ʻEke ʻe he Toʻutupú
Ko e hā ʻOku Totonu Ke U ʻIlo Fekauʻaki Mo e Ifí?
Sio ki he ngaahi meʻa ko eni ke fili mei aí, pea fokotuʻu ha ✔ ʻi he puhá he tafaʻaki ʻo e meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku feʻungamālie mo koé.
□ ʻOku ou fieʻilo
□ ʻOku ou fekuki mo e loto-mafasiá
□ ʻOku ou loto ke tali ʻe he niʻihi kehé
□ ʻOku ou hohaʻa fekauʻaki mo hoku mamafá
KAPAU naʻá ke fokotuʻu ʻa e fakaʻilongá ʻi ha taha ʻo e ngaahi puhá, tā ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻokú ke faitatau ai mo ho ngaahi toʻumeʻa ʻoku nau ifi tapaká pe kuó ke fakakaukau fekauʻaki mo ia.a Ko e fakatātaá:
Fakafiemālieʻi ʻa e fieʻiló. “Naʻá ku fifili pe naʻe ifo fēfē, ko ia ai naʻá ku toʻo ha foʻi sikaleti mei ha taʻahine ʻi he ʻapiakó peá u moulu atu leva ʻo ifi.”—Tracy.
Fekuki mo e loto-mafasiá pea loto ke tali ʻe he niʻihi kehé. “Ko e kau leka ʻi he ʻapiakó naʻa nau faʻa pehē, ‘ʻOku ou fiemaʻu ha foʻi sikaleti,’ pea ʻi he hili iá, ‘ʻĀua, ʻoku ou nonga he taimí ni!’ Lolotonga ʻa e ngaahi taimi mafasiá, naʻá ku fiemaʻu ia.”—Nikki.
Fakaholo. “ʻOku ifi ʻa e tamaiki fefine ʻe niʻihi ke nau tutue ai pē—ʻoku faingofua mamaʻo ange ia ʻi he fakaholo e kaí!”—Samantha.
Ka ki muʻa ke ke tutuʻi hoʻo ʻuluaki foʻi sikaletí—pe ko hono hokó—kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukau. ʻOua ʻe hangē ko ha ika ʻoku feinga ki ha mounu ʻi ha mātaʻú. Ko e moʻoni ʻe siʻi nai ʻa e meʻa ʻe maʻu ʻe he iká, ka ʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí! ʻI hono kehé, muimui ʻi he faleʻi ʻa e Tohi Tapú, pea ngāueʻaki ʻa “homou loto maʻa” pe ngaahi mafai fakaefakakaukau maʻalaʻalá. (2 Pita 3:1) Tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení.
Ko e Hā ʻOkú Ke ʻIloʻi Moʻoni Fekauʻaki mo e Ifí?
Fakaʻilongaʻi moʻoni pe loi ʻa e fakamatala taki taha.
a. ____ Ko e ifí ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e loto-mafasiá.
e. ____ Te u puhi ʻe au ki tuʻa ʻa e meimei ʻahu kotoa pē.
f. ____ Ko e ifí heʻikai te ne uesia ʻa ʻeku moʻui leleí kae ʻoua ke u toki hoko ʻo motuʻa.
h. ____ Ko e ifí te ne ʻai au ke u toe talavou ange ki he tangatá pe fefiné.
i. ____ Kapau te u ifi, heʻikai hoko ai ha kovi ki ha taha ka ko au pē.
k. ____ ʻOku ʻikai tokanga mai ʻa e ʻOtuá ia pe ʻoku ou ifi pe ʻikai.
Tali
a. Ko e ifí ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e loto-mafasiá.—Loi. Neongo ʻoku fakafiemālieʻi fakataimi ʻe he ifí ʻa e loto-mafasiá pe ko e ngaahi fakaʻilonga ʻo e puke ʻi hono tukú, kuo ʻiloʻi ʻe he kau saienisí ʻoku hanga ʻe he nikotiní ʻo fakalahi moʻoni ʻa e lēvolo ʻo e ngaahi hōmone fakalotomafasiá.
e. Te u puhi ʻe au ki tuʻa ʻa e meimei ʻahu kotoa pē.—Loi. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakatotolo ʻe niʻihi laka hake he peseti ʻe 80 ʻo e ʻahu mei he sikaletí ʻokú ke mihí ʻoku nofo ia ʻi loto ʻi ho sinó.
f. Ko e ifí heʻikai te ne uesia ʻa ʻeku moʻui leleí kae ʻoua ke u toki hoko ʻo motuʻa.—Loi. Lolotonga ko e fakatuʻutāmakí ʻoku fakautuutu ia ʻi he foʻi sikaleti taki taha ʻokú ke ifí, ʻoku hoko vave ʻa e uesia ʻe niʻihi. ʻOku hoko ʻo maʻunimā ʻa e kakai ʻe niʻihi mei ha foʻi sikaleti pē ʻe taha. ʻE holoki ai ʻa e malava ke ngāue ʻa ho maʻamaʻá, pea ʻoku ngalingali te ke tale hokohoko ai. ʻE lahi ange ai ʻa e mingimingi ho kilí pea hoko tōmuʻa. Ko e ifí ʻoku fakalahi ai ʻa e ʻikai ke toe ngāue lelei ʻa hoʻo ongo ki he fehokotaki fakasinó, toutou ilifia, mo e loto-mafasia.
h. Ko e ifí te ne ʻai au ke u toe talavou ange ki he tangatá pe fefiné.—Loi. Ko e faifakatotolo ko Lloyd Johnston naʻá ne ʻiloʻi ko e kau taʻu hongofulu tupu ʻoku ifí ʻoku “siʻi ange ai ʻenau hā talavou ki he fuʻu tokolahi ʻo e kakai tangatá pe fefiné.”
i. Kapau te u ifi, heʻikai hoko ai ha kovi ki ha taha ka ko au pē.—Loi. Ko e ʻahu mei he ifí ʻokú ne tāmateʻi ʻa e laui afe ʻi he taʻu taki taha; te ne uesia ho fāmilí, ho kaungāmeʻá, pea naʻa mo hoʻo fanga manu pusiakí.
k. ʻOku ʻikai tokanga mai ʻa e ʻOtuá ia pe ʻoku ou ifi pe ʻikai.—Loi. Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau fakamaʻa kinautolu mei he “ʻuli kotoa pe ʻo e kakano.” (2 Kolinito [7:1, PM]) ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ifí ʻoku ʻuliʻi ai ʻa e sinó. Kapau ʻokú ke fili ke hoko ʻo taʻemaʻa, ʻo uesia ai koe mo e niʻihi kehé ʻi hono ngāueʻaki ʻa e tapaká, heʻikai te ke lava ʻo hoko ko ha kaumeʻa ʻo e ʻOtuá.—Mātiu 22:39; Kaletia 5:19-21.
Founga ke Talitekeʻi Aí
Ko ia, ko e hā te ke faí kapau ʻe tuʻuaki atu kiate koe ʻe ha taha ha foʻi sikaleti? Ko ha tali faingofua kae tuʻumaʻu, hangē ko e “ʻIkai mālō, ʻoku ʻikai te u ifi,” ʻe faʻa ola lelei ia. Kapau ʻe vilitaki atu ʻa e tokotahá pe aʻu ʻo ne manukiʻi koe, manatuʻi ko e fili ia ʻaʻau. Te ke pehē nai:
● “Naʻá ku vakaiʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmakí pea fakapapauʻi ai heʻikai te u ifi.”
● “ʻOku ʻi ai ʻeku ngaahi palani mahuʻinga ki he kahaʻú pea ʻoku mahuʻinga ke u mānava lelei.”
Kae kehe, ʻi he hangē ko e toʻutupu naʻe lave ki ai ki muʻa ʻi he kupu ko ení, te ke ʻiloʻi nai ko e tenge lahi tahá ʻoku haʻu ia meiate koe tonu. Kapau ko e tuʻungá ia, tali ki he holi ko ení ʻaki ʻa e fakaʻuhinga ʻi he ngaahi fehuʻi hangē ko ení:
● Te u maʻu moʻoni ha ngaahi ʻaonga mei he ifí? Hangē ko ení, kapau ʻoku ou fili ke ifi koeʻuhí pē ke tali au ʻe he niʻihi kehé, ʻe tali moʻoni nai au kapau ʻoku ʻikai meimei ʻi ai ha meʻa kehe te mau faitatau ai? ʻOku aʻu nai ʻou loto ke tali au ʻe he kakai ʻa ia te nau fiefia ke sio mai ʻoku uesia ʻa ʻeku moʻui leleí?
● Ko e hā nai ʻa e mole ʻe hoko kiate au ʻi he paʻangá, palopalema fakamoʻui leleí, mo e ʻikai tokaʻi ʻe he niʻihi kehé?
● Te u loto-lelei ke tuku ange ʻeku kaumeʻa mo e ʻOtuá koeʻuhí pē ko e foʻi sikaletí?
Kae kehe, fēfē kapau kuo ʻosi maʻunimā koe? Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tuku ai hoʻo ifí?
Founga ke Tuku Aí
1. Fakatuipauʻi tonu koe. Tohiʻi hoʻo ngaahi ʻuhinga ki he tuku ifí, pea vakaiʻi maʻu pē ʻa e lisi ko ení. Ko ha holi ke hoko ʻo maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke hoko ko ha fakaueʻiloto mālohi ia.—Loma 12:1; Efeso 4:17-19.
2. Kumi ki ha tokoni. Kapau kuó ke ifi fakapulipuli, ko e taimi eni ke fakahā aí. Tala ki he faʻahinga kuó ke fufū mei ai hoʻo ifí ʻokú ke feinga ke tuku, pea kole ke nau poupouʻi koe. Kapau ʻokú ke loto ke tauhi ki he ʻOtuá, lotu ʻo kole ʻa ʻene tokoní.—1 Sione 5:14.
3. Fokotuʻu ha ʻaho tuku ifi. Tuku kiate koe ha uike ʻe ua pe siʻi ange ai, pea fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo tohimāhiná ʻa e ʻaho ʻokú ke fakapapauʻi ke tuku ifi aí. Tala ki ho fāmilí mo e kaungāmeʻá te ke tuku ifi ʻi he ʻaho ko iá.
4. Kumi ʻo fakaʻauha. Ki muʻa ke ke aʻu ki ho ʻaho tuku ifí, hakule ho lokí, meʻalelé, mo e valá ki ha sikaleti pē ʻe maʻu ai. Fakaʻauha ia. Toʻo ʻosi ʻa e ngaahi masi kasá, masi kohí, mo e ngaahi tūtūʻanga tapaká.
5. Fekuki mo e fakaʻilonga ʻo e puke he tuku ifí. Inu ke lahi ʻa e huhuaʻi fuaʻiʻakaú pe ko e vaí, pea tuku ha taimi lahi ange ke mohe ai. Manatuʻi ʻoku fakataimi pē ʻa e ongoʻi taʻefiemālié, lolotonga ia ko e ngaahi ʻaongá ʻoku tuʻuloa!
6. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakaʻaiʻaí. Fakamamaʻo mei he ngaahi feituʻu mo e ngaahi tuʻunga ʻa ia ʻe fakataueleʻi ai koe ke ke ifi. ʻE toe fiemaʻu nai ke ke tuʻusi ʻa e feohi fakasōsiale mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ifí.—Palovepi 13:20.
7. Fakaʻehiʻehi mei he kumi kalofangá. ʻOua ʻe kākaaʻi koe ʻaki ʻa e pehē, “Te u ʻai pē ha kiʻi komo ʻe taha.” Ko e kumi kalofanga peheé ʻoku faʻa iku ia ki ha toe foki ʻaupito ʻo ifi.—Selemaia 17:9.
ʻOua ʻe Tuku ke Takihalaʻi Koe
ʻI he taʻu taki taha, ʻoku fakamoleki ai ʻe he ngaahi kautaha tapaká ʻa e paʻanga ʻe laui piliona ʻi he tuʻuakí. ʻE lava fēfē ke ʻikai te nau ʻiloʻi ʻe fakataueleʻi ʻa e toʻutupu tokolahi ʻe heʻenau mounú pea aʻu ʻo hoko ko e kakai lalahi maʻunimā ʻi he ʻapongipongí?
ʻOua ʻe tuku ʻa e kau tuʻuaki tapaká ke nau fakaeve hoʻo paʻangá. Ko e hā ka maʻu ai koe ʻi heʻenau mounú? Ko e kulupu ko iá pe ko ho ngaahi toʻumeʻa ʻoku ifí ʻoku ʻikai haʻanau mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate koe. ʻI he ʻikai fanongo kia kinautolú, fanongo ki he faleʻi ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú pea ako “ke fai meʻa ʻaonga.”—Aisea 48:17.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Neongo ʻoku lāulea ʻi he kupu ko ení ki he faʻahinga ʻoku nau ifi sikaletí, ko e ngaahi palopalema mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻa ia ʻoku fakamamafaʻí ʻoku toe kaunga foki ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakateka ʻa e tapaká.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 19]
MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ
“Kapau naʻe ʻeke mai ʻe ha taha ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai ai te u ifí, naʻá ku faʻa pehē, ‘Koeʻuhí ʻoku ʻikai te u loto ke ʻai ke ʻuliʻuli hoku maʻamaʻá mo ʻai ke nounou ʻa ʻeku moʻuí.’”
“Kapau naʻe tuʻuaki mai ʻe ha taha kiate au ha foʻi sikaleti, naʻá ku faʻa pehē, ‘ʻIkai.’ Kapau naʻa nau feinga ke fakamālohiʻi au, naʻá ku faʻa pehē, ‘ʻOku mou fakaʻikaiʻi meiate au ʻa ʻeku totonu ke fai ha fili fakafoʻituituí? Ko e meʻa fakaʻulia moʻoni ia he ʻaho mo e kuonga ko ení!’”
[Ngaahi Fakatātā]
Benjamin
Heather
[Puha ʻi he peesi 20]
● NAʻÁ KE ʻILOʻI?
Ko e tapaka ʻoku ʻikai ke ifí—hangē ko e tapaka ʻoku fakateká— ʻe lava ke ne ʻomai ʻa e nikotini lahi ange ʻi he meʻa ʻoku ʻomai ʻi he sikaletí pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi komipauni fakatupunga kanisā laka hake ʻi he 25 ʻa ia ʻoku fakalahi ai ʻa e fakatuʻutāmaki ʻa hono maʻu ʻa e kanisā ʻo e mongá mo e ngutú ʻe he tokotaha ʻokú ne ngāueʻakí.
[Puha ʻi he peesi 20]
KO E HĀ ʻOKU ʻIKAI KOLE AI KI HOʻO ONGO MĀTUʻÁ?
Ko e fekuki mo e tenge mei he toʻumeʻá ʻoku faingofua mamaʻo ange ia ʻi he taimi ʻokú ke mateuteu aí. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke kole ai ki hoʻo ongo mātuʻá ke ʻai ha ngaahi taimi ʻahiʻahi mo koe koeʻuhi ke ke mateuteu ai ke tali kapau ʻe tuʻuaki atu kiate koe ʻe ha taha ha foʻi sikaleti? ʻAi ha taha ʻo e ongo mātuʻá ke ne fakahoko ʻa e konga ʻa ha toʻumeʻa ʻokú ne tenge koe ke ke ifi. Tokoni: Ngāueʻaki ʻa e “Palani ki he Tenge mei he Toʻumeʻá” ʻi he peesi 132 mo e 133 ʻo e Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 2, ke maʻu ai ha ngaahi fokotuʻu lelei ki he founga ke fai ai ha talí.
[Fakatātā ʻi he peesi 20]
ʻI he hangē ko ha ika ʻoku feinga ki ha mounú, ʻoku maʻu ʻe ha tokotaha ifi ha meʻa ka ʻe mole ai ʻa ʻene moʻuí