Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SUNE 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | MAʻAKE 15-16
“Fakahoko ʻe Sīsū ʻa e Kikité”
(Maʻake 15:3-5) Ka naʻe tukuakiʻi ia ʻe he houʻeiki taulaʻeikí ki he ngaahi meʻa lahi. 4 Naʻe kamata leva ke toe fehuʻi ʻe Pailato kiate ia, ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai koā haʻo tali ʻe fai? Vakai ange ki hono lahi ʻo e ngaahi tukuakiʻi ʻoku nau fai kiate koé.” 5 Ka naʻe ʻikai ha toe tali ki ai ʻa Sīsū, ko ia naʻe ʻohovale ai ʻa Pailato.
(Maʻake 15:24) Pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakaú mo vahevahe hono ngaahi kofu tuʻá ʻaki hono fai ha lulu ki ai ke fakapapauʻi pe ko hai te ne maʻú.
(Maʻake 15:29, 30) Pea ko e faʻahinga naʻa nau ʻalu haké naʻa nau laukovi kiate ia, ʻo kalokalo honau ʻulú mo pehē: “ʻIuvī! ʻA koe te ke holoki ʻa e temipalé pea langa ia ʻi he ʻaho ʻe tolu, 30 fakahaofi koe ʻaki haʻo ʻalu hifo mei he ʻakau fakamamahí.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Mk. 15:24, 29
vahevahe hono ngaahi kofu tuʻá: Ko e fakamatala ʻi he Sione 19:23, 24 ʻokú ne ʻomai ha fakaikiiki ʻoku ʻikai lave ki ai ʻa Mātiu, Maʻake, mo Luke: ʻOku hā mahino naʻe fai ʻe he kau sōtia Lomá ha lulu fakatouʻosi ki he ngaahi kofu tuʻá mo e kofu ʻi lotó; naʻe vahevahe ʻe he kau sōtiá ʻa e ngaahi kofu tuʻá “ʻo vahe fā ia, ko ha konga ʻe taha ki he sōtia taki taha”; naʻe ʻikai te nau loto ke vahevahe ʻa e kofu ʻi lotó, ko ia naʻa nau fai ha lulu ki ai; pea ko hono fai ha lulu ki he kofu ʻo e Mīsaiá naʻe fakahoko ai ʻa e Saame 22:18. ʻOku hā mahino naʻe angaʻaki ʻe he kau fakahoko tauteá ʻa hono tauhi ʻa e ngaahi kofu ʻo ʻenau kau maté, ko ia naʻe huʻi mei he kau faihiá honau kofú mo ʻenau koloá ki muʻa honau tāmateʻí, ʻo ʻai ai honau fakamamahiʻí ke toe fakamā ange.
kalokalo honau ʻulú: ʻI he faʻa ʻalu fakataha eni mo e leá, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e taʻetokaʻi, paetaku, pe manuki. Naʻe fakahoko fāinoa ai ʻe he faʻahinga naʻe ʻalu haké ʻa e kikite ʻoku lēkooti ʻi he Saame 22:7.
(Maʻake 15:43) naʻe haʻu ai ʻa Siosifa ʻo ʻAlemateá, ko ha mēmipa tokaʻi ʻo e Fakatahá, naʻe kau foki mo ia ʻi he tatali ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne loto-toʻa ʻo ne hū atu ki he ʻao ʻo Pailató ʻo kole ʻa e sino ʻo Sīsuú.
(Maʻake 15:46) ʻI he hili ʻene fakatau mai ha līneni lelei, naʻá ne ʻohifo ia ʻo ne kofu ʻaki ʻa e līneni leleí peá ne tuku ia ki ha fonualoto ʻa ia naʻe foa ʻi he maká; pea naʻá ne tekaʻi hake ha maka ki he hūʻanga ʻo e fonualotó.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Mk. 15:43
Siosifa: Ko e anga fakafoʻitangata ʻo e kau hiki Kōsipelí ʻoku hā mahino ia ʻi he kehekehe ʻa e fakaikiiki ʻoku nau ʻomai ʻo fekauʻaki mo Siosifá. ʻOku pehē ʻe he tokotaha tānaki tukuhau ko Mātiú ko ha “tangata koloaʻia” ia; ko Maʻake ʻa ia naʻá ne tohi ʻo tautefito ki he kau Lomá, ʻokú ne pehē “ko ha mēmipa tokaʻi ʻo e Fakatahá” ʻa ia naʻá ne tatali ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá; ko Luke, ko e toketā kaungāongoʻí, ʻokú ne pehē “ko ha tangata lelei mo māʻoniʻoni” naʻe ʻikai kene fili ʻo poupou ki he tuʻutuʻuni ʻa e Fakatahá kia Sīsuú; ko Sione pē ʻokú ne līpooti ko ha “ākonga fakapulipuli pē koeʻuhi ko ʻene manavahē ki he kau Siú.”—Māt. 27:57-60; Mk. 15:43-46; Luke 23:50-53; Sione 19:38-42.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Maʻake 15:25) Naʻe aʻu mai eni ki he houa hono tolú, pea naʻa nau tutuki ia ki he ʻakaú.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Mk. 15:25
houa hono tolú: ʻA ia ko e 9:00 pongipongi nai. ʻOku tuhu ʻa e niʻihi ki he ngali kehekehe ʻi he fakamatalá ni mo e Sione 19:14-16, ʻa ia ʻoku pehē ai “ko e houa nai ia hono onó” naʻe tuku atu ai ʻe Pailato ʻa Sīsū ke tāmateʻí. Neongo ʻoku ʻikai fakamatalaʻi kakato ʻe he Tohi Tapú ʻa e faikehekehé, ko ha ngaahi meʻa eni ke fakakaukau ki ai: ʻOku faʻa fehoanaki ʻa e ngaahi fakamatala faka-Kōsipelí ʻi he fekauʻaki mo e taimi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko he lolotonga ʻa e ʻaho fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he māmaní. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi fakamatala kotoa ʻe faá naʻe fakataha ʻa e kau taulaʻeikí mo e kau mātuʻá hili ʻa e mafoa ʻa e atá pea nau tuʻutuʻuni ke ʻave ʻa Sīsū ki he Kōvana Loma ko Ponitō Pailató. (Māt. 27:1, 2; Mk. 15:1; Luke 22:66–23:1; Sione 18:28) Ko Mātiu, Maʻake, mo Luke ʻoku nau līpooti kotoa ʻo pehē ʻi he taimi ne ʻosi ʻi he ʻakaú ai ʻa Sīsuú, naʻe tō ha fakapoʻulituʻu ki he fonuá mei he “houa hono onó . . . ʻo aʻu ki he houa hono hivá.” (Māt. 27:45, 46; Mk. 15:33, 34; Luke 23:44) Ko ha moʻoniʻi meʻa eni ʻoku ʻi ai ʻene kaunga nai ki he taimi ʻo hono tāmateʻi ʻo Sīsuú: Ko hono hahá, pe uipí, ʻoku fakakaukau ʻa e niʻihi ko ha konga ia ʻo hono fakahoko ʻo e tautea tāmateʻí. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻe fakalilifu ʻaupito ʻa e hahá ʻo mate pē ai ʻa e tokotahá. ʻI he fekauʻaki mo Sīsuú, naʻe fuʻu fakalilifu ʻaupito ia ʻo fiemaʻu ai ki ha toe tangata ʻe taha ke ne fua ʻa e ʻakau fakamamahí hili ia hono kamata fua pē ʻe Sīsuú. (Luke 23:26; Sione 19:17) Kapau naʻe vakai ki he hahá ko e kamataʻanga ia ʻo hono fakahoko ʻo e tautea tāmateʻí, ʻe mahili atu leva ha taimi ki muʻa ke tutuki ʻa Sīsū ki he ʻakau fakamamahí. Ke poupouʻi ení, ʻoku lave fakatouʻosi ʻa e Māt. 27:26 mo e Mk. 15:15 ki he haha (uipi) mo e tautau ʻi he ʻakaú. Ko ia ai, ʻoku ʻomai nai ʻe he niʻihi tāutaha kehekehe ha taimi kehekehe ki hono tautaú, ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻenau fakakaukau ki he taimi naʻe kamata ai ʻa e fakahoko ʻo e tauteá. ʻOku fakamatalaʻi nai ʻe he meʻá ni ʻa e ʻuhinga naʻe ofo ai ʻa Pailato heʻene ʻilo ne pekia vave ʻa Sīsū hili pē hono tutuki ia ki he ʻakaú. (Mk. 15:44) ʻIkai ko ia pē, ʻoku faʻa fakahaaʻi ʻe he kau hiki Tohi Tapú ʻa e tōʻonga ʻo hono vahevahe ʻa e ʻahó ki he konga ʻe fā ʻo taki houa ʻe tolu, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ki he poʻulí. Ko hono vahevahe ʻa e ʻahó ʻi he founga ko iá ʻokú ne fakamatalaʻi mai ʻa e ʻuhinga ʻoku faʻa lave ai ki he houa hono tolu, hono ono, mo e houa hono hivá, ʻo lau mei he hopo ʻa e laʻaá ʻi he 6:00 pongipongi nai. (Māt. 20:1-5; Sione 4:6; Ngā. 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Pehē foki, ko e kakaí fakalūkufua naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻanau meʻa tala taimi, ko ia naʻe faʻa fakahaaʻi pē ʻa e taimi ʻo e ʻahó ʻaki ʻa e foʻi lea “nai” ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he Sione 19:14. (Māt. 27:46; Luke 23:44; Sione 4:6; Ngā. 10:3, 9) Ko hono fakanounoú: Naʻe fakakau fakatouʻosi nai ʻe Maʻake ia ʻa e hahá mo e tutuki ki he ʻakaú lolotonga ia naʻe lave pē ʻa Sione ia ki he tutuki ki he ʻakaú. Naʻe fakangata nai ʻe he ongo hiki-tohí ni fakatouʻosi ʻa e taimi ʻo e ʻahó ʻi he foʻi vahaʻa taimi houa ʻe tolu ofi tahá, pea naʻe ngāueʻaki ʻe Sione ʻa e “nai” ʻi heʻene lave ki he taimi naʻá ne fokotuʻú. ʻOku kaunga nai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá ni ki he kehekehe ʻi he ngaahi taimi ʻoku lave ki ai ʻa e ngaahi fakamatalá. Fakaʻosí, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo hono toki fai ʻe Sione ʻene tohí ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki muí, ʻo fakakau ai ha taimi ʻo hā ngali kehe ia mei he taimi naʻe ʻomai ʻe Maʻaké ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ko hano hiki tatau pē ʻe Sione ʻa e fakamatala ʻa Maʻaké.
(Maʻake 16:8) Ko ia ʻi heʻenau hū mai ki tuʻá naʻa nau tukulele atu mei he fonualotó, ʻoku nau tetetete mo lēlea honau lotó. Pea naʻe ʻikai te nau tala ha meʻa ki ha taha, he naʻa nau manavahē.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Mk. 16:8
he naʻa nau manavahē: Fakatatau ki he ngaahi muʻaki tatau tohinima motuʻa taha ʻoku ala maʻu ʻo e konga fakaʻosi ʻo e Maʻaké, ʻoku ngata pē ʻa e Kōsipelí ni ʻi he ngaahi lea ʻi he veesi 8. ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ko ha ngataʻanga pehē ʻoku fuʻu mutukū ia ke fakaʻosiʻaki ʻa e tohí. Kae kehe, ʻi he vakai atu ki he sīpinga hiki-tohi nounou kae mohu ʻuhinga ʻa Maʻaké, ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e taukaveʻi ia ko iá. Pehē foki, ko e ongo poto mataotao ʻi he senituli hono faá ko Selome mo ʻIusepiasi ʻokú na fakahaaʻi ʻoku fakaʻosiʻaki ʻa e lēkooti tonu mātē ko ení ʻa e ngaahi lea, “he naʻa nau manavahē.”
ʻOku lahi ʻa e ngaahi tatau tohinima mo e ngaahi liliu faka-Kalisi ki ha ngaahi lea kehe ʻoku nau tānaki mai ha konga fakaʻosi lōloa pe nounou ʻi he hili ʻa e veesi 8. Ko e konga fakaʻosi lōloá (ʻoku kau ki ai ha toe veesi ʻe 12) ʻoku maʻu ʻi he Codex Alexandrinus, Codex Ephraemi Syri rescriptus, mo e Codex Bezae Cantabrigiensis, kātoa kinautolu mei he senituli hono nima T.S. ʻOku toe hā foki ia ʻi he Vulikeita Latiná, ko e Curetonian Syriac, mo e Syriac Peshitta. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he ongo tatau tohinima faka-Kalisi motuʻa ange ʻi he senituli hono faá, ʻa e Codex Sinaiticus mo e Codex Vaticanus, pe ʻi he Codex Sinaiticus Syriacus ʻo e senituli hono faá pe nimá, pe ʻi he tatau tohinima motuʻa taha ʻo e Maʻaké ko e Sahidic Coptic ʻo e senituli hono nimá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e ngaahi tatau tohinima motuʻa taha ʻo e Maʻaké ʻi he lea faka-ʻAmīniá mo e faka-Siōsiá ʻoku ngata pē ia ʻi he veesi 8.
Ko ha ngaahi tatau tohinima mo ha ngaahi liliu faka-Kalisi ki mui mai ki ha ngaahi lea kehe ʻoku kau ai ʻa e konga fakaʻosi nounoú (ko ha foʻi sētesi pē ʻe ua). Ko e Codex Regius ʻo e senituli hono valu T.S., ʻokú ne maʻu fakatouʻosi ʻa e ongo konga fakaʻosí, ʻo ʻuluaki ʻomai ʻa e konga fakaʻosi nounou angé. ʻOkú ne tomuʻa fakamatalaʻi ʻa e ongo konga fakaʻosi taki taha ʻi ha kiʻi nouti ʻo pehē ko e ongo potutohí ni ʻoku hā ʻi he ngaahi konga ʻe niʻihi, neongo ʻoku hā mahino ʻoku ʻikai tali ha taha ʻo kinaua ko e aofangatuku tonu mātē.
KONGA FAKAʻOSI NOUNOU
Ko e konga fakaʻosi nounou hili ʻa e Mk. 16:8 ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí. ʻOku pehē ai:
Ka ko e ngaahi meʻa kotoa kuo fekauʻí, naʻa nau fakamatala nounou ia kiate kinautolu naʻe ʻia Pitá. Pehē foki, ʻi he hili ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻe fekauʻi atu ʻe Sīsū tonu fakafou ʻiate kinautolu mei he hahaké ki he hihifó ʻa e fanongonongo māʻoniʻoni mo taʻealaʻauha ʻo e fakamoʻui taʻengatá.
KONGA FAKAʻOSI LŌLOA
Ko e konga fakaʻosi lōloa hili ʻa e Mk. 16:8 ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e Tohi Tapu fakamānavaʻí. ʻOku pehē ai:
9 Hili ʻene tuʻu hake pongipongia mei he maté ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké naʻá ne ʻuluaki hā kia Mele Makitala, ʻa ē naʻá ne kapusi mei ai ʻa e fanga tēmeniō ʻe fitú. 10 Naʻe ʻalu leva ʻa Mele Makitala ʻo fakahā ia ki he faʻahinga naʻa nau faʻa ʻia Sīsuú, he naʻa nau kei fakamamahi mo tengihia. 11 Ka ko kinautolu, ʻi heʻenau fanongo kuó ne toe moʻui pea kuo mamata ki ai ʻa e fefiné, naʻe ʻikai te nau tui ki ai. 12 ʻIkai ko ia pē, ʻi he hili ʻa e ngaahi meʻá ni naʻe toe hā ʻa Sīsū ʻi ha fōtunga ʻe taha ki ha toko ua ʻo kinautolu naʻá na lue atu, heʻena fononga ki he feituʻu tukuʻutá; 13 pea naʻá na foki mai ʻo fakahā ia ki he toengá. Naʻe ʻikai foki ke nau tui ki he ongo meʻá ni. 14 Ka ki mui ai naʻá ne hā ki he toko taha-tahá tonu ʻi heʻenau tākoto atu ki he tēpilé, pea naʻá ne valokiʻi kinautolu heʻenau taʻetuí mo ʻenau loto-fefeká, koeʻuhi naʻe ʻikai te nau tui ki he faʻahinga naʻa nau mamata kiate ia heʻene toetuʻu hake ko ʻeni mei he maté. 15 Pea naʻá ne pehē kiate kinautolu: “Mou ʻalu atu ki he kotoa ʻo e māmaní ʻo malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he meʻamoʻui kotoa pē. 16 Ko ia ʻoku tui pea kuo papitaisó ʻe fakahaofi, ka ko ia ʻoku ʻikai tuí ʻe fakahalaiaʻi. 17 ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi fakaʻilonga eni ʻe ō fakataha mo kinautolu ʻoku tuí: ʻI hono ngāueʻaki hoku hingoá te nau kapusi ʻa e fanga tēmenioó, te nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehe, 18 pea te nau toʻo hake ʻaki honau nimá ha fanga ngata fekai, pea ʻo ka nau ka inu ha meʻa fakatupu mate ʻe ʻikai ʻaupito hoko ha faingataʻa kiate kinautolu. Te nau hilifaki honau nimá ʻi he kau puké, pea ko kinautolú ni te nau moʻui.”
19 Pea ko ia ai, ko e ʻEiki ko Sīsuú, hili ʻene lea kiate kinautolú, naʻe ʻohake ia ki hēvani ʻo ne nofo hifo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá. 20 Ko ia naʻa nau ʻalu atu ʻo malanga ʻi he feituʻu kotoa pē, lolotonga ia ʻa e ngāue fakataha mo kinautolu ʻa e ʻEikí mo ne poupouʻi ʻa e pōpoakí ʻaki ʻa e ngaahi fakaʻilonga naʻe ō ua mo iá.
SUNE 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LUKE 1
“Faʻifaʻitaki ki he Anga-Fakatōkilalo ʻa Melé”
(Luke 1:38) Naʻe pehē leva ʻe Mele: “Vakai! Ko e kaunanga au ʻa Sihova! Fakatauange ke hoko mai kiate au ʻo fakatatau ki hoʻo leá.” ʻI he meʻa ko iá naʻe mavahe leva ʻa e ʻāngeló meiate ia.
ia 149 ¶12
“Vakai! Ko e Kaunanga Au ʻa Sihova!”
12 Ko ʻene ngaahi leá, ʻoku fonu ʻi he anga-fakatōkilalo mo e talangofua, ʻo mahuʻinga ki he kakai kotoa pē ʻo e tuí. Naʻá ne pehē kia Kepaleli: “Vakai! Ko e kaunanga au ʻa Sihova! Fakatauange ke hoko mai kiate au ʻo fakatatau ki hoʻo leá.” (Luke 1:38) Ko ha kaunanga ko e maʻulalo taha ia ʻi he kau sevānití; ko ʻene moʻuí naʻe fakatefito pē ia ʻi he ʻaofinima ʻo hono ʻeikí. Ko e anga ia ʻa e ongoʻi ʻa Mele ki hono ʻEikí, ʻa Sihova. Naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne malu ʻi hono toʻukupú, he ʻokú ne mateaki ki he faʻahinga ʻoku mateaki kiate iá, pea te ne tāpuakiʻi ia ʻi heʻene fai ʻene lelei tahá ʻi he ngafa faingataʻá ni.—Saame 18:25.
(Luke 1:46-55) Pea naʻe pehē ʻe Mele: “ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe heʻeku moʻuí ʻa Sihova, 47 pea ʻoku ʻikai lava ke mapukepuke ʻa e fiefia lahi hoku laumālié ʻi he ʻOtuá ko hoku Fakamoʻuí, 48 koeʻuhi kuó ne hāngaifofonga mai ki heʻene kaunanga māʻulaló ni. He vakai, mei he taimí ni ʻo faai atu, ko e ngaahi toʻutangata kotoa pē te nau talaki ʻeku fiefiá, 49 koeʻuhi ko e Tokotaha mālohí kuó ne fai ha ngaahi ngāue lalahi maʻaku, pea ʻoku māʻoniʻoni hono huafá, 50 pea ʻi he toʻutangata ki he toʻutangata, ʻokú ne ʻaloʻofa ki he faʻahinga ko ia ʻoku manavahē kiate iá. 51 Kuó ne fakahoko ha ngaahi ngāue māfimafi ʻaki hono toʻukupú; kuó ne fakamovete atu ʻa e faʻahinga ʻoku hīkisia ʻa e taumuʻa ʻo honau lotó. 52 Kuó ne tuku ki lalo ʻa e kau tangata mafai māʻolungá mei he ngaahi taloní pea kuó ne hakeakiʻi ʻa e faʻahinga māʻulaló; 53 kuó ne mātuʻaki fakamākona ʻa e kau fiekaiá ʻaki ʻa e ngaahi meʻa lelei, pea kuó ne tuku ange atu ʻa e faʻahinga tuʻumālié ʻo taʻeʻiai haʻanau meʻa. 54 Kuó ne hoko mai ke tokoniʻi ʻa ʻIsileli ko ʻene sevānití, ʻi hono manatuʻi ʻa ʻene ʻaloʻofá, 55 ʻo hangē ko ia ko e meʻa naʻá ne folofolaʻaki ki heʻetau fanga kuí, kia ʻĒpalahame pea ki hono hakó, ʻo taʻengata.”
ia 150-151 ¶15-16
“Vakai! Ko e Kaunanga Au ʻa Sihova!”
15 Naʻe lea leva ʻa Mele. ʻOku tauhi fakalelei ʻene ngaahi leá ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. (Lau ʻa e Luke 1:46-55.) Ko e lea lōloa taha eni ʻa Mele ʻi he lēkooti he Tohi Tapú, pea ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo ia. ʻOku hā mei ai ʻa ʻene fakamālōʻia, ʻa e laumālie houngaʻia ʻi heʻene fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi hono tāpuakiʻi ia ʻaki ʻa e monū ko ʻene hoko ko e faʻē ʻa e Mīsaiá. ʻOkú ne fakahaaʻi mai ai ʻa e mālohi ʻo ʻene tuí ʻi heʻene lea fekauʻaki mo Sihova ʻokú ne fakamāʻulaloʻi ʻa e ʻafungí mo e mālohí pea ʻokú ne tokoniʻi ʻa e māʻulaló mo e masivá ʻa ia ʻoku feinga ke tauhi kiate iá. ʻOku toe fakalika mai ai ʻa e lahi ʻo ʻene ʻiló. ʻI ha fakafuofua ʻe taha, naʻá ne lave ʻo laka hake ʻi he tuʻo 20 ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú!
16 ʻOku hā mahino, naʻe fakakaukau loloto ʻa Mele fekauʻaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ka naʻá ne kei anga-fakatōkilalo pē, ʻo saiʻia ke tuku ki he Tohi Tapú ke ne fai ʻa e leá kae ʻikai ko haʻane lea pē meiate ia. Ko e foha naʻe tupu ʻi he taimi ko iá ʻi hono manavá naʻe ʻi ai ʻa e ʻaho naʻá ne fakahāhā ʻa e laumālie tatau, heʻene pehē: “Ko e meʻa ʻoku ou akoʻí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana ia naʻá ne fekau mai aú.” (Sione 7:16) ʻOku lelei ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku ou fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa mo e loto-ʻapasia pehē ki he Folofola ʻa e ʻOtuá? Pe ʻoku ou saiʻia ange au ʻi heʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi meʻa ʻoku ou akoʻí?’ ʻOku hā mahino ʻa e tuʻunga ʻo Melé.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Luke 1:69) Pea kuó ne fokotuʻu hake ha tokotaha faifakahaofi māfimafi maʻatautolu ʻi he fale ʻo Tēvita ko ʻene sevānití,
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke1:69
ha tokotaha faifakahaofi māfimafi: Pe “ha meʻatui ʻo e fakamoʻui.” ʻI he Tohi Tapú, ʻoku faʻa fakafofongaʻi ʻe ha meʻatui ʻo ha manu ʻa e mālohi, ikuna mo e hau. (1 Sām. 2:1; Saame 75:4, 5, 10; 148:14; fkm. ʻi lalo) Pehē foki, ko e kau pulé mo e pule fakahaʻatuʻí, fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e fulikivanú, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi meʻatuí, pea ko ʻenau aʻusia ʻa e ngaahi ikuná naʻe fakatatau ia ki he teke ʻa ha ngaahi meʻatui. (Teu. 33:17; Tan. 7:24; 8:2-10, 20-24) ʻI he potutohí ni, ko e kupuʻi lea “ha meʻatui ʻo e fakamoʻui” ʻoku ʻuhinga ia ki he Mīsaiá ko e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi ke faifakahaofi, ko ha faifakahaofi māfimafi.
(Luke 1:76) Ka ko e meʻa kiate koé, kiʻi tama, ʻe ui koe ko ha palōfita ʻa e Fungani Māʻolungá, he te ke ʻalu muʻomuʻa ʻia Sihova ke teuteu hono ngaahi halá,
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 1:76
te ke ʻalu muʻomuʻa ʻia Sihova: ʻE “ʻalu muʻomuʻa ʻia Sihova” ʻa Sione Papitaiso ʻi he ʻuhinga te ne hoko ko e fakamelomelo ʻo Sīsū, ʻa ia te ne fakafofongaʻi ʻene Tamaí pea haʻu ʻi he huafa ʻo ʻene Tamaí.—Sione 5:43; 8:29; sio ki he nouti ako ʻi he Sihova ʻi he veesi ko ení.
SUNE 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LUKE 2-3
“Toʻutupu—ʻOku Mou Tupu Fakalaumālie?”
(Luke 2:41, 42) Pea ko ʻene ongo mātuʻá naʻá na angaʻaki ʻa e ʻalu ʻi he taʻu ki he taʻu ki Selusalema ki he kātoanga ʻo e Pāsová. 42 Pea ʻi heʻene taʻu 12, naʻa nau ʻalu hake ki he kātoangá ʻo hangē ko ia naʻa nau angaʻakí.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 2:41
ko ʻene ongo mātuʻá naʻá na angaʻaki: Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe he laó ʻa e kakai fefiné ke nau maʻu ʻa e kātoanga Pāsová. Neongo ia, naʻe angaʻaki ʻe Mele ke kau fakataha mo Siosifa ʻi he fononga fakataʻu ki Selusalema ki he kātoangá. (ʻEki. 23:17; 34:23) ʻI he taʻu taki taha, naʻá na ʻalu mo foki ʻi he meimei kilomita ʻe 300 (maile ʻe 190) fakataha mo hona fāmili ne tokolahí.
(Luke 2:46, 47) Pea ʻi he hili ʻa e ʻaho ʻe tolu naʻá na maʻu ia ʻi he temipalé, ʻokú ne tangutu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau faiakó ʻo fanongo mo ʻeke kiate kinautolu ha ngaahi fehuʻi. 47 Ka ko e faʻahinga kotoa naʻe fanongo kiate iá naʻa nau ofoofo ai pē ʻi heʻene mahinó mo ʻene ngaahi talí.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 2:46, 47
ʻeke kiate kinautolu ha ngaahi fehuʻi: Hangē ko ia ʻoku hā mei he tali ʻa e faʻahinga naʻe fanongo kia Sīsuú, ko ʻene ngaahi fehuʻí naʻe ʻikai ko ha ngaahi fehuʻi pē ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻoku feinga ke fakalato ʻene fieʻiló. (Luke 2:47) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “ʻeke . . . ha ngaahi fehuʻi” ʻoku lava ke ʻuhinga ia ʻi he ngaahi potutohi ʻe niʻihi ki he faʻahinga fehuʻi mo e fehuʻi fakafepaki ʻoku ngāueʻaki ʻi ha fakaʻeke fakaefakamaauʻanga. (Māt. 27:11; Mk. 14:60, 61; 15:2, 4; Ngā. 5:27) ʻOku pehē ʻe he kau faihisitōliá ko e niʻihi ʻo e kau taki lotu tuʻu-ki-muʻa tahá naʻa nau angaʻaki ʻa e nofo ʻi he temipalé ʻi he hili ʻa e ngaahi kātoangá ʻo faiako ʻi he taha ʻo e ngaahi falefakatolo ʻataʻatā ʻi aí. Naʻe tangutu ʻa e kakaí ʻi he veʻe vaʻe ʻo e kau tangata ko iá ke fanongo mo ʻeke ha ngaahi fehuʻi.
ofoofo ai pē: Ko e faʻunga ʻo e foʻi veape faka-Kalisi heni ki he “hoko ʻo ofoofo” ʻoku ʻuhinga nai ia ki he fakatumutumu hokohoko pe tuʻumaʻu.
(Luke 2:51, 52) Pea naʻá ne ʻalu hifo mo kinaua ʻo nau foki ki Nāsaleti, pea naʻe hokohoko atu ʻene anganofo kiate kinauá. Pehē foki, naʻe mātuʻaki tauhi ʻe heʻene faʻeé ʻa e ngaahi leá ni kotoa ʻi hono lotó. 52 Pea naʻe tupu hake ʻa Sīsū pea fakautuutu ʻa hono potó mo e leleiʻia ai ʻa e ʻOtuá mo e tangatá.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 2:51, 52
hokohoko atu ʻene anganofo: Pe “anganofo ai pē; talangofua ai pē.” Ko e faʻunga hokohoko ʻo e foʻi veape faka-Kalisí ʻoku fakahaaʻi ai ʻi he hili ʻa e maongo ki he kau faiako ʻi he temipalé ʻa e ʻilo ʻa Sīsū ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, naʻá ne foki ki ʻapi ʻo anganofo fakatōkilalo ki heʻene ongo mātuʻá. Ko e talangofua ko ení naʻe mahuʻinga ange ia ʻi he talangofua ʻa ha kiʻi tama; ko ha konga ia ʻo ʻene fakahoko fakaikiiki ʻa e Lao ʻa Mōsesé.—ʻEki. 20:12; Kal. 4:4.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Luke 2:14) “Ke ʻa e ʻOtua ʻi langi taupotú ʻa e lāngilangí, pea ko e melinó ki māmani ki he kakai ʻoku hōifua ki aí.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 2:14
pea ko e melinó ki māmani ki he kakai ʻoku hōifua ki aí: ʻOku ʻi he ngaahi tatau tohinima ʻe niʻihi ʻa e ngaahi fakalea naʻe liliu ʻo pehē “pea ʻi māmani ʻa e melinó, ko e hōifuá ki he tangatá,” pea ʻoku tapua mai ʻa e fakaleá ni ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu ʻe niʻihi. Ka ko e fakalea ʻoku ngāueʻaki ʻe he Liliu Māmani Foʻoú ʻokú ne maʻu ʻa e poupou fakaetatautohinima mālohi ange. Ko e fanongonogo fakaeʻāngeo ko ení naʻe ʻikai ʻuhinga ia ki hano fakahaaʻi ʻo e hōifua ʻa e ʻOtuá ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá tatau ai pē pe ko e hā ʻenau fakakaukau mo e meʻa ʻoku nau faí. Ka ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga te nau maʻu ʻene hōifuá koeʻuhi ʻoku nau fakahāhā ʻa e tui moʻoni kiate ia pea hoko ko e kau muimui ʻo hono ʻAló.—Sio ki he nouti ako ʻi he kakai ʻoku hōifua ki aí ʻi he veesi ko ení.
kakai ʻoku hōifua ki aí: Ko e “hōifua” naʻe lave ki ai ʻi he lea fakaeʻāngelo ko ení ʻoku hā mahino ko e hōifua ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá, ʻikai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e eu·do·kiʹa ʻoku lava ke toe liliu ia ko e “leleiʻia; hāngaifofonga; tali lelei.” Ko e foʻi veape fehoanaki mo ia ko e eu·do·keʹo ʻoku ngāueʻaki ʻi he Māt. 3:17; Mk. 1:11; mo e Luke 3:22 (sio ki he nouti ako ʻo e Māt. 3:17; Mk. 1:11), ʻa ia ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá ki hono ʻAló ʻi he hili pē ʻene papitaisó. ʻOkú ne fakahoko mai ʻa e foʻi ʻuhinga tefito, “ke tali lelei; ke hāngaifofonga ki ai; ke leleiʻia ai; ke fiefia ai.” ʻI he fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ko ení, ko e kupuʻi lea “kakai ʻoku hōifua ki aí” (an·throʹpois eu·do·kiʹas) ʻoku ʻuhinga ki he kakai kuo tali mo hōifua ai ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku lava ke toe liliu ia ko e “kakai ʻokú ne hōifua ai; kakai ʻokú ne hāngaifofonga ki ai.” Ko ia, ko e lea fakaeʻāngeló ni naʻe ʻuhinga ia ki he hōifua ʻa e ʻOtuá, ʻikai ki he kakaí fakalūkufua, ka ki he faʻahinga te nau fakahōifuaʻi ia ʻaki ʻenau tui moʻoni kiate ia pea ʻi heʻenau hoko ko e kau muimui ʻo hono ʻAló. Neongo ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e eu·do·kiʹa ʻi he ngaahi potutohi ʻe niʻihi ʻoku lava ke ʻuhinga ki he leleiʻia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá (Loma 10:1; Fil. 1:15), ʻoku faʻa ngāueʻaki ia ʻi he fekauʻaki mo e hōifua ʻa e ʻOtuá, pe hāngaifofonga pe founga ʻokú ne talí. (Māt. 11:26; Luke 10:21; ʻEf. 1:5, 9; Fil. 2:13; 2 Tes. 1:11). ʻI he Sepituakini ʻi he Saame 51:18 [50:20, LXX], ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi lea fekauʻaki mo e “hōifua” ʻa e ʻOtuá.
(Luke 3:23) ʻI he kamata ʻe Sīsū ʻa ʻene ngāué, naʻá ne taʻu 30 nai, ko e foha ia, hangē ko ia naʻe ʻiloʻi ʻakí, ʻo Siosifa, ko e foha ʻo Hēlai,
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko hai e tamai ʻa Siosifá?
Ko Siosifa, ko ha tufunga ʻi Nāsaleti ko e tamai ohi ia ʻa Sīsuú. Ka ko hai e tamai ʻa Siosifá? Ko e tohi hohoko ʻo Sīsuú ʻi he Kōsipeli ʻa Mātiú naʻá ne fakahaaʻi mahino ko Sēkope, kae pehē ʻe Luke ko Siosifá ko e “foha ʻo Hēlai.” Ko e hā ʻoku faikehekehe aí?—Luke 3:23; Mātiu 1:16.
ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa Mātiú: “Naʻe hoko ʻa Sēkope ko e tamai ia ʻa Siosifá,” ʻo ngāueʻaki ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ʻo fakahaaʻi ai ko Sēkopé ko e tamai moʻoni ia ʻa Siosifá. Ko ia naʻe fakatotoloʻi ʻe Mātiu ʻa e laine hohoko moʻoni ʻo Siosifá, ʻa e laine fakatuʻi ʻo Tēvitá, ʻa ia naʻe fou mai ai ʻa e totonu fakalao ki he taloní ʻo ʻalu ki he foha ohi ʻo Siosifá, ʻa Sīsū.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he fakamatala ʻa Luké: “[Ko] Siosifa, ko e foha ʻo Hēlai.” Ko e kupuʻi lea “foha ʻo,” ʻoku lava ke ʻuhinga ia ko e “foha ʻi he fono ʻo.” Ko ha tuʻunga meimei tatau ʻoku hā ʻi he Luke 3:27, ʻoku pehē ai ko Saletili ko ʻene tamai totonú ko Sēkonaia, ʻoku fakahokohoko ai ko e “foha ʻo Nēlai.” (1 Kalonikali 3:17; Mātiu 1:12) Naʻe mali nai ʻa Saletili mo ha ʻofefine ʻo Nēlai naʻe ʻikai ke fakahaaʻi hono hingoá, ʻo ne hoko ai ko hono foha ʻi he fonó. Naʻe ʻi he tuʻunga tatau ʻa Siosifa ʻi he pehē ko e “foha” ʻo Hēlaí, ʻi heʻene mali mo e ʻofefine ʻo Hēlai ko Melé. Ko ia naʻe fakatotoloʻi ʻe Luke ʻa e laine fakafāmili totonu ʻo Sīsuú “ʻo fakatatau ki he tukufakaholo fakaekakanó,” fakafou ʻi heʻene faʻē fakaekakanó, ʻa Mele. (Loma 1:3) ʻOku ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha tuʻunga kehekehe ʻe ua mo ʻaonga ki he laine hohoko ʻo Sīsuú.
SUNE 25–SIULAI 1
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LUKE 4-5
“Talitekeʻi ʻa e ʻAhiʻahí Hangē ko Ia Naʻe Fai ʻe Sīsuú”
(Luke 4:1-4) Pea ko Sīsū, ʻi heʻene fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne mavahe mei Sioatani, pea naʻe taki holo ia ʻe he laumālié ʻi he toafá 2 ʻi he ʻaho ʻe 40, ʻo ʻahiʻahiʻi ia ʻe he Tēvoló. Pea naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, ko ia ʻi he hili ʻa e ngaahi ʻaho ko iá, naʻá ne ongoʻi fiekaia. 3 ʻI he meʻá ni naʻe pehē ʻe he Tēvoló kiate ia: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, lea ki he maká ni ke hoko ko e mā.” 4 Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū kiate ia: “Kuo tohi, ‘Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá ʻo ʻikai ʻi he maá pē.’”
Fakakaukau ki he Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke Ke Hoko ki Aí
8 Naʻe feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki ha kākā meimei tatau kia Sīsū. ʻI he taimi naʻe ʻi he toafá ai ʻa Sīsū pea taʻekai ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40, naʻe feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e holi ki he meʻakaí. Naʻe pehē ʻe Sētane: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, lea ki he maká ni ke hoko ko ha foʻi mā.” (Luke 4:1-3) Naʻe ua ʻa e fili ʻa Sīsuú: ʻE lava ke ne fili ke ʻoua ʻe ngāueʻaki hono mālohí ke fakalatoʻaki ʻa e fiemaʻu ki he meʻakaí, pe ʻe lava ke ne fili ke ngāueʻaki ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe ʻikai totonu ke ne ngāueʻaki hono mālohí ke fai ha meʻa siokita. Neongo naʻá ne fiekaia, ko hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá naʻe mahuʻinga ange ia kiate ia ʻi he meʻakaí. Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Kuo tohi: ‘Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.’”—Māt. 4:4.
(Luke 4:5-8) Ko ia naʻá ne ʻohake ia ʻo ne fakaʻaliʻali ange kiate ia ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻi ha foʻi mōmeniti pē. 6 Naʻe pehē ange leva ʻe he Tēvoló kiate ia: “Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí, koeʻuhi kuo tuku mai ia kiate au, pea ʻilonga ʻa ia ʻoku ou loto ki aí, ʻoku ou foaki ia kiate ia. 7 Ko ia ai, kapau te ke fai mai ha lotu kiate au, ʻe ʻaʻau kotoa ia.” 8 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “Kuo tohi, ‘Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’”
Fakakaukau ki he Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke Ke Hoko ki Aí
10 Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e matá” ke fakataueleʻi ʻa Sīsuú? Naʻe “fakaʻaliʻali ange kiate ia [ʻe Sētane] ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻi ha foʻi kemo pē. Naʻe pehē ange leva ʻe he Tēvoló kiate ia: ‘Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí.’” (Luke 4:5, 6) Ko e meʻa naʻe sio ki ai ʻa Sīsuú naʻe ʻikai moʻoni ko e ngaahi puleʻanga kotoa ia ʻo e māmaní, ka ko ha sio atu ki honau lāngilangí. Kuo pau pē naʻe ongoʻi ʻe Sētane ʻe fakataueleʻi ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻá ne sio ki aí. Naʻá ne tala ange kia Sīsū: “Kapau te ke fai mai pē ha foʻi tōʻonga lotu kiate au, ʻe ʻaʻau kotoa ia.” (Luke 4:7) Naʻe ʻikai ʻaupito loto ʻa Sīsū ke hoko ko e faʻahinga tokotaha naʻe loto ʻa Sētane ke ne hoko ki aí. Naʻá ne tali ange leva: “Kuo tohi: ‘Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’”—Luke 4:8.
(Luke 4:9-12) Naʻá ne taki leva ia ki Selusalema ʻo ne fokotuʻu ia ʻi he ʻā ʻo e funga temipalé ʻo ne pehē kiate ia: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, hopo ki lalo mei heni, 10 he kuo tohi, ‘Te ne tuku atu ha fekau ki heʻene kau ʻāngeló koeʻuhiā ko koe, ke maluʻi koe,’ 11 pea, ‘Te nau hapai koe ʻi honau nimá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa pā ho vaʻé ki ha maka.’” 12 ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia, “Kuo folofolaʻaki: ‘Kuo pau ke ʻoua te ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtuá.’”
Mītia ʻi he nwtsty
ʻĀ ʻo e Funga Temipalé
Naʻe ʻai moʻoni nai ʻe Sētane ʻa Sīsū ke ne tuʻu “ʻi he ʻā [pe “feituʻu māʻolunga taha”] ʻo e funga temipalé” pea tala ange kiate ia ke ne hopo ki lalo, ka ko e feituʻu tonu naʻe tuʻu nai ai ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ʻiloʻi. Koeʻuhi ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki heni ki he “temipale” ʻoku ʻuhinga nai ki he fale fakakātoa ʻo e temipalé, naʻe tuʻu nai ʻa Sīsū ʻi he tuliki fakatonga-hahake (1) ʻo e temipalé. Pe naʻá ne tuʻu nai ʻi ha tuliki ʻe taha ʻo e fale fakakātoa ʻo e temipalé. Ko ha tō mei ha taha ʻo e ngaahi feituʻú ni ko e mate kuo pau tuku kehe ka kau mai ʻa Sihova.
Fakakaukau ki he Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke Ke Hoko ki Aí
12 ʻI hono kehe meia ʻIví, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e anga-fakatōkilaló! Naʻe feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi ia ke fai ha meʻa ʻe ofo ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe talitekeʻi mālohi ʻe Sīsū ke fai ia koeʻuhí he ʻe hoko ia ko ha tōʻonga ʻo e pōlepole! Ko ʻene talí naʻe mahino mo hangatonu: “Kuo folofolaʻaki: ‘Kuo pau ke ʻoua te ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtuá.’”—Lau ʻa e Luke 4:9-12.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Luke 4:17) Ko ia naʻe ʻoange kiate ia ʻa e takainga tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá, pea naʻá ne fakaava ʻa e takainga tohí ʻo ne ʻilo ʻa e feituʻu ʻa ia naʻe tohi ai:
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 4:17
takainga tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá: Ko e Takainga Tohi Tahi Mate ʻa ʻAiseá ʻoku faʻuʻaki ʻa e lauʻi kiliʻi manu ʻe 17 naʻe fakapipiki fakataha, ʻo hoko ko ha takainga tohi mita ʻe 7.3 (fute ʻe 24) lōloa fakataha mo hono ngaahi ʻotu ʻe 54. Ko e takainga tohi naʻe ngāueʻaki ʻi he sinakoke ʻi Nāsaletí naʻe lōloa meimei tatau nai. ʻI he ʻikai ha fika ʻo ha vahe mo ha veesi ke tokoní, ʻa ia naʻe ʻikai ʻi ai ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe pau ke kumi ʻe Sīsū ʻa e potutohi naʻá ne loto ke ne laú. Ka ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻa ʻene ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻe hiki ai ʻa e ngaahi lea fakaekikité ʻoku hā mei ai ʻa ʻene maheni fakaʻauliliki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá.
(Luke 4:25) Ka ʻoku ou tala moʻoni atu: Naʻe tokolahi ʻa e kau uitou ʻi ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻIlaisiaá ʻi he taimi naʻe tāpuni ai ʻa e langí ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono, pea naʻe hoko mai ha fuʻu honge lahi ki he kotoa ʻo e fonuá.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 4:25
ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono: Fakatatau ki he 1 Tuʻi 18:1, naʻe fanongonongo ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngataʻanga ʻo e laʻalaʻaá “ʻi he taʻu hono tolú.” Ko ia ai kuo taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku fepaki ʻa e lea ʻa Sīsuú mo e fakamatala ʻi he 1 Tuʻi. Kae kehe, ʻoku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapu Hepeluú ia ko e fuoloa ʻo e laʻalaʻaá naʻe siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe tolu. Ko e kupuʻi lea “ʻi he taʻu hono tolú” ʻoku hā mahino ʻoku ngāueʻaki ia ki he vahaʻa taimi naʻe kamata ʻi hono ʻuluaki talaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e laʻalaʻaá kia ʻĒhapí. (1 Tuʻi 17:1) Ko e fanongonongo ko iá ʻoku ngalingali naʻe hoko ia ʻi he taimi ko e faʻahitaʻu ʻafuá—ʻa ia naʻe aʻu ki he māhina ʻe ono hono fuoloá ka naʻe fuoloa ange nai ia mei he tuʻunga anga-mahení—ne ʻosi hoko ia. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke ngata leva ʻa e laʻalaʻaá ʻi he toe hā ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻao ʻo ʻĒhapí, “ʻi he taʻu hono tolú,” ka ʻi he toki hili ʻa e sivi naʻe faiʻaki ʻa e afí ʻi he Moʻunga Kāmelí. (1 Tuʻi 18:18-45) Ko ia, ko e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku lēkooti hení, pea pehē ki he ngaahi lea meimei tatau ʻa e tokoua faʻē taha ʻo Kalaisí, ʻoku lēkooti ʻi he Sēm. 5:17, ʻoku fehoanaki lelei ia mo e fakahokohoko ʻoku ʻomai ʻi he 1 Tuʻi 18:1.