LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • bsi07 p. 6-8
  • Tohi Tohi Tapu Fika 26​—Isikeli

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tohi Tohi Tapu Fika 26​—Isikeli
  • “Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
“Potu Folofola Kotoa Pe”—Moʻoni Alafalalaʻanga mo ʻAonga, Voliume 15
bsi07 p. 6-8

Tohi Tohi Tapu Fika 26​—Isikeli

Tokotaha-Tohí: ʻIsikeli

Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Pāpilone

Kakato Hono Tohí: 591 K.M. n.

Vahaʻa Taimi: 613–591 K.M. n.

ʻI HE taʻu 617 K.M., ko Sihoiakini, tuʻi ʻo Siutá, naʻá ne tuku ai ʻa e mafai ʻo Selusalemá kia Nepukanesa, ʻa ia naʻá ne ʻave ʻa e kakai tuʻu-ki-muʻa ʻo e fonuá pea mo e ngaahi koloa ʻo e fale ʻo Sihová pea mo e fale ʻo e tuʻí ki Pāpilone. Naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau pōpulá ʻa e fāmili ʻo e tuʻí pea mo e kau pilinisí; ko e faʻahinga toʻá, kau tangata mālohí; kau tangata nima meaʻá mo e kau langá; pea mo ʻIsikeli ko e foha ʻo Pusi ko e taulaʻeikí. (2 Tuʻi 24:​11-17; Isi. 1:​1-3) ʻI he loto-mafasiá, ko e kau ʻIsileli ko eni naʻe takihēʻí naʻa nau fakakakato ʻenau fononga ongosiá mei ha fonua ʻo e ngaahi moʻunga, ngaahi matavai, mo e ngaahi teleʻa ki he taha ʻo e ngaahi tokalelei lahi kāfakafa. Naʻa nau nofo eni ʻi he veʻe vaitafe ko Kipa ʻi he lotolotonga ʻo ha ʻemipaea mālohi, ʻo takatakaiʻi ʻe ha kakai ʻo e anga fakafonua faikehe pea mo e lotu pangani. Naʻe fakangofua ʻe Nepukanesa ke maʻu ʻe he kau ʻIsilelí honau ngaahi fale pē ʻonautolu, tauhi ʻenau kau sevāniti, pea kau ʻi he meʻa fakapisinisí. (Isi. 8:1; Sel. 29:​5-7; Esela 2:65) Kapau naʻa nau ngāue mālohi, naʻe lava ke nau hoko ʻo tuʻumālie. Te nau tō nai ki he ngaahi tauhele ʻo e lotu faka-Pāpiloné mo e tuli ki he meʻa fakamatelié? Te nau hokohoko atu ke angatuʻu kia Sihova? Te nau tali honau takihēʻí ko ha tautea meiate ia? Te nau fetaulaki mo e ngaahi ʻahiʻahi foʻou ʻi he fonua naʻe takiheeʻi kinautolu ki aí.

2 Lolotonga ʻa e ngaahi taʻu mahuʻinga ko eni naʻe iku atu ai ki hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe ʻikai ke toʻo ʻe Sihova meiate ia tonu pe ko e kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi ngāue ʻa ha palōfitá. Naʻe nofo ʻa Selemaia ʻi Selusalema tonu, ko Taniela naʻe ʻi he lotoʻā ia ʻo Pāpiloné, pea ko ʻIsikeli naʻe palōfita ki he kau Siu takiheeʻi ʻi Pāpiloné. Naʻe fakatou taulaʻeiki mo palōfita ʻa ʻIsikeli, ko ha tuʻunga makehe naʻe maʻu tatau ʻe Selemaia pea ki mui ai ʻe Sākalaia. (Isi. 1:3) ʻI he kotoa ʻo ʻene tohí ʻoku ui ia ʻo laka hake he tuʻo 90 ko e “Foha oe Tagata,” ko ha tuʻunga mahuʻinga ʻi hono ako ʻa ʻene kikité, koeʻuhi ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻoku lave tatau ai kia Sīsū ko e “Foha oe tagata” ʻo meimei tuʻo 80. (Isi. 2:​1, PM; Mt. 8:​20, PM) Ko hono hingoá ʻa e ʻIsikelí (faka-Hepeluú, Yechez·qeʼlʹ) ʻoku ʻuhingá ko e “Fakaivimālohiʻi ʻe he ʻOtuá.” ʻI he taʻu hono nima ʻo e takiheeʻi ʻo Sihoiakiní, 613 K.M., naʻe fekauʻi atu ai ʻa ʻIsikeli ʻe Sihova ʻi he tuʻunga ko e palōfitá. ʻOku tau lau fekauʻaki mo ia ʻoku kei ʻi heʻene ngāué ʻi he taʻu hono 27 ʻo e takihēʻí, ko e taʻu ia ʻe 22 ki mui. (Isi. 1:​1, 2; 29:17) Naʻá ne mali, ka naʻe mate ʻa hono uaifí ʻi he ʻaho ko ia naʻe kamata ai ʻe Nepukanesa ʻa ʻene ʻākoloʻi fakaʻosi ʻo Selusalemá. (24:​2, 18) Ko e ʻahó pea mo e anga ʻo ʻene maté tonu ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi.

