LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi99-1 p. 24-27
  • Tohi Tohitapu Fika 4—Nomipa

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 4—Nomipa
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 4
bsi99-1 p. 24-27

Tohi Tohitapu Fika 4—Nomipa

Tokotaha-Tohí: Mōsese

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Toafá mo e Tokalelei ʻo Mōapé

Kakato Hono Tohí: 1473 K.M.

Vahaʻa Taimi: 1512-1473 K.M.

1. Ko e hā naʻe lēkooti ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Nomipá, pea ko e hā ʻoku nau ʻai ke maongo kiate kitautolú?

KO E ngaahi meʻa naʻe hoko fekauʻaki mo e fononga holo ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he toafá kuo lēkooti ia ʻi he Tohitapú ki he lelei maʻatautolu he ʻaho ní.a Hangē ko ia naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Pea ko eni, naʻe fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia, ko e taipe kiate kitautolu; ke ʻoua naʻa tau hoko ko e koto holi ki he kovi.” (1 Kol. 10:6) ʻOku hanga ʻe he lēkooti hā mahino ʻi he Nomipá ʻo ʻai ke maongo kiate kitautolu ʻoku fakatuʻunga ʻa e haó ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová, talangofua kiate ia ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga kotoa pē, pea mo hono fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki hono kau fakafofongá. ʻOku ʻikai hoko mai ʻene hōifuá koeʻuhi ko ha faʻahinga lelei pē pe anga-lelei ʻi heʻene kakaí ka ko e tupu ia mei heʻene faimeesi lahí mo ʻene ʻofa maʻataʻataá.

2. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hingoa Nomipá, ka ko e hā ʻa e hingoa feʻungamālie ange ia naʻe ʻai ʻe he kau Siú ki he tohí?

2 Ko e hingoa Nōmipá ʻoku ʻuhinga ia ki hono lau ʻa e tokolahi ʻo e kakaí ʻa ia naʻe ʻuluaki hoko ia ʻi he Moʻunga Sainaí pea ki mui ai ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé, ʻo hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Nomipa vahe 1-4 mo e 26. Ko e hingoá ni ko e haʻu mei he ʻuluʻi hingoa ko e Numeri ʻi he Vulgate Latiná pea ko e toʻo mei he A·rith·moiʹ ʻi he Sepituakini Kalisí. Kae kehe, ʻoku feʻungamālie ange hono ui ʻe he kau Siú ʻa e tohí ko e Bemidh·barʹ, ʻa ia ʻoku ʻuhingá “ʻI he Toafá.” Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e midh·barʹ ʻokú ne fakahaaʻi ha feituʻu ʻataʻatā, ʻikai ha ngaahi kolo lalahi mo e ngaahi kolomuʻa ai. Naʻe hoko ʻi he toafá ki he tafaʻaki fakatonga pea ki he tafaʻaki fakahahake ʻo Kēnaní ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Nomipá.

3. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa hono tohi ʻe Mōsese ʻa Nomipá?

3 ʻOku hā mahino naʻe hoko ʻa e Nomipá ko e konga ia ʻo e muʻaki voliume lōnima ko ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi tohi meia Senesi kia Teutalonomé. ʻOku kamataʻaki ʻe hono ʻuluaki vēsí ʻa e fehokotakingalea ko e “pea,” ʻo fakafehokotaki ia mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ki muʻá. Ko ia, kuo pau pē naʻe tohi ia ʻe Mōsese, ko e tokotaha-tohi ʻo e ngaahi lēkooti ki muʻá. ʻOku toe hā mahino ʻeni mei he fakamatala ʻi he tohí ʻo pehē “naʻe tohi ʻe Mosese,” pea ʻi he fakaʻosinga, “Ko e ngaahi fekau ia mo e ngaahi kupuʻi konisitutone ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki haʻa Isileli, ʻo fakafai ʻia Mosese.”​—Nom. 33:2; 36:13.

4. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku lave ki ai ʻa Nomipá, pea naʻe kakato ʻa e tohí ʻanefē?

