Tohi Tohi Tapu Fika 16—Nehemaia
Tokotaha-Tohí: Nehemaia
Feituʻu Naʻe Tohi Aí: Selusalema
Kakato Hono Tohí: Hili ʻa e 443 K.M.
Vahaʻa Taimi: 456–hili ʻa e 443 K.M.
KO Nehemaia, ʻa ia ko hono hingoá ʻoku ʻuhingá ko e “Ngaahi Fakafiemālie ʻa Iā,” ko ha sevāniti Siu ia ʻa e tuʻi Pēsia ko ʻAtaseasé (Longimanisi). Ko e tokotaha ngaohi kava ia ʻa e tuʻí. Ko ha lakanga falalaʻanga mo lāngilangiʻia lahi eni, ko e lakanga ke holi ki ai, he ʻoku malava ke te aʻu ai ki he tuʻí ʻi he ngaahi taimi naʻá ne ʻi ha tuʻunga fiefia ai ʻi heʻene fakakaukaú mo mateuteu ai ke foaki ha ngaahi monuú. Kae kehe, ko Nehemaiá ko e taha ia ʻo e kau loto-tōnunga naʻe fakahēʻí ʻa ia naʻa nau saiʻia ange ʻi Selusalema ʻo māʻolunga hake ʻi ha toe “fiefiaaga.” (Sāme 137:5, 6, PM) Naʻe ʻikai ko e lakangá pe ko e koloaʻia fakamatelié naʻe tuʻu-ki-muʻa taha ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa Nehemaiá, ka, ko hono toe fakafoʻou ʻo e lotu ʻa Sihová.
2 ʻI he 456 K.M. ko e faʻahinga naʻe “toe mei he kau fakapopula,” ʻa e toenga ko ia ʻo e kau Siu naʻe foki ki Selusalemá, naʻe ʻikai te nau lakalakaimonū. Naʻa nau ʻi ha tuʻunga fakamamahi. (Nehe. 1:3) Ko e ʻā ʻo e koló naʻe hoko ko e fokotuʻunga maka, pea ko e kakaí naʻa nau hoko ko e lumaʻanga ʻi he vakai mai ʻa honau ngaahi fili ne ʻi ai he taimi kotoa pē. Naʻe loto-mamahi ʻa Nehemaia. Kae kehe, ko e taimi kotofa ia ʻa Sihova ke fai leva ha meʻa fekauʻaki mo e ʻā ʻo Selusalemá. Tatau ai pē pe ʻe ʻi ai ha ngaahi fakafili pe ʻikai, ko Selusalema mo hono ʻā maluʻí kuo pau ke langa ia ko ha fakaʻilongaʻanga taimi ʻi he felāveʻi mo ha kikite ne ʻoange ʻe Sihova kia Taniela ʻo fekauʻaki mo e hoko mai ʻa e Mīsaiá. (Tan. 9:24-27) Fakatatau ki ai, naʻe tataki ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó, ʻo ngāueʻaki ʻa Nehemaia loto-tōnunga mo faivelenga ke ne fakahoko ʻa e finangalo fakaʻotuá.
3 ʻOku ʻikai ha veiveiua ko Nehemaia ʻa e tokotaha-tohi ʻo e tohi ʻoku uiʻaki hono hingoá. Ko e lea kamatá, “Koe fakamatala ʻa Nehemaia foha ʻo Hakalaia,” pea mo hono ngāueʻaki ʻo e ʻuluaki pēsoná ʻokú ne fakamoʻoniʻi māʻalaʻala ʻa e meʻá ni. (Nehe. 1:1) ʻI he kamatá ko e ongo tohi ʻa Esela mo Nehemaiá naʻe tohi pē ia ʻe taha, ʻo ui ko e Eselá. Ki mui mai, naʻe vahevahe ʻe he kau Siú ʻa e tohí ki he ʻUluaki mo e Ua Esela, pea ki mui mai ai naʻe hoko ʻa e Ua Eselá ʻo ʻiloa ko e Nehemaiá. Ko ha vahaʻa taimi ʻo e taʻu nai ʻe 12 ʻoku mei he ngaahi meʻa fakaʻosi naʻe hoko ʻi he Eselá pea mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he kamata ʻo e Nehemaiá, ʻa ia ko ʻene hisitōliá leva ʻoku kāpui ai ʻa e vahaʻa taimi mei he ngataʻanga ʻo e 456 K.M. ʻo aʻu ki he hili ʻa e 443 K.M.—1:1; 5:14; 13:6.
4 Ko e tohi ʻa Nehemaiá ʻoku feongoongoi ia mo e toenga ʻo e Konga Tohi Tapu fakamānavaʻí, ʻa ia ʻoku kau totonu ki aí. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi lave lahi ai ki he Laó, ʻo lave ki he ngaahi meʻa hangē ko e ngaahi alea mali mo e kau mulí (Teu. 7:3; Nehe. 10:30), ngaahi noó (Liv. 25:35-38; Teu. 15:7-11; Nehe. 5:2-11), mo e Kātoanga Fale-Louʻakaú (Teu. 31:10-13; Nehe. 8:14-18). ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakaʻilongaʻi ʻe he tohí ʻa e kamataʻanga ʻo e fakahoko ʻo e kikite ʻa Taniela ʻo pehē, ʻe toe langa ʻa Selusalema ka ʻe ʻikai ke taʻeʻiai ha fakafepaki, “i he kuoga oe maveuveu.”—Tan. 9:25, PM.
5 Fēfē ʻa e taimi 455 K.M. ke fai ai ʻa e fononga ʻa Nehemaia ki Selusalema ke toe langa ʻa e ʻā ʻo e koló? Ko e fakamoʻoni fakahisitōlia alafalalaʻanga mei he ngaahi maʻuʻanga fakamatala faka-Kalisi, faka-Pēsia, mo faka-Pāpiloné ʻoku tuhu ai ki he 475 K.M. ko e taʻu ia ʻo e fakanofo tuʻi ʻo ʻAtaseasé pea ko e 474 K.M. ʻa e ʻuluaki taʻu ʻo ʻene pule fakatuʻí.a ʻE ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e 455 K.M. ko hono taʻu ia hono 20. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Nehemaia 2:1-8 ko e faʻahitaʻu failau ʻo e taʻu ko iá, ʻi he māhina faka-Siu ko Nīsaní, ko Nehemaia, ʻa e tokotaha ngaohi kava fakatuʻí, naʻá ne maʻu ai ʻa e ngofua mei he tuʻí ke toe fakafoʻou mo toe langa ʻa Selusalema, ko hono ʻaá, mo hono ngaahi matapaá. Naʻe fakahaaʻi ʻi he kikite ʻa Tanielá ko e uike ʻe 69 ʻo e ngaahi taʻu, pe ko e taʻu ʻe 483, ʻe lele ia “mei he ʻalu atu ʻa e fekau ke fokotuʻu foʻou mo langa ʻa Selusalema, ʻo aʻu kia Misaia ko e ʻEiki”—ko ha kikite ʻa ia naʻe fakahoko fakaofo ia ʻi hono pani ʻo Sīsū ʻi he 29 T.S., ko ha ʻaho ʻa ia ʻoku fehoanakimālie fakatouʻosi nai mo e hisitōlia fakaemāmaní mo e Fakatohitapú.b (Tan. 9:24-27; Luke 3:1-3, 23) Ko e moʻoni, ko e tohi ʻa Nehemaia mo Luké ʻoku fehokotaki fakaofo ia mo e kikite ʻa Tanielá ʻi hono fakahaaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtuá ko e Faʻu-Tohi ia mo e Tokotaha-Fakahoko ʻo e kikite moʻoní! Ko e Nehemaiá ko ha konga moʻoni ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí.
ʻUHINGA ʻOKU ʻAONGA AÍ
16 Ko e anga-līʻoa fakaʻotua ʻa Nehemaiá ʻoku totonu ke hoko ia ko ha tākiekina mālohi ki he kau ʻofa kotoa ki he lotu ʻoku totonú. Naʻá ne liʻaki ha lakanga lelei ke hoko ko ha ʻovasia anga-fakatōkilalo ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová. Naʻe aʻu ʻo ne fakafisingaʻi ʻa e tokoni fakamatelie ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene totonu ki aí, pea naʻá ne fakahalaiaʻi mālohi ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié ko ha tauhele ia. Ko e tuli faivelenga mo e tauhi ʻo e lotu ʻa Sihová ʻa e meʻa naʻe fokotuʻu ʻe Nehemaia ki he kotoa ʻo e puleʻangá. (5:14, 15; 13:10-13) Ko Nehemaiá ko ha faʻifaʻitakiʻanga fisifisimuʻa ia kiate kitautolu ʻi heʻene mātuʻaki taʻesiokita mo anga-fakapotopotó, ko ha tangata ngāue mo taʻemanavahē maʻá e māʻoniʻoní ʻi he fehangahangai mo e fakatuʻutāmakí. (4:14, 19, 20; 6:3, 15) Naʻá ne maʻu ʻa e manavahē totonu ki he ʻOtuá pea naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi hono langa hake ʻa hono ngaahi kaungā sevānití ʻi he tuí. (13:14; 8:9) Naʻá ne ngāueʻaki longomoʻui ʻa e lao ʻa Sihová, tautefito ʻi heʻene felāveʻi mo e lotu moʻoní pea mo hono talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina mulí, hangē ko e mali mo e kau panganí.—13:8, 23-29.
