Tokoni Moʻoni ki he Fāmilí
“ʻOku totonu ke pehē ʻoku ʻi ai ha faingataʻa ʻi he fāmilí ʻi ʻAmelika. ʻOku faingataʻa ke toe maʻu ha fakamulituku kehe mei he lahi ʻo e vete malí, lahi ʻo e fāʻele teʻeki malí, [mo e] ngaahi keisi ʻi hono ngaohikoviʻi ʻo e fānau īkí mo e ngaahi hoa malí.”
KO E lea ko eni naʻe fai ʻe he tokotaha-fakamatala televīsone ʻi he ʻIunaite Seteté ko Tom Brokaw ʻe lava ke ngāueʻaki ia ki he lahi taha ʻo e ngaahi fonuá. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ngaahi faingataʻa ko ení?
ʻI he ngaahi founga lahi ko e fāmilí ko e maka langa tefito ia ʻo e sōsaietí. Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e fāmilí, ʻoku toe faingataʻaʻia foki mo e sōsaietí. ʻIkai ngata aí, ko e fāmilí ʻa e matavai ʻo e poupou fakaeongo mo fakaepaʻanga ki he fānaú. Ko e feituʻu ia ʻoku nau ako ai ʻa e ngaahi lēsoni muʻomuʻa mo mahuʻinga taha ʻo e moʻuí. Kapau ʻoku faingataʻaʻia ʻa e fāmilí, ko e hā ʻoku ako ʻe he fānaú? Ko fē honau maluʻangá? Ko e faʻahinga kakai lalahi fēfē te nau tupu hake ki aí?
ʻOku ʻi ai ha tokoni ki he fāmilí ʻi he taimi faingataʻa ko ení? ʻIo. Ko e fāmilí ko ha faʻunga ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá tonu. (Senesi 1:27, 28) Pea kuó ne ʻomai ʻa e tataki fakafāmili ʻoku mātuʻaki fiemaʻú ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú. (Kolose 3:18-21) Ko e moʻoni, heʻikai te tau lava ʻo liliuʻi fakalūkufua ʻa e sōsaietí, ka ʻe lava ke tau ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú ki hotau fāmilí tonu. ʻOku mau saiʻia ke tala atu kiate kimoutolu fekauʻaki mo e kakai ʻe niʻihi naʻa nau fai eni pea mo e ngaahi ola lelei naʻa nau maʻú.
Taʻofi ʻa e Vete Malí
ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi ko e peseti ʻe 50 nai ʻo e ngaahi nofo malí kotoa kuo ngata ia ʻi he veté. Ko e taʻemalava lahi ia ʻi he ngaahi vā fakaetangatá! Ko e moʻoni, ko e tokolahi ʻi he ʻuhinga ko ení kuo nau iku ʻo hoko ko e ngaahi mātuʻa tauhi fānau tāutaha ʻoku nau fai ha ngāue lavameʻa ʻi hono tauhi hake ʻo ʻenau fānaú. Ka ko e tokolahi tahá kuo pau moʻoni ʻenau loto-tatau ʻoku lelei ange ʻa e taimi ʻoku lava ai ʻe ha ongo hoa mali ʻo solova ʻena ngaahi palopalemá pea nofo fakatahá.
Ko e nofo mali ʻa ha ongo meʻa ʻi he ʻOtu Motu Solomoné naʻe tūʻulu atu ia ki ha fakatuʻutāmaki. Ko e husepānití, ko e foha ʻo ha ʻeiki, naʻe anga-fakamālohi pea lahi hono ʻulungaanga koví. Naʻe faingataʻa moʻoni ʻa e moʻuí ki hono uaifí ʻo ne aʻu ai ʻo feinga ke taonakita. Naʻe loto leva ʻa e husepānití ke ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ʻilo ai ko ha taha pē ʻoku loto ke fakahōifua ki he ʻOtuá kuo pau ke ʻoua ʻe ngata pē ʻi heʻene ʻilo ʻa e meʻa ʻoku halá kae pehē foki ke “fehiʻa ki he kovi.” (Sāme 97:10) ʻOku kau ki ai ʻa e fehiʻa ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e loí, kaihaʻá, fakamālohí, mo e konaá. Naʻá ne tukulotoa eni pea vave ʻene ikuʻi ʻa ʻene ngaahi ʻulungaanga koví mo ʻene ʻita tōlilí. Naʻe ofo ʻa hono uaifí ʻi he liliú, pea naʻe fakaleleiʻi lahi ai ʻena nofo malí, koeʻuhi ko e tākiekina ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá.