3 ʻOku ʻikai ke fakakikihiʻi ʻa e pehē ko ia naʻe hiki moʻoni pē ʻe ʻIsikeli ʻa e tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá pea ʻoku ʻi ai hono feituʻu tonu ʻi he ʻū tohi ʻoku kau ʻi he Tohi Tapú. Naʻe fakakau ia ʻi he ʻū tohi ʻoku kaú ʻi he ʻaho ʻo ʻĒselá pea ʻoku hā ʻi he ngaahi katiloka ʻa e muʻaki ngaahi taimi Kalisitiané, tautefito ʻi he ʻū tohi ʻa ʻOlisení. Ko ʻene alafalalaʻangá ʻoku toe fakamoʻoni ki ai ʻa e faitatau mataʻāʻā ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi fakatātaá pea mo ia ʻi he tohi Selemaiá pea mo e tohi Fakahaá.​—Isi. 24:​2-12​—Sel. 1:​13-15; Isi. 23:​1-49​—Sel. 3:​6-11; Isi. 18:​2-4​—Sel. 31:​29, 30; Isi. 1:​5, 10​—Fkh. 4:​6, 7; Isi. 5:17​—Fkh. 6:8; Isi. 9:4​—Fkh. 7:3; Isi. 2:9; 3:1​—Fkh. 10:​2, 8-10; Isi. 23:​22, 25, 26​—Fkh. 17:16; 18:8; Isi. 27:​30, 36​—Fkh. 18:​9, 17-19; Isi. 37:27​—Fkh. 21:3; Isi. 48:​30-34​—Fkh. 21:​12, 13; Isi. 47:​1, 7, 12​—Fkh. 22:​1, 2.

4 Ko e fakamoʻoni lahi ange ʻo ʻene alafalalaʻangá ʻoku maʻu ia ʻi he fakahoko mataʻāʻā ʻo e ngaahi kikite ʻa ʻIsikeli ki he ngaahi puleʻanga kaungāʻapí, hangē ko Tāia, ʻIsipite mo ʻĪtomí. Ko e fakatātaá, naʻe kikite ʻa ʻIsikeli ʻe fakaʻauha ʻa Tāia, pea naʻe fakahoko fakakonga ia ʻi he taimi naʻe hamu ai ʻe Nepukanesa ʻa e koló hili hano ʻākoloʻi ʻi he taʻu ʻe 13. (Isi. 26:​2-21) Ko e fepaki ko ení naʻe ʻikai ʻuhinga ia ai ko e ngataʻanga kakato ia ki Tāiá. Kae kehe, ko e fakamaau ʻa Sihová naʻe pehē ai ʻoku totonu ke fakaʻauha fakaʻaufuli. Naʻá ne tomuʻa tala fakafou ʻia ʻIsikeli: “Te u vau hono efu, ʻo ʻave, pea te u ngaohi ia ko e makatuʻu molemole. . . . te nau ʻai ki loto tahi ho ngaahi maka, mo hoʻo ʻakau, mo ho efu.” (26:​4, 12) Naʻe fakahoko kotoa eni ʻi he taʻu laka hake ʻi he 250 ki mui ʻi he ngaʻunu atu ʻa ʻAlekisānita ko e Lahí ki he kolo lahi ʻo e motu ko Tāiá. Naʻe vau hake ʻe he kau sōtia ʻa ʻAlekisānitá ʻa e kotoa ʻo e ngaahi toetoenga ʻo e maumau ʻo e kolo tefitó ʻo laku ia ki tahi, ʻo faʻuʻaki ia ha hala mita ʻe 800 ki he kolo lahi ʻo e motú. Pea ʻi ha ngāue fakaeʻākoloʻi fihi, naʻa nau kaka ai ʻi he ngaahi ʻā mita ʻe 46 hono māʻolungá ke hamu ʻa e koló ʻi he 332 K.M. Naʻe tāmateʻi ai ʻa e laui afe, pea naʻe fakatau atu ʻa e tokolahi ange ki he nofo pōpula. Hangē ko ia naʻe toe tala ki muʻa ʻe ʻIsikelí, naʻe hoko ʻa Tāia ko e ‘makatuʻu molemole mo ha taunga kupenga pe.’ (26:14)a ʻI he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá, ko e kau ʻĪtomi lavakí naʻe toe fakaʻauhamālie kinautolu, ʻi hono fakahoko ʻo e kikite ʻa ʻIsikelí. (25:​12, 13; 35:​2-9)b Pea ko ia ai, ko e ngaahi kikite ʻa ʻIsikeli fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo Selusalemá pea mo hono toe fakafoki ʻo ʻIsilelí naʻe toe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene totonú.​—17:​12-21; 36:​7-14.

5 ʻI he muʻaki ngaahi taʻu ʻo ʻene ngāue fakaekikité, naʻe fanongonongo ai ʻe ʻIsikeli ʻa e ngaahi fakamaau papau ʻa e ʻOtuá ki Selusalema taʻefaitōnungá pea fakatokanga ki he kau takihēʻí fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí. (14:​1-8; 17:​12-21) Naʻe ʻikai ke fakahaaʻi ʻe he kau pōpula Siú ha ngaahi fakaʻilonga moʻoni ʻo e fakatomalá. Ko ʻenau kau tangata fua fatongiá naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e kumi faleʻi meia ʻIsikelí, ka naʻe ʻikai te nau tokanga ki he ngaahi pōpoaki meia Sihova naʻe fakahaaʻi ange ʻe ʻIsikeli kiate kinautolú. Naʻa nau hokohoko atu pē ʻenau ngaahi tōʻonga tauhi ʻaitolí mo e tuli ki he meʻa fakamatelié. Ko e mole ʻo honau temipalé, ko honau kolo māʻoniʻoní, pea mo honau haʻa tuʻí naʻe hoko mai ia ko ha meʻa fakaʻohovale fakaʻulia, ka naʻá ne fakaʻaaki ha tokosiʻi pē ki he anga-fakatōkilaló mo e fakatomalá.​—Sāme 137:​1-9.

6 Ko e ngaahi kikite ʻa ʻIsikeli ʻi he ngaahi taʻu ki muí naʻe fakamamafaʻi ai ʻa e ʻamanaki ki he toe fakafokí. Naʻe toe valokiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻanga kaungāʻapi ʻo Siutá ʻi heʻenau fiefia ʻi heʻene toó. Ko honau fakamāʻí tonu, fakataha mo hono toe fakafoki ʻo ʻIsilelí, ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa Sihova ke nau sio tonu ki ai. ʻI hono fakanounoú, ko e taumuʻa ʻo e taki pōpulá pea mo e toe fakafokí eni: ‘Ko kimoutolu kakai, fakatouʻosi ʻa e kau Siú pea mo e ngaahi puleʻangá, te mou ʻiloʻi ko Sihova au.’ (Isi. 39:​7, 22, NW) Ko e fakamāʻoniʻoniʻi ko eni ʻo e huafa ʻo Sihová ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e tohí, ʻo ʻi ai laka hake ʻi he tuʻo 60 ʻa e kupuʻi lea: “Ko kimoutolu [pe, ko kinautolu] te nau ʻiloʻi ko Sihova au.”​—6:​7, NW, fakamatala ʻi lalo.

ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ

29 Ko e ngaahi fanongonongo, ko e ngaahi vīsone pea mo e ngaahi talaʻofa ʻa Sihova naʻe ʻoange kia ʻIsikelí naʻe felāveʻi totonu kotoa ia mo e kau Siú ʻi honau takihēʻí. Neongo naʻe lumaʻi mo manukiʻi ʻe he tokolahi ʻa e palōfitá, naʻe tui ʻa e niʻihi. Naʻe maʻu ʻa e ʻaonga lahi ʻe he faʻahingá ni. Naʻe fakaivimālohiʻi kinautolu ʻe he ngaahi talaʻofa ʻo e toe fakafokí. ʻI he ʻikai tatau mo e ngaahi puleʻanga kehe naʻe taki pōpulá, naʻa nau fakatolonga ʻa honau ʻiloʻanga fakapuleʻangá, pea naʻe toe fakafoki ai ʻe Sihova ha toenga, hangē ko ia naʻá ne tomuʻa talá, ʻi he 537 K.M. (Isi. 28:​25, 26; 39:​21-28; Esela 2:1; 3:1) Naʻa nau toe langa ʻa e fale ʻo Sihová pea toe fakafoʻou ʻi ai ʻa e lotu moʻoní.