4 Naʻe mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipite ʻo laka siʻi hake pē he taʻu ʻe taha ki muʻa. ʻI hono fai ʻa e fakamatalá ʻi he māhina hono ua ʻo e taʻu hono ua hili ʻa e Ekisotó, ʻoku lave ai ʻa Nomipa ki he taʻu ʻe 38 mo e māhina ʻe hiva hono hoko atu aí, mei he 1512 ki he 1473 K.M. (Nom. 1:1; Teu. 1:3) Neongo ʻa e ʻikai ke feʻungamālie mo e vahaʻa taimi ko ʻení, ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe lave ki ai ʻia Nomipa 7:​1-88 mo e 9:​1-15 ʻoku fakakau ia ʻi he tuʻunga ko e fakamatala fakaikiiki. Ko e ngaahi muʻaki konga ko ʻeni ʻo e tohí naʻe ʻikai ha toe veiveiua naʻe tohi ia ʻi he hoko ʻa e ngaahi meʻá, ka ʻoku hā mahino naʻe ʻikai malava ke fakakakato ʻe Mōsese ʻa Nomipa kae ʻoua ke aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e taʻu hono 40 ʻi he toafá, ʻi he kamata ʻa e taʻu fakaetohimāhina 1473 K.M.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku nau fakamoʻoni ki he moʻoni alafalalaʻanga ʻa Nomipá?

5 ʻOku ʻikai malava ke ʻi ai ha veiveiua ki he moʻoni alafalalaʻanga ʻa e fakamatalá. ʻI he fonua kakā fakalūkufua ko ia naʻa nau fononga aí, naʻe pehē ʻe Mōsese ko ha “fuʻu toafa fakaʻulia,” pea ʻoku moʻoni ia naʻa mo e ʻahó ni ʻoku hikihiki holo maʻu pē ʻa e kau nofo movetevete aí ʻi he kumi ki ha ngaahi feituʻu maʻuiʻui mo ha vai. (Teu. 1:19) ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi fakahinohino fakaikiiki fekauʻaki mo e nofo ʻapitanga ʻa e puleʻangá, ko e fokotuʻutuʻu maau ʻo e laká, pea mo e ngaahi ifi fakaʻilonga ʻa e talupité ke puleʻi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻi he ʻapitangá ʻoku fakapapauʻi ai ko e fakamatalá ko e moʻoni naʻe hiki ia “ʻi he Toafa.”​—Nom. 1:1.

6. ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻa Nomipa ʻe he ngaahi meʻa ʻoku maʻu ʻi he keli fakatotoló?

6 Naʻa mo e fakamatala fakailifia ʻa e kau sipaí ʻi he taimi naʻa nau foki mai ai mei heʻenau fononga ki Kēnaní, ki he fakaʻosinga “ʻoku ʻaʻi ʻa e ngaahi kolo ʻo fuʻu lalahi,” ʻoku poupou ki ai ʻa e keli fakatotoló. (13:28) Kuo fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻa kuo ʻilo ʻi onopōní ko e kau nofo ko ia ʻi Kēnani ʻi he taimi ko iá naʻa nau ngaohi ke fefeka honau kolo mālohí ʻaki ha ngaahi holongā kolotau naʻe fokotuʻu ʻi he fonuá ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe, mei he Talalo ʻo Sisililí ʻi he tokelaú ki Kela ʻi he tongá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakakolotauʻi ʻa e ngaahi koló ka naʻe langa kinautolu ʻi he ngaahi tumuʻaki moʻungá, mo e ngaahi taua naʻe māʻolunga hake ʻi honau ngaahi ʻaá, ʻo ʻai ai kinautolu ke nau hā fakatupu tokanga ki he kakai hangē ko e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻa nau nofo ʻo laui toʻutangata ʻi he fonua lafalafa ko ʻIsipité.

7. Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo e faitotonú ʻoku maʻu ʻe Nomipá?

7 ʻOku hehema ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke fakapuliki ʻenau ngaahi taʻelavameʻá pea fakahīkihikiʻi ʻenau ngaahi ikuná, ka ʻi he faitotonu ʻo leaʻaki ʻa e moʻoni fakahisitōliá, ʻoku tala mai ʻe he fakamatala ʻa Nomipá naʻe laiki fakaʻaufuli ʻa ʻIsileli ʻe he kau ʻAmalekí mo e kau Kēnaní. (14:45) ʻOkú ne vete fakahangatonu mai naʻe fakamoʻoniʻi naʻe taʻetui ʻa e kakaí pea naʻe ʻikai te nau tokaʻi ʻa e ʻOtuá. (14:11) ʻAki ʻa e lea hangatonu fakaofo, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ko Mōsesé ʻa e ngaahi angahala ʻa e puleʻangá, angahala ʻa e fānau ʻa hono tokouá, pea mo e angahala ʻa hono taʻoketé tonu mo hono tuofefiné. ʻOku ʻikai te ne maluʻi ai ʻe ia ia, he ʻokú ne tala mai ʻa e taimi naʻá ne tō ai mei hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe tokonaki mai ai ʻa e vai ʻi Mēlipá, ko ia naʻá ne fakamoleki ai ʻa e monū ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.​—3:4; 12:​1-15; 20:​7-13.