ʻI Saute ʻAfilika ko ha fefine ai ʻa ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne fanongo ko hono pule ngāué mo hono husepānití naʻá na fakakaukau ke na vete. Naʻe lea ʻa e Fakamoʻoní ki hono pulé fekauʻaki mo e vakai mai ʻa e ʻOtuá ki he nofo malí peá ne fakahaaʻi ange kiate ia ha tohi naʻe fakakaveinga ko e The Secret of Family Happiness. Ko e tohi ko eni naʻe pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakaeʻa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻi he Tohitapú ʻoku kaunga ki he nofo malí, ʻo fakamamafaʻi tefito ʻa e anga hono tokoniʻi ʻe he Tohitapú ʻa e ngaahi hoa malí ke solova ʻenau ngaahi palopalemá. Naʻe lau fakatouʻosi ʻe he pule ngāué mo hono husepānití ʻa e tohí peá na feinga loto-moʻoni ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú naʻe ʻomai aí. Ko hono olá, naʻá na fili leva ke ʻoua te na vete—ko ha nofo mali ia ʻe taha kuo fakahaofi ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú.
Ngaahi Lotu Kehekehe
Fēfē ʻa e ngaahi nofo mali ʻa ia ʻoku lotu kehekehe ai ʻa e ngaahi hoa malí? ʻOku akonaki moʻoni ʻa e Tohitapú ki he kau Kalisitiané ke mali “i he Eiki be.” (1 Kolinito 7:39, PM) Neongo ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tafoki ʻa e hoa mali ia ʻe taha ʻo lotu kehe. ʻOku fiemaʻu ke ngata heni ʻa e nofo malí? ʻIkai ʻaupito.
ʻI Potisuana ko ha fefine ʻa ia naʻe toki hoko ki mui ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻeke kiate ia pe naʻe fēfē hono fakatafokiʻi ia ʻe heʻene tui foʻoú. Naʻá ne kole ki hono husepānití ke ne fai e talí, pea ko e meʻa eni naʻá ne leaʻakí: “Talu e hoko hoku uaifí ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, mo ʻeku sio ʻi he ngaahi liliu lelei ʻiate ia. ʻOkú ne maʻu he taimí ni ha mālohi pulipulia mo fakapotopoto naʻe ʻikai te ne maʻu ki muʻa. Naʻá ne maʻu ʻa e mālohi mo e tuipau ke tuku ʻene ifí, ko ha vaivaiʻanga ia ʻoku teʻeki ai pē ke u lava ʻo ikuʻi. Kuo hoko hoku uaifí ʻo anga-ʻofa mo ʻofa lahi ange ki heʻeku fānaú mo au, pea pehē foki ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne toe kātaki ange, tautefito ki he fānaú. ʻOku ou sio ki heʻene fakamoleki ʻa e taimi ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ʻi he feinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke toe lelei ange ʻenau moʻuí. Kuó u toe sio foki ki he ngaahi liliu lelei ʻiate au tonu. ʻOku ou tui ko e tupu kotoa pē eni mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá.” He ola lelei moʻoni ia kuo fai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e Tohitapú ki he nofo mali ko ení! Kuo fai ʻe he faʻahinga tokolahi ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa e ngaahi fakamatala meimei tatau fekauʻaki mo honau ngaahi hoa mali Fakamoʻoní.
Taimi ʻOku Liʻaki Ai ʻe he Tamaí Hono Ngaahi Fatongiá
Ko e vahaʻangatae he vahaʻa ʻo ha tamai mo ʻene fānaú ko ha kī ia ki hono langa ʻo e ngaahi fāmili mālohí. Naʻe akonaki ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko kimoutolu ʻa e ngaahi tamai, ʻoua te mou fakaʻitaʻi hoʻomou fanau; kae akonekina ʻaki ʻa e tautea mo e valoki ʻa e ʻEiki.” (Efeso 6:4) ʻOku mahino leva ʻa hono tukuakiʻi ʻe ha kupu ʻi he The Wilson Quarterly ʻa e ngaahi palopalema fakasōsiale lahi ki he ngaahi tamai ko ia ʻoku ʻikai te nau fakahoko honau ngafá. Naʻe pehē ʻe he kupú: “ʻI he vahaʻa ʻo e 1960 mo e 1990, ko e peseti ʻo e fānau ʻoku nau nofo mavahe mei heʻenau ngaahi tamai totonú ʻoku laka hake ia ʻi he liunga uá . . . Ko e hōloa ʻo e tuʻunga fakaetamaí ko ha mālohi tefito ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema fakatupu hohaʻa lahi taha ʻoku mofele holo ʻi he sōsaieti ʻAmeliká.”
ʻOku ʻuhinga ení ko e fānau ko ia ʻoku ʻikai ke tataki kinautolu ʻe heʻenau ngaahi tamaí kuo fakapapauʻi te nau taʻelavameʻa? ʻIkai. Naʻe pehē ʻe he tokotaha-tohi-sāme ʻo e kuonga muʻá: “Neongo ʻe liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” (Sāme 27:10) Naʻe hoko moʻoni eni ʻi ha kiʻi tamasiʻi taʻu hiva ʻi Taileni. Naʻe mole meiate ia ʻene faʻeé ʻi heʻene kei pēpeé, pea ko ʻene tamaí, ʻi he ʻikai te ne fiemaʻu iá, naʻá ne tuku ia ʻi heʻene kui fefiné. ʻI heʻene ongoʻi naʻe ʻikai fiemaʻu mo ʻikai ʻofaʻi iá, naʻe angatuʻu ʻa e tamasiʻí peá ne maʻu ai ha ongoongo ko ha taha houtamaki. Naʻe aʻu ʻo ne fakamanaʻi ʻene kui fefiné. ʻI hono fakatokangaʻi ia ʻe ha ongo ʻevangeliō taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne faʻa tuʻu ʻi tuʻa ʻi he Fale Fakatahaʻanga honau feituʻú, naʻá na fakaafeʻi ia ʻi he ʻaho ʻe taha ki hona ʻapí.
Naʻá na talanoa kiate ia fekauʻaki mo e ʻOtuá—ko Iá, ʻi heʻene hangē ha tamaí, ʻokú ne ʻofa ʻi heʻene fānaú. Naʻá na toe talanoa foki fekauʻaki mo e Palataisi fakaemāmani ko ia kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga anga-tonu ʻo e tangatá. (Fakahā 21:3, 4) Ko e kotoa ʻo e meʻá ni naʻe fakamānako ia ki he tamasiʻí, pea naʻá ne foki mai ʻi he ʻaho kotoa pē ke ako lahi ange. Naʻe tala ange kiate ia ʻe he ongo Fakamoʻoní kuo pau ke tuku ʻene houtamakí kapau ʻokú ne fiemaʻu moʻoni ke hoko ʻa e ʻOtuá ko ʻene Tamai. Naʻe fehoanaki eni mo e ngaahi lea ʻa Paula ki he kau Lomá: “Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava.” (Loma 12:18) Naʻe toe fiemaʻu foki ke ne fakafeangai anga-ʻofa ki heʻene kui fefiné. (1 Timote 5:1, 2) Naʻe vave ʻa ʻene ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú—ʻo ʻikai ha veiveiua naʻe fakaleleiʻi lahi ai ʻene moʻui fakafāmili mo ʻene kuí. (Kaletia 5:22, 23) Naʻe mātuʻaki maongo ki he ngaahi kaungāʻapí ʻa e ngaahi liliu naʻa nau sio ai ʻiate iá ʻo nau loto ai ke ako ʻenau fānaú tonu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!
Ko ha Laumālie Fakamelino
Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kolosé: “Mou kofutuʻaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa. Pea tuku ʻa e fakamelino ʻa Kalaisi ke fakamāu ʻi homou loto.” (Kolose 3:14, 15) Ko ha laumālie melino mo ha ʻofa ongoʻi mei he lotó ʻe ʻikai te na taʻemalava ke haʻi fakataha ha fāmili. Pea ʻe lava ke na monomono ʻa e ngaahi māvahevahe fuoloa fakafāmilí. Ko Rukia, ʻa ia ʻoku nofo ʻAlipēnia, naʻe ʻikai te ne toe feleaʻaki mo hono tuongaʻané ʻo laka hake he taʻu ʻe 17 koeʻuhi ko ha loto-kehekehe fakafāmili. ʻI heʻene ako ʻa e Tohitapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne ʻilo ai ko e sevāniti kotoa pē ʻa e ʻOtuá ʻoku fakaʻaiʻai ia ke ne fakatupulekina ʻa e melino mo e niʻihi kehé. “Ke ne kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.”—1 Pita 3:11.
Naʻe ʻiloʻi ʻe Rukia kuo pau ke ne kumi ki he melino mo hono tuongaʻané. Naʻá ne lotu ʻi he poó kotoa, pea ʻi he pongipongi hono hokó, ʻi he tā tuʻu hono mafú, naʻá ne luelue ai ki he ʻapi ʻo hono tuongaʻané. Naʻe fakaava mai ʻe he fakafotu ʻo Rukia ʻa e matapaá peá ne ʻeke mai ʻi he ʻohovale: “Ko e hā ʻokú ke ʻasi mai ai ki hení?” Naʻe kole anga-mokomoko atu ʻe Rukia ke sio ki hono tuongaʻané, ʻo fakamatala ʻokú ne fie fakamelino mo ia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he naʻá ne ʻilo he taimi ko ení ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe tali lelei ia ʻe hono tuongaʻané, pea ko ʻena toe fakatahá naʻe fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e fāʻofua mo e loʻimata ʻo e fiefia—ko ha fāmili kuo toe fakafāʻūtahaʻi koeʻuhi ko e muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú.
