LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi01 p. 3-5
  • Tohi Tohitapu Fika 13—1 Kalonikali

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 13—1 Kalonikali
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
bsi01 p. 3-5

Tohi Tohitapu Fika 13—1 Kalonikali

Tokotaha-Tohí: ʻĒsela

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema (?)

Kakato Hono Tohí: 460 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: Hili ʻa e 1 Kalonikali 9:44: 1077–1037 K.M.

1. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku hoko ai ʻa e ʻUluaki Kalonikalí ko ha konga mātuʻaki mahuʻinga mo ʻaonga ia ʻo e lēkooti fakaʻotuá?

KO E ʻUluaki Kalonikalí nai ko ha lisi fakapipiko pē ia ʻo e ngaahi tohi hohokó? Ko e toe fakamatalaʻi pē ia ʻo e ongo tohi ʻa Sāmiuelá mo e Ngaahi Tuʻí? ʻIkai ʻaupito! Ko ha fakamaama mo ha konga mātuʻaki mahuʻinga eni ʻo e lēkooti fakaʻotuá​—mātuʻaki mahuʻinga ʻi he taimi naʻe hiki aí ʻi hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e puleʻangá mo ʻene lotú, pea mātuʻaki mahuʻinga mo ʻaonga ʻi hono fakahāhā ʻa e sīpinga ʻo e lotu fakaʻotua ki he ngaahi ʻaho ʻamuí, ʻo kau ai ʻa e ʻahó ni. ʻOku ʻi he ʻUluaki Kalonikalí ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea fakaʻofoʻofa taha ʻo e fakahīkihiki kia Sihová ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tomuʻa fakaʻali fakaofo ʻo e Puleʻanga māʻoniʻoni ʻo Sihová, pea ʻe ako ia ʻo maʻu ʻaonga mei ai ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻoku nau ʻamanaki ki he Puleʻanga ko iá. Ko e ongo tohi ʻa Kalonikalí kuo fakamahuʻingaʻi lahi ia ʻe he kau Siú mo e kau Kalisitiané fakatouʻosi ʻi he tukuʻau mai ʻa e ngaahi kuongá. Ko e tokotaha-liliu Tohitapu ko ia ko Jerome, naʻá ne maʻu ʻa e fakakaukau fakahīkihiki pehē fekauʻaki mo e ʻUluaki mo e Ua Kalonikalí ʻo ne lau ai kinaua ko e “fakanounou ia ʻo e Fuakava Motuʻá,” ʻo ne pehē ai “ʻokú na ʻi ha tuʻunga māʻolunga mo mahuʻinga, he ko ia ʻokú ne pehē ʻokú ne maheni mo e ngaahi tohi toputapú, ka ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi kinauá, ʻokú ne takihalaʻi pē ia.”a

2. Ko e hā naʻe tohi ai ʻa e Kalonikalí?

2 Ko e ongo tohi ʻa Kalonikalí ʻoku hā mahino ko e tohi, pe takainga tohi pē ia ʻe taha ʻi he kamatá, ʻa ia naʻe toki vahe ua ki mui ke fakafaingofua. Ko e hā naʻe tohi ai ʻa e Kalonikalí? Fakakaukau ki he ʻātakaí. Ko e fakaheeʻi ki Pāpiloné naʻe ngata ia ʻi he taʻu nai ʻe 77 ki muʻá. Naʻe toe nofoʻi ʻe he kau Siú honau fonuá. Kae kehe, naʻe ʻi ai ʻa e hehema mamaʻo fakatuʻutāmaki mei he lotu ʻa Sihová ʻi he temipale ko ia naʻe toe langa ʻi Selusalemá. Naʻe fakamafaiʻi ʻa ʻĒsela ʻe he tuʻi ʻo Pēsiá ke ne fokotuʻu ha kau fakamaau mo ha kau faiako ki he lao ʻa Sihová (pea pehē ki he lao ʻa e tuʻí) pea ke fakasanisani ʻa e fale ʻo Sihová. Naʻe fiemaʻu ʻa e ngaahi lisi hohoko totonú ke fakapapauʻi ko e faʻahinga pē kuo fakamafaiʻí ʻe ngāue ʻi he tuʻunga taulaʻeikí pea toe fakapapauʻi foki ʻa e ngaahi tofiʻa fakamatakalí, ʻa ia naʻe maʻu mei ai ʻe he tuʻunga taulaʻeikí honau tokoní. ʻI he vakai ki he ngaahi kikite ʻa Sihova fekauʻaki mo e Puleʻangá, naʻe toe mahuʻinga foki ke maʻu ha lēkooti māʻalaʻala mo falalaʻanga ʻo e laine hohoko ʻo Siutá mo ia ʻo Tēvitá.

3. (a) Ko e hā naʻe holi fakamātoato ki ai ʻa ʻĒsela ke ne fakahūhū ki he kau Siú? (e) Ko e hā naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e hisitōlia ʻo Siutá, pea naʻe anga-fēfē ʻene fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá?

3 Naʻe holi fakamātoato ʻaupito ʻa ʻĒsela ke fakaake ʻa e kau Siu ne toe fokí mei heʻenau taʻemahuʻingaʻiá pea ki hono fakafonu kinautolu ʻaki ʻa e mahino ko e kau maʻu tofiʻa moʻoni kinautolu ʻo e ʻofa maʻataʻatā ne fuakava ʻe Sihová. Ko ia ai, ʻi he Kalonikalí, naʻá ne fokotuʻu ʻi honau ʻaó ha fakamatala kakato ʻo e hisitōlia ʻo e puleʻangá mo e tupuʻanga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻo foki ʻo aʻu ki he ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama. Koeʻuhi ko e puleʻanga ʻo Tēvitá naʻe hoko ko e poini tefitó ia, naʻá ne fakamamafaʻi ai ʻa e hisitōlia ʻo Siutá, ʻo toʻo meimei fakaʻaufuli kakato ai ʻa e lēkooti taʻetoealamaʻu ʻo e puleʻanga matakali ʻe hongofulú. Naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi moʻungaʻi tuʻi ko ia ʻo Siuta naʻa nau kau ʻi hono langa pe toe fakafoʻou ʻa e temipalé pea taki faivelenga ʻi he lotu ki he ʻOtuá. Naʻá ne tuhuʻi mai ʻa e ngaahi angahala fakalotu naʻe taki atu ki hono liua ʻo e puleʻangá, lolotonga ia ʻene toe fakamamafaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ki he toe fakafoʻoú. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e lotu maʻá ʻaki ʻene fakahanga ʻa e tokangá ki he ngaahi fakaikiiki lahi ʻo kau ki he temipalé, ko hono kau taulaʻeikí, kau Līvaí, kau pule hivá, mo e hā fua. ʻOku pau pē naʻe mātuʻaki fakalototoʻa ki he kau ʻIsilelí ke maʻu ha lēkooti fakahisitōlia ʻa ia naʻe fakahangataha ki he ʻuhinga ʻo ʻenau toe foki mei he takihēʻí​—ʻa hono toe fakafoki ʻa e lotu ʻa Sihová ki Selusalemá.

4. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku poupouʻi ai ko ʻĒsela ʻa e tokotaha-tohi ʻo e Kalonikalí?

4 Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ko ʻĒsela naʻá ne tohi ʻa e Kalonikalí? Ko e ongo veesi fakaʻosi ʻo e Ua Kalonikalí ʻoku tatau ia mo e ongo veesi kamata ʻo e Esela 1:1, 2, pea ko e Ua Kalonikalí ʻoku ngata ia ʻi he vaeuaʻanga ʻo ha sētesi ʻoku fakaʻosi ki he Esela 1:3. Ko ia ai, ko e tokotaha-tohi ʻo e Kalonikalí kuo pau pē ko e toe tokotaha-tohi ia ʻo e Eselá. ʻOku toe moʻoni eni he ko e sīpinga, lea, fakalea, mo e sipela ʻi he Kalonikalí mo e Eselá ʻokú na tatau. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ongo tohi ko ení ʻoku ʻikai toe maʻu ia ʻi ha toe tohi Tohitapu kehe. Ko ʻĒsela, ʻa ia naʻá ne tohi ʻa e tohi Eselá, kuo pau pē ko ia naʻá ne toe tohi ʻa e Kalonikalí. ʻOku poupouʻi ʻe he talatukufakaholo faka-Siú ʻa e fakamulituku ko ení.

5. Ko e hā ʻa e tuʻunga taau fakalaumālie mo fakaemāmani ʻo ʻĒselá?

5 Naʻe ʻikai ha toe taha ʻe taau lahi ange ʻia ʻĒsela ke ne hanga ʻo fakatahatahaʻi ʻa e hisitōlia falalaʻanga mo totonu ko ení. “He kuo tuku ʻe Esela ʻa hono loto ke feingaʻi ʻa e lao ʻa Sihova, pea ke fai ki ai, pea ke ako ki Isileli hono tuʻutuʻuni mo e konisitutone.” (Esela 7:10) Naʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe ʻiloʻi ʻe he pule Pēsia ʻo e māmaní ʻa e poto ʻo e ʻOtuá ʻia ʻĒselá peá ne fakanofo ia ki he ngaahi mafai fakasivile lahi ʻi he vahefonua puleʻi mei muli ko ia ʻo Siutá. (Esela 7:​12-26) ʻI heʻene maʻu ko ia ʻa e mafai fakaʻotuá mo e mafai fakapuleʻangá, naʻe malava ai ʻa ʻĒsela ke ne fakatahatahaʻi mai ʻa ʻene fakamatalá mei he ngaahi tohi fakamoʻoni lelei taha naʻe ala maʻú.

6. Ko e hā te tau maʻu nai ai ha loto-falala ki he totonu ʻo e Kalonikalí?

6 Ko ʻĒselá ko ha tokotaha fekumi kehe ange. Naʻá ne fekumi ʻi he ngaahi lēkooti motuʻa ange ʻo e hisitōlia faka-Siú ʻa ia naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau palōfita falalaʻanga naʻe taimi taha mo e ngaahi taimi ko iá pea pehē ki he ngaahi meʻa naʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau hiki lēkooti fakapuleʻangá mo e kau tauhi ʻo e ngaahi lēkooti ʻa e kakaí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tohi naʻá ne fekumi aí ʻoku pau pē ko e ngaahi tohi fakamoʻoni ia ʻa e puleʻangá fakatouʻosi mei ʻIsileli mo Siutá, ngaahi lēkooti tohi hohoko, ngaahi tohi hisitōlia naʻe hiki ʻe he kau palōfitá, mo e ngaahi tohi fakamoʻoni naʻe tuku tauhi ʻe he ngaahi ʻulumotuʻa fakamatakalí pe fakafāmilí. ʻOku lave ʻa ʻĒsela ki he ngaahi maʻuʻanga fakamatala peheé ʻo ʻikai toe siʻi hifo he 20.b ʻI heʻene ngaahi lave mahino lelei ko ení, naʻe tuku loto-totonu atu ai ʻe ʻĒsela ki hono toʻumeʻá ha faingamālie ke nau hanga ai ʻo vakaiʻi ʻene ngaahi maʻuʻanga fakamatalá kapau naʻa nau loto ki ai, pea ʻoku taʻotaʻo lahi ʻaupito atu ai ki he fakatuipau mo e alafalalaʻanga ʻene leá. ʻOku lava ʻe kitautolu ʻi he ʻaho ní ke maʻu ha loto-falala ki he totonu ʻo e ongo tohi Kalonikalí ʻi he ʻuhinga tatau naʻe maʻu ai ʻe he kau Siu ʻi he taimi ʻo ʻĒselá ha loto-falala peheé.

7. Naʻe tohi ʻa e Kalonikalí ʻanefē, ko hai kuó ne lau ia ʻoku alafalalaʻangá, pea ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻokú ne kāpuí?

7 Koeʻuhí ko ʻĒselá “nae alu hake ia mei Babilone” ʻi he taʻu hono fitu ʻo e tuʻi Pēsia ko ʻAtasease Longimānisi, ʻa ia ko e 468 K.M., pea mo e ʻikai ke hiki ko ia ʻe ʻĒsela ha lēkooti ʻo e tūʻuta mahuʻinga atu ʻa Nehemaia ʻi he 455 K.M., ʻoku pau ai ko e Kalonikalí naʻe kakato ia ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taʻu ko ení, ngalingali pē ko e 460 K.M. nai, ʻi Selusalema. (Esela 7:​1-7, PM; Nehe. 2:​1-18) Ko e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo ʻĒselá naʻa nau tali ʻa e Kalonikalí ko ha konga moʻoni ia ʻo e ‘Folofola kotoa pē ko e fakamānava ʻa e ʻOtuá pea ʻoku ʻaonga.’ Naʻa nau ui ia ko e Div·rehʹ Hai·ya·mimʹ, ʻa ia ko hono ʻuhingá, “Ko e Ngaahi Meʻa ʻo e Ngaahi ʻAhó,” ʻa ia, ko e hisitōlia ʻo e ngaahi ʻahó pe ngaahi taimí. ʻI ha taʻu ʻe 20 ki mui ai, ko e kau liliu ʻo e Septuagint Kalisí naʻa nau toe fakakau ʻa e Kalonikalí he ngaahi tohi ʻo e Tohitapú. Naʻa nau vahevahe ʻa e tohí ki he konga ʻe ua, ʻo lau ia ko e fakalahi ʻo e Samiuelá mo e Ngaahi Tuʻí pe Tohitapu kakato ʻo e taimi ko iá, pea ui ia ko e Pa·ra·lei·po·meʹnon, ko hono ʻuhingá ko e “Ngaahi Meʻa Fakalaka (ʻIkai Fakahā; Tāmateʻi).” Neongo ko e hingoá ʻoku mātuʻaki ʻikai feʻungamālie, ko ʻenau ngāué ʻoku kei hā pē ai naʻa nau lau ʻa e Kalonikalí ko e Konga Tohitapu alafalalaʻanga mo fakamānavaʻi. ʻI hono teuteu ʻo e Vulgate Latiná, naʻe pehē ai ʻe Jerome: “ʻOku mei mahino lahi ange ke tau ui [kinaua] ko e Khro·ni·konʹ ʻo e kotoa ʻo e hisitōlia fakaʻotuá.” ʻOku hā ʻoku makatuʻunga mei heni ʻa e tukuʻau mai ʻa e hingoa “Kalonikalí.” Ko e Kalonikalí ko ha lēkooti ia ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo fakahokohoko ʻi he taimi naʻe hoko aí. Hili hono lisi ʻene ngaahi tohi hohokó, ʻoku tokanga tefito pē ʻa e ʻUluaki Kalonikalí ia ki he taimi ʻo Tuʻi Tēvitá, mei he 1077 K.M. ʻo aʻu ki heʻene pekiá.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

22. Ne anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻo e kaungā ʻIsileli ʻo ʻĒselá ʻe he ʻUluaki Kalonikalí?

22 Ko e kaungā ʻIsileli ʻo ʻĒselá naʻa nau maʻu ʻa e ʻaonga lahi mei heʻene tohí. ʻI hono maʻu ʻa e hisitōlia māʻopoʻopo ko ení mo ʻene vakai foʻou mo papaú, naʻa nau houngaʻia ai ʻi he ʻofa faimeesi ʻa Sihova kiate kinautolú koeʻuhi ko ʻene mateaki ki he fuakava ki he Puleʻangá mo Tuʻi Tēvitá pea koeʻuhi ko hono huafá tonu. ʻI heʻenau loto-toʻá, naʻa nau malava ai ke fakahoko ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová ʻaki ʻa e faivelenga foʻou. Naʻe fakaivimālohiʻi ʻe he ngaahi tohi hohokó ʻenau loto-falala ki he tuʻunga taulaʻeiki ʻa ia naʻe fakanofo ʻi he temipale naʻe toe langá.

23. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaongaʻaki ʻe Mātiu, Luke, mo Sitīveni ʻa e ʻUluaki Kalonikalí?

23 Ko e ʻUluaki Kalonikalí naʻe toe ʻaonga lahi ia ki he muʻaki fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe malava ke ngāueʻaki ʻe Mātiu mo Luke hono ngaahi tohi hohokó ke fokotuʻu mahino ko Sīsū Kalaisí ko e “Alo o Tevita” mo e Mīsaia ʻoku totonu fakalaó. (Mt. 1:​1-16, PM; Luke 3:​23-38, NW) ʻI hono aofangatuku ʻene fakamoʻoni fakaʻosí, naʻe lea ai ʻa Sitīveni fekauʻaki mo e kole ʻa Tēvita ke langa ha fale moʻo Sihová pea langa ia ʻe Solomone. Naʻá ne fakahā leva “oku ikai nofo ae Fugani Maoluga i he gaahi fale kuo gaohi aki ae nima,” ʻo fakahaaʻi ai ko e temipale ʻi he ʻaho ʻo Solomoné naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakahēvani lāngilangiʻia ange.​—Ng. 7:​45-50, PM.

24. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ʻa Tēvita ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki ai ʻi he ʻaho ní?

24 Fēfē ʻa e Kalisitiane moʻoni he ʻaho ní? ʻOku totonu ke hanga ʻe he ʻUluaki Kalonikalí ʻo langa hake mo ueʻi ʻetau tuí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻa Tēvitá. Naʻe ʻikai moʻoni te ne hangē ko Saula taʻetuí, ʻi heʻene kumi maʻu pē kia Sihová! (1 Kal. 10:​13, 14; 14:​13, 14; 17:16; 22:​17-19) ʻI hono ʻomai ʻa e ʻaʻake ʻa Sihová ki Selusalemá, ʻi heʻene ngaahi sāme fakahīkihikí, ʻi heʻene fokotuʻutuʻu ko ia ʻa e kau Līvaí ki he ngāué, pea ʻi heʻene kole ko ia ke langa ha fale lāngilangiʻia moʻo Sihová, naʻe fakahāhaaʻi ai ʻe Tēvita ko Sihova mo ʻEne lotú naʻe muʻomuʻa ia ʻi heʻene fakakaukaú. (16:​23-29) Naʻe ʻikai ko ha tokotaha-lāunga ia. Naʻe ʻikai te ne kumi ki ha ngaahi monū maʻana ka naʻá ne kumi pē ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Ko ia ai, ʻi he taimi naʻe vaheʻi ai ʻe Sihova ʻa e langa ʻo e falé ki hono fohá, naʻá ne fakahinohino ʻaufuatō ai hono fohá mo tuku hono taimí, hono iví, mo ʻene tuʻumālié ki he teuteu ki he langa ko ia ʻe toki hoko atu hili ʻene pekiá. (29:​3, 9) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ʻo e anga-līʻoá!​—Hep. 11:32.

25. Ko e hā ʻa e houngaʻia ki he huafa ʻo Sihová mo hono Puleʻangá ʻoku totonu ke ueʻi kitautolu ki ai ʻe he ʻUluaki Kalonikalí?

25 Pehē foki ki hono ngaahi vahe tuʻu-ki-muʻa fakaʻosí. Ko e lea fisifisimuʻa naʻe fakahīkihikiʻi ʻaki ʻe Tēvita ʻa Sihova mo fakalāngilangiʻi hono “huafa fakaʻofoʻofá,” ʻoku totonu ke ne langaʻi ʻiate kitautolu ha houngaʻia fiefia ʻi hotau monū ko ia ʻi onopooni ko hono ʻai ke ʻiloa ʻa e ngaahi lāngilangi ʻo Sihová pea mo hono Puleʻanga ʻia Kalaisí. (1 Kal. 29:​10-13) ʻOfa ke hangē ai pē ʻetau tuí mo ʻetau fiefiá ko Tēvitá ʻi heʻetau fakahāhā ʻa e fakafetaʻi ki he Puleʻanga taʻengata ʻo Sihová ʻaki ʻetau lilingi atu kitautolu ki Heʻene ngāué. (17:​16-27) Ko e moʻoni, ko e ʻUluaki Kalonikalí ʻokú ne ʻai ʻa e kaveinga faka-Tohitapu ko ia ʻo e Puleʻanga ʻo Sihova fakafou ʻi hono Hakó ke fetapaki fakaʻofoʻofa lahi ange ia ʻi ha toe taimi, ʻo tuku ai ke tau nofo ʻamanaki atu ki ha toe ngaahi fakaeʻa fakafiefia lahi ange ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Commentary ʻa Clark, Vol. II, peesi 574.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 444-445.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share