17 ʻI he kotoa ʻo e tohí ʻoku hā mahino ai naʻe maʻu ʻe Nehemaia ha ʻilo lelei ki he lao ʻa Sihová, pea naʻá ne ngāueleleiʻaki eni. Naʻá ne kole ʻa e tāpuaki ʻa Sihová koeʻuhi ko e talaʻofa ʻa Sihova ʻi he Teutalonome 30:1-4, ʻo ne tui kakato ʻe ngāue mateaki mai ʻa Sihova maʻana. (Nehe. 1:8, 9) Naʻá ne fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi fakatahataha lahi, ʻo fakatefito ia ke maheni ʻa e kau Siú mo e ngaahi meʻa naʻe tohi ʻi muʻá. ʻI heʻenau lau ʻa e Laó, naʻe tōtōivi ʻa Nehemaia mo ʻĒsela ʻi hono ʻai ke mahino ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ki he kakaí pea ke muimui kakato ai ʻaki hono ngāueʻaki ia.—8:8, 13-16; 13:1-3.
18 Ko e falala kakato ʻa Nehemaia kia Sihová mo ʻene ngaahi kole anga-fakatōkilaló ʻoku totonu ke ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke tau fakatupu ha fakakaukau pehē ʻo e falala loto-moʻoni ki he ʻOtuá. Fakatokangaʻi ʻa e founga ʻo hono fakalāngilangiʻi ʻe heʻene ngaahi lotú ʻa e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ai ʻa e ʻiloʻi ʻo e ngaahi angahala ʻa hono kakaí, mo e kole ke fakatāpuhaaʻi ʻa e huafa ʻo Sihová. (1:4-11; 4:14; 6:14; 13:14, 29, 31) ʻI he mahino ko e ʻovasia faivelenga ko ení ko ha fakaivimālohi ia ki he mālohinga ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe hā ia ʻi he tuʻunga mateuteu ko ia naʻa nau muimuiʻaki ki heʻene fakahinohino fakapotopotó pea mo e fiefia naʻa nau maʻu ʻi hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá fakataha mo iá. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaueʻiloto moʻoni ia! Kae kehe, ʻi he ʻikai ha ʻovasia potó, he vave moʻoni ē ko e hūhū mai ʻa e tuli ki he meʻa fakamatelié, fakameleʻí, mo e tafoki fakaʻaufuli mei he moʻoní! Ko e moʻoni ʻoku totonu ke ʻai ʻe he meʻá ni ke maongo ki he kau ʻovasia kotoa ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní ʻa e fiemaʻu ke nau longomoʻui, ʻāʻā, mo faivelenga ki he ngaahi meʻa ʻa honau fanga tokoua Kalisitiané, pea mahinoʻi mo tuʻumaʻu ʻi hono tataki kinautolu ʻi he ngaahi founga ʻo e lotu moʻoní.
19 Naʻe fakahaaʻi ʻe Nehemaia ʻa e falala mālohi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha faiako faivelenga ʻo e Tohi Tapú ka naʻá ne toe ngāueʻaki kinautolu ʻi hono fokotuʻu ʻa e ngaahi tofiʻa tukufakaholó pea mo e ngāue ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá naʻe toe fakafokí. (Nehe. 1:8; 11:1–12:26; Sios. 14:1–21:45) Kuo pau pē naʻe hoko eni ko e fakalototoʻa lahi ki he toenga ʻo e kau Siú. Naʻe fakaivimālohiʻi ai ʻenau falala ki he ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga naʻe ʻomai ki muʻa ʻo fekauʻaki mo e Hakó pea mo e toe fakafoʻou lahi ange ka hoko mai ʻi he malumalu ʻo Hono Puleʻangá. Ko e ʻamanaki ki he toe fakafoki mai ʻo e Puleʻangá ʻokú ne ueʻi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke nau faitau loto-toʻa maʻá e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá pea hoko ʻo femoʻuekina ʻi hono langa hake ʻo e lotu moʻoní ʻi he māmaní kotoa.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 613-16.
b Insight on the Scriptures, Vol. 2, peesi 899-901.