Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SUNE 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 44-45
“Fakamolemoleʻi ʻe Siosifa Hono Fanga Tokouá”
(Sēnesi 44:1, 2) Ki mui ai, naʻá ne fai ha tuʻutuʻuni ki he tangata naʻá ne tokangaʻi hono falé: “Fakafonu ʻa e ngaahi tangai ʻa e kau tangatá ʻaki ʻa e lahi ʻo e meʻakai ʻe lava ke nau ʻavé, pea faʻo ʻa e paʻanga ʻa e tokotaha taki taha ʻi heʻene ngutuʻi tangaí. 2 Ka kuo pau ke ke faʻo ʻa ʻeku ipú, ʻa e ipu silivá, ʻi he ngutuʻi tangai ʻa e siʻisiʻi tahá, fakataha mo e paʻanga ki heʻene uité.” Ko ia naʻá ne fai ʻo hangē pē ko ia ko e fakahinohino ʻa Siosifá.
“He Kuo U Fetongi ʻa e ʻOtua?”
Naʻe aʻu leva ʻa Siosifa ki he tumutumu ʻene siviʻi kinautolú. Naʻá ne ʻai ke tuli ʻo puke mai hono fanga tokouá pea tukuakiʻi ki hono kaihaʻasi ʻo e ipú. ʻI hono maʻu ia mei he tangai ʻa Penisimaní, naʻe fakafoki kotoa mai kinautolu kia Siosifa. Naʻe maʻu heni ʻe Siosifa ʻa e faingamālie ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga totonu hono fanga tokouá. Naʻe lea ʻa Siuta maʻa kinautolu. Naʻá ne tangi ki ha meesi, ʻo aʻu ʻo kole ke ngāue pōpula ʻa e kotoa ʻo e toko 11 ʻo kinautolú ʻi ʻIsipite. Naʻe tala ange ʻe Siosifa ko Penisimani pē kuo pau ke nofo ʻi ʻIsipite ko ha pōpula ka nau foki kotoa kinautolu.—Sēnesi 44:2-17.
Naʻe ueʻi ai ʻa Siuta ke ne fai ha kōlenga fakamātoato. “Ko ia pe toko taha ʻoku toe ʻi heʻene faʻe, pea ʻoku ʻofa ai ʻe heʻene tamai,” ko e lea ia ʻa Siutá. Kuo pau pē naʻe ongo ʻa e ngaahi lea ko iá kia Siosifa, he ko e foha lahi ia ʻo e uaifi ʻofaʻanga ʻo Sēkope ko Lesielí, ʻa ia naʻá ne mate lolotonga ʻene fāʻele ʻia Penisimaní. Ko Siosifa, hangē pē ko ʻene tangataʻeikí, naʻe hā mahino ʻene koloaʻaki ʻa e ngaahi manatu fekauʻaki mo Lesielí. Mahalo ko e meʻa ia naʻá ne ʻai ʻa Penisimani ke ʻofeina lahi ange ʻe Siosifá.—Sēnesi 35:18-20; 44:20.
Naʻe hoko atu ʻa Siuta ʻo kōlenga ke ʻoua ʻe tuku pōpula ʻa Penisimani. Naʻe aʻu ʻo ne tala ange te ne hoko ko ha pōpula ʻo fetongi ʻa Penisimani. Naʻá ne fakaʻosiʻaki ʻene kōlenga ʻi he loto-mamahi: “Te u ʻalu fefe ki heʻeku tamai, ka ʻoku ʻikai ʻiate au ʻa e tama? Naʻa ʻiloange te te mamata ki he kovi ʻe hoko ki heʻeku tamai.” (Sēnesi 44:18-34) Ko ha fakamoʻoni ia he taimi ko ení kuo liliu ʻa e tangatá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaaʻi ha laumālie fakatomala ka naʻe aʻu ʻo ne fakahaaʻi ʻa e kaungāongoʻi, taʻesiokita mo e manavaʻofa lahi.
Naʻe ʻikai toe lava ʻe Siosifa ke makātakiʻi. Naʻe pau ke ne tukuange mai ʻa e ongo naʻá ne kukutá. Naʻá ne fekau ʻene kau sevānití ke nau mavahe, naʻá ne tangi leʻo-lahi ʻo ongo ki he palasi ʻo Feló. Pea naʻá ne fakahaaʻi leva ia: “Ko Siosifa au, ko homou tokoua.” Naʻá ne fāʻofua ki hono fanga tokoua moʻutāfuʻuá peá ne fakaaʻu anga-ʻofa atu ʻene fakamolemole ki he meʻa kotoa naʻa nau fai kiate iá. (Sēnesi 45:1-15) Naʻá ne tapua atu ʻa e ʻulungaanga ʻo Sihová, ʻokú ne fakamolemole anga-ʻofa. (Saame 86:5) ʻOku tau fai ʻa e meʻa tatau?
(Sēnesi 44:33, 34) Ko ia leva, tuku muʻa ke nofo ʻa hoʻo tamaioʻeikí kae ʻikai ko e tamasiʻí ʻo hoko ko e tamaioʻeiki ʻa hoku ʻeikí, kae lava ʻo foki ʻa e tamasiʻí mo hono fanga tokouá. 34 ʻE lava fēfē ke u foki ki heʻeku tamaí ʻo ʻikai te u ʻalu mo e tamasiʻí? Heʻikai lava ke u makātakiʻi ʻa e sio atu ki he tō ʻa e mamahi ko ení ki heʻeku tamaí!”
(Sēnesi 45:4, 5) Ko ia naʻe pehē ʻe Siosifa ki hono fanga tokouá: “Mou haʻu muʻa ke ofi mai kiate au.” Ko ia naʻa nau ʻalu atu leva ʻo ofi kiate ia. Naʻá ne pehē ange leva: “Ko Siosifa au ko homou tokouá, ʻa ē naʻa mou fakatau atu ki ʻIsipité. 5 Ka ko eni, ʻoua ʻe loto-mamahi pea ʻoua te mou fetūkuaki koeʻuhí ko hoʻomou fakatau mai au ki hení; koeʻuhí kuo fekau mai au ʻe he ʻOtuá ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi ʻa e moʻuí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 44:13) Naʻa nau haehae leva honau ngaahi kofú, pea naʻa nau taki taha hiki hake ʻene uta ʻo fakafoki ki heʻene ʻasí pea nau toe foki ki he koló.
it-2 813
Hae ʻo ha Kofu
Ko ha fakaʻilonga anga-maheni ʻo e mamahi ʻo e kau Siú, pehē foki ki he kau ʻĒsiá, tautefito ʻi he fanongo ki ha mate ʻo ha kāinga ofi. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi ko e hae ko ení, ko e konga pē ki muʻa ʻo e kofú ʻo feʻunga ke ʻasi mai ʻa e fatafata. Naʻe ʻikai ko ha hae kakato nai ʻo e kofú ʻo ʻikai feʻunga ke tui.
Ko ʻene ʻuluaki hā ʻa e ʻulungaanga ko ení ʻi he Tohi Tapú naʻe fakahoko ʻe Lūpeni, ʻa e foha lahi taha ʻo Sēkope. ʻI heʻene foki mai kuo puli ʻa Siosifa mei he lepá, naʻá ne hae hono kofú mo pehē: “Kuo pulia ʻa e tamasiʻí! Pea ko au—ko e hā ʻa e meʻa te u faí?” Ko e fatongia tefito ia ʻo Lūpeni ke tokangaʻi hono tokoua siʻisiʻí koeʻuhi ko ia ʻa e foha lahí. ʻI hono tala ange ki heʻene tamaí ʻa Sēkope kuo mate hono fohá naʻá ne toe hae foki hono kofú pea ʻai tauangaʻa mo tengihia ia. (Sēn. 37:29, 30, 34) ʻI ʻIsipite ko e fanga tokoua tamai taha ʻo Siosifá naʻa nau fakahaaʻi ʻenau mamahí ʻo nau hae honau ngaahi kofú ʻi he taimi naʻe hā ngali ai ko Penisimani ko ha kaihaʻa.—Sēn. 44:13.
(Sēnesi 45:5-8) Ka ko eni, ʻoua ʻe loto-mamahi pea ʻoua te mou fetūkuaki koeʻuhí ko hoʻomou fakatau mai au ki hení; koeʻuhí kuo fekau mai au ʻe he ʻOtuá ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu ke fakahaofi ʻa e moʻuí. 6 Ko e taʻu eni hono ua ʻo e honge ʻi he fonuá, pea ʻoku kei toe ʻa e taʻu ʻe nima ʻa ia ʻe ʻikai fai ai ha palau pe utu-taʻu. 7 Ka kuo fekauʻi mai au ʻe he ʻOtuá ke u muʻomuʻa ʻiate kimoutolu koeʻuhí ke fakahaofi maʻamoutolu ha toenga ʻi he māmaní pea ke tauhi kimoutolu ke mou moʻui ʻaki ha fuʻu fakahaofi. 8 Pea ko ia, naʻe ʻikai ko kimoutolu ia naʻa mou ʻomai au ki hení, ka ko e ʻOtua moʻoní ia, koeʻuhí ke fakanofo au ko ha tokotaha faleʻi tefito kia Felo mo e ʻeiki ki he kotoa ʻo hono falé pea ko ha pule ki he fonua kotoa ko ʻIsipité.
Fehiʻa Tuʻungaʻa Pē
15 Ko e hā ʻoku malava ke ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua te tau hoko ʻo loto-kona ki he faʻahinga ʻoku nau fehiʻa tuʻungaʻa ʻiate kitautolú? Manatuʻi ko hotau ngaahi fili tefitó ko Sētane mo ʻene kau tēmenioó. (Efeso 6:12) Neongo ʻoku fai fakakaukauʻi mo ʻiloʻilo pau hono fakatangaʻi kitautolu ʻe he niʻihi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ko e tokolahi ʻo e faʻahinga ʻoku nau fakafepaki ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fai ia ʻi he taʻeʻilo pe ʻoku fakalotoʻi kinautolu ʻe ha niʻihi kehe. (Taniela 6:4-16; 1 Tīmote 1:12, 13) ʻOku finangalo mai ʻa Sihova ke maʻu ʻe he “kakai kotoa pe” ʻa e faingamālie ke “maʻu moʻui . . . pea ke nau aʻusia ʻa e ʻilo kanokano ki he moʻoni.” (1 Tīmote 2:4) Ko e moʻoni, ko e kau fakafepaki ʻe niʻihi ki muʻa ko hotau fanga tokoua Kalisitiane kinautolu he taimí ni tupu mei heʻenau vakai mai ki hotau ʻulungāanga taʻemelé. (1 Pita 2:12) Tānaki atu ki ai, ʻoku malava ke tau maʻu ha lēsoni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e foha ʻo Sēkope ko Siosifá. Neongo naʻe faingataʻaʻia lahi ʻa Siosifa koeʻuhi ko hono fanga tokoua tamai-tahá, naʻe ʻikai te ne tauhi ha loto-tāufehiʻa kiate kinautolu. Ko e hā naʻe ʻikai pehē aí? Koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi naʻe kau ʻa Sihova ki he meʻa ko iá, ʻo faʻufaʻu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hokó ke fakahoko ai ʻEne taumuʻá. (Sēnesi 45:4-8) ʻOku pehē pē ʻa e malava ʻe Sihova ke fakatupunga ha faʻahinga faingataʻa taʻetotonu pē ke tau fuesia nai koeʻuhi ke lāngilangi ai hono huafá.—1 Pita 4:16.
SUNE 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 46-47
“Tokonaki Lolotonga ʻa e Hongé”
(Sēnesi 47:13) Ko ia naʻe ʻikai ha meʻakai ʻi he fonuá kotoa, koeʻuhi naʻe mafatukituki ʻaupito ʻa e hongé, pea naʻe hoko ʻo tāvaivaia ʻa e fonua ko ʻIsipité mo e fonua ko Kēnaní tupu mei he hongé.
w87 5/1 15 ¶2
Hokohoko Atu ʻa e Moʻuí Lolotonga ʻa e Hongé
2 Naʻe ngata ʻa e taʻu mahu ʻe fitú, pea kamata ʻa e hongé ʻo hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sihová. Ko ha honge ʻo ʻikai ʻi ʻIsipite pē ka “ʻi he funga ʻo māmaní kotoa.” Ka ʻi he kamata ke tangi ʻa e kakai ʻaungalua ʻo ʻIsipité kia Feló, naʻá ne tala ange: “Mou ō kia Siosifa, pea fai ha meʻa pē te ne tala atu kiate kimoutolu.” Naʻe fakatau ʻe Siosifa ʻa e uité ki he kau ʻIsipité kae ʻoua ke ʻosi ʻenau paʻangá. Naʻá ne tali leva ʻenau fanga manú ko ha totongi. Fakaʻosí, naʻe haʻu ʻa e kakaí kia Siosifa ʻo pehē: “Fakatau kimautolu mo homau kelekelé ʻo fetongiʻaki ha meʻakai, pea ko kimautolu fakataha mo homau kelekelé te mau hoko ko e kau tamaioʻeiki kia Felo.” Ko ia naʻe fakatau ʻe Siosifa ʻa e kelekele kotoa ʻo e kau ʻIsipité maʻa Felo.—Sēnesi 41:53-57; 47:13-20.
