Faʻifaʻitaki ki he Tui mo e Talangofua ʻa Noa, Taniela, mo Siopé
“[Ko] Noa, Taniela, mo Siope . . . te nau malava ke fakahaofi ʻa kinautolu pē koeʻuhi ko ʻenau māʻoniʻoní.”—ʻISI. 14:14.
1, 2. (a) Ko e hā ʻe lava ke fakalotolahiʻi ai kitautolu ʻi hono sivisiviʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noa, Taniela, mo Siopé? (e) Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe ʻi aí ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻe ʻIsikeli ʻa e lea ʻi he ʻIsikeli 14:14?
ʻOKÚ KE foua ha ngaahi taimi faingataʻa koeʻuhí ko haʻo puke, palopalemaʻia fakapaʻanga, pe ʻoku fakatangaʻi koe? ʻOku faingataʻa ʻi ha taimi ke ke nofoʻaki fiefia ʻi hoʻo ngāue kia Sihová? Kapau ʻokú ke ongoʻi peheni, ko hono sivisiviʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Noa, Taniela, mo Siopé ʻe lava ke ne fakalotolahiʻi koe. Ko e kau tangatá ni naʻa nau taʻehaohaoa pea nau maʻu ʻa e ngaahi pole tatau mo ia ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe aʻu ʻo ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻenau moʻuí. Ka naʻa nau hanganaki mateaki kia Sihova, pea naʻá ne vakai kiate kinautolu ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuí mo e talangofuá.—Lau ʻa e ʻIsikeli 14:12-14.
2 Naʻe tohi ʻe ʻIsikeli ʻa e lea ʻo ʻetau konga tohi ʻo e kaveingá ʻi he vahefonua Pāpiloné ʻi he taʻu 612 ki muʻa ʻia Kalaisí.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (ʻIsi. 1:1; 8:1) Naʻe ʻikai fuoloa mei ai pea fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he taʻu 607. Ko e kakai tokosiʻi pē ʻi Selusalema naʻa nau faitōnunga mo talangofua ʻo hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé, pea naʻa nau hao. (ʻIsi. 9:1-5) Ko e niʻihi ʻo kinautolu ko Selemaia, Paluki, ʻĒpeti-meleki, mo e kau Lēkapí.
3. Ko e hā te tau ako ʻi he kupu ko ení?
3 ʻI he founga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko e kakai pē ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ʻoku nau māʻoniʻoní, ʻa e kakai hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé, te nau hao ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani fulikivanu ko ení. (Fkh. 7:9, 14) Ko ia tau ako angé ki he ʻuhinga naʻe ngāueʻaki ai ʻe Sihova ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ko ení ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kakai naʻa nau fai ʻa e meʻa naʻe totonu ʻi heʻene vakaí. Te tau lāulea ki he (1) ngaahi pole naʻa nau taki taha maʻú mo e (2) founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki heʻenau tuí mo e talangofuá.
FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ʻA NOA ʻI HE TAʻU ʻE 900 TUPU!
4, 5. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fekuki mo Noá, pea ko e hā naʻe fakaofo fekauʻaki mo iá?
4 Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fekuki mo Noá? Naʻe ʻosi fulikivanu ʻaupito ʻa e kakaí ia ʻi he taimi ʻo e kui-ua ʻa Noa ko ʻĪnoké. Naʻa nau leaʻaki ʻa e “ngaahi meʻa fakalilifu” fekauʻaki mo Sihova. (Sute 14, 15) Ko e māmaní ʻi he taimi ko iá naʻe hoko ʻo toe lahi ange ai ʻa e fakamālohí. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo Noá, “naʻe fonu ʻa e māmaní ʻi he fakamālohí.” Naʻe ʻalu hifo ʻa e kau ʻāngelo fulikivanú ki he māmaní, ʻai honau sino fakaetangata, pea nau mali mo e kakai fefine. Ko honau ngaahi fohá naʻa nau anga-fakamamahi mo fakamālohi. (Sēn. 6:2-4, 11, 12) Ka naʻe lava ke sio ʻa e tokotaha kotoa naʻe kehe ʻa Noa ia. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “naʻe maʻu ʻe Noa ʻa e hōifua ʻi he fofonga ʻo Sihová.” ʻI he ʻikai ke hangē ko e kakai takatakai ʻiate iá, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú. “Naʻe ʻaʻeva ʻa Noa mo e ʻOtua moʻoní.”—Sēn. 6:8, 9.
5 Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he ngaahi lea ko iá kiate kitautolu fekauʻaki mo Noá? ʻUluakí, fakakaukau atu ki he fuoloa ʻo e tauhi faitōnunga ʻa Noa kia Sihova ʻi he māmani fulikivanu ko iá ki muʻa ke hoko mai ʻa e Lōmakí. Naʻe ʻikai ko ha taʻu pē ʻe 70 pe 80 ka ko ha meimei taʻu ʻe 600! (Sēn. 7:11) Uá, manatuʻi naʻe ʻikai ha fakatahaʻanga ke ne tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ia ʻo hangē ko ia ʻoku tau maʻu he ʻaho ní. ʻOku hā ngali naʻa mo hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻe ʻikai te nau poupouʻi ia.b—Sio ki he fakamatala ʻi lalo.
6. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Noa ʻa e loto-toʻa lahí?
6 Naʻe ʻikai fakakaukau ʻa Noa naʻe feʻunga pē ʻene hoko ko ha tokotaha leleí. Naʻá ne talanoa loto-toʻa ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo ʻene tui kia Sihová. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5) Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo Noa: “Fakafou ʻi he tui ko ʻení naʻá ne fakahalaiaʻi ai ʻa e māmaní.” (Hep. 11:7) ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe fakakataʻaki ia ʻe he kakaí pea nau feinga ke taʻofi ia. Naʻe aʻu nai ʻo nau fakamanamana ke fai ha kovi kiate ia. Ka naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Noa ʻi he kakaí. (Pal. 29:25) ʻI hono kehé, naʻá ne maʻu ʻa e tui, ko ia naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e loto-toʻa. Pea ʻokú ne ʻoange ʻa e loto-toʻa tatau ki he kotoa ʻo ʻene kau sevāniti faitōnunga ʻi he ʻaho ní.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe maʻu ʻe Noa ʻi heʻene langa ʻa e ʻaʻaké?
7 Naʻe ʻosi faitōnunga pē ʻa Noa kia Sihova ʻi he taʻu ʻe 500 tupu ʻi he taimi naʻe tala ange ai ʻe Sihova ke ne langa ha fuʻu ʻaʻaké. ʻE ngāueʻaki ia ke fakahaofi ki ai ha kakai mo ha fanga manu ʻi he Lōmakí. (Sēn. 5:32; 6:14) Ko hono langa ʻo ha fuʻu ʻaʻaké ʻoku pau pē naʻe hā ngali mātuʻaki faingataʻa kia Noa. Pea ʻoku pau pē naʻá ne ʻiloʻi ʻe manukiʻi ia ʻe he kakaí ʻo toe lahi ange pea ʻai ke mātuʻaki faingataʻa ʻa ʻene moʻuí. Ka naʻe tui mo talangofua ʻa Noa kia Sihova. “Naʻá ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá.”—Sēn. 6:22.
8. Naʻe anga-fēfē ʻa e falala ʻa Noa kia Sihova te ne tokonaki maʻa hono fāmilí?
8 Naʻe toe ʻi ai ha pole ʻe taha naʻe fekuki mo Noa. Naʻe pau ke ne tokonaki maʻa hono uaifí mo e fānaú. Ki muʻa ʻi he Lōmakí, naʻe pau ke toe ngāue mālohi ange ʻa e kakaí ke tō ha meʻakai. Naʻe fai pehē foki mo Noa. (Sēn. 5:28, 29) Neongo ia, naʻe ʻikai te ne fakaʻatā ke hoko ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa hono fāmilí ko e meʻa ia naʻá ne hohaʻa lahi taha ki aí. Ko e tauhi kia Sihová naʻe mahuʻinga taha maʻu pē ʻi heʻene moʻuí. Neongo naʻe femoʻuekina ʻa Noa ʻi hono langa ʻa e ʻaʻaké ʻi he taʻu nai ʻe 40 pe 50, naʻá ne tokangataha ai pē kia Sihova. Pea naʻá ne fai ia ʻi ha toe taʻu ʻe 350 ʻi he hili ʻa e Lōmakí. (Sēn. 9:28) Ko Noá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻi he tuí mo e talangofuá!
9, 10. (a) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Noá? (e) Kapau ʻokú ke fakapapauʻi ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá, ko e hā ʻe lava ke ke fakapapauʻí?
9 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Noá? ʻOku tau fai eni ʻi heʻetau taukapoʻi ʻa e vakai ʻa Sihova ki he meʻa ʻoku totonú, ʻi he ʻikai ke tau hoko ko ha konga ʻo e māmani ʻo Sētané, pea ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa Sihová. (Māt. 6:33; Sione 15:19) Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi ʻuhinga ko iá, ʻoku ʻikai ke saiʻia ai ʻa e māmaní ʻiate kitautolu. Ko e fakatātaá, koeʻuhi ko ʻetau fakapapauʻi ke talangofua ki he ngaahi lao ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó mo e nofo malí, ʻe leaʻaki nai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lelei fekauʻaki mo kitautolu ʻi he mītiá. (Lau ʻa e Malakai 3:17, 18.) ʻI he hangē ko Noá, ʻoku ʻikai ke tau ilifia ʻi he kakaí. ʻOku tau manavahē kia Sihova, ʻa ia, ʻoku tau fakaʻapaʻapa loloto kiate ia pea ʻoku ʻikai ke tau loto ke fakalotomamahiʻi ia. ʻOku tau ʻiloʻi ko ia pē ʻa e Tokotaha ʻe lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e moʻui taʻengatá.—Luke 12:4, 5.
10 ʻEke hifo: ‘ʻE hokohoko atu ʻeku fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá, naʻa mo e taimi ʻoku fakakataʻaki ai au pe fakaangaʻi au ʻe he niʻihi kehé? ʻOku ou falala ʻe lava ke tokonaki ʻa Sihova maʻa hoku fāmilí, naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e moʻuí?’ Kapau ʻokú ke falala kia Sihova pea talangofua kiate ia ʻo hangē ko Noá, ʻe lava ke ke fakapapauʻi ʻe tokangaʻi koe ʻe Sihova.—Fil. 4:6, 7.
FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ʻA TANIELA NEONGO ʻENE NOFO ʻI HA KOLO FULIKIVANU
11. Ko e hā ʻa e ngaahi pole lalahi naʻe fekuki mo Taniela mo hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú ʻi Pāpiloné? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
11 Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fekuki mo Tanielá? Naʻe fakamālohiʻi ʻa Taniela ke nofo ʻi Pāpilone, ko ha kolo muli naʻe fonu ʻi he ngaahi ʻotua loí mo e fakahaʻele faʻahikehé. Ko e kakai ʻi aí naʻa nau fehiʻa ʻi he kau Siú pea nau manukiʻi kinautolu mo honau ʻOtuá, ʻa Sihova. (Saame 137:1, 3) Kuo pau pē naʻe loto-mamahi lahi ʻi he meʻá ni ʻa Taniela mo e kau Siu kehe naʻa nau ʻofa kia Sihová! Pehē foki, naʻe mātuʻaki siofi ʻe he kakai tokolahi ʻa Taniela mo hono kaungāmeʻa ʻe toko tolu ko Henania, Misaeli, mo ʻAsalaiá koeʻuhi ko e teu ke akoʻi kinautolu ke nau ngāue maʻá e tuʻi ʻo Pāpiloné. Naʻe ʻamanekina te nau kai ʻa e meʻakai ʻa e tuʻí, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Sihova ke kai ʻe hono kakaí. Ka ko Taniela naʻe ʻikai te ne “ʻuliʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi meʻakai vovo ʻa e tuʻí.”—Tan. 1:5-8, 14-17.
12. (a) Ko e tokotaha fēfē ʻa Taniela? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova kia Tanielá?
12 Naʻe toe ʻi ai ha pole ʻe taha naʻe fekuki mo Taniela, ʻa ia naʻe ʻikai nai ke hā mātuʻaki faingataʻa ʻi he ʻuluaki taimí. Naʻá ne mātuʻaki poto, pea koeʻuhi ko ia, naʻe ʻoange ai ʻe he tuʻí kiate ia ʻa e ngaahi monū makehe. (Tan. 1:19, 20) Neongo ia, naʻe ʻikai ke hīkisia ʻa Taniela pe fakakaukau naʻe tonu maʻu pē ʻene fakakaukaú. Naʻá ne hanganaki anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā. Naʻá ne pehē maʻu pē ko Sihova naʻe tupu mei ai ʻa ʻene lavameʻá. (Tan. 2:30) Fakakaukau atu angé: Naʻe lave ʻa Sihova kia Taniela fakataha mo Noa mo Siope ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kinautolu ke muimui ki ai. ʻI he taimi ko iá, naʻe ʻosi tauhi faitōnunga ʻa Noa ia mo Siope kia Sihova ʻi he kotoa ʻena moʻuí, ka naʻe kei siʻi pē ʻa Taniela. Naʻe falala moʻoni ʻa Sihova kia Taniela! Pea naʻe totonu ia, he naʻe hanganaki faitōnunga mo talangofua ʻa Taniela ki he ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. ʻI he meimei taʻu 100 ʻa Tanielá, naʻe leaʻaki ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi lea anga-ʻofa ko ení kiate ia: “ʻE Taniela, ʻa koe ko e tangata mahuʻinga ʻaupitó.”—Tan. 10:11.
13. Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻe taha naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Taniela ke ne maʻu ha tuʻunga māʻolungá?
13 Koeʻuhi ko e tokoni ʻa Sihová, naʻe hoko ai ʻa Taniela ko ha ʻōfisa mahuʻinga ʻaupito, ʻuluakí ʻi he ʻEmipaea Pāpiloné pea hoko atu ai ki he ʻEmipaea Mītia-Pēsiá. (Tan. 1:21; 6:1, 2) Naʻe fakapapauʻi nai ʻe Sihova ke maʻu ʻe Taniela ʻa e tuʻunga māʻolungá ni koeʻuhi ke lava ʻo ne tokoniʻi ʻa hono kakaí tonu, hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Siosifa ʻi ʻIsipité mo ʻĒseta pea mo Motekiai ʻi Pēsiá.c (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Tan. 2:48) ʻE lava ke ke sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ʻIsikeli mo e kau pōpula Siu kehé ʻi heʻenau sio ki hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Taniela ke ne tokoniʻi kinautolú? ʻOku pau pē naʻe fakalototoʻaʻi lahi ai kinautolu!
ʻOku tau mahuʻinga kia Sihova ʻi he taimi ʻoku tau hanganaki mateaki ai kiate iá (Sio ki he palakalafi 14, 15)
14, 15. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e meimei tatau hotau tuʻungá mo Tanielá? (e) Ko e hā ʻoku lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻa he ʻaho ní mei he ongo mātuʻa ʻa Tanielá?
14 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Tanielá? Ko e māmani ʻoku tau moʻui ai he ʻaho ní ʻoku fonu ʻi he ʻulungaanga taʻetāú mo e lotu loí. Kuo tākiekina ʻa e kakaí ʻe Pāpilone ko e Lahi, ko e ʻemipaea ʻo e lotu loi ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú “ko ha nofoʻanga ʻo e fanga tēmeniō.” (Fkh. 18:2) Ka ʻoku tau hangē ko ha kau muli ʻi he māmani ko ení. Ko hono olá, ʻoku lava ke sio mai ʻa e kakaí ʻoku tau kehe ʻaupito, pea te nau fakakataʻaki nai kitautolu. (Mk. 13:13) Kae kehe, ʻi he hangē ko Tanielá, tau ʻunuʻunu ofi ki hotau ʻOtuá, ʻa Sihova. ʻI heʻetau anga-fakatōkilalo, falala kia Sihova, pea talangofua kiate iá, te ne vakai mai kiate kitautolu ʻoku tau mahuʻinga foki.—Hāk. 2:7.
15 ʻOku lava ke ako ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he ongo mātuʻa ʻa Tanielá. ʻI he kei siʻi ʻa Taniela ʻi Siutá, ko e tokolahi taha ʻo e kakai takatakai ʻiate iá naʻa nau fulikivanu ʻaupito. Neongo ia, naʻá ne tupu hake ʻo ʻofa kia Sihova. Naʻe hokonoa pē ʻa e meʻá ni? ʻIkai. ʻOku pau pē naʻe akoʻi ia ʻe heʻene ongo mātuʻá fekauʻaki mo Sihova. (Pal. 22:6) Naʻa mo e hingoa ʻo Tanielá, ʻa ia ʻoku ʻuhingá “Ko Hoku Fakamāú ʻa e ʻOtuá,” ʻoku fakahaaʻi ai naʻe ʻofa ʻa ʻene ongo mātuʻá kia Sihova. (Tan. 1:6, fakamatala ʻi lalo) Ko ia ai ngaahi mātuʻa, mou anga-kātaki ʻi he taimi ʻoku mou akoʻi ai hoʻomou fānaú fekauʻaki mo Sihová. ʻOua ʻe foʻi. (ʻEf. 6:4) Lotu mo kinautolu. Lotu maʻanautolu. Fai hoʻomou lelei tahá ke akoʻi kinautolu ke nau ʻofa ki he meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku totonú, pea ʻe tāpuakiʻi lahi kimoutolu ʻe Sihova.—Saame 37:5.
FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ʻA SIOPE TATAU AI PĒ PE NAʻÁ NE KOLOAʻIA PE MASIVA
16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi pole naʻe fekuki mo Siope ʻi he taimi kehekehe ʻi heʻene moʻuí?
16 Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole naʻe fekuki mo Siopé? Naʻe foua ʻe Siope ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻene moʻuí. ʻI he ʻuluaki taimí, ko Siopé “naʻá ne hoko ko e tokotaha lahi taha ia ʻi he kotoa ʻo e kakai ʻo e Hahaké.” (Siope 1:3) Naʻá ne koloaʻia ʻaupito, pea naʻe ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi lahi ia ʻe he kakai tokolahi. (Siope 29:7-16) Neongo ʻa e meʻá ni, naʻe ʻikai ke fakakaukau ʻa Siope naʻá ne lelei ange ʻi he niʻihi kehé pe ongoʻi naʻe ʻikai te ne fiemaʻu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻá ni koeʻuhí naʻe ui ia ʻe Sihova ko “ʻeku sevāniti” pea lea ʻo fekauʻaki mo ia: “Ko ha tangata faitotonu mo anga-tonu ia, pea manavahē ki he ʻOtuá mo fakamamaʻo mei he meʻa ʻoku koví.”—Siope 1:8.
17 Kae kehe, naʻe hoko fakafokifā ha liliu fakaʻaufuli ki he moʻui ʻa Siopé. Naʻe mole ʻene meʻa kotoa pē, pea naʻá ne mātuʻaki loto-mafasia ʻo ne loto ke ne mate. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau ʻiloʻi ko Sētane naʻá ne fakatupunga ʻa e ngaahi palopalema ʻa Siopé. Naʻá ne pehē naʻe tauhi pē ʻa Siope kia Sihová ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita. (Lau ʻa e Siope 1:9, 10.) Naʻe mātuʻaki mafatukituki kia Sihova ʻa e tukuakiʻi fulikivanu ko ení. Ko e hā te ne fai ke fakahaaʻi ai ko Sētané ko ha tokotaha loi fulikivanu? Naʻá ne ʻoange kia Siope ʻa e faingamālie ke ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mateaki ki he ʻOtuá pea fakahaaʻi ʻokú ne tauhi kiate iá ʻi he ʻofa.
18. (a) Ko e hā ʻoku maongo kiate koe fekauʻaki mo Siopé? (e) Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova ʻi he anga ʻo ʻene fakafeangai kia Siopé?
18 Naʻe toutou ʻohofi anga-kakaha ʻe Sētane ʻa Siope pea ʻai ke ne fakakaukau ko e haʻu mei he ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻohofi ko ení. (Siope 1:13-21) Ko e kau tangata leva ʻe toko tolu naʻa nau taukaveʻi ko e ngaahi kaumeʻa kinautolu ʻo Siopé naʻa nau leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakamamahi kia Siope. Naʻa nau pehē naʻá ne fulikivanu pea naʻe tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá. (Siope 2:11; 22:1, 5-10) Neongo ʻa e meʻa kotoa ko ení, naʻe hanganaki mateaki ʻa Siope kia Sihova. Ko e moʻoni naʻe leaʻaki ʻe Siope ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi meʻa fakavalevale. (Siope 6:1-3) Ka naʻe mahinoʻi ʻe Sihova naʻe fai eni ʻe Siopé koeʻuhi pē ko ʻene loto-mamahi mo loto-mafasiá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova naʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki ia ʻe Siope, neongo ko Sētane, ʻi heʻene hangē ko ha fuʻu houtamakí, naʻá ne toutou ʻohofi mo ngaohikoviʻi ʻa Siope. ʻI he ʻosi ʻa e tuʻunga fakalilifu ko ení, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Siope ʻo liunga ua ʻa e meʻa naʻá ne maʻu ki muʻá mo ha toe taʻu ʻe 140 ʻo e moʻui. (Sēm. 5:11) Lolotonga ʻa e taimi ko iá, naʻe hokohoko atu ʻa e tauhi ʻa Siope ki he ʻOtuá ʻaki ʻa hono lotó kotoa. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá? Koeʻuhi ko e ʻIsikeli 14:14 ʻa e konga tohi ʻo ʻetau kaveingá, naʻe hiki ia ʻi he taʻu ʻe lauingeau hili ʻa e mate ʻa Siopé.
19, 20. (a) ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Siopé? (e) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko Sihová?
19 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Siopé? Tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá, ʻoku tau loto ke fakapapauʻi ko Sihova maʻu pē ʻa e Tokotaha mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau loto ke falala kakato kiate ia pea talangofua kiate ia ʻaki hotau lotó kotoa. Ko hono moʻoní, ʻoku tau maʻu ʻa e toe ʻuhinga lahi ange ke fai pehē ʻia Siope. Fakakaukau angé fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻi he ʻaho ní. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo Sētane mo ʻene ngaahi foungá. (2 Kol. 2:11) Koeʻuhi ko e Tohi Tapú, tautefito ki he tohi ʻa Siopé, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ʻOtuá ʻa e faingataʻá. Mei he kikite ʻa Tanielá, ʻoku tau ʻiloʻi ai ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko ha founga-pule moʻoni ʻoku pule ai ʻa Sīsū Kalaisi. (Tan. 7:13, 14) Pea ʻoku tau ʻiloʻi ko e Puleʻanga ko ení kuo vavé ni ke pule mai ki he māmaní kotoa peá ne fakangata ʻa e faingataʻá kotoa.
20 Ko e hokosia ʻa Siopé ʻoku akoʻi mai ai ke tau fakahāhā ʻa e manavaʻofa ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hotau fanga tokouá. ʻI he hangē ko Siopé, te nau leaʻaki nai ha ngaahi meʻa fakavalevale. (Tml. 7:7) Ka ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau kovi kiate kinautolu pe tukuakiʻi ʻoku nau fai ha meʻa ʻoku hala. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau feinga ke maʻu ʻa e mahinó. Kapau ʻoku tau pehē, te tau hangē leva ai ko ʻetau Tamaí, ʻa Sihova, ʻa ia ʻoku manavaʻofa mo mohu meesi.—Saame 103:8.
KO SIHOVA “TE NE ʻAI KIMOUTOLU KE MOU MĀLOHI”
21. ʻOku anga-fēfē hono fakamanatu mai ʻe he lea ʻi he 1 Pita 5:10 ʻa e meʻa naʻe hokosia ʻe Noa, Taniela, pea mo Siopé?
21 Ko Noa, Taniela, mo Siopé naʻa nau moʻui ʻi he taimi kehekehe ʻi he hisitōliá pea nau maʻu mo e ngaahi tuʻunga mātuʻaki kehekehe. Neongo ia, naʻa nau kātakiʻi kotoa ʻa e ngaahi pole naʻa nau fekuki mo iá. Ko ʻenau ngaahi hokosiá ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻI he hili hoʻomou faingataʻaʻia ʻi ha kiʻi taimi nounou, ko e ʻOtua ʻo e ʻofa maʻataʻatā kotoa pē . . . te ne fakaʻosi ʻe ia homou akoʻí. Te ne ʻai kimoutolu ke mou tuʻu maʻu, te ne ʻai kimoutolu ke mou mālohi, te ne fokotuʻu kimoutolu ʻi ha makatuʻunga mālohi.”—1 Pita 5:10.
22. Ko e hā te tau ako ʻi he kupu hono hokó?
22 Ko e lea ʻi he 1 Pita 5:10 ʻoku toe hoko moʻoni foki ia ʻi he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sihova te ne ʻai ʻene kau sevānití ke nau tuʻu maʻu mo mālohi. ʻOku tau fiemaʻu kotoa ke ʻai kitautolu ʻe Sihova ke tau mālohi, pea ʻoku tau loto ke tau tuʻumaʻu ai pē mo hanganaki faitōnunga kiate ia. Ko e ʻuhinga ia ʻoku tau loto ai ke faʻifaʻitaki ki he tui mo e talangofua ʻa Noa, Taniela, pea mo Siopé. ʻI he kupu hono hokó, te tau ako ai ko e kau tangatá ni naʻa nau malava ke hanganaki faitōnunga kia Sihova koeʻuhí naʻa nau ʻiloʻi moʻoni ia. Ko hono moʻoní, naʻe malava “ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē” naʻá ne fiemaʻu ke nau faí. (Pal. 28:5) Pea ʻe lava ke tau fai ʻa e meʻa tatau.
a Naʻe ʻave ʻa ʻIsikeli ki he vahefonua Pāpiloné ʻi he taʻu 617 ki muʻa ʻia Kalaisí. Naʻá ne tohi ʻa e lea ʻi he ʻIsikeli 8:1–19:14 “ʻi he taʻu hono onó” hili hono ʻave ia ki aí, ʻa ia, ko e taʻu 612.
b Ko e tamai ʻa Noá, ʻa Lēmeki, naʻe tui ki he ʻOtuá ka naʻá ne mate ʻi he taʻu nai ʻe nima ki muʻa ʻi he Lōmakí. Kapau naʻe kei moʻui ʻa e faʻē, fanga tokoua, mo e fanga tuofāfine ʻo Noá ʻi he kamata ʻa e Lōmakí, naʻe ʻikai te nau hao.