Ngaahi Feohi Kovi
“ʻI he ʻahó ni, ko e kiʻi tama anga-mahení ʻoku sio televīsone ia ʻi he houa ʻe fitu he ʻaho. ʻI he aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ako lautohi siʻí kuo sio ia ʻi he ngaahi tāmate laka hake he valu afé mo e ngaahi tōʻonga fakamālohi ʻe taha kilu.” Ko e lau ia ʻa e tohi ko e The 7 Habits of Highly Effective Families. Ko e hā ʻa e ola ʻo e sio ki he meʻa peheé ki ha kiʻi tama? Ko e “kau mataotaó” ʻoku ʻikai te nau loto-tatau ʻiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo ia, ka ʻoku fakatokanga mālohi ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo e ngaahi feohi koví. Ko e fakatātaá, ʻokú ne pehē: “Ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) ʻOku toe pehē ai: “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga leleí.” (1 Kolinito 15:33, NW) ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e moʻui fakafāmilí kapau te tau sio fakapotopoto ki he tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku moʻoni ia tatau ai pē pe ko e ngaahi feohi koví ʻoku fai fakahangatonu mo e faʻahinga ko iá pe fou ʻi ha polokalama televīsone.
Ko ha faʻē ʻi Lakisemipeki naʻá ne ako ʻa e Tohitapú mo e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne tala ange ai ki he Fakamoʻoní naʻe mātuʻaki faʻa kē mo anga-fītaʻa ʻi he ngaahi efiafí ʻa ʻene ongo tamaiki fefine taʻu fitu mo e taʻu valu. Naʻe ʻeke ange ʻe he Fakamoʻoní pe ko e hā naʻe fai ʻe he ongo tamaikí lolotonga ʻa e ngaahi taimi efiafí. Naʻe pehē ʻe he faʻeé naʻá na sio televīsone lolotonga ʻa ʻene fakamaʻa ʻa e peitó. Ko e hā ʻa e ngaahi polokalamá? “ʻŌ, ko e ngaahi katuni,” ko e tali ia ʻa e faʻeé. ʻI hono tala ange ʻe heʻene tokotaha ʻaʻahí ʻoku faʻa fakamālohi ʻa e ngaahi polokalama peheé, naʻe palōmesi ange ʻa e faʻē ʻa e ongo tamaikí te ne vakaiʻi ia.
ʻI he ʻaho pē hono hokó, naʻe fakamatala ʻa e faʻeé naʻá ne ʻohovale ʻi he ngaahi katuni naʻe sio ai ʻene ongo tamaikí. Naʻe fakahaaʻi ai ha ngaahi fuʻu manu loi mei he vavaá ʻokú ne fakaʻauha anga-fakamanu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi hono halá. Naʻá ne fakamatala ki heʻene ongo tamaikí ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he fakamālohí pea ʻoku ʻikai te ne fiefia ʻi heʻetau sio ʻi he ngaahi anga-fakamamahi peheé. (Sāme 11:5) Ko e ongo tamaikí, ʻi heʻena fie fakahōifuaʻi ʻa Sihová, naʻá na loto-lelei ke na tā fakatātā mo tāvalivali kae ʻikai ke sio televīsone. Naʻe liliu leva hona ʻulungaanga anga-fītaʻá, pea naʻe lelei ange ai ʻa e ʻātakai ʻi he fāmilí.
Ko e ngaahi fakatātā siʻi pē eni ke fakahaaʻi ai ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻoku lelei ange ai ʻa e moʻui fakafāmilí. Ko e akonaki ʻa e Tohitapú ʻokú ne kāpui ʻa e ngaahi tuʻunga kotoa pē. ʻOku alafalalaʻanga ia pea ʻoku ʻi ai ʻene tākiekina mālohi ki he leleí. (Hepelu 4:12) ʻI he taimi ʻoku ako ai ʻe he kakaí ʻa e Tohitapú pea feinga loto-moʻoni ke ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne talá, ʻoku mālohi ai ʻa e fāmilí, lelei ange ai ʻa e ngaahi ʻulungāngá, pea kalofi ai ʻa e ngaahi fehālaakí. ʻOku lelei ange ʻa e ngaahi meʻá neongo ai pē kapau ko ha mēmipa pē ʻe taha ʻi ha fāmili ʻoku muimui ki he akonaki ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí, ʻoku totonu ke tau vakai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Ko hoʻo folofola ko e tuhulu ki heʻeku laka, mo e maama ki hoku hala.”—Sāme 119:105.
[Fakatātā ʻi he peesi 5]
Kuo solova ʻa e ngaahi palopalema fakafāmilí ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú