Tohi Tohitapu Fika 5—Teutalonome
Tokotaha-Tohí: Mōsese
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Tokalelei ʻo Mōapé
Kakato Hono Tohí: 1473 K.M.
Vahaʻa Taimi: Māhina ʻe 2 (1473 K.M.)
1. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe ʻeke nai ʻi he fekauʻaki mo e hū ʻa ʻIsileli ki he Fonua ʻo e Talaʻofá?
KO E tohi ʻa Teutalonomé ʻoku ʻi ai ha pōpoaki mālohi ai ki he kakai ʻa Sihová. ʻI he hili ʻa e hē holo ʻi he toafá he taʻu ʻe 40, naʻe tuʻu leva ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí ʻi he hūʻanga ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e hā naʻe toka mei muʻa kiate kinautolú? Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema makehe naʻe pau ke nau fehangahangai mo ia ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo Sioataní? Ko e hā ʻe lea fakaʻosiʻaki ʻe Mōsese ki he puleʻangá? Te tau toe ʻeke nai, Ko e hā ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu he ʻaho ní ke ʻilo ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻí ni?
2. Ko e hā ʻa e founga tuʻu-ki-muʻa ʻoku mahuʻinga ai ʻa e Teutalonomé?
2 ʻE maʻu ʻa e ngaahi talí ʻi he ngaahi lea naʻe fai ʻe Mōsese pea naʻá ne lēkooti ʻi he tohi hono nima ʻo e Tohitapú, ko Teutalonome. Neongo ʻokú ne toe fakahā ʻa e konga lahi mei he ngaahi tohi ki muʻá, ʻoku mahuʻinga ʻa e Teutalonomé ʻi hono founga tuʻu-ki-muʻa pē ʻoʻona. Ko e hā ʻoku pehē aí? ʻOkú ne toe tānaki atu ʻa e fakamamafa ki he pōpoaki fakaʻotua, naʻe tokonaki ʻi ha taimi ʻi he hisitōlia ʻo e kakai ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe fiemaʻu moʻoni ai kiate kinautolu ʻa e tuʻunga-taki mālohi mo e tataki pau. Naʻe teu ʻeni ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he malumalu ʻo ha taki foʻou. Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e loto-toʻa ke laka ki muʻa, pea ʻi he taimi tatau pē naʻe fiemaʻu ai kiate kinautolu ʻa e fakatokanga fakaʻotua ke fakaivia kinautolu ke nau ʻalu ʻi he ʻalunga totonu ʻoku iku ai ki he tāpuaki ʻa Sihová.
3. Ko e hā ʻoku fakamamafaʻi ʻe Mōsese ʻi he Teutalonomé kotoa, pea ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻeni kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní?
3 ʻI he fehoanaki mo e fiemaʻú, naʻe ueʻi mālohi ʻa Mōsese ʻe he laumālie ʻo Sihová ke ne fai ha tangi fakahangatonu ki ʻIsileli ke nau talangofua mo anga-tonu. ʻI he tohí kotoa, ʻokú ne fakamamafaʻi ai ko Sihova ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá, ʻokú ne fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá pea ʻokú ne fiemaʻu ʻene kakaí ke nau ‘ʻofa ange kiate ia ʻaki ʻa e kotoa ʻo honau lotó, mo e kotoa ʻo honau laumalié, mo e kotoa ʻo honau iví.’ Ko iá “ko e ʻOtua ia ʻo e ngaahi ʻotua, pea ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki, ko e ʻOtua lahi, ko e Mafi mo e Ngeia, ʻa ia ʻoku ʻikai te ne humataniu.” ʻOku ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e fakavahavahaʻá. Ke talangofua kiate ia ʻe maʻu ai ʻa e moʻui, ke talangataʻa, ko e mate. Ko e fakahinohino ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku ʻomai ʻia Teutalonomé, ko e teuteu mo e akonaki totonu pē ia naʻe fiemaʻu ki ʻIsileli ki he ngaahi ngafa mafatukituki naʻe toka mei muʻa kiate kinautolú. Ko e toe faʻahinga enginaki ia ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ʻi he ʻaho ní koeʻuhi ka tau hanganaki laka ai pē ʻi he manavahē kia Sihová, ʻo fakamāʻoniʻoniʻi hono huafá ʻi he lotolotonga ʻo ha māmani fakameleʻi.—Teu. 5:9, 10; 6:4-6; 10:12-22.
4. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa Teutalonomé, pea ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e tohí?
4 ʻOku haʻu ʻa e hingoa Teutalonomé mei he ʻuluʻi hingoa ʻi he liliu Sepituakini Kalisí, ko e Deu·te·ro·noʹmi·on, ʻa ia ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e deuʹte·ros, ʻoku ʻuhinga ko e “ko hono ua,” mo e noʹmos, ʻoku ʻuhingá ko e “lao.” Ko ia ai, ʻoku ʻuhingá ko e “Lao Hono Ua; Toe ʻAi ʻo e Laó.” ʻOku haʻu ʻeni mei hono fakalea faka-Kalisi ʻo e kupuʻi lea Hepelū ʻi he Teutalonome 17:18, ko e mish·nehʹ hat·toh·rahʹ, naʻe fakalea totonu ko e ‘tatau ʻo e laó.’ Kae kehe, neongo ʻa e ʻuhinga ʻo e hingoa Teutalonomé, ko e tohi Tohitapu ko ʻení ʻoku ʻikai ko ha lao ia hono ua pea ʻoku ʻikai ko ha toe ʻai pē ʻo e Laó. Ka, ko ha fakamatala ʻo e Laó, ʻo enginaki ki ʻIsileli ke ʻofa mo talangofua kia Sihova ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻa ia ne vave ke nau hū ki aí.—1:5.
5. Ko e hā ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko Mōsese ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Teutalonomé?
5 ʻOku hoko ʻeni ko e takainga, pe voliume hono nima ʻo e Penitātusí, ko e tokotaha-tohí kuo pau pē ko e tokotaha tatau mo ia ʻi he ngaahi tohi ʻe fā ki muʻá, ʻa ia, ko Mōsese. Ko e ʻuluaki fakamatalá ʻokú ne fakahaaʻi ʻa Teutalonome ko e “ngaahi lea ia naʻe fai ʻe Mosese ki he kau Isileli,” pea ko e ngaahi lea ki mui ai, hangē ko e “naʻe tohi ʻe Mosese ʻa e lao ko ia” mo e “naʻe tohi ʻe Mosese ʻa e taʻanga ni,” ʻoku fakamoʻoniʻi mahino ai ʻa e tokotaha-tohí. ʻOku hā meimei tuʻo 40 hono hingoá ʻi he tohí, ʻo meimei ko e mafai ia ki he ngaahi fakamatala ʻoku fai aí. Ko e ʻuluaki tokotahá, ʻoku lave ki ai ko Mōsese, ʻoku ngāueʻaki lahi taha kotoa ai. Ko e ngaahi veesi fakamuimuí naʻe tānaki mai ia ʻi he hili ʻa e mate ʻa Mōsesé, ngalingali naʻe fai ia ʻe Siosiua pe ko ʻEliesa ko e taulaʻeiki lahí.—1:1; 31:9, 22, 24-26.
6. (a) Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku lave ki ai ʻa e Teutalonomé? (e) Naʻe meimei kakato ʻa e tohí ʻanefē?
6 Naʻe hoko ʻanefē ʻa e ngaahi meʻa ʻi he Teutalonomé? ʻI he kamataʻangá, ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe he tohí tonu ʻo pehē “ʻi he fangofulu ʻo e taʻu, ʻi hono hongofulu ma taha ʻo e mahina, mo e ʻuluaki ʻaho ʻo e mahina, naʻe lea ʻa Mosese ki haʻa Isileli.” ʻI he kakato ʻa e lēkooti ʻi he Teutalonomé, naʻe fai leva ʻa e fakamatala ʻo e tohi ʻa Siosiuá ʻi he ʻaho ʻe tolu ki muʻa ia ʻi he kolosi atu ʻi Sioataní, ʻa ia naʻe hoko ia “ʻi hono ʻaho hongofulu ʻo e ʻuluaki mahina.” (Teu. 1:3; Sios. 1:11; 4:19) Naʻe toe mei heni ʻa e vahaʻa taimi ko e māhina ʻe ua mo e uike ʻe taha ki he ngaahi meʻa ʻi he Teutalonomé. Kae kehe, ko e ʻaho ʻe 30 ʻo e vahaʻa taimi uike-hiva ko ʻení naʻe fakamoleki ia ʻi hono tēngihia ʻa e mate ʻa Mōsesé. (Teu. 34:8) ʻOku ʻuhinga leva ʻení ko e meimei ngaahi meʻa kotoa ko ia naʻe hoko ʻi he Teutalonomé kuo pau naʻe hoko ia ʻi he māhina hono 11 ʻo e taʻu hono 40. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māhina ko iá, kuo pau pē ne mei ʻosi kakato ai hono tohi ia ʻo e tohí, pea hoko ai ʻa e mate ʻa Mōsese ʻi he konga ki muʻa ʻo e māhina hono 12 ʻo e taʻu hono 40, pe ko e konga ki muʻa ʻo e 1473 K.M.
7. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku moʻoni alafalalaʻanga ʻa e Teutalonomé?
7 Ko e ngaahi fakamoʻoni kuo ʻosi ʻomai fekauʻaki mo e moʻoni alafalalaʻanga ʻa e ʻuluaki ngaahi tohi ʻe fā ʻo e Penitātusí ʻoku toe ngāueʻaki pē ia ki he Teutalonomé, ko e tohi hono nimá. ʻOku toe hoko foki ia ko e taha ʻo e ngaahi tohi ʻe fā ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú ʻoku faʻa lave lahi taha ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e ngaahi tohi kehé ko Senesi, Sāme, mo Aisea. ʻOku feʻunga mo e ngaahi lave ki ai ʻe 83, pea ko e 17 ʻo e ngaahi tohi ʻi he Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku nau lave ki he Teutalonomé.a
8. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni aofangatuku naʻe fai ʻe Sīsū fekauʻaki mo e moʻoni alafalalaʻanga ʻo e Teutalonomé?
8 Ko Sīsū tonu ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamoʻoni mālohi taha ki hono poupouʻi ʻa e Teutalonomé. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe tuʻo tolu hono fakataueleʻi ia ʻe he Tēvoló, pea naʻe tuʻo tolu ʻene fai ʻa e tali ki ai, “Kuo tohi.” Kuo tohi ʻi fē? ʻI he tohi ʻa Teutalonomé. (8:3; 6:16, 13), ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa Sīsū ko ʻene fakamoʻoniʻanga fakamānavaʻí ia: “ʻOku ʻikai moʻui ʻa e tangata ʻi he ma pe, ka ʻi he ngāhi folofola kotoa pe ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtua.” “ʻE ʻikai te ke haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki ko ho ʻOtua.” “Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” (Mt. 4:1-11) Ki mui ai, ʻi he haʻu ʻa e kau Fālesí ke ʻahiʻahiʻi ia ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻi he talí “ʻa e tuʻutuʻuni ʻoku mamafa taha” mei he Teutalonome 6:5. (Mt. 22:37, 38; Mk. 12:30; Luke 10:27) ʻOku fakapapauʻi aofangatuku ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa Sīsuú ko e Teutalonomé ʻoku moʻoni alafalalaʻanga.
9. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni mei tuʻa ʻokú ne fakatonua ʻa e Teutalonomé?
9 ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi meʻa naʻe hoko mo e ngaahi fakamatala ʻi he tohí ʻoku feʻungamālie tonu pē ia mo e tuʻunga fakahisitōliá mo e ngaahi ʻātakaí. Ko e ngaahi lave ki ʻIsipite, Kēnani, ʻAmaleki, ʻĀmoni, Mōape, mo ʻĪtomí ʻoku faitotonu ia ki he ngaahi taimí, pea ko e ngaahi hingoa ʻo e feituʻú ʻoku fakahaaʻi tonu ia.b ʻOku hokohoko atu ʻa e keli fakatotoló ʻi hono ʻomai ke toe mahino ange ʻa e fakamoʻoni ki he fakamoʻoni ʻo fekauʻaki mo e anga-tonu ʻa e ngaahi tohi naʻe fai ʻe Mōsesé. ʻOku tohi ʻe Henry H. Halley: “Kuo ʻomai ʻe he keli fakatotoló ki muí ni ʻa e fakamoʻoni ʻoku fakatupunga ai ha tali pau mo lelei ki he fakakaukau tukufakaholo [ko Mōsese naʻá ne tohi ʻa e Penitātusí]. Ko e foʻi fakakaukau ko ia ʻo pehē naʻe ʻikai ʻiloa ʻa e tohí ia ʻi he taimi ʻo Mōsesé ʻoku fakamoʻoniʻi ʻoku hala ʻaupito ia. Pea ʻi he taʻu kotoa pē ʻoku keli hake ʻi ʻIsipite, Pālesitaine mo Mesopotēmia ʻa e ngaahi fakamoʻoni, fakatouʻosi ʻi he ngaahi tohi tongi mo e ngaahi lau kelekele, ko e ngaahi fakamatala ʻo e [Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Hepeluú] ko e ngaahi lēkooti fakahisitōlia moʻoni. Pea ʻoku hoko mai ʻeni ʻa e ‘poto mataotaó’ ʻo tokaʻi lahi ange ʻa e tukufakaholo mai ʻa e tuʻunga-faʻutohi ʻa Mōsesé.”c Ko ia ai, naʻa mo e fakamoʻoni mei tuʻá ʻokú ne poupouʻi ʻa Teutalonome, pea pehē ki he toenga ʻo e Penitātusí, ko ha lēkooti tonu mo moʻoni alafalalaʻanga naʻe fai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá, ko Mōsese.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
10. ʻOku anga-fēfē hono tokonaki mai ʻe Teutalonome ha fakamulituku feʻungamālie ki he Penitātusí?
10 ʻI he tuʻunga ko e tohi fakamulituku ia ʻo e Penitātusí, ʻoku haʻi fakataha kotoa ai ʻe Teutalonome ʻa ia naʻe kaunga ki muʻa ki hono fanongonongo mo hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa lahi ʻo Sihova ko e ʻOtuá. Ko ia pē ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá pea ʻoku ʻikai te ne kātakiʻi ʻa e fakavahavahaʻa ʻoku fai ange ʻe he ngaahi ʻotua tēmeniō ʻo e ngaahi founga lotu loí. ʻI he ʻahó ni, kuo pau ki he kau Kalisitiane kotoa pē ke nau tokanga fakamātoato ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ʻoku ʻi he lao ʻa e ʻOtuá pea talangofua kiate ia koeʻuhi ke nau ʻatā ai mei heʻene tauteá ʻi heʻene fakamāsila ʻa ʻene heletā fetapakí ki he fakahoko ʻa e sāuni ki hono ngaahi filí. Ko ʻene tuʻutuʻuni lahi taha mo muʻomuʻa tahá kuo pau ke hoko ia ko e tatakiʻanga ʻi heʻenau moʻuí: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ivi.”—6:5.
11. ʻOku anga-fēfē ʻa e lave ʻa e ngaahi konga Tohitapu fakamānavaʻi kehé kia Teutalonome ʻo fakalahi ai ʻa e houngaʻia ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá?
11 ʻOku lave tuʻo lahi ʻa e toenga ʻo e ngaahi Konga Tohitapú kia Teutalonome ke fakalahi ʻa e houngaʻia ki he ngaahi taumuʻa fakaʻotuá. Tānaki atu ki heʻene ngaahi lave fakahangatonu ʻi hono fai ʻa e tali ki he Tokotaha-Fakatauelé, naʻe toe fai ʻe Sīsū mo e ngaahi lave kehe. (Teu. 5:16—Mt. 15:4; Teu. 17:6—Mt. 18:16 mo e Sione 8:17) ʻOku hoko atu ʻa e ngaahi meʻá ni kia Fakahā, ʻa ia naʻe fakatokanga fakaʻosi ai ʻa Sīsū kuo fakalāngilangiʻí ʻo fekauʻaki mo e tānaki atu pe toʻo ha meʻa mei he takainga tohi ʻo e kikite ʻa Sihová. (Teu. 4:2—Fkh. 22:18) ʻOku lave fakahangatonu ʻa Pita meia Teutalonome ʻi hono fakapapauʻi ʻa ʻene taukaveʻi mālohi ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ko e Palōfita lahi ange ia ʻia Mōsese ʻa ia naʻe talaʻofa ʻa Sihova ʻe fokotuʻu hake ʻi ʻIsilelí. (Teu. 18:15-19—Ng. 3:22, 23) ʻOku lave fakahangatonu ʻa Paula mei ai ʻi he lave ki he ngaahi totongi ki he kau ngāué, fakatotolo fakaʻāuliliki ʻi he fakamatala ʻa e kau fakamoʻoní, pea mo e fakahinohino ki he fānaú.—Teu. 25:4—1 Kol. 9:8-10 mo e; 1 Tim. 5:17, 18; Teu. 13:14 mo e 19:15—; 1 Tim. 5:19 mo e 2 Kol. 13:1; Teu. 5:16—Ef. 6:2, 3.
12. ʻI he tafaʻaki fē ʻoku hoko ai ʻa Siosiua, Kitione, mo e kau palōfitá ko e kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ia kiate kitautolú?
12 ʻOku ʻikai ko e kau tohi pē ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ka naʻe toe pehē pē mo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi ki muʻa ʻi he Kalisitiané naʻa nau maʻu ʻa e fakahinohino mo e fakalototoʻa mei he Teutalonomé. ʻOku lelei ke tau muimui ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻangá. Fakakaukau atu ki he talangofua haohaoa ʻa e tokotaha-fetongi ʻo Mōsesé, ʻa Siosiua, ʻi he līʻoa ke fakaʻauha ʻa e ngaahi kolo naʻe ikunaʻí ʻi he lolotonga hono ʻohofi ʻo Kēnaní, ʻo ʻikai toʻo ha koloa vete ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻĀkaní. (Teu. 20:15-18 mo e 21:23—Sios. 8:24-27, 29) Ko hono toʻo ko ia ʻe Kitione ʻa e faʻahinga naʻe “manavahe mo tailiili” mei heʻene kau taú ko e talangofua ia ki he Laó. (Teu. 20:1-9—Fkm. 7:1-11) Ko e anga-tonu ia ki he lao ʻa Sihová naʻe lea taʻemāluʻia mo loto-toʻa ai ʻa e kau palōfita ʻi ʻIsilelí ʻi hono fakahalaiaʻi ʻa e ngaahi puleʻanga ne fakaholomuí. ʻOku ʻomai ʻe ʻĒmosi ha fakatātā lelei ʻaupito ʻo e meʻá ni. (Teu. 24:12-15—Emosi 2:6-8) Ko e moʻoni, ʻoku lauingeau ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e fehokotaki ʻa e Teutalonomé mo e toenga ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ai ko ha konga pau mo ʻaonga ia ʻo e feongoongoi fakalūkufuá.
13. (a) ʻOku anga-fēfē hono ʻoatu ʻe Teutalonome ʻa e fakahīkihiki kia Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he tēpile ʻoku ʻomai hení ʻoku tali ʻe he ngaahi puleʻanga fakamāmaní ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e lao ʻa e ʻOtuá?
13 Ko e ʻelito moʻoni ʻo e Teutalonomé ko hono ʻoatu ʻa e fakahīkihiki ki he ʻOtua Aoniú, ʻa Sihova. ʻOku fakamamafaʻi kotoa ai: ‘Lotu kia Sihova; ʻoange kiate ia ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā.’ Neongo ʻoku ʻikai ke kei moʻulaloa ʻa e kau Kalisitiané ki he Laó, kuo ʻikai ke tāmateʻi ai ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoni tefitó. (Kal. 3:19) He meʻa lahi ē ʻoku lava ke ako ʻe he kau Kalisitiane moʻoní mei he tohi mālohi ko ʻeni ʻo e lao ʻa e ʻOtuá, fakataha mo hono founga faiako fakalakalaká, lea hangatonú, mo e faingofua ʻo hono fakahāʻí! Naʻa mo e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní kuo nau fakatokangaʻi ʻa e lelei ʻaupito ʻa e lao aoniu ʻa Sihová, ʻo hiki ʻa e konga lahi ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻo e Teutalonomé ki heʻenau ngaahi tohi-lao ʻa kinautolú. Ko e tēpile ʻoku ʻomai hení ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi fakatātā mahuʻinga ʻo e ngaahi lao kuo nau toʻo mei aí pe ngāueʻaki ʻa hono tefitoʻi moʻoní.
14. Ko e hā ʻa e fehokotaki ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e “Toe ʻAi ʻo e Laó” ko ʻení mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
14 ʻIkai ko ia pē, ko e fakamatala ko ʻeni ki he Laó ʻokú ne fakahā mo fakalahi ʻa e houngaʻia ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻO anga-fēfē? ʻI he lolotonga ʻa e ʻi he māmaní ʻa e Tuʻi-Fakanofó, ʻa Sīsū Kalaisi, naʻe maheni lelei ia mo e tohí pea ngāueʻaki, ʻo hangē ko ia ʻoku hā mei heʻene ngaahi lave pōtoʻi ki aí. ʻI hono fakaaʻu atu ʻa e pule ʻa hono Puleʻangá ki he kotoa ʻo e foʻi māmaní, te ne pule ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ʻo e “lao” tatau pē ko ʻení, pea ko ia kotoa pē ʻoku haʻu ke tāpuakiʻi kinautolu ʻiate ia ʻi he tuʻunga ko e “hako” ʻo e Puleʻangá, kuo pau ke nau talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. (Sen. 22:18; Teu. 7:12-14) ʻOku ʻaonga mo lelei ke kamata talangofua kiate kinautolu he taimí ni. ʻI he mamaʻo ʻaupito mei he pehē kuo ʻosi hono taimí, ko e “lao” taʻu 3,500 ko ʻení ʻoku lea mai kiate kitautolu he ʻaho ní ʻi he ngaahi leʻo mālohi, pea ʻe hokohoko lea mai pē ʻo aʻu ki he māmani foʻou ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOfa ke hokohoko atu ai pē hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he lotolotonga ʻo ʻene kakaí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e kotoa ʻo e fakahinohino ʻaonga ʻo e Penitātusí, ʻa ia ʻoku mātuʻaki aʻu lāngilangiʻia ki hono tumutumú ʻi he Teutalonomé—ko hono moʻoní, ko ha konga naʻe fakamānavaʻi mo fakaueʻi-loto ʻo e ‘Tohitapú kotoa’!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he fakahokohoko ʻo e “Ngaahi Lea Fakahangatonu mei he Fuakava Motuʻá” ʻi he The New Testament in Original Greek, naʻe fai ʻe B. F. Westcott mo F. J. A. Hort, 1956, peesi 601-618.
b Teutalonome 3:9, NW, fakamatala ʻi lalo.
c Halley’s Bible Handbook, 1988, Henry H. Halley, peesi 56.
[Saati ʻi he peesi 32]
NGAAHI SĪPINGA FAKAELAO KI MUʻA ʻE NIʻIHI ʻI HE TEUTALONOMÉd
I. Ngaahi lao tāutaha mo e fakafāmilí Vahe mo e Veesi
A. Ngaahi vā fakatāutahá
1. Mātuʻá mo e fānaú 5:16
2. Ngaahi vā ʻo e nofo malí 22:30; 27:20, 22, 23
3. Ngaahi lao ʻo e vete malí 22:13-19, 28, 29
E. Ngaahi totonu ki he koloá 22:1-4
II. Ngaahi lao fakakonisitūtoné
A. Ngaahi tuʻunga poto taau mo e 17:14-20
ngaahi ngafa ʻo e tuʻí
E. Ngaahi tuʻutuʻuni fakakautau
2. Kau ʻōfisa māʻulalo 20:9
III. Ko e potungāue fakamāú
A. Ngaahi ngafa ʻo e kau fakamāú 16:18, 20
E. Fakamaauʻanga lahi tangí 17:8-11
IV. Ngaahi lao hiá
A. Ngaahi hia ki he fonuá
1. Totongi fakafufū, 16:19, 20
ofeʻi ʻa e fakamaau totonú
2. Fuakava loí 5:20
E. Hia maumauʻi ʻa e nofo māú
2. Nofo mali taʻefakalaó 22:30; 27:20, 22, 23
F. Ngaahi hia ki ha taha
1. Fakapō mo e ʻohofi 5:17; 27:24
2. Tohotohoʻi mo e tohoaki 22:25-29
kākaaʻi
V. Ngaahi lao ki he anga-ʻofá
A. Anga-ʻofa ki he fanga manú 25:4; 22:6, 7
E. Tokaʻi ʻa e tuʻutāmakí 24:6, 10-18
F. Lao langa fale ke malú 22:8
H. Ngaohi ʻo e faʻahinga puleʻiá, 15:12-15;
kau ai ʻa e kau sevānití 21:10-14;
mo e kau pōpulá 27:18, 19
I. Ngaahi tokonaki anga-ʻofa 14:28, 29; 15:1-11;
ki he masivá 16:11, 12; 24:19-22
[Fakamatala ʻi lalo]
d Israel’s Laws and Legal Precedents, 1907, C. F. Kent, peesi vii ki he xviii; toe sio ki he Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 214-220.