Ngaahi Hokosia mei he 2011 Yearbook
Naʻe palōmesi ʻa e founga-pule fakavahefonuá ki he ngaahi lotu kotoa pē ne mole honau kelekelé ʻe ʻoange honau konga kelekele ʻi he kolo ko Kokopo, ʻi he kilomita nai ʻe 24 mei Rabaul. Kae kehe, lolotonga naʻe maʻu ʻe he ngaahi lotu kehé ha konga kelekele, naʻe ʻikai pehē ʻa e Kau Fakamoʻoní. Pea ʻi he taʻu nai ʻe fitu hili e pā ʻa e moʻunga afí, naʻe kamata ngāue ai ha tokoua mei ʻAfilika ki he potungāue palani ʻa e koló. ʻI hono fakatokangaʻi e tōʻongafai taʻetotonu naʻe fai ki he Kau Fakamoʻoní, naʻá ne kumi leva ha konga kelekele feʻungamālie ʻi Kokopo pea tokoniʻi e fanga tokouá ʻi heʻenau tohi kolé, ʻa ia naʻe tali. Naʻe tokoni ha timi ngāue langa pole ʻi hono langa ha Fale Fakatahaʻanga mo ha ʻapi misinale. Ko hono moʻoní, ko e muʻaki fakamaau taʻetotonú naʻe fakamoʻoniʻi ko ha tāpuaki moʻoni. Anga-fēfē? Ko e konga kelekele naʻe ʻoange ki muʻa ki he ngaahi siasí ʻoku ʻi ha tahake māʻolunga ia. Ka ko e kelekele ne ʻoange ki he fanga tokouá ʻoku tuʻu lelei ia ʻi he loto mālie ʻo e koló.
Fakaofiofi Mai ʻo ha Taimi Faingataʻa
ʻI he vaeuaʻanga ʻo e 1930 tupú ne ʻi ai e ngaahi taimi faingataʻa. Koeʻuhi ko e tenge mei he Siamane Nasí mo e Siasi Katoliká, naʻe faʻao fakamālohi ai ʻa e kiʻi tohi ko e Righteous Ruler ʻi Sanuali 1935.
ʻI he taʻu tatau pē, ko e Minisitā Fakalotofonuá naʻá ne tāpuni ʻa e Sōsaieti Taua Leʻo ʻi ʻEsitōniá, faʻao fakamālohi ʻa e ʻū tohí, pea fokotuʻu ha lao ke totongi ha paʻanga ki he kelekelé. Neongo ne ʻosi fufū ʻa e konga lahi ʻo e ʻū tohí, ko e tohi nai ʻe 76,000 naʻe faʻao fakamālohí. Kae kehe, ko e tuʻunga faingataʻa ko ení naʻe ʻikai taʻofi ai ʻa e ngāué. ʻI he ʻohovale mo e fiefia lahi ʻa e fanga tokouá, naʻe pulusi ʻe he ongo nusipepa lalahi ʻe ua ʻa e meʻa ʻi loto ʻi he polosiua ʻe ua naʻe faʻao fakamālohí ʻa ia naʻe ʻi ai ha tatau fakakātoa ʻe 100,000. Neongo e mole ʻa e ʻū tohí, ne lahi ange ai ʻa e ʻiloa ʻo e huafa ʻo Sihová ʻi he tuʻunga ne mei ʻi ai kapau naʻe tufa ʻe he fanga tokouá ʻa e ongo polosiuá.
Mavahe ki he Feituʻu Ngāue Foʻou—ʻI he Fakamole ʻa e Puleʻangá!
ʻI he ngaahi taʻu ki muʻa angé, naʻe pehē ai ʻe William Dey kapau ʻe faifai ange pea maʻu ʻe he Sovieti ʻIunioní ʻa e ngaahi fonua Polotikí, ʻe maʻu ʻe he fanga tokouá ʻa e ngaahi feituʻu ngāue lahi foʻou ke malanga ai. He hoko moʻoni ē ko e lea ko iá! Ko e puleʻanga Sovietí naʻá ne tokoniʻi moʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi hono fakalahi ʻenau ngāue fakamalangá ki Saipīlia mo e ngaahi feituʻu mamaʻo kehé ʻi hono fakaheeʻi kinautolú. Neongo naʻe fakaʻatā ʻe Sihova ʻene Kau Fakamoʻoní ke ʻahiʻahiʻi, ko e tokolahi naʻe ʻikai ʻaupito pē ke nau fanongo ʻi he huafa fakaʻotuá naʻa nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako ʻa e moʻoní.
Ko e fakatātaá, ko Lembit Trell, naʻe puke ia ko ʻene fakafepaki ki he ngaahi ngāue ʻa e puleʻangá. Naʻá ne fanongo fekauʻaki mo e moʻoní ʻi he 1948 ʻi ha founga anga-kehe—ʻi ha kiʻi loki pilīsone ʻi Tartu. Ko ha ʻōfisa fakakautau Lūsia, ʻa ia ne toe tauhi fakalao mo ia, naʻá ne talanoa kiate ia fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni naʻá ne fetaulaki mo ia ʻi ha pilīsone ʻe taha. Naʻe fakanounouʻi ange ʻe he ʻōfisá kia Lembit ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau akoʻí. Naʻá ne fakamatala ko e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e fakaleleiʻanga pē tahá pea kuo vavé ni ke kamata pule mai ʻa e ʻOtuá ki he māmaní. Naʻe langaʻi ai ʻa e mahuʻingaʻia ʻa Lembit.
Naʻe faifai ʻo ʻave ʻa Lembit ki ha ʻapi pōpula ʻi Vorkuta, ʻi he hahake mamaʻo ʻo Saipīliá, ofi ki he ʻŌseni ʻĀketiká. Naʻá ne fanongo ai ki ha kulupu ʻo e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau talanoa fekauʻaki mo e Tohi Tapú. ʻI heʻene ofi atú, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku nau lāulea ki he ngaahi meʻa tatau naʻá ne fanongo ai mei he ʻōfisá, ko ia naʻá ne kau ʻi heʻenau fetalanoaʻakí.
“Ko e hā ʻokú ke ʻi pilīsone aí?” ko e ʻeke ia ʻa e fanga tokouá kia Lembit.
“Naʻá ku faitau maʻá e fakamaau totonú,” ko ʻene talí ia.
“Naʻá ke lavameʻa?” ko e ʻeke ia ʻa e taha ʻo e Kau Fakamoʻoní.
Naʻe hā mahino ʻa e talí, ka naʻe tali ange ʻe Lembit, “ʻIkai, naʻe ʻikai te u lavameʻa.”
“Ko eni! Naʻá ke faitau ʻi he faʻahi hala,” ko e fakahaaʻi ange ia ʻe ha tokoua kia Lembit. “ʻIkai ne mei sai ange ke ke faitau ʻi he faʻahi totonú?” Naʻa nau kamata fakamatala leva ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e tau fakalaumālié. Ko e lahi ange e meʻa naʻá ne fanongo ki aí, ko e lahi ange ia hono ʻiloʻi ʻe Lembit kuó ne maʻu ʻa e moʻoní pea ko e lahi ange ʻene sio ki he fiemaʻu ke ne kau ki he faʻahi ʻa Sihová ʻi he tau fakalaumālié.
Hili hono tukuangé, naʻe foki ʻa Lembit ki ʻEsitōnia ʻo kamata ʻene tau fakalaumālié. ʻOkú ne ngāue he taimí ni ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Ko hono uaifí, ʻa Maimu, naʻá ne maʻu ʻa e moʻoní ʻi ha founga meimei tatau; naʻe langaʻi ʻene mahuʻingaʻiá ʻi pilīsone ʻe ha tokotaha ʻikai ko ha Fakamoʻoni.
Naʻe faingataʻa ʻa e ngāue fakamalangá ki he fanga tokoua naʻe ʻikai te nau loko poto he lea faka-Lūsiá. Ka naʻa mo e fakangatangata e ngaahi foʻi lea naʻa nau ʻiló, naʻe faingofua maʻu pē kia kinautolu ke kamata ha fetalanoaʻaki ʻaki ʻa e talanoa fekauʻaki mo e ʻuhinga honau fakaheeʻi ki Saipīliá. Ko e founga ko ení naʻe tokoniʻi ai e fanga tokouá ke nau pōtoʻi he faifakamoʻoni ʻi he founga ʻikai anga-mahení. ʻIkai ko ia pē, naʻa nau maʻu e faingamālie feʻunga ke faifakamoʻoni ai ki he kau ʻEsitōnia naʻe fakahēʻí ʻi heʻenau leá tonu. ʻOku fakafuofua ʻe ha toko taha naʻe hao moʻui ko e kau ʻEsitōnia ʻi he vahaʻa ʻo e toko 15 ki he 20 naʻa nau ako ʻa e moʻoní ʻi he ngaahi ʻapi pōpulá, pehē foki ki ha kau Lūsia mo ha kau Lituēnia.