Ako Fika 4—Ko e Tohitapú mo Hono Tohi Fakamoʻoniʻangá
Ko e tupuʻanga ʻo e foʻi lea “Bible”; ko hono fakapapauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi tohi ʻoku kau totonu ʻi he Laipeli Fakaʻotuá; talitekeʻi ʻo e ʻApokalifá.
1, 2. (a) Ko e hā ʻa e ʻuhinga fakalūkufua ʻo e foʻi lea faka-Kalisi ko e bi·bliʹa? (e) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻeni mo e ngaahi foʻi lea kehe ʻoku fekauʻaki mo iá ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané? (f) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko mai ʻa e foʻi lea “Bible” ki he lea faka-Pilitāniá?
KOEʻUHI ko e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí ʻoku māʻunga lave ki ai ko e Tohitapu, ʻoku mahuʻinga ke fekumi ki he tupuʻanga mo e ʻuhinga ʻo e foʻi lea “Bible.” ʻOku tupu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ko e bi·bliʹa, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ko e “ngaahi tohi iiki.” Ko e tupu ia mei he biʹblos, ko ha foʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e tafaʻaki ki loto ʻo e ʻakau pepailó ʻa ia, ʻi he kuonga muʻá naʻe ngaohi mei ai ha “pepa” ki he faitohí. (Ko e taulanga Finisia ko Kīpelí, ʻa ia naʻe hū mai ai ʻa e pepailó mei ʻIsipité, naʻe hoko ʻo ui ko Byblos ʻe he kau Kalisí. Sio ki he Siosiua 13:5, NW, fakamatala ʻi lalo.) Ko e ngaahi fetuʻutaki faitohi kehekehe ʻi he faʻahinga naunau ko ʻení naʻe hoko ʻo ʻiloa ʻaki ʻa e foʻi lea ko e bi·bliʹa. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa e bi·bliʹa ke ne fakamatalaʻi ha faʻahinga faitohi pē, ngaahi takainga tohi, ʻū tohi, ngaahi tohi fakamoʻoni, pe ngaahi konga Tohitapu pe naʻa mo ha laipeli tānekinga ʻo e fanga kiʻi tohi īkí.
2 ʻOku fakaʻohovalé, ko e foʻi lea “Bible” tonu ʻoku ʻikai ke faʻa mei maʻu ia ʻi he konga tohi ʻo e ngaahi liliu-lea faka-Pilitānia pe ngaahi lea-kehe ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní. Kae kehe, ʻi he aʻu mai ki he senituli hono ua K.M., naʻe lave ai ki he tānekinga ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ko e ta bi·bliʹa ʻi he lea faka-Kalisí. ʻI he Taniela 9:2 naʻe tohi ai ʻe he palōfitá: “Ko au Taniela naʻa ku ʻilo mei he ngaahi tohi . . . ” ʻOku maʻu heni ʻe he Sepituakiní ʻa e biʹblois, ko e tuʻunga fakakalama pulula ia ʻo e biʹblos. ʻI he 2 Timote 4:13, naʻe tohi ʻe Paula: “Ke ke haʻu mo koe . . . pea mo e ngaahi tohi [faka-Kalisí, bi·bliʹa].” ʻI honau ngaahi tuʻunga fakakalamá, ko e ongo foʻi lea faka-Kalisi ko e bi·bliʹon mo e biʹblos ʻoku hā ia ʻo laka hake ʻi he tuʻo 40 ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané pea ʻoku faʻa liliu ia ko e “(ngaahi) takainga tohi” pe “(ngaahi) tohi.” Naʻe ngāueʻaki ki mui ʻa e Bi·bliʹa ʻi he faka-Latiná ko ha foʻi lea singulali, pea mei he faka-Latiná, naʻe hoko mai ai ʻa e foʻi lea “Bible” ki he lea faka-Pilitāniá.
3. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e kau tohi ʻo e Tohitapú ki heʻene hoko ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá?
3 Ko e Folofola Ia ʻa e ʻOtuá. Neongo naʻe ngāueʻaki ʻa e kau tangata kehekehe ʻi hono hiki fakamānavaʻi ʻo iá pea toe ʻi ai mo e niʻihi kehe ne nau kau ʻi hono liliu ia mei he ngaahi muʻaki leá ki he ngaahi lea tohi ʻo e ʻaho ní, ko e Tohitapú, ʻi he ʻuhinga kakato tahá, ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, ko ʻene fakahā fakamānavaʻi ʻaʻana tonu ki he kau tangata. Naʻe vakai pehē ki ai ʻa e kau tohi fakamānavaʻí tonu, ʻo hangē pē ko ia ʻoku hā tonu ʻi heʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “ʻoku hu atu mei he fofonga ʻo Sihova” (Teu. 8:3), “ngaahi folofola kotoa pe ʻa Sihova” (Sios. 24:27), “ngaahi tuʻutuʻuni ʻa Sihova” (Esela 7:11), “lao ʻa Sihova” (Sāme 19:7), “folofola ʻa Sihova” (Ai. 38:4), ‘folofola ʻa Sihova’ (Mt. 4:4), mo e ‘folofola tonu ʻa Sihova’ (1 Tes. 4:15).
KO E LAIPELI FAKAʻOTUA
4. Ko e hā ʻoku faʻuʻaki ʻa e Tohitapú, pea ko hai kuó ne fakapapauʻi ʻení?
4 Ko e meʻa ʻoku ʻilo ʻe he tangatá he ʻahó ni ko e Tohitapú ko hono moʻoní ko ha tānekinga ʻo e ngaahi tohi fakamoʻoni fakamānavaʻi fakaʻotua motuʻa. Naʻe faʻu mo fokotuʻutuʻu eni ʻi he tuʻunga tohinima ʻo laka hake ʻi he vahaʻa taimi ko e senituli ʻe 16. Ko e kātoa fakataha ʻa e tānekinga ʻo e ngaahi tohi fakamoʻoni ko ʻení ʻoku faʻu ai ʻa e meʻa naʻe fakamatalaʻi lelei ʻe Selome ʻi he lea faka-Latiná ko e Bibliotheca Divina, pe ko e Laipeli Fakaʻotua. ʻOku maʻu ʻe he laipeli ko ʻení ha katiloka, pe fakahokohoko fakaʻofisiale ʻo e ngaahi tohi, ʻa ia ʻoku fakangatangata ki he ngaahi tohi ko ia ʻoku kau ki he siakale mo e tuʻunga makehe ʻo e laipeli ko iá. Ko e ngaahi tohi taʻefakamafaiʻi kotoa pē ʻoku fakamavaheʻi ia. Ko Sihova ko e ʻOtuá ʻa e Tauhi-Laipeli Lahi ko ia ʻokú ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ko ia ʻokú ne fakapapauʻi pe ko fē ʻa e ngaahi tohi ʻoku totonu ke fakakau ki aí. Ko ia ʻoku maʻu ʻe he Tohitapú ha katiloka pau ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻe 66, ko e faʻu kotoa ia ʻa e laumālie māʻoniʻoni faitākiekina ʻo e ʻOtuá.
5. Ko e hā ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú, pea naʻe anga-fēfē ʻa e kamata ʻa e hingoa ko ʻení?
5 Ko e tānekinga, pe fakahokohoko, ʻo e ngaahi tohi naʻe tali ʻoku moʻoni pea ko e Tohitapu fakamānavaʻí ʻoku faʻa lave ki ai ko e tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapu. ʻI he kamataʻangá, naʻe ngāueʻaki ai ʻa e vaʻa kahó (faka-Hepelū, qa·nehʹ) ko ha vaʻakau fua kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha vaʻa papa naʻe maʻu. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e ka·nonʹ ki ha “fua ʻo e ʻulungāngá” pea pehē ki he fuaʻi ʻo e “feituʻu” ko hono vāhenga-ngāué. (Kal. 6:16, NW, fakamatala ʻi lalo; 2Ko 10:13, NW) Ko ia, ko e ngaahi tohi ʻoku kau ʻi he tohi fakamoʻoniʻangá ko e ngaahi tohi ko ia ʻoku moʻoni mo fakamānavaʻi pea taau ke ngāueʻaki ko ha meʻafua-hangatonu ki hono fakapapauʻi ʻa e tui, tokāteline, mo e ʻulungaanga totonú. Kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi tohi ʻoku ʻikai ke “hangatonu” ʻo hangē ha palamu lainé, ʻe ʻikai tonu ʻetau “langa,” pea ʻe tō ia ʻi he sivi ʻa e Tokotaha-Savea Pulé.
6. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e kau moʻoni ʻa ha tohi?
6 Fakapapauʻi ʻEnau Kau Moʻoní. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fakahā fakaʻotua kuo fakapapauʻi ai ʻa e kau moʻoni ʻa e ngaahi tohi ʻe 66 ʻo e Tohitapú? ʻUluakí, kuo pau ke fekauʻaki ʻa e ngaahi tohi fakamoʻoní mo e ngaahi meʻa ʻa Sihova ʻi he māmaní, ko hono fakahanga ʻa e tangatá ki heʻene lotú mo hono ueʻi ʻa e fakaʻapaʻapa loloto ki hono huafá pea ki heʻene ngāué mo ʻene ngaahi taumuʻa ʻi he māmaní. Kuo pau ke nau ʻomai ʻa e fakamoʻoni ʻo honau fakamānavaʻí, ʻa ia, ko e ngaahi ngāue kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (2 Pita 1:21) Kuo pau ke ʻikai ha leleiʻia ki he manavahē taʻeʻuhingá pe lotu ki he meʻamoʻui fakatupú, ka ʻe leleiʻia ki he ʻofá mo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Kuo pau heʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻi ha taha pē ʻo e ngaahi tohí tāutaha ʻe fepaki mo e feongoongoi ʻi loto fakalūkufuá, ka, kuo pau ko e tohi taki taha, ʻi heʻene fāʻūtaha mo e ngaahi tohi kehé, ʻoku nau poupouʻi ʻa e tokotaha-faʻutohi pē ʻe taha, ʻa ia ko Sihova ko e ʻOtuá. Te tau toe ʻamanekina foki ʻa e ngaahi tohí ke nau ʻomai ʻa e fakamoʻoni ʻo e totonu ʻo aʻu ki he fanga kiʻi fakaikiiki siʻisiʻi tahá. ʻI he tānaki atu ki he ngaahi meʻa pau tefito ko ʻení, ʻoku toe ʻi ai mo e ngaahi fakahā kehe papau ʻo e fakamānavaʻí, pea mo ʻenau kau moʻoni leva, fakatatau ki he natula ʻo e ngaahi meʻa ʻi loto ʻi he tohi taki taha, pea ko e ngaahi meʻa ko ʻení kuo lāulea ki ai heni ʻi he fakamatala talateu ki he tohi taki taha ʻo e ngaahi tohi ʻo e Tohitapú. Pehē foki, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga makehe ʻoku ngāueʻaki ia ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú pea ko e niʻihi ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻa ia ʻoku tokoni ki hono fakapapauʻi ʻo e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Tohitapú.
KO E NGAAHI KONGA TOHITAPU FAKA-HEPELUÚ
7. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu hokohoko naʻe fakakakato ai ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga faka-Hepeluú, pea ko e hā kuo pau ke fehoanaki mo ia ha faʻahinga konga foʻou ange?
7 ʻOku ʻikai totonu ke fakakaukau atu ko e tali ʻo e meʻa ko ia naʻe fokotuʻuʻaki ʻa e Tohitapu fakamānavaʻí naʻe pau ke tatali kae ʻoua ke kakato ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga faka-Hepeluú ʻi he senituli hono nima K.M. Ko e ngaahi tohi ʻa Mōsese ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá naʻe tali pē ia ʻi he kamataʻangá pē ʻe he kau ʻIsilelí ko e fakamānavaʻi, ʻa e tokotaha-faʻutohi fakaʻotua. ʻI he taimi naʻe kakato aí, naʻe faʻuʻaki ʻa e Penitātusí ʻa e tohi fakamoʻoniʻangá ʻo aʻu mai ki he taimi ko iá. Ko e toe ngaahi fakahā fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihova kuo foaki ki he tangatá ʻi he malumalu ʻo e fakamānavaʻí ʻe fiemaʻu ke muimui totonu ki ai pea fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni tefito fekauʻaki mo e founga-lotu moʻoní ʻa ia ʻoku fokotuʻu ʻi he Penitātusí. Kuo tau sio ki he moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi heʻetau fakakaukau atu ki ha ngaahi tohi Tohitapu kehekehe, tautefito ʻi he fekauʻaki fakahangatonu ʻa e ngaahi tohí ni mo e kaveinga fisifisimuʻa ʻo e Tohitapú, ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea mo hono fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú fakafou ʻi he Puleʻanga ʻi he malumalu ʻo Kalaisí, ko e Hako ʻo e Talaʻofá.
8. Ko e hā ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e kau moʻoni ʻa e ngaahi tohi fakaekikite ʻo e Tohitapú?
8 ʻOku tautefito ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, ʻa e lahi fau ai ʻa e kikité. Ko Sihova tonu, fakafou ʻia Mōsese, naʻá ne tokonaki mai ʻa e makatuʻunga ki hono fakapapauʻi ʻa e tonu ʻa e kikité, pe ʻoku mei he ʻOtuá moʻoni pe ʻikai, pea ʻoku tokoni ʻeni ke fakapapauʻi ai ʻa e kau moʻoni ʻa ha tohi fakaekikite. (Teu. 13:1-3; 18:20-22) Ko hano sivisiviʻi taki taha ʻa e ngaahi tohi fakaekikite ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú fakataha mo e Tohitapú fakalūkufua pea mo e hisitōlia fakaemāmaní ʻoku fakapapauʻi taʻetoeveiveiua ai ko e “lea” naʻa nau leaʻakí naʻe fai ia ʻi he huafa ʻo Sihová, ʻa ia naʻe “hoko pe hoko moʻoni,” tatau ai pē pe naʻe ʻi he founga kakato pe siʻisiʻi pe fakakonga ʻi heʻene fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku kei tuʻu mei he kahaʻú, pea naʻá ne fakatafokiʻi ʻa e kakaí ki he ʻOtuá. Ko hono aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻení ʻoku fakapapauʻi ai ʻa e kikité ʻoku moʻoni mo fakamānavaʻi.
9. Ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa mahuʻinga kuo pau ke tuku maʻu ʻi he fakakaukaú ʻi he taimi ʻokú te fakakaukau atu ai ki he fehuʻia ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú?
9 Ko e ngaahi hiki lea naʻe fai ʻe Sīsū pea mo e kau tangata-tohi fakamānavaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku tokonaki mai ai ha founga fakahangatonu ʻo hono fakapapauʻi ʻa e kau moʻoni ʻa e ngaahi tohi lahi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, neongo ko e fakafuofua ko ʻení ʻoku ʻikai ngāueʻaki ki ai kotoa, ko e fakatātaá, ko e tohi ʻa ʻĒsetá mo e Koheletí. Ko ia, ʻi he fakakaukau atu ki he meʻa fekauʻaki mo e kau moʻoni ki aí, ʻoku toe ʻi ai mo e moʻoniʻi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻe taha kuo pau ke tauhi maʻu ʻi he fakakaukaú, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku kaunga ki he tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú fakakātoa. Hangē pē ko hono fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa e kau tangata ke nau tohi ʻa ʻene ngaahi fetuʻutaki fakaʻotuá ko honau fakahinohino, langa hake, mo e fakalototoʻa ʻi he lotu mo e ngāue kiate iá, ko ia ʻoku ʻuhinga lelei ke pehē ʻe tataki mo fakahinohino ʻe Sihova ʻa hono fakafehoanaki lelei ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻí pea mo hono fakapapauʻi ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú. Te ne fai ʻeni koeʻuhi ke ʻoua ʻe toe ʻi ai ha veiveiua ki he meʻa naʻe faʻuʻaki ʻene Folofola ʻo e moʻoní pea mo e meʻa te ne fokotuʻu ʻa e laine fua tuʻuloa ʻo e founga-lotu moʻoní. Ko e moʻoni, ko e founga pē ʻeni ʻe taha ʻe lava ai ʻa e ngaahi meʻa moʻui ʻi he māmaní ke hokohoko atu hono maʻu ʻa e ‘fakatupufoʻou ʻo fou ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá’ pea malava ke fakamoʻoniʻi ai “ko e folofola ʻa Sihová ʻoku tolonga ʻo taʻengata.”—1 Pita 1:23, 25, NW.
10. Naʻe fokotuʻu maʻu ʻanefē ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú?
10 Ko Hono Fokotuʻu ʻa e Tohi Fakamoʻoniʻanga Faka-Hepeluú. ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he talatukufakaholo faka-Siú ʻa ʻĒsela ʻi hono kamata ʻa hono tātānaki mo fakakatiloka ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, pea ʻokú ne pehē naʻe fakakakato ʻeni ʻe Nehemaia. Ko hono moʻoní, naʻe mateuteu lelei ʻa ʻĒsela ki he ngāue peheé, ʻi heʻene hoko tonu ko e taha ʻo e kau tohi Tohitapu fakamānavaʻí pea pehē ki he tuʻunga ko ha taulaʻeiki, tokotaha poto mataotao, pea ko e tokotaha hiki-tatau fakaʻofisiale ʻo e ngaahi tohi toputapú. (Esela 7:1-11) ʻOku ʻikai ha ʻuhinga ke veiveiua ai ki he vakai fakaetalatukufakaholo ko e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú naʻe fokotuʻu maʻu ia ʻi he aʻu mai ki he ngataʻanga ʻo e senituli hono nima K.M.
11. ʻOku anga-fēfē hono fakahokohoko ʻe he tohi fakamoʻoniʻanga fakaetalatukufakaholo faka-Siú ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú?
11 ʻOku tau fakahokohoko he ʻahó ni ʻa e ngaahi tohi ʻe 39 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú; ko e tohi fakamoʻoniʻanga fakaetalatukufakaholo faka-Siú, neongo ʻoku fakakau ai ʻa e ngaahi tohi tatau pē ko ʻení, ʻoku lau kinautolu ia ʻoku 24 pē. Ko e ngaahi maʻuʻanga fakamatala ʻe niʻihi, ʻi hono ʻai fakatahaʻi ʻa Lute mo e Fakamāú pea mo e Tangilaulaú mo Selemaiá, ʻoku lau ai ʻa e lahi ia ʻo e ngaahi tohí ʻo 22 pē, neongo ʻoku nau kei maʻu pē ʻa e ngaahi tohi tatau tofu pē ʻoku kau ki he tohi fakamoʻoniʻangá.a Naʻe ʻai ai ʻe he meʻá ni ʻa e lahi ʻo e ngaahi tohi fakamānavaʻí ʻo lahi tatau pē mo e ngaahi mataʻitohi ʻi he ʻalafapeti faka-Hepeluú. Ko e meʻa ʻoku hoko haké ko e fakahokohoko ia ʻo e ngaahi tohi ʻe 24 ʻo fakatatau ki he tohi fakamoʻoniʻanga fakaetalatukufakaholo faka-Siú:
Ko e Laó (Ko e Penitātusí)
1. Senesi
2. Ekisoto
3. Livitiko
4. Nōmipa
5. Teutalonome
Ko e Kau Palōfitá
6. Siosiua
7. Fakamaau
8. Samiuela (ʻUluaki mo e Ua fakataha ko e tohi ʻe taha)
9. Tuʻi (ʻUluaki mo e Ua fakataha ko e tohi ʻe taha)
10. Aisea
11. Selemaia
12. Isikeli
13. Ko e Kau Palōfita ʻe Toko Tahauá (Hosea, Sioeli, Emosi, Opataia, Siona, Maika, Nehumi, Hapakuke, Sefanaia, Hakeai, Sakalaia, mo Malakai, ko e tohi ʻe taha)
Ko e Ngaahi Tohí (Hesiōkalafā)
14. Sāme
15. Palovepi
16. Siope
17. Hiva ʻo e Hiva
18. Lute
19. Tangilaulau
20. Koheleti
21. Eseta
22. Taniela
23. Esela (Nehemaia naʻe fakatahaʻi ia mo Esela)
24. Kalonikali (ʻUluaki mo e Ua fakataha ko e tohi ʻe taha)
12. Ko e hā ʻokú ne toe fakapapauʻi ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga faka-Hepeluú, pea ko e hā ʻa e ongo tohi naʻe ngata aí?
12 Naʻe hoko ʻeni ko e katiloka, pe tohi fakamoʻoniʻanga, ʻa ia naʻe tali ʻe Kalaisi Sīsū pea mo e muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané ko e Tohitapu fakamānavaʻí. Ko e ngaahi tohi pē ko ʻení naʻe hiki lea mei ai ʻa e kau hiki tohi fakamānavaʻi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pea ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi hiki lea peheé ʻaki ʻa e kupuʻi lea hangē ko e “hange ko ia kuo tohi,” naʻa nau fakapapauʻi ai ʻa e ngaahi meʻá ni ko e Folofola ʻa e ʻOtuá. (Loma 15:9) Ko Sīsū, ʻi heʻene lea ʻo fekauʻaki mo e Tohitapu kakato fakamānavaʻi naʻe hiki ʻo aʻu mai ki he taimi ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe lave ai ki he ngaahi meʻa naʻe lēkooti ʻi “he Lao ʻa Mosese, mo e Tohi Palofita, mo e Tohi Sāme.” (Luke 24:44) Ko e ‘Sāmé’ heni, ʻi he tuʻunga ko e ʻuluaki tohi ia ʻo e Hesiōkalafaá, ʻoku ngāueʻaki ʻi he lave ki he konga fakakātoa ko ʻení. Ko e tohi fakahisitōlia fakamuimui ke fakakau ʻi he tohi fakamoʻoniʻanga Hepeluú ko e tohi ʻa Nehemaiá. ʻOku hā ko e meʻá ni naʻe ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá he ko e tohi pē ko ʻení ʻokú ne ʻomai ʻa e kamataʻanga ki he lave ko ia ki he kikite tuʻu-ki-muʻa ʻa Taniela ʻo pehē “mei he ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema” ʻo aʻu ki he haʻu ʻa e Mīsaiá ʻe ʻi ai ha vahaʻa taimi ko e ngaahi uike fakaekikite ʻe 69. (Tan. 9:25; Nehe. 2:1-8; 6:15) ʻOku toe ʻomai ʻe he tohi ʻa Nehemaiá ʻa e ʻātakai fakahisitōlia ki he fakamuimui taha ʻo e ngaahi tohi fakaekikité, ko Malakai. Ko e kau ko ia ʻa Malakai ki he tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Tohitapu fakamānavaʻí ʻoku ʻikai malava ke toe fai ha veiveiua ki ai, koeʻuhi naʻa mo Sīsū, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, naʻe faʻa lave lahi ki ai. (Mt. 11:10, 14) Neongo ʻoku fai ʻa e ngaahi hiki lea meimei tatau mei he lahi taha ʻo e ngaahi tohi ʻo e tohi fakamoʻoniʻanga faka-Hepeluú, ʻa ia naʻe tohi kotoa ia ki muʻa ʻia Nehemaia mo Malakaí, ko e kau tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku ʻikai haʻanau hiki lea mei ha taha pē ʻo e ngaahi tohi ʻoku taku naʻe fakamānavaʻi naʻe tohi hili ʻa e taimi ʻo Nehemaia mo Malakaí ʻo aʻu mai ki he taimi ʻo Kalaisí. ʻOku fakapapauʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e vakai fakaetalatukufakaholo ʻa e kau Siú, pea pehē ki he tui ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senituli T.S., ko e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Tohitapu Hepeluú naʻe ngata ia ʻi hono tohi ʻo Nehemaia mo Malakaí.
NGAAHI TOHI FAKAʻAPOKALIFA ʻO E NGAAHI KONGA TOHITAPU FAKA-HEPELUÚ
13. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tohi Fakaʻapokalifá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻenau hoko ʻo tali ki he tohi fakamoʻoniʻanga Katolika Lomá?
13 Ko e hā ʻa e ngaahi tohi Fakaʻapokalifá? Ko e ngaahi tohi ʻeni ʻa ia kuo fakakau ʻe he niʻihi ʻi he ngaahi Tohitapu pau ka naʻe fakataleʻi ia ʻe he niʻihi kehe koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻomai ha fakamoʻoni ki hano fakamānavaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e a·poʹkry·phos ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi meʻa ʻoku “fakafufū.” (Mk. 4:22; Luke 8:17; Kol. 2:3) ʻOku ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ki he ngaahi tuʻunga faʻu-tohi fakaʻalongaua pe maʻuʻanga fakamatalá pe ko e ngaahi tohi ʻa ia neongo ʻoku fakakaukau atu ki ai ʻoku mahuʻinga ki he lautohi fakafoʻituituí, ʻoku halaʻatā ia he fakamoʻoni ki hano fakamānavaʻi fakaʻotua. Ko e ngaahi tohi peheé naʻe tuku mavahe pea ʻikai ke lau fakahāhā ia, ko ia ko e foʻi fakakaukau ʻo e “fakafufū.” ʻI he Kōsilio ʻo Carthage, ʻi he 397 T.S., naʻe fokotuʻu ai ko e fitu ʻo e ngaahi tohi Fakaʻapokalifá ke tānaki ia ki he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú, fakataha mo e ngaahi tānaki ki he ongo tohi ʻoku kau ʻi he tohi fakamoʻoniʻanga ʻa ʻĒseta mo Tanielá. Kae kehe, naʻe toki aʻu mai pē ki mui ki he 1546, ʻi he Kōsilio ʻo Trent, naʻe toki fakapapauʻi papau ai ʻe he Siasi Katolika Lomá ʻa hono tali ʻo e ngaahi tohi tānaki mai ko ʻení ki he katiloka ʻo e ngaahi tohi Tohitapú. Ko e ngaahi tohi ne tānaki mai ko ʻení ko Topiese, Suta, ko e ngaahi tānaki fakalahi kia ʻĒseta, Poto, ʻEkelesiatikusi, Paluki, ngaahi tohi ʻe tolu ʻo tānaki kia Taniela, ʻUluaki Makapeo, mo e Ua Makapeo.
14. (a) ʻI he founga fē ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ʻUluaki Makapeó? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi mafai naʻe ʻikai ʻaupito lave ia ki he ʻApokalifá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
14 Ko e tohi ʻa ʻUluaki Makapeó, neongo ʻoku ʻikai ʻaupito ke lau ia ko ha tohi fakamānavaʻi, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamatala ʻoku mahuʻinga fakaehisitōlia. ʻOkú ne ʻomai ha fakamatala ki he fāinga ʻa e kau Siú ki ha tauʻatāina he lolotonga ʻa e senituli hono ua K.M. ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga-taki ʻa e fāmili fakataulaʻeiki ʻo e kau Makapeó. Ko e toenga ʻo e ngaahi tohi Fakaʻapokalifá ʻoku fonu ʻi he ngaahi talatupuʻa mo e ngaahi meʻa fakafaʻahikehe pea lahi fau ʻene ngaahi halá. Naʻe ʻikai ʻaupito ha lave ia kiate kinautolu pe ko ha hiki lea mei ai ʻa Sīsū pe ko e kau tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané.
15, 16. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Siosefusi mo Selome ʻa e ngaahi tohi ko e tohi fakamoʻoniʻangá?
15 Ko e faihisitōlia Siu ko Feleviasi Siosefusi, ʻo e ʻuluaki senituli T.S., ʻi heʻene tohi ko e Against Apion (I, 38-41 [8]), ʻoku lave ai ki he kotoa ʻo e ngaahi tohi naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Hepeluú ʻoku toputapú. Naʻá ne tohi: “ʻOku ʻikai te mau maʻu ha ngaahi tohi taʻehuʻufataha ʻe lauimano, ʻo fepakipaki. Ko ʻemau ngaahi tohí, ʻa ē ʻoku fakamafaiʻi totonú, ʻoku ua mo uanoa [ko e tatau ia ʻo ʻetau 39 ʻi he ʻaho ní, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he palakalafi 11], pea ʻoku ʻi ai ʻa e lēkooti ʻo e taimí kotoa. Fekauʻaki mo e ngaahi tohí ni, ko e nima ai ko e ngaahi tohi ʻa Mōsesé, ʻoku faʻuʻaki ʻa e ngaahi lao mo e hisitōlia fakaetalatukufakaholo mei he fanauʻi ʻo e tangatá ʻo aʻu mai ki he mate ʻa e tokotaha foaki-laó. . . . Mei he mate ʻa Mōsesé ʻo aʻu mai kia ʻAtasease, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Sease ʻi he tuʻunga ko e tuʻi ʻo Pēsiá, ko e kau palōfita ki mui ʻia Mōsesé naʻa nau tohi ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi honau taimi ʻo kinautolú ʻi he ngaahi tohi ʻe taha tolu. Ko e toenga leva ʻo e ngaahi tohi ʻe faá ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi himi ki he ʻOtuá mo e ngaahi foʻi akonaki ki he ʻulungaanga ʻo e moʻui fakaetangatá.” Ko ia, ʻoku fakahaaʻi ʻe Siosefusi ko e tohi fakamoʻoniʻanga ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú naʻe ʻosi fuoloa pē hono fokotuʻu maʻu ʻoʻona ki muʻa ia ʻi he ʻuluaki senituli T.S.
16 Ko e mataotao faka-Tohitapu ko Selomé, ʻa ia naʻá ne fakakakato ʻa e liliu Vulikeiti faka-Latina ʻo e Tohitapú ʻi he 405 T.S. nai, naʻá ne fakakaukau pau ʻaupito ki heʻene fakakaukau ki he ngaahi tohi Fakaʻapokalifá. ʻI he hili hono fakahokohoko ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻí, ʻo ngāueʻaki ʻa e lau tatau pē mo Siosefusí, ʻo fakafika ai ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻe 39 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ko e 22 pē, ʻokú ne tohi ʻi heʻene talateu ki he ngaahi tohi ʻa Sāmiuelá mo e ngaahi Tuʻí ʻi he Vulgate: “Ko ia ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi tohi ʻe uoua . . . Ko e talateu ko ʻeni ʻo e ngaahi Konga Tohitapú ʻe lava ke hoko ia ko ha fakaofiofi mālohi ki he ngaahi tohi kotoa pē ko ia ʻoku tau liliu mei he faka-Hepeluú ki he faka-Latiná; koeʻuhi ke tau ʻilo nai ai ko e hā pē ha meʻa ʻoku mahulu atu mei he ngaahi meʻá ni kuo pau ke ʻai ia ki he ʻapokalifá.”
KO E NGAAHI KONGA TOHITAPU FAKA-KALISI KALISITIANÉ
17. Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku taukaveʻi ʻe he Siasi Katolika Lomá kiate kinautolú, ka ko hai moʻoni ia naʻá ne fakapapauʻi ʻa e ngaahi tohi ke faʻu ʻaki ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú?
17 ʻOku taukaveʻi ʻe he Siasi Katolika Lomá ʻa e fatongia ki hono fakapapauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi tohi naʻe totonu ke fakakau ʻi he tohi fakamoʻoniʻanga Tohitapú, pea ʻoku fai ʻa e lave ki he Kōsilio ʻo Carthage (397 T.S.), ʻa ia naʻe faʻu ai ha katiloka ʻo e ngaahi tohí. Kae kehe, ko e tafaʻaki fehangahangaí ʻoku moʻoní, koeʻuhi ko e tohi fakamoʻoniʻangá, ʻo kau ai ʻa e fakahokohoko ʻo e ngaahi tohi ʻoku faʻuʻaki ʻa e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, naʻe ʻosi maau ia ʻi heʻene aʻu mai ki he taimi ko iá, ʻa ia naʻe ʻikai mei ha tuʻutuʻuni ʻa ha faʻahinga kōsilio pē, ka ʻi he tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá—ʻa e laumālie tatau pē ko ia naʻá ne fakamānavaʻi ʻa hono tohi ʻo e ngaahi tohi ko iá ʻi he ʻuluaki taimí. Ko e fakamoʻoni ʻa e ngaahi katiloka taʻefakamānavaʻi ki muí ʻoku mahuʻinga pē ʻi heʻene ʻiloʻi ʻo e tohi fakamoʻoniʻanga ʻa e Tohitapú, ʻa ia naʻe fakamafaiʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá.
18. Ko e hā ha ngaahi fakamulituku mahuʻinga ʻoku lava ke maʻu mei he saati ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e muʻaki ngaahi katiloka ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané?
18 Ko e Fakamoʻoni ʻo e Muʻaki Ngaahi Katiloká. Ko ha hila ki he saati fekauʻaki mo iá ʻoku fakahaaʻi mai ai ko e niʻihi ʻo e ngaahi katiloka ʻo e senituli hono fā ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Kalisitiané, naʻe lau hono ʻahó ki muʻa ia ʻi he kōsilio ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻoku fehoanaki mātē ia mo ʻetau tohi fakamoʻoniʻanga lolotongá, pea ʻoku liʻaki ʻe he ngaahi katiloka ʻe niʻihi ʻa e tohi Fakahaá pē. Ki muʻa he ngataʻanga ʻo e senituli hono uá, naʻe tali ʻi māmani lahi ʻa e ngaahi Kōsipeli ʻe faá, Ngāue, pea mo e ngaahi tohi ʻe 12 ʻa e ʻapositolo ko Paulá. Ko ha niʻihi pē ʻo e ngaahi tohi iiki angé naʻe fai ʻa e fakaʻalongaua ki ai ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi. ʻOku hangehangē naʻe peheé koeʻuhi ko e ngaahi tohi peheé naʻe fakangatangata ʻenau ʻuluaki viló ʻi ha faʻahinga ʻuhinga pea fiemaʻu ai ha taimi lōloa ke hoko ʻo tali ia ʻokú ne kau moʻoni ki he tohi fakamoʻoniʻangá.
19. (a) Ko e hā ʻa e tohi fakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa kuo maʻu ʻi ʻĪtalí, pea ko e hā hono ʻahó? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni ʻa e tohi fakamoʻoniʻanga naʻe tali ʻi he taimi ko iá?
19 Ko e taha ʻo e ngaahi muʻaki katiloka mahuʻinga tahá ko e kongokonga naʻe maʻu ʻe L. A. Muratori ʻi he Laipeli Ambrosian, ʻi Milan, ʻĪtali, pea naʻá ne pulusi ʻi he 1740. Neongo ʻoku mole ʻa e kamataʻangá ia, ko ʻene lave kia Luke ko e Kōsipeli hono tolú iá ʻoku hā ai naʻá ne ʻuluaki lave kia Mātiu mo Maʻake. Ko e Kongokonga Faka-Mulatolí, ʻa ia ʻoku ʻi he faka-Latiná, ʻoku lau ʻaho ia ki he konga ki mui ʻo e senituli hono ua T.S. Ko ha tohi fakamoʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ia, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he liliu fakakonga ko ʻeni ʻoku hoko haké: “Ko e tohi hono tolu ʻo e Kōsipelí ʻoku fakatatau ia kia Luke. Ko Luke, ʻa e toketā ʻiloá, naʻá ne tohi ia ʻi hono hingoa pē ʻoʻoná . . . Ko e tohi hono fā ʻo e Kōsipelí ko Sione ia, ko e taha ʻo e kau ākongá. . . . Pea ko ia ai, ko e tui ʻa e kau tuí ʻoku ʻikai ha fepakipaki, neongo ʻa e ngaahi filifili kehekehe ʻoku ʻomai mei he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻi he ngaahi tohi tāutaha ʻo e ngaahi Kōsipelí, koeʻuhi ʻi he kotoa [ʻo kinautolú] ʻi he malumalu ʻo e tataki pē taha ʻa e Laumālié ʻoku felāveʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa mo hono ʻaloʻí, faingataʻaʻiá, toetuʻú, fetalanoaʻaki mo ʻene kau ākongá, mo ʻene hā tuʻo ua, ko e ʻuluakí ʻi he ongoʻi hāea tupu mei hono paetaku, ʻa ia naʻe hoko, pea ko hono uá ʻi he lāngilangi ʻo e mafai fakatuʻí, ʻa ia kuo fanongonongo atu, ʻoku te u ke hoko maí. Ko ia, he meʻa fakaofo ē ko ia, kapau ʻoku fakamoʻoniʻi mātuʻaki huʻufataha ʻe Sione ʻi heʻene ngaahi ʻipiselí ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻo pehē tonu: ‘ko e meʻa kuo mau mātā ʻaki homau matá, pea fanongoa ʻaki homau telingá, pea ko homau ongo nimá kuo ngāue ki ai, ko e ngaahi meʻa ia kuo mau tohí.’ Ko ia ʻokú ne taukaveʻi ʻoku ʻikai ko ha sio tonu pē ia ka ko ha toe tokotaha fanongo tonu mo faifakamatala ʻo e kotoa ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻa e ʻEikí, ʻi honau hokohokó. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi ngāue ʻa e kau ʻapositoló kotoa ʻoku hiki ia ʻi he tohi ʻe taha. Naʻe faʻu [pehē] kinautolu ʻe Luke maʻa tangataʻeiki Tiofilusi . . . Ko e ngaahi ʻipiseli leva ʻa Paulá, ko e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí, feituʻu naʻe haʻu mei aí pea mo e ʻuhinga naʻe ʻomai ai kinautolú, ʻoku nau fakahaaʻi mahino kiate ia ko ē ʻe mahino ki aí. ʻUluakí naʻá ne fai ha tohi lōloa ki he kau Kolinitoó ke taʻofi ʻa e ʻalu hē he tokāteline halá, pea ki he kau Kalētiá [ʻo fakafepakiʻi] ʻa e kamú, pea ki he kau Lomá ki he hokohoko ʻo e ngaahi Konga Tohitapú, ʻo toe fakahā ko Kalaisi ʻa e meʻa tefito ʻiate kinautolú—ʻa ia ko e meʻa taki taha ko iá ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau lāulea ki ai, ʻi he mahino ko e ʻapositolo faitāpuekina ko e ʻApositolo ko Paulá tonu, ʻi heʻene muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tokotaha naʻá ne fetongi ko Sioné, ʻoku tohi ki he ngaahi siasi ʻe fitu mātē pē ʻi honau hingoá ʻi he fakahokohoko ko ʻení: ki he kau Kolinitoó (ʻuluaki), ki he kau ʻEfesoó (ko hono ua), ki he kau Filipaí (ko hono tolu), ki he kau Kolosé (ko hono fā), ki he kau Kalētiá (ko hono nima), ki he kau Tesalonaiká (ko hono ono), ki he kau Lomá (ko hono fitú). Ka neongo ʻokú ne tohi tuʻo ua koeʻuhi ko e fakatonutonu ki he kau Kolinitoó mo e kau Tesalonaiká, ko e siasi pē ia ʻe taha ʻoku mafola atu ʻi he māmaní kotoa ʻa ia ʻoku fakahaaʻi ia [?ko e fakatātaá, ʻe he tohi lōfitu ko ʻení]; pea toe pehē kia Sione ʻi he Meʻa Fakahaá, neongo ko ʻene tohi ki he ngaahi siasi ʻe fitu, ka ko e lea ki he fakakātoa. Ka [naʻá ne fai ha tohi ʻe taha] ʻi he ongoʻi mo e ʻofa kia Filimone, pea taha kia Taitusi, pea ua kia Tīmote; [pea ko e ngaahi tohí ni] ʻoku fakatoputapuʻi ia ʻi he tuʻunga fakaʻapaʻapaʻi mahuʻinga ʻo e Siasí. . . . ʻIkai ngata aí, ko ha ʻipiseli ʻa Siutasi pea mo e ua ʻoku ui ʻaki ʻa e hingoa ʻo Sioné ʻoku lau mo ia . . . ʻOku tau maʻu ʻa e ongo meʻa fakahā ʻa Sione mo Pitá pē, ʻa ia [ko hono uá] ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku ʻikai te nau fie lau ia ʻi he siasí.”—The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge, 1956, Vol. VIII, peesi 56.
20. (a) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻa hono liʻaki ʻo e taha ʻo e ngaahi tohi ʻa Sioné mo e taha ʻa Pitá? (e) Ko ia, ʻoku fēfē ʻa e ofi ʻa e katiloka ko ʻení ki heʻetau katiloka lolotongá?
20 ʻOku fakatokangaʻi ko e ofi ko ia ki he ngataʻanga ʻo e Kongokonga Faka-Mulatolí, ʻoku lave ai ki he ongo ʻipiseli pē ʻe ua ʻa Sioné. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko ʻení, ko e ʻenisaikolopētia ʻoku lave ki ai ʻi ʻolungá, ʻi he peesi 55, ʻoku pehē ai ko e ongo ʻipiseli ko ʻeni ʻa Sioné “ʻoku pau ko hono uá pē mo hono tolú, ʻa ia ko e tokotaha-tohí ʻokú ne ui pē ia ai ‘ko e motuʻa.’ ʻI hono ʻosi fai ʻa e fakafeangai ki he ʻuluakí, neongo naʻe fāinoa pē, ʻi he fekauʻaki mo e Kōsipeli Hono Faá, pea mo hono fanongonongo ai ʻa ʻene tui taʻetoefehuʻia ko e tupu ʻa e meʻa ko iá meia Sioné, naʻe ongoʻi ʻe he tokotaha-faʻutohí ʻa ʻene malava heni ke ʻai pē ia ki he ongo tohi iiki angé.’ ʻI he fekauʻaki mo e hā ngali ʻikai ha lave ʻe taha ki he ʻuluaki ʻipiseli ʻa Pitá, ʻoku hoko atu ʻa e maʻuʻanga fakamatalá ni: “Ko e ʻuhinga fakamahalo lahi tahá pē ko e mole ko ia ha ngaahi foʻi lea siʻi, mahalo pē ko ha foʻi laine, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻa e 1 Pitá pea mo e Meʻa Fakahā ʻa Sioné.” Ko ia ai, mei he tuʻunga ʻo e Kongokonga Faka-Mulatolí, ʻoku fakaʻosiʻaki ʻe he ʻenisaikolopētia ko ʻení, ʻi he peesi 56: “Ko e Fuakava Foʻoú ʻoku lau naʻe faʻu moʻoni ʻaki ia ʻa e Kōsipeli ʻe faá, ko e tohi Ngāué, ngaahi ʻipiseli ʻe taha tolu ʻa Paulá, ko e Meʻa Fakahā ʻa Sioné, ko ʻene ʻipiseli nai ʻe tolú, Siutasi, pea mo e 1 Pitá nai, lolotonga iá naʻe teʻeki ai ke ʻosi ʻa e fakafepaki ki he toe tohi ʻe taha ʻa Pitá.”
21. (a) Ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala ʻa ʻOliseni ki he ngaahi tohi fakamānavaʻí? (e) Ko e hā naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau hiki tohi ki muí?
21 Ko ʻOliseni, ʻi he taʻu 230 T.S. nai, naʻá ne tali ai ki he lotolotonga ʻo e ngaahi Konga Tohitapu fakamānavaʻí ʻa e tohi Hepeluú mo Sēmisí, ʻoku fakatou pulia ia mei he Kongokonga Faka-Mulatolí. Neongo ʻokú ne fakahaaʻi naʻe veiveiua ʻa e niʻihi ki hona tuʻunga tohi fakaefakamoʻoniʻangá, ʻoku toe fakahaaʻi ʻe he meʻá ni ʻi he aʻu mai ki he taimi ko ení, ko e kau moʻoni ʻa e lahi taha ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisí naʻe tali ia, ko e tokosiʻi pē naʻe veiveiua fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e fanga kiʻi ʻipiseli naʻe ʻikai loko ʻiloá. Ki mui mai, ko ʻAfenesiesi, Selome, mo ʻAokositiane naʻa nau fakamoʻoni ki he ngaahi fakamulituku ʻo e ngaahi fakahokohoko ki muʻá ʻaki hono fakamatalaʻi ko e tohi fakamoʻoniʻangá ʻa e tohi tatau pē ʻe 27 ko ia ʻoku tau lolotonga maʻú.b
22, 23. (a) Naʻe anga-fēfē hono teuteu ʻa e ngaahi fakahokohoko ʻo e ngaahi katiloka ʻi he sātí? (e) Ko e hā e ʻuhinga ʻoku hā ai ngalingali naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fakahokohoko pehē ki muʻa ʻi he Kongokonga Faka-Mulatolí?
22 Ko e konga lahi ʻo e ngaahi katiloka ʻi he sātí ko e ngaahi fakahokohoko pau ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi tohi naʻe tali ko e tohi fakamoʻoniʻangá. Ko e ngaahi tohi ʻa ʻIleniasi, Kelemeni ʻo ʻAlekisanituliá, Tetuliane, mo ʻOlisení ʻoku kakato mei he ngaahi hiki lea naʻa nau faí, ʻa ia ʻoku hā ai ʻa e anga ʻo ʻenau fakakaukau atu ki he ngaahi tohi naʻa nau lave ki aí. Ko e toe ngaahi fakalahi ʻeni mei he ngaahi lēkooti ʻa e faihisitōlia motuʻa ko ʻIusepiasi. Kae kehe, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ko e kau hiki tohí ni ʻoku ʻikai te nau lave ki ha ngaahi tohi ʻi he tohi fakamoʻoniʻangá ʻoku ʻikai fakakikihiʻi ai ʻa e kau moʻoni ʻa e ngaahi tohí. Naʻe ʻikai pē ke nau lave kinautolu ki ai ʻi heʻenau ngaahi tohí ko haʻanau fili pē ke fai pehē pe koeʻuhi pē ko e ngaahi tuʻunga-lea naʻe fai ki ai ʻa e lāuleá. Ka ko e hā ʻoku ʻikai te tau maʻu ai ʻa e ngaahi fakahokohoko tonu mātē ki muʻa ange ʻi he Kongokonga Faka-Mulatoli?
23 Naʻe toki hoko pē ʻi he taimi ʻo e kau fakaanga hangē ko Māsoní naʻe hoko mai ʻi he kongaloto ʻo e vaeuaʻanga ʻo e senituli hono ua T.S. naʻe malanga hake ai ha fakakikihi pe ko e fē ʻa e ngaahi tohi ʻoku totonu ke tali ʻe he kau Kalisitiané. Naʻe faʻu ʻe Māsoni ʻa ʻene tohi fakamoʻoniʻanga pē ʻaʻana ke feʻungamālie mo ʻene ngaahi tokāteliné, ʻo toʻo pē ha konga pau ʻo e ngaahi tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá pea mo ha tuʻunga faʻu fakalelei ʻo e Kōsipeli ʻa Luké. Ko ʻeni, fakataha mo e ngaahi tohi lahi fakaʻapokalifa naʻe movete takai ʻi he māmaní ʻi he taimi ko iá, naʻe taki atu ki he fakamatala ʻa e kau faʻu katiloká pe ko e fē ʻa e ngaahi tohi naʻa nau tali ko e tohi fakamoʻoniʻangá.
24. (a) Ko e hā ʻa hono fakamatalaʻi ʻo e ngaahi tohi Fakaʻapokalifa “Fuakava Foʻoú”? (e) Ko e hā ʻa e lau ʻa e kau mataotaó ki he ngaahi meʻá ni?
24 Ngaahi Tohi Fakaʻapokalifá. ʻOku fakapapauʻi ʻe he fakamoʻoni ʻi lotó ʻa e vahevahe mahino naʻe fai ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tohi Kalisitiane fakamānavaʻí mo e ngaahi tohi naʻe loi pe taʻefakamānavaʻí. ʻOku māʻulalo lahi ange ʻa e ngaahi tohi Fakaʻapokalifá pea ʻoku faʻa fakamahalo mo fakatamaiki. ʻOku lahilahi ki he hala.c Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻeni ʻa e kau mataotaó ki he ngaahi tohi taʻefakamoʻoniʻanga ko ʻení:
“ʻOku ʻikai toe fehuʻia ʻa hono fakamavaheʻi kinautolu ʻe ha taha mei he Fuakava Foʻoú: kuo nau fai ia maʻanautolu.”—M. R. James, The Apocryphal New Testament, peesi xi, xii.
“Kuo pau pē ke tau fakahoa ʻetau ngaahi tohi Fuakava Foʻoú fakalūkufau ki he ngaahi tohi kehe peheé ke tau ʻilo ai ʻa e fālahi ʻa e kūlifa ko ia ʻokú ne fakamavaheʻi kinautolu mei aí. Ko e ngaahi kōsipeli taʻefakamoʻoniʻangá, ʻoku faʻa pehē fekauʻaki mo ia, ko hono moʻoní, ko e fakamoʻoni lelei taha kinautolu ki he tohi fakamoʻoniʻangá.”—G. Milligan, The New Testament Documents, peesi 228.
“ʻOku ʻikai pē malava ke pehē fekauʻaki mo ha foʻi tohi ʻe taha naʻe fakatolonga mai kiate kitautolu mei he muʻaki vahaʻa taimi ʻo e Siasi ʻi tuʻa mei he Fuakava Foʻoú ʻe lava ke tānaki totonu mai ia he ʻahó ni ki he Tohi Fakamoʻoniʻangá.”—K. Aland, The Problem of the New Testament Canon, peesi 24.
25. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e kau hiki tohi taautaha ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku poupou ki he fakamānavaʻi ʻo e ngaahi tohí ni?
25 Kau Hiki-Tohi Naʻe Fakamānavaʻi. ʻOku mahuʻinga ʻa e toe poini ko ʻení. Ko e kotoa ʻo e kau hiki tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané naʻa nau feohi vāofi ʻi ha faʻahinga founga mo e muʻaki kulupu pule ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e kau ʻapositolo naʻe fili ʻe Sīsuú tonu. Ko Mātiu, Sione, mo Pita naʻa nau ʻi he lotolotonga ʻo e muʻaki kau ʻapositolo ʻe toko 12, pea ko Paula naʻe toki fili ia ki mui ko ha ʻapositolo ka naʻe ʻikai lau ia ko e taha ʻo e toko 12.d Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Paula ʻi hono huaʻi makehe hifo ʻa e laumālié ʻi he Penitekosí, naʻe ʻi ai ʻa Mātiu, Sione, mo Pita, fakataha mo Sēmisi mo Siutasi pea mo Maʻake nai. (Ng. 1:13, 14) ʻOku lau fakahangatonu ʻe Pita ʻa e ngaahi tohi ʻa Paulá ʻo fakatahaʻi mo e “ngaahi konga kehe ʻo e Tohitapu.” (2 Pita 3:15, 16) Ko Maʻake mo Luke ʻa e ongo feohi vāofi mo e kaungā fononga ʻo Paula mo Pitá. (Ng. 12:25; 1 Pita 5:13; Kol. 4:14; 2 Tim. 4:11) Ko e kotoa ʻo e kau hiki tohí ni naʻe fakakoloaʻaki ʻa e ngaahi mafai fakaemana ʻe he laumālie māʻoniʻoní, pe ʻi hono huaʻi makehe hifo ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi he Penitekosí pea mo e taimi naʻe tafoki ai ʻa Paulá (Ng. 9:17, 18), pe ʻoku ʻikai ha toe veiveiua naʻe hangē ko ia naʻe ʻi he tuʻunga ʻo Luké, naʻe hoko ia ʻi hono hilifaki nima ʻe he kau ʻapositoló. (Ng. 8:14-17) Ko hono tohi kotoa ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané naʻe kakato ia ʻi he lolotonga ʻa e taimi naʻe ngāue ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa makehe ʻa e laumālié.