(Sēnesi 47:16) Naʻe pehē ange leva ʻe Siosifa: “Kapau kuo ʻosi hoʻomou paʻangá, tuku mai hoʻomou fanga manú, pea te u ʻoatu kiate kimoutolu ha meʻakai ke fetongiʻaki hoʻomou fanga manú.”
(Sēnesi 47:19, 20) Ko e hā ke mau mate ai ʻi ho ʻaó, pea liʻaki ʻo maumau ʻa homau kelekelé? Fakatau kimautolu mo homau kelekelé ʻo fetongiʻaki ha meʻakai, pea ko kimautolu fakataha mo homau kelekelé te mau hoko ko e kau tamaioʻeiki kia Felo. ʻOmai haʻamau tengaʻi ʻakau koeʻuhí ke mau moʻui ʻo ʻikai mate pea ʻikai hoko ai ʻo lala ʻa homau kelekelé.” 20 Naʻe fakatau leva ʻe Siosifa ʻa e kelekele kotoa ʻo e kau ʻIsipité maʻa Felo koeʻuhí naʻe fakatau atu ʻe he ʻIsipite kotoa pē ʻa hono kelekelé, he naʻe mafatukituki ʻaupito ʻa e hongé; pea naʻe hoko ʻa e kelekelé ko e meʻa ʻa Felo.
(Sēnesi 47:23-25) Naʻe pehē ange leva ʻe Siosifa ki he kakaí: “Vakai, kuó u fakatau kimoutolu mo homou kelekelé he ʻahó ni maʻa Felo. Ko e tengaʻi ʻakau ena maʻamoutolu, pea kuo pau ke mou tūtuuʻi ia ʻi he kelekelé. 24 ʻI he taimi ʻe fua aí, te mou ʻoange ha vahe nima ʻe taha kia Felo, ka ʻe ʻamoutolu ʻa e konga ʻe fā ko e tengaʻi ʻakau ia ki he kelekelé pea ko e meʻakai maʻamoutolu mo e faʻahinga ʻi homou ngaahi falé pea ki hoʻomou fānaú ke nau kai.” 25 Ko ia naʻa nau pehē: “Kuó ke fakahaofi ʻa ʻemau moʻuí. Tuku ke leleiʻia ʻiate kimautolu ʻa homau ʻeikí, pea te mau hoko ko e kau tamaioʻeiki kia Felo.”
kr 234-235 ¶11-12
Fakahoko ʻe he Puleʻangá ʻa e Finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi Māmani
11 Hulu fau. ʻOku faingataʻaʻia ʻa e māmaní ʻi ha honge fakalaumālie. Naʻe fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “‘Vakai! ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho,’ ko e fakahaaʻi ia ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová, ‘ʻa ia te u tuku atu ai ha honge ki he fonuá, ʻo ʻikai ko ha honge ʻi he mā pe ko ha fieinua ki ha vai, ka ʻi he fanongo ki he ngaahi folofola ʻa Sihová.’” (ʻĒm. 8:11) ʻOku toe faingataʻaʻia mo e kakai ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he hongé? Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo hono kakaí mo hono filí: “Ko ʻeku kau sevānití te nau kai, ka ko kimoutolú te mou fiekaia. Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau inu, ka ko kimoutolú te mou fieinua. Vakai! Ko ʻeku kau sevānití te nau fiefia, ka ko kimoutolú te mou mā.” (ʻAi. 65:13) Kuó ke sio ki hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ko iá?
12 ʻOku tafe mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālié ʻo hangē ha vaitafé. Ko ʻetau ʻū tohi Fakatohitapú pea pehē ki he ngaahi hiki-leʻo mo e vitiō, ʻetau ngaahi fakatahá mo e fakataha-lahí, pea mo e ngaahi meʻa ʻi heʻetau Uepisaití, ʻoku hangē eni ʻoku tafe fakautuutu mai ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e māmani fiekaia fakalaumālie ko eni. (ʻIsi. 47:1-12; Sioeli 3:18) ʻOkú ke fiefia ke sio ʻi hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa Sihova ʻo e ngaahi meʻa hulu fau ko ení ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó? ʻOkú ke fakapapauʻi ke kai maʻu pē ʻi he tēpile ʻa Sihová?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 46:4) Ko au tonu te u ʻalu hifo fakataha mo koe ki ʻIsipite, pea ko au tonu te u toe fakafoki mai koe mei ai, pea ʻe ʻai ʻe Siosifa hono nimá ki ho matá.”
it-1 220 ¶1
Tōʻonga mo e Ngaue ʻo e Sinó
ʻAi hono nimá ki he mata ʻo e maté. Ko e lea ʻa Sihova kia Sēkopé “ʻe ʻai ʻe Siosifa hono nimá ki ho matá” (Sēn. 46:4) naʻe ʻuhinga ia ʻe pooki ʻe Siosifa ʻa e mata ʻo Sēkopé hili ʻene maté. Ko e fatongia tefito ia ʻo e foha lahí. ʻOku hā ngali naʻe fakahaaʻi heni ʻe Sihova kia Sēkope ko e totonu ʻo e ʻuluaki fohá ʻe ʻalu kia Siosifa.—1 Kal. 5:2.
(Sēnesi 46:26, 27) Ko e kotoa ʻo e faʻahinga naʻe tukuʻau mai meia Sēkope pea nau ō ki ʻIsipite fakataha mo iá, tuku kehe ʻa e ngaahi uaifi ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé, naʻe toko 66. 27 Ko e foha ʻo Siosifa ʻa ia naʻe fanauʻi kiate ia ʻi ʻIsipité naʻe toko ua. Ko e kotoa ʻo e kakai ʻi he fale ʻo Sēkopé ʻa ia naʻe omi ki ʻIsipité naʻe toko 70.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Ngā. 7:14
ko e toko 75 fakakātoa: Naʻe ʻikai nai ke toʻo lea fakahangatonu ʻa Sitīveni mei ha veesi pau ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻi he taimi naʻá ne ʻoatu ai ʻa e fika fakakātoa ʻo e fāmili ʻo Sēkopé ʻi ʻIsipite ko e toko 75. Ko e tokolahi ko ení ʻoku ʻikai ke hā ia ʻi he fakamatala Faka-Masoleti ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū. ʻOku pehē ʻi he Sēn. 46:26: “Ko e kotoa ʻo e faʻahinga naʻe tukuʻau mai meia Sēkope pea nau ō ki ʻIsipite fakataha mo iá, tuku kehe ʻa e ngaahi uaifi ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé, naʻe toko 66.” ʻOku hoko atu ʻa e veesi 27: “Ko e kotoa ʻo e kakai ʻi he fale ʻo Sēkopé ʻa ia naʻe omi ki ʻIsipité naʻe toko 70.” ʻI hení naʻe lau ʻa e kakaí ʻi he founga ʻe ua, ko e ʻuluakí ʻoku hā mahino ko hono hakó pē naʻe kau ki ai. Ko e uá, ko e fika fakakātoa ia ʻo e kakai naʻe omi ki ʻIsipité. Ko e tokolahi ʻo e hako ʻo Sēkopé ʻoku toe lave ki ai ʻi he ʻEki. 1:5 mo e Teu. 10:22, ko e toko “70.” ʻOku ʻomai ʻe Sitīveni ha fika hono tolu ʻo fakakau ai ʻa e kāinga tokolahi ange ʻo Sēkopé. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku fakakau ai ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi mokopuna ʻo e ongo foha ʻa Siosifa ko Manase mo ʻIfalemí ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻa e liliu Sepituakini ʻo e Sēn. 46:20. ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku fakakau ai ʻa e ngaahi uaifi ʻo e ngaahi foha ʻa Sēkopé ʻa ia naʻe ʻikai kau ia ʻi he fika ʻoku hā ʻi he Sēn. 46:26. Ko ia ko e toko “75” ʻa e fika fakakātoa nai. Ko e fika ko ení naʻe hā nai ʻi he ngaahi tatau ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepelū ʻi he ʻuluaki senituli. ʻI he laui taʻu naʻe ʻiloʻi ʻe he kau mataotao ko e toko “75” naʻe ʻasi ʻi he Sēn. 46:27 mo e ʻEki. 1:5 ʻi he Sepituakini Faka-Kalisí. Tānaki atu ki aí, ʻi he taʻu 1950 nai naʻe maʻu ha ongo kongokonga ʻo e ʻEki. 1:5 ʻi he faka-Hepeluú ʻo e Takainga Tohi Tahi Mate naʻe toe hā ai ʻa e fika “75.” Ko e fika ʻa Sitīvení ʻoku makatuʻunga nai ʻi ha taha ʻo e ongo konga tohi motuʻa ko ení. Tatau ai pē pe ko fē ʻoku tonú ko e fika ʻa Sitīvení ʻoku tapua mai ai ha faikehekehe ʻi he founga hono lau ʻa e fika fakakātoa ʻo e hako ʻo Sēkopé.
SUNE 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SĒNESI 48-50
“Lahi ʻa e Ngaahi Meʻa ke Vahevahe Atu ʻe he Kau Taʻumotuʻá”
(Sēnesi 48:21, 22) Naʻe pehē ange leva ʻe ʻIsileli kia Siosifa: “Vakai, ʻoku ou tei mate, ka ko e moʻoni ʻe hokohoko atu ʻa e ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtuá pea fakafoki kimoutolu ki he fonua ʻa hoʻomou fanga kuí. 22 Ka ko au, ʻoku ou foaki kiate koe ha konga fonua ʻe taha ʻo lahi hake ia ʻi he meʻa ʻoku ʻoange ki ho fanga tokouá, ʻa ia naʻá ku toʻo mei he nima ʻo e kau ʻĀmolí ʻaki ʻeku heletaá mo ʻeku kaufaná.”
it-1 1246 ¶8
Sēkope
Ki muʻa pē ke ne maté naʻe tāpuakiʻi ʻe Sēkope hono mokopuná, ʻa e ongo foha ʻo Siosifá. ʻI he fakahinohino ʻa e ʻOtuá naʻe ʻai ai ʻa ʻIfalemi ko e siʻí ke muʻomuʻa ʻia Manase ko e lahí. Naʻe pehē ʻe Sēkope kia Siosifa, ʻa ia te ne maʻu ʻa e ʻinasi liunga ua ʻo e foha lahí: “ʻOku ou foaki kiate koe ha konga fonua ʻe taha ʻo lahi hake ia ʻi he meʻa ʻoku ʻoange ki ho fanga tokouá, ʻa ia naʻá ku toʻo mei he nima ʻo e kau ʻĀmolí ʻaki ʻeku heletaá mo ʻeku kaufaná.” (Sēn. 48:1-22; 1 Kal. 5:1) Naʻe fakatau ʻi he melino ʻe Sēkope ʻa e konga kelekele ofi ki Sīkemi mei he ngaahi foha ʻo Hēmoa. (Sēn. 33:19, 20) ʻOku hā ngali ko e talaʻofa ko eni kia Siosifá ko ha fakahāhā ia ʻo e tui ʻa Sēkopé. Ko e lea fakaekikite eni ki hono ikunaʻi ʻi he kahaʻú ʻa e kau Kēnaní ʻe hono hakó ʻo hangē ko hano fakahoko ʻaki ʻene heletaá mo ʻene kaufaná tonu. Ko e konga kelekele ʻinasi liunga ua ʻo Siosifa ʻi Kēnaní naʻe ʻoange ia ki he hako ʻo ʻIfalemí mo Manasé.
(Sēnesi 49:1) Pea naʻe ui mai ʻe Sēkope ʻa hono ngaahi fohá peá ne pehē: “Mou fakatahataha mai ka u tala atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí.
it-2 206 ¶1
Ngaahi ʻAho Fakaʻosi
Kikite ʻa Sēkope Peá Ne Maté. ʻI he lea ʻa Sēkope ki hono ngaahi fohá, “Mou fakatahataha mai ka u tala atu kiate kimoutolu ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kimoutolu ʻi he ngaahi ʻaho ʻamuí,” naʻá ne ʻuhingá ki ha taimi ʻi he kahaʻú ʻe kamata ke fakahoko ʻene ngaahi leá. (Sēn. 49:1) Laka hake ʻi he taʻu ʻe 200 ki muʻá naʻe tala ange ʻe Sihova ki he kui tangata ʻa Sēkopé ko ʻEpalame (ʻĒpalahame) ko hono hakó ʻe fakamamahiʻi ʻi he taʻu ʻe 400. (Sēn. 15:13) Ko ia ai ko e kahaʻu naʻe lave ki ai ʻa Sēkopé ko e “ngaahi ʻaho ʻamuí” heʻikai lava ke kamata kae ʻoua ke ʻosi ʻa e taʻu ʻe 400 hono fakamamahiʻi kinautolu. Ko hano toe fakahoko ʻo e kikite ko ení ʻoku kaunga ia ki he ‘ʻIsileli fakalaumālie ʻo e ʻOtuá.’—Kal. 6:16; Loma 9:6.
(Sēnesi 50:24, 25) Faifai atu pē naʻe pehē ʻe Siosifa ki hono fanga tokouá: “Ko eni te u mate, ka ko e ʻOtuá te ne fakahanga moʻoni ʻene tokangá kiate kimoutolu, pea ko e moʻoni te ne ʻohake kimoutolu mei he fonuá ni ki he fonua ʻa ia naʻá ne fuakava fekauʻaki mo ia kia ʻĒpalahame, kia ʻAisake, pea kia Sēkopé.” 25 Ko ia naʻe ʻai ʻe Siosifa ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsilelí ke nau fai ha fakapapau ʻo ne pehē: “Ko e ʻOtuá te ne fakahanga moʻoni ʻene tokangá kiate kimoutolu. Kuo pau ke mou ʻave ʻa hoku ngaahi huí mei heni.”
Kau Taʻumotuʻá—Ko ha Tāpuaki ki he Toʻutupú
10 ʻOku lava ke toe hoko ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ko ha tākiekina lelei ki he kaungātuí. Naʻe fakahoko ʻe he foha ʻo Sēkope ko Siosifá ha kiʻi ngāue maʻamaʻa ʻo e tuí ʻi heʻene taʻumotuʻá ʻa ia ʻoku ola lelei ʻaupito ki he laui miliona ʻo e kau lotu moʻoni naʻa nau moʻui hili iá. Naʻá ne taʻu 110 ʻi he taimi naʻá ne “tuku [ai] ae fekau koeuhi ko hono gaahi hui oona,” ʻa ia ko e pehē, ʻi he taimi ʻe faifai pea mavahe ai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, te nau ʻave hono ngaahi huí ʻo nau ō mo ia. (Hepelū 11:22, PM; Sēnesi 50:25) Naʻe hoko ʻa e fekau ko iá ko ha fakahāhā ʻo e ʻamanakiʻanga ki ʻIsileli he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue pōpula lahi naʻe hoko ʻi he hili ʻa e mate ʻa Siosifá, ʻo ʻoange ai ʻa e fakapapau kiate kinautolu ʻe hoko mai honau fakahaofí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sēnesi 49:19) “Ko e meʻa kia Katá, ʻe ʻohofi ia ʻe ha kau kaihaʻa fakamālohi, ka te ne ʻoho atu ʻi honau muivaʻé.
He Tāpuaki ē ki he Faʻahinga ʻOku Nau ʻAve ʻa e Lāngilangí ki he ʻOtuá
4 Ki muʻa ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe kole ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e matakali ʻIsileli ʻo Katá ke fakaʻatā kinautolu ke nau nofo ʻi he feituʻu kaikaiʻanga lelei ki he fanga manú ʻi he hahake ʻo Sioataní. (Nōmipa 32:1-5) Ko e nofo aí ʻe iku ai ki he fekuki mo e ngaahi pole mafatukituki. Ko e ngaahi matakali ki he hihifó te nau maʻu ʻa e maluʻanga mei he Teleʻa Sioataní—ko ha ʻā-vahevahe fakanatula ia ki ha kau tau fakatūʻuta. (Siosiua 3:13-17) Kae kehe, ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi fonua ʻi he hahake ʻo Sioataní, ko e Historical Geography of the Holy Land, naʻe fai ʻe George Adam Smith, ʻoku pehē ai: “[ʻOku nau] tokalelei mo mafola atu kotoa, ʻo meimei ʻikai ha ʻā-vahevahe ʻe tuʻu vahaʻa ai, ʻi he fuʻu manafa tokalelei ʻo ʻAlepