangaʻanga ʻo e fanga manu ki he feilaulau angahalá naʻe ʻave ia ki tuʻa mei he ʻapitangá pea tutu. (Liv. 16:27) “Ko Sisu foki,” ʻoku tohi ʻe Paula, “ne ʻalu atu ki he tuʻa matanikolo ke feia ai. Pea ko ia, tau ʻalu atu kiate ia ki tuʻa ʻapitanga, ʻo fua hono manukiaʻanga.” (Hep. 13:​12, 13) ʻI he fakaʻuhingaʻi fakamānavaʻi peheé, ʻoku toe mohu ʻuhinga ange ai ʻa e ngaahi founga fakaeouau ʻoku hā ʻi he Livitikó, pea ʻoku malava moʻoni ai ke tau kamata makupusi ʻa e fakaofo ʻo hono ʻai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻata fakaofo ʻoku tuhu ki he ngaahi meʻa moʻoní ʻo toki lava pē ke fakamahinoʻi mai ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (Hep. 9:8) ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e mahino totonu peheé ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ʻaonga ʻi he tokonaki ki he moʻuí ʻoku fai ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia Kalaisi Sīsū, ko e “taulaʻeiki ʻoku fungani, ʻa ia ʻoku pule ki he ʻapi ʻo e ʻOtua.”​—Hep. 10:​19-25.

22. ʻOku anga-fēfē ʻa e tuifio ʻa e Livitikó mo e ‘Tohitapú kotoa’ ʻi hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová?

22 Hangē pē ko e fāmili fakataulaʻeiki ʻo ʻĒloné, ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi hono tuʻunga ko e Taulaʻeiki Lahí ha kau taulaʻeiki tokoni ʻoku feohi mo ia. ʻOku lave ki he faʻahingá ni ko ha “tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi.” (1 Pita 2:9) ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe Livitiko pea mo fakamatalaʻi ʻa e ngāue fakalelei-angahala ʻa e Taulaʻeiki Lahi mo e Tuʻi ʻa Sihová pea mo e ngaahi fiemaʻu naʻe tuku ki he kau mēmipa ʻo Hono fāmilí, ʻa ē ʻoku lave ki ai ʻoku nau “monūʻia mo toputapu” pea ʻoku nau hoko ko e “kau taulaʻeiki ʻa e ʻOtua mo Kalaisi, pea te nau Hau mo ia ʻi he taʻu ʻe taha afe.” He ngaahi tāpuaki lahi ē ʻe fakahoko ʻe he ngāue fakataulaʻeiki ko iá ʻi hono ʻohake ʻa e faʻahinga talangofua ʻo e tangatá ki he haohaoá, pea ko ha fiefia ē ʻe ʻomai ʻe he Puleʻanga fakahēvani ko iá ʻaki hono toe fakafoki mai ʻa e melinó mo e māʻoniʻoní ki he māmaní! Ko hono moʻoní, kuo pau ke tau fakamālō kotoa ki he ʻOtua māʻoniʻoni, ko Sihová, ki heʻene fokotuʻutuʻu ki ha Taulaʻeiki Lahi mo Tuʻi pea mo ha tuʻunga-taulaʻeiki fakatuʻi ke ne talaki atu ʻa Hono funganí ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa Hono huafá! Ko e moʻoni, ʻoku fakaofo ʻa e tuifio ʻa e Livitikó mo e ‘Tohitapú kotoa’ ʻi hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová.​—Fkh. 20:6.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share