26. (a) Ko e hā ʻoku tau tali ko e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) ʻOku totonu ke fēfē ʻetau fakahāhā ʻa e houngaʻia ki he Tohitapú?
26 Ko e tui ki he ʻOtua māfimafi-aoniú, ʻa ia ko e Tokotaha-Fakamānavaʻi mo e Tokotaha-Fakatolonga ʻo ʻene Folofolá, ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau loto-falala ko ia ʻa e tokotaha kuó ne tataki ʻa hono fakatahatahaʻi fakataha ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻo ʻene Folofolá. Ko ia ʻoku tau tali ʻi he loto-pau ʻa e ngaahi tohi ʻe 27 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané fakataha mo e tohi ʻe 39 ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ko e Tohitapu pē ʻe taha, mei he Tokotaha-Faʻutohi pē ʻe taha, ko Sihova ko e ʻOtuá. Ko ʻene Folofolá ʻi hono ngaahi tohi ʻe 66 ko hotau tatakí, pea ko ʻene feongoongoi mo mafamafatatau fakakātoá ʻoku fakamoʻoni ia ki heʻene kakató. ʻOku nau fai kotoa pē ʻa e fakahīkihiki kia Sihova ko e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e tohi taʻealafakatataua ko ʻení! ʻOku lava ke ne teuʻi kakato kitautolu mo fokotuʻu hotau vaʻé ʻi he hala ki he moʻuí. Tau ngāuefakapotopotoʻaki ia ʻi he faingamālie kotoa pē.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Encyclopaedia Judaica, 1973, Vol. 4, kol. 826, 827.
b The Books and the Parchments, 1963, F. F. Bruce, peesi 112.
c Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 122-125.
d Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 129-130.
[Saati ʻi he peesi 7]
Muʻaki Katiloka Tuʻu-ki-Muʻa ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané
T - Tali ʻo ʻikai toe fehuʻia ʻoku Fakatohitapu mo
kau moʻoni ki ai
V - Veiveiua ʻi he ngaahi konga ʻe niʻihi
VT - Veiveiua ʻi he ngaahi konga ʻe niʻihi, kae tali ia
ʻe he tokotaha faʻu-katiloká ʻoku Fakatohitapu mo
kau moʻoni ki ai
? - Veiveiua ʻa e kau mataotaó fekauʻaki mo hono lau
ʻo e konga tohí pe ko e anga ʻo e vakai ki ha tohi
ʻoku lave ki ai
- ʻOku fakahaaʻi ʻe he konga ʻataá naʻe ʻikai ke ngāueʻaki
ʻa e tohí pe lave ki ai ʻa e mafai ko iá
Hingoa mo e Feituʻu
Konga Faka- ʻIleniasi, Kelemeni ʻo Tetuliane,
Mulatoli, ʻĒsia Maina ʻAlekisani- ʻAfilika N.
ʻĪtali tulia
Fakaofiofi
Taʻu T.S. 170 180 190 207
Mātiu T T T T
Maake T T T T
Luke T T T T
Sione T T T T
Ngāue T T T T
Loma T T T T
1 Kolinito T T T T
2 Kolinito T T T T
Kaletia T T T T
Efeso T T T T
Filipai T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonaika T T T T
2 Tesalonaika T T T T
1 Timote T T T T
2 Timote T T T T
Taitusi T T T T
Filimone T T
Hepelu V VT VT
Semisi ?
1 Pita T? T T T
2 Pita V? T
1 Sione T T VT T
2 Sione T T VT
3 Sione T?
Siutasi T VT T
Fakahā T T T T
Hingoa mo e Feituʻu
ʻOliseni, ʻIusepiasi, Sililo ʻo Fakahokohoko
ʻAlekisani- Pālesitaine Selusalema Cheltenham,
tulia ʻAfilika N.
Fakaofiofi
Taʻu T.S. 230 320 348 365
Mātiu T T T T
Maake T T T T
Luke T T T T
Sione T T T T
Ngāue T T T T
Loma T T T T
1 Kolinito T T T T
2 Kolinito T T T T
Kaletia T T T T
Efeso T T T T
Filipai T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonaika T T T T
2 Tesalonaika T T T T
1 Timote T T T T
2 Timote T T T T
Taitusi T T T T
Filimone T T T T
Hepelu VT VT T
Semisi VT VT T
1 Pita T T T T
2 Pita VT VT T V
1 Sione T T T T
2 Sione VT VT T V
3 Sione VT VT T V
Siutasi VT VT T
Fakahā T VT T
Hingoa mo e Feituʻu
ʻAfenesiesi, ʻEpifeniasi, Kelekōlio ʻEmifilosiasi,
ʻAlekisani- Pālesitaine Nasienisasi ʻĒsia Maina
tulia ʻĒsia Maina
Fakaofiofi
Taʻu T.S. 367 368 370 370
Mātiu T T T T
Maake T T T T
Luke T T T T
Sione T T T T
Ngāue T T T T
Loma T T T T
1 Kolinito T T T T
2 Kolinito T T T T
Kaletia T T T T
Efeso T T T T
Filipai T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonaika T T T T
2 Tesalonaika T T T T
1 Timote T T T T
2 Timote T T T T
Taitusi T T T T
Filimone T T T T
Hepelu T T T VT
Semisi T T T T
1 Pita T T T T
2 Pita T T T V
1 Sione T T T T
2 Sione T T T V
3 Sione T T T V
Siutasi T T T V
Fakahā T VT V
Hingoa mo e Feituʻu
Filesitā, Selome, ʻAokositaine, Kōsilio
ʻĪtali ʻĪtali ʻAfilika N. Hono 3 ʻo
Carthage,
ʻAfilika N.
Fakaofiofi
Taʻu T.S. 383 394 397 397
Mātiu T T T T
Maake T T T T
Luke T T T T
Sione T T T T
Ngāue T T T T
Loma T T T T
1 Kolinito T T T T
2 Kolinito T T T T
Kaletia T T T T
Efeso T T T T
Filipai T T T T
Kolose T T T T
1 Tesalonaika T T T T
2 Tesalonaika T T T T
1 Timote T T T T
2 Timote T T T T
Taitusi T T T T
Filimone T T T T
Hepelu VT VT T T
Semisi T VT T T
1 Pita T T T T
2 Pita T VT T T
1 Sione T T T T
2 Sione T VT T T
3 Sione T VT T T
Siutasi T VT T T
Fakahā VT VT T T