LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi01 p. 5-6
  • Tohi Tohitapu Fika 14—2 Kalonikali

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohitapu Fika 14—2 Kalonikali
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 8
bsi01 p. 5-6

Tohi Tohitapu Fika 14—2 Kalonikali

Tokotaha-Tohí: ʻĒsela

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema (?)

Kakato Hono Tohí: 460 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 1037​—537 K.M.

1. Naʻe fakakakato ʻe ʻĒsela ʻanefē ʻa e tohi Kalonikalí, pea ko e hā ʻa e taumuʻa naʻá ne vakai atu ki aí?

KOEʻUHÍ ko e ʻUluaki mo e Ua Kalonikalí ʻoku hā mahino ko e tohi pē ia ʻe taha ʻi he kamataʻangá, ko e ngaahi fakamatala ʻoku ʻomai ʻi he vahe ki muʻá fekauʻaki mo e ʻātakaí, tokotaha-tohí, taimi hono tohí, kau ʻi he ngaahi tohi ʻo e Tohitapú, pea mo ʻene alafalalaʻangá, ʻe ngāueʻaki pē ia ki he ongo tohí fakatouʻosi. Fakatatau ki he fakamoʻoni ʻoku ʻomaí, naʻe fakakakato ʻe ʻĒsela ʻa e Ua Kalonikalí ʻi he 460 K.M. nai, ngalingali ʻi Selusalema. Ko e taumuʻa ia ʻa ʻĒselá ke fakatolonga ʻa e ngaahi fakamatala fakahisitōlia ko ia naʻe ala lava ke molé. Ko e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, fakataha mo ʻene malava ʻi hono tuʻunga ko ha tokotaha faihisitōliá ke ne maʻu mo fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fakaikiikí, naʻe fakamafeia ai ʻa ʻĒsela ke ne faʻu ha lēkooti totonu mo tuʻuloa. Naʻá ne tuku tauhi maʻá e kahaʻú ʻa e meʻa ko ia naʻá ne pehē ko e foʻi moʻoni fakahisitōliá. Ko e ngāue ʻa ʻĒselá naʻe mātuʻaki taimi totonu ʻaupito, he ko e taimi eni naʻe toe fiemaʻu ai ke tānaki fakataha ʻa e kakano kotoa ʻo e ngaahi tohi toputapu faka-Hepelū ko ia ne ʻosi lēkooti he faai mai ʻa e ngaahi senitulí.

2. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha ʻuhinga ke veiveiua ai ʻi he totonu ʻa e tohi Kalonikalí?

2 Ko e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo ʻĒselá naʻa nau maʻu ʻaonga lahi mei he kalonikali fakamānavaʻi ʻa ʻĒselá. Naʻe tohi ia ko honau fakahinohino pea mo fakalototoʻaʻi ʻa e kātakí. Fakafou ʻi he fakafiemālie ʻa e ngaahi Konga Tohitapú, naʻa nau malava ai ke maʻu ʻa e ʻamanaki. Naʻa nau tali ʻa e tohi ʻa Kalonikalí ko e konga ia ʻo e ngaahi tohi ʻoku kau ki he Tohitapú. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe falalaʻanga ia. Naʻe malava ke nau vakaiʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi tohi fakamānavaʻi kehé pea ʻaki ʻa e ngaahi hisitōlia fakaemāmani lahi naʻe lave ki ai ʻa ʻĒselá. Neongo naʻa nau fakaʻatā ʻa e ngaahi hisitōlia taʻefakamānavaʻi fakaemāmaní ke ʻauha, naʻa nau fakatolonga lelei ʻe kinautolu ʻa e Kalonikalí. Ko e kau liliu ʻo e Septuagint naʻa nau fakakau ʻa e Kalonikalí ko e konga ia ʻo e Tohitapu Hepeluú.

3. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he ngaahi konga Tohitapu kehé ʻoku alafalalaʻanga ʻa e tohi Kalonikalí?

3 Ko Sīsū Kalaisi mo e kau tangata tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohitapu Faka-Kalisí naʻa nau tali ia ʻoku alafalalaʻanga mo fakamānavaʻi. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e ngaahi meʻa ko ia naʻe hoko ʻoku lēkooti ʻi he 2 Kalonikali 24:21 ʻi he taimi naʻá ne tukuakiʻi ai ʻa Selusalema ko e tokotaha tāmate mo tolomakaʻi ia ʻo e kau palōfita mo e kau sevāniti ʻa Sihová. (Mt. 23:35; 5:12; 2 Kal. 36:16) ʻI he taimi naʻe lave ai ʻa Sēmisi kia ʻĒpalahame ko e “kaumeʻa ʻo e ʻOtuá,” mahalo ko ʻene lave ia ki he kupuʻi lea ʻa ʻĒsela ʻoku ʻi he 2 Kalonikali 20:7. (Sem. 2:​23, NW) ʻOku toe ʻi he tohí ʻa e ngaahi kikite naʻe fakahoko taʻetoefehālaaki.​—2 Kal. 20:​17, 24; 21:​14-19; 34:​23-28; 36:​17-20.

4. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻi he keli fakatotoló ʻoku fakamoʻoni ai ki he alafalalaʻanga ʻo e Ua Kalonikalí?

4 ʻOku toe fakamoʻoni ʻa e keli fakatotoló ki he alafalalaʻanga ʻo e Ua Kalonikalí. ʻI he keli ko ia ʻi he tuʻuʻanga ʻo Pāpilone motuʻá kuo taʻaki hake ai ʻa e ngaahi lauʻimaka ʻumea ʻoku felāveʻi mo e vahaʻa taimi ʻo e pule ʻa Nepukanesá, ʻa ia ko e taha ʻoku ʻasi ai ko “Iokini, tuʻi ʻo e fonua ko ʻIahuti,” ʻa ia ko “Sihoiakini, ko e Tuʻi Siutá.”a ʻOku feʻungamālie eni mo e fakamatala ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo hono taki pōpula ʻo Sihoiakini ki Pāpilone lolotonga ʻa e taʻu hono fitu ʻo e pule fakatuʻi ʻa Nepukanesá.

5. Ko e hā ʻa e vahaʻa taimi ʻoku kāpui ʻi he Ua Kalonikalí, pea ko e hā ʻoku fakahanga ai ʻa e tokangá ki he hisitōlia ʻo Siutá kae ʻikai ko e puleʻanga matakali ʻe hongofulú?

5 Ko e lēkooti ʻo e Ua Kalonikalí ʻokú ne fakatotoloʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi Siutá mei he pule ʻa Solomoné, kamata ʻi he 1037 K.M., ki he tuʻutuʻuni ko ia ʻa Kōlesi ʻi he 537 K.M. ke toe langa ʻa e fale ʻo Sihova ʻi Selusalemá. ʻI he hisitōlia taʻu ʻe 500 ko ení, ʻoku toki lave pē ki he puleʻanga matakali ʻe hongofulú ʻi he taimi ʻoku felāveʻi ai mo e ngaahi meʻa ʻa Siutá, pea ko e fakaʻauha ʻo e puleʻanga fakahahake ko iá ʻi he 740 K.M. ʻoku ʻikai pē fai ha lave ia ki ai. Ko e hā ʻoku pehē ai ení? Koeʻuhí ko taulaʻeiki ʻĒsela naʻe tokanga muʻomuʻa pē ia ki he lotu ʻa Sihová ʻi hono feituʻu totonú, ki Hono fale ʻi Selusalemá, pea mo e puleʻanga ʻi he laine ʻo Tēvitá, ʻa ia naʻe fai ʻe Sihova ʻEne fuakava mo iá. Ko ia ai, ko e puleʻanga fakatongá pē naʻe fakahangataha ki ai ʻe ʻĒsela ʻene tokangá ʻi hono poupouʻi ʻa e lotu moʻoní mo e ʻamanaki ko ia ki he tokotaha-pule ʻe hoko mai ʻi Siutá.​—Sen. 49:10.

6. Ko e hā ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻoku fakatupu langa hake ai mo fakaueʻiloto ʻa e Ua Kalonikalí?

6 Naʻe maʻu ʻe ʻĒsela ha vakai fakatupu langa hake. ʻI he ngaahi vahe ko ia ʻe 36 ʻo e Ua Kalonikalí, ko e ʻuluaki vahe ʻe 9 ʻoku līʻoa ia ki he pule ʻa Solomoné, pea ko e 6 ai ko e lave ʻataʻatā pē ia ki hono teuteu mo e fakatapui ʻo e fale ʻo Sihová. ʻOku liʻaki ʻe he lēkōtí ia ha lave ki he tuʻunga mele ʻo Solomoné. ʻI he toenga leva ʻo e vahe ʻe 27, ko e 14 ʻoku lave ia ki he ngaahi tuʻi ʻe toko nima naʻa nau muimui tefito ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvita ʻi he anga-līʻoa maʻataʻatā ki he lotu ʻa Sihová: ʻAsa, Sihosafate, Siotame, Hesekaia, mo Siosaia. Naʻa mo e vahe kehe ʻe 13, ʻoku tokanga ʻa ʻĒsela ke fakamamafaʻi pē ʻa e ngaahi tafaʻaki lelei ʻa e ngaahi tuʻi koví. ʻOkú ne fakamamafaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko felāveʻi mo e toe fakafoki mo hono fakatolonga ʻo e lotu moʻoní. He meʻa fakaueʻiloto ē!