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e kau tohi Tohitapu kehé ki he fakamānavaʻi ʻo e Nomipá?

8 Ko e hoko ʻa e fakamatala ko iá ko ha konga moʻoni ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻa ia ko e fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻaongá ʻoku poupouʻi ia ʻe he moʻoniʻi meʻa ko e meimei kotoa ʻa hono ngaahi meʻa lalahí, pea pehē ki he ngaahi fakaikiiki lahi kehé, ʻoku lave fakahangatonu ki ai ʻa e kau tohi Tohitapu kehe, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau fakaeʻa honau ʻuhingá. Ko e fakatātaá, ko Siosiua (Sios. 4:12; 14:2), Selemaia (2 Tuʻi 18:4), Nehemaia (Nehe. 9:​19-22), ʻĒsafe (Sāme 78:​14-41), Tēvita (Sāme 95:​7-11), ʻAisea (Ai. 48:21), ʻIsikeli (Isi. 20:​13-24), Hōsea (Ho. 9:10), ʻĒmosi (Emosi 5:25), Maika (Mai. 6:5), Luke ʻi heʻene lēkooti ʻa e malanga ʻa Sitīvení (Ng. 7:36), Paula (1 Kol. 10:​1-11), Pita (2 Pita 2:​15, 16), Siutasi (Siu. 11), mo Sione ʻi heʻene lēkooti ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ki he fakatahaʻanga Peakamosí (Fkh. 2:14), ko e toʻo kotoa mei he lēkooti ʻi he Nomipá, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisí tonu.​—Sione 3:14.

9. Ko e hā ʻoku fakamamafaʻi ʻe Nomipa ʻo fekauʻaki mo Sihová?

9 Ko ia, ko e hā ʻa e taumuʻa ʻoku maʻu ʻe Nomipá? Ko e moʻoni ʻoku mahulu hake ʻene fakamatalá mei he mahuʻinga fakahisitōliá pē. ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe Nomipa ko Sihová ko e ʻOtua ʻo e maau, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā ʻa ʻene ngaahi meʻamoʻuí. ʻOku maongo ʻaupito ʻeni ki he ʻatamai ʻo e tokotaha lautohí ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e lau ʻo e tokolahí, ʻahiʻahiʻi, mo hono sivi ʻo ʻIsilelí pea sio ai ki hono ngāueʻaki ʻa e talangataʻa ʻa e puleʻangá mo hono ʻalunga angatuʻú ke fakamamafaʻi ʻaki ʻa e fiemaʻu mātuʻaki mahuʻinga ke talangofua kia Sihová.

10. Naʻe fakatolonga mai ʻa e Nomipá ke ʻaonga kia hai, pea ko e hā hono ʻuhingá?

10 Naʻe fakatolonga mai ʻa e lēkōtí ke ʻaonga ki he ngaahi toʻutangata ka hokó, hangē ko ia naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĒsafé, “ka nau tuʻu ʻia Elohimi ʻenau falala, ʻo ʻikai ngalo ʻa e ngaahi ngaue ʻa Ela, ʻo ʻoua te nau hange ko e ngaahi kui ʻanautolu, ko e toʻutangata talangataʻa mo pauʻu; ko e toʻutangata naʻe ʻikai angatonu honau loto, pea ko honau laumalie naʻe ʻikai maʻu ki he ʻOtua ʻo ne nofo.” (Sāme 78:​7, 8) Ko e ngaahi meʻa ʻi he Nomipá naʻe toe toutou fakalau ia ʻi he ngaahi sāmé, ʻa ia, ko e ngaahi hiva toputapu ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú pea ko ia ai naʻe faʻa toe ʻai ke hoko ʻo ʻaonga ki he puleʻangá.​—Sāme 78, 95, 105, 106, 135, 136.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

11. ʻI he ngaahi founga fē naʻe fakataipe mai ai ʻa Sīsū mo ʻene feilaulaú ʻi he Nomipá?

11 Naʻe lave ʻa Sīsū kia Nomipa ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea ʻoku fakahāhaaʻi mahino ʻe heʻene kau ʻapositoló mo e kau tohi Tohitapu kehe ʻa e mohu ʻuhinga mo e ʻaonga ʻa e lēkooti ko iá. Naʻe fakahoa totonu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngāue anga-tonu ʻa Sīsuú ki he ngāue ʻa Mōsesé, ʻa ia ʻoku lahi hono lēkooti ʻi he Nōmipá. (Hep. 3:​1-6) ʻI he ngaahi feilaulau monumanú pea ʻi hono afuhi ʻa e efuefu ʻo e kiʻi pulu kulokula ʻo e Nomipa 19:​2-9, ʻoku tau toe sio ai ki hono fakatātaaʻi ʻa e tokonaki maʻongoʻonga mamaʻo ange ki he fakamaʻa fakafou ʻi he feilaulau ʻa Kalaisí.​—Hep. 9:​13, 14.

12. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻa hono ʻomai ko ia ʻa e vai ʻi he toafá?

12 ʻI he tuʻunga meimei tatau, naʻe fakahāhā ʻe Paula ko hono ʻomai ko ia ʻo e vaí mei he maká ʻi he toafá ʻoku mohu ʻuhinga ia kiate kitautolu, heʻene pehē: “Naa nau inu mei he Maka fakalaumalie koia aia nae muimui iate kinautolu: bea ko e Maka koia ko Kalaisi.” (1 Kol. 10:​4, PM; Nom. 20:​7-11) ʻI he tuʻunga feʻungamālié, ko Kalaisi tonu pē naʻá ne pehē: “ʻIlonga ʻa ia te ne inu mei he vai te u ʻatu ʻe au, ʻe ʻikai ʻaupito te ne toe fieinua ʻo taʻengata; ka ko e vai te u ʻatu kiate ia ʻe au te ne tupu ʻi loto ʻi he toko taha ko ia, ko e matavai mapunopuna hake, ʻo iku ki he moʻui taʻengata.”​—Sione 4:14.

13. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sīsū ko e ngata palasa ko ia ʻi he toafá naʻe ʻi ai hono ʻuhinga fakaekikite?

13 Naʻe toe fai ʻe Sīsū ha lave fakahangatonu ki ha meʻa naʻe lēkooti ʻia Nomipa ʻo tomuʻa fakatātaaʻi ai ʻa e tokonaki fakaofo naʻe fai ʻe he ʻOtuá fakafou ʻiate iá. “Hangē naʻe hiki ki ʻolunga ʻe Mōsese ʻa e ngata ʻi he Toafa,” ko ʻene leá ia, “pehē foki kuo pau ke hiki ki ʻolunga ʻa e Fanautama ʻa Tangata: koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui ke ne maʻu ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengata.”​—Sione 3:​14, 15; Nom. 21:​8, 9.

14. (a) ʻOku totonu ke maluʻi ʻe he kau Kalisitiané kinautolu mei he hā, ʻo hangē ko ia naʻe fakahāhaaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻi he toafá, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻI heʻena ongo tohí, ko e hā ʻa e fakatātā ʻo e mānumanú mo e angatuʻú naʻe lave ki ai ʻa Siutasi mo Pitá?

14 Ko e hā naʻe tautea ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau hē holo he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá? Koeʻuhi ko e taʻetuí. Naʻe ʻomai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e enginaki mālohi ʻi he meʻá ni: “Ko ia mou vakai, ʻe kainga, naʻa ʻiloange ʻe ai ʻi hamou toko taha ha loto kovi he taʻetui, ʻa ia ʻoku hiki mei he ʻOtua ʻoku moʻui. Ka mou feenginakiʻaki pe, ʻo hokohoko ʻaho pe.” Koeʻuhi ko ʻenau talangataʻá pea koeʻuhi ko ʻenau taʻeangatonú, naʻe mate ai ʻa e kau ʻIsileli ko iá ʻi he toafá. “Ko ia ke tau tōtōivi ke hu ki he mālōlōʻanga ko ia [ʻo e ʻOtuá], naʻa ai ha taha ʻe to ki he anga talangataʻa ko ia.” (Hep. 3:​7–4:11; Nom. 13:​25–14:38) ʻI he fakatokanga fekauʻaki mo e kau tangata fakaʻotuamate ʻoku nau leakoviʻi ʻa e ngaahi meʻa toputapú, naʻe lave ai ʻa Siutasi ki he mānumanu ʻa Pēlami ʻo sio totongí pea ki he lea angatuʻu ʻa Kola ki he sevāniti ʻa Sihova ko Mōsesé. (Siu. 11; Nom. 22:​7, 8, 22; 26:​9, 10) Naʻe toe lave ʻa Pita kia Pēlami ko e tokotaha “naʻa ne manako ki he totongi ʻo e kākā,” pea naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ne fakalāngilangiʻí ʻi heʻene fakahā fakafou ʻia Sioné ʻo pehē ko e tokotaha naʻá ne ‘ʻai ha tūkiaʻanga ʻo e tauhi ʻaitoli mo e feʻauaki ʻi he ʻao ʻo haʻa ʻIsilelí.’ Ko hono moʻoní, ʻoku totonu ke fakatokanga ki he fakatahaʻanga Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga taʻemāʻoniʻoni peheé.​—2 Pita 2:​12-16; Fkh. 2:14.

15. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga kovi naʻe fakatokanga ki ai ʻa Paulá, pea ʻe ʻaonga fēfē nai kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻa ʻene akonakí?

15 ʻI he taimi naʻe malanga hake ai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú ʻi he fakatahaʻanga Kolinitoó, naʻe tohi ʻa Paula kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo e “koto holi ki he kovi,” ʻo lave fakahangatonu ki he Nomipá. Naʻá ne enginaki mai: “Pea ke ʻoua naʻa tau feʻauaki, ʻo hange ko e feʻauaki ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, pea to ai hanau toko ua mano ma tolu afe ʻi he ʻaho pe ʻe taha.” (1 Kol. 10:​6, 8; Nom. 25:​1-9; 31:16)b Fēfē ʻa e taimi naʻe lāunga ai ʻa e kakaí ʻo pehē ko e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá naʻe iku ai ki he faingataʻaʻia fakafoʻituitui pea naʻa nau taʻefiemālie ki he tokonaki ʻa Sihova ko e maná? ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻoku pehē ʻe Paula: “Pea ʻoua te tau haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki, ʻo hange ko e ʻahiʻahiʻi ʻe he niʻihi ʻo e kakai na, pea nau mole ʻi he ngaue ʻa e fanga ngata.” (1 Kol. 10:9; Nom. 21:​5, 6) Pea ʻoku hoko atu ʻa Paula: “Pea ʻoua te mou lāunga ʻo hangeā ko e lāunga ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, ʻo nau mole ʻi he ngaue ʻa Fakaʻauha.” He fakamamahi ē ko e meʻa naʻe hokosia ʻe he kau ʻIsilelí tupu mei heʻenau lāunga fekauʻaki mo Sihová, ko ʻene kau fakafofongá, mo ʻene ngaahi tokonakí! Ko e ngaahi meʻá ni “naʻe hoko kiate kinautolu . . . ko e fakataipe” ʻoku totonu ke tuʻu ia ko ha fakatokanga mahino kiate kitautolu kotoa he ʻaho ní, koeʻuhi ke tau hoko atu ʻi hono tauhi ʻa Sihová ʻi he tui kakato.​—1 Kol. 10:​10, 11, fakaʻītali ʻamautolu; Nom. 14:​2, 36, 37; 16:​1-3, 41; 17:​5, 10.

16. Fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo hono tokoniʻi kitautolu ʻe Nomipa ke mahino ʻa e ngaahi konga Tohitapu kehé.

16 ʻOku toe tokonaki mai ʻe he Nomipá ʻa e fakamatala fakaikiiki ʻoku tokoni ke mahino lelei ange ai ʻa e ngaahi konga tohi Tohitapu lahi kehe.​—Nom. 28:​9, 10​—Mt. 12:5; Nom. 15:38​—Mt. 23:5; Nom. 6:​2-4​—Luke 1:15; Nom. 4:3​—Luke 3:23; Nom. 18:31​—1 Kol. 9:​13, 14; Nom. 18:26​—Hep. 7:​5-9; Nom. 17:​8-10​—Hep. 9:4.

17. ʻI he ngaahi founga makehe fē ʻoku ʻaonga ai ʻa e tohi ʻa Nomipá, pea ʻokú ne fakahanga ʻetau tokangá ki he hā?

17 Ko e meʻa ʻoku lēkooti ʻia Nomipá ko e moʻoni ko e fakamānavaʻi ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki hono akoʻi kitautolu ki he mahuʻinga ʻo e talangofua kia Sihová pea fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga kuó ne ʻai ko e kau ʻovasia ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí. Ko e fakatātaá, ʻokú ne valokiʻi ʻa e faihalá, pea ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻoku mahuʻinga fakaekikité, ʻokú ne fakahanga ʻetau tokangá ki he Tokotaha ko ia kuo tokonaki mai ʻe Sihova ko e Fakamoʻui mo e Takimuʻa ʻo Hono kakaí he ʻaho ní. ʻOkú ne tokonaki mai ha fakafehokotakiʻanga mātuʻaki mahuʻinga mo fakatupu ʻilo ʻi he lēkooti ʻoku taki atu ki hono fokotuʻu ʻo e Puleʻanga māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻi he toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e tokotaha naʻá Ne fakanofo ko e Fakalaloa mo e Taulaʻeiki Lahí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 540-542.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 233.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share