30 Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fokotuʻu ʻi he ʻIsikelí ʻoku toe mahuʻinga taʻehanotatau ia kiate kitautolu he ʻahó ni. Ko e tafoki mei he moʻoní mo e tauhi ʻaitolí, fakataha mo e angatuʻú, ʻe lava ke iku pē ia ki he ʻikai ke hōifua mai ʻa Sihova. (Isi. 6:​1-7; 12:​2-4, 11-16) ʻE taki taha fai ʻa e tali ki heʻene angahala ʻaʻana, ka ʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku tafoki mei hono ʻalunga halá. Ko e tokotaha ko iá ʻe ʻoange kiate ia ʻa e meesi pea ʻe hokohoko atu ʻa ʻene moʻuí. (18:​20-22) Ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau hoko ko e kau tangata-leʻo loto-tōnunga hangē ko ʻIsikelí, naʻa mo e ʻi he ngaahi vāhenga-ngāue faingataʻá pea ʻi he malumalu ʻo e manukí mo e taukaé. Kuo pau ke ʻoua te tau tuku ke mate ʻa e kau fulikivanú ʻi he ʻikai ha fakatokanga kiate kinautolú, ʻo ʻi hotau ʻulú ai honau totó. (3:17; 33:​1-9) Ko e kau tauhi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fua ha fatongia mamafa ko hono tokangaʻi ʻa e tākangá.​—34:​2-10.

31 ʻOku tuʻu-ki-muʻa ʻi he tohi Isikelí ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻOku lave ki ai ko e tokotaha “ʻokú ne maʻu ʻa e totonu fakalao” ki he taloni ʻo Tēvitá pea ko ia kuo pau ke ʻoange ki aí. ʻI he feituʻu ʻe ua ʻoku lau ai kiate ia ko “ʻeku sevaniti ko Tevita,” pehē foki ko e “tauhi,” “tuʻi,” mo e “ʻeiki.” (21:​27, NW; 34:​23, 24; 37:​24, 25) Koeʻuhi naʻe fuoloa e mate ʻa Tēvitá, naʻe lea ʻa ʻIsikeli fekauʻaki mo e Tokotaha ʻa ia ʻe hoko fakatouʻosi ko e Foha pea mo e ʻEiki ʻo Tēvita. (Sāme 110:1; Mt. 22:​42-45) Ko ʻIsikeli, hangē ko ʻAiseá, ʻoku lau fekauʻaki mo e tō ʻo ha huli litolito ʻa ia ʻe fakamāʻolungaʻi ʻe Sihova.​—Isi. 17:​22-24; Ai. 11:​1-3.

32 ʻOku mahuʻinga ke fakahoa ʻa e temipale ʻi he vīsone ʻa ʻIsikelí mo e vīsone ʻi he tohi Fakahaá fekauʻaki mo e “Kolo Tapu, ko Selusalema.” (Fkh. 21:10) ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faikehekehe ke fakatokangaʻi; ko e fakatātaá, ʻoku mavahe ʻa e temipale ʻa ʻIsikelí pea ki he tokelau ʻo e koló, lolotonga ia ko Sihova tonu ʻa e temipale ʻo e kolo ʻi he tohi Fakahaá. Kae kehe, ʻi he tuʻungá taki taha, ʻoku ʻi ai ha tafe mai ʻa ha vaitafe ʻo e moʻuí, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ʻuluʻakau ʻokú ne ʻomai fakamāhina ʻa e ngaahi fua ko e fuaʻiʻakau mo e lauʻiʻakau ki he faitoʻo, pea ʻoku ʻi ai ʻa e lāngilangi ʻo Sihová. Ko e vīsone taki taha ʻoku tokoni ia ki hono fakahoungaʻi ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo Sihová mo ʻene tokonaki ʻo e fakamoʻui ki he faʻahinga ʻoku nau fai kiate ia ʻa e ngāue toputapú.​—Isi. 43:​4, 5​—Fkh. 21:11; Isi. 47:​1, 8, 9, 12​—Fkh. 22:​1-3.

33 Ko e tohi Isikelí ʻokú ne fakamamafaʻi ko Sihová ʻoku māʻoniʻoni. ʻOkú ne ʻai ke ʻiloa ko hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe meʻa. “Teu fakamaonioniʻi a hoku huafa lahi, . . . bea e ilo e he hiteni, ko Jihova au, oku behe e Jihova koe Otua.” Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he kikité, te ne fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafá ʻaki hono fakaʻauha ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku ʻikai te nau fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e huafa ko iá, ʻo kau ai ʻa Koki ʻo Mēkokí. ʻOku poto ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku nau fakamāʻoniʻoniʻi he taimí ni ʻa Sihova ʻi heʻenau moʻuí ʻaki hono aʻusia ʻa ʻene ngaahi fiemaʻu ki he lotu ʻoku fakahōifuá. Ko e faʻahingá ni te nau maʻu ʻa e faitoʻo mo e moʻui taʻengata mei he vaitafe ʻoku tafe mai mei hono temipalé. ʻOku mahulu atu ʻi he lāngilangí mo haohaoa ʻi hono fakaʻofoʻofá ʻa e kolo ʻa ia ʻoku ui ko e “ʻOku ʻi ai ʻa Sihova”!—Isi. 36:​23, PM; Is 38:16; 48:35.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 531, 1136.

b Insight on the Scriptures, Vol. 1, peesi 681-2.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share