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

34. Ko e hā ʻoku fakamamafaʻi ʻi hono filifili ʻe ʻĒsela ʻa e fakamatalá pea naʻe anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻo e meʻá ni ki he puleʻangá?

34 Ko e Ua Kalonikalí ʻoku ne tānaki atu ha fakamoʻoni mālohi ki he ngaahi fakamoʻoni kehe ko ia fekauʻaki mo e vahaʻa taimi ko eni ne lahi e hoko ai ʻa e ngaahi meʻá, 1037-537 K.M. ʻIkai ko ia pē, ʻokú ne ʻomai ha ngaahi fakamatala fakalahi mahuʻinga ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻi he ngaahi tohi hisitōlia kehe fekauʻaki mo iá, hangē ko ia ʻi he 2 Kalonikali vahe 19, 20, mo e 2Ka 29 ʻo aʻu ki he 2Ka 31. Ko hono filifili ko ia ʻe ʻĒsela ʻa e ngaahi fakamatalá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi ʻelemēniti tefito mo tuʻuloa ʻi he hisitōlia ʻo e puleʻangá, hangē ko e tuʻunga taulaʻeikí mo ʻene ngāué, ko e temipalé, pea mo e kovinānite ʻo e Puleʻangá. Naʻe ʻaonga eni ʻi hono pukepuke fakataha ʻa e puleʻangá ʻi he ʻamanaki ki he Mīsaiá mo hono Puleʻangá.

35. Ko e hā ʻa e ngaahi poini mahuʻinga ʻoku fakamoʻoniʻi ʻi he ngaahi veesi fakaʻosi ʻo e Ua Kalonikalí?

35 Ko e ngaahi veesi fakaʻosi ʻo e Ua Kalonikalí (36:​17-23) ʻoku ʻomai ai ʻa e fakamoʻoni aofangatuku ʻo hono fakahoko ʻo e Selemaia 25:​12, pea tānaki atu ki aí, ʻoku fakahaaʻi ai kuo pau ke lau ʻa e taʻu kakato ʻe 70 mei hono fakalala fakaʻaufuli ʻo e fonuá ki hono toe fakafoki ʻo e lotu ʻa Sihová ʻi Selusalema ʻi he 537 K.M. Ko ia ai, ko e fakalala ko ení ʻoku kamata ia ʻi he 607 K.M.b​—Sel. 29:10; 2 Tuʻi 25:​1-26; Esela 3:​1-6.

36. (a) Ko e hā ʻa e enginaki mālohi ʻoku ʻi he Ua Kalonikalí? (e) ʻOku anga-fēfē ʻene fakaivimālohiʻi ʻa e ʻamanaki ʻo fekauʻaki mo e Puleʻangá?

36 Ko e Ua Kalonikalí ʻoku ʻi ai ʻa e enginaki mālohi ki he faʻahinga ʻoku nau ʻaʻeva ʻi he tui faka-Kalisitiané. Naʻe tokolahi ʻaupito ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Siuta naʻa nau kamata lelei ka naʻa nau toe afe ki he ngaahi founga fulikivanú. He mālohi moʻoni ko hono fakatātaaʻi ʻe he lēkooti fakahisitōlia ko ení ko e lavameʻá ʻoku makatuʻunga ia ʻi he faitōnunga ki he ʻOtuá! Ko ia ai, ʻoku totonu ko e fakatokanga ia kiate kitautolu ke ʻoua ʻe hoko “ko e haʻa holomui ʻoku to ki mala, ka ko e haʻa tui ai pe ke maʻu mai hota laumalie.” (Hep. 10:39) Naʻa mo e tuʻi loto-tōnunga ko Hesekaiá naʻá ne hoko ʻo hīkisia ʻi heʻene toe ake mei heʻene puké, pea koeʻuhi pē ko ʻene fakatōkilaloʻi vave iá naʻá ne toe malava ai ke kalofi ʻa e houhau ʻa Sihová. Ko e Ua Kalonikalí ʻokú ne hanga ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaofo ʻo Sihová mo fakavīkivikiʻi hono huafá mo hono tuʻunga-haú. Ko e kotoa ʻo e hisitōliá ʻoku fakahoko ia mei he tuʻunga ʻo e anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihová. ʻI heʻene fakatoka ʻa e toe fakamamafa ki he laine fakatuʻi ʻo Siutá, ʻokú ne fakaivimālohiʻi ai ʻetau ʻamanaki ko ia ke sio ki hono hakeakiʻi ʻa e lotu maʻá ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga taʻengata ʻo Sīsū Kalaisí, ko e “Alo [mateaki] o Tevita.”​—Mt. 1:​1, PM; Ng. 15:​16, 17.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 147.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 463; Vol. 2, peesi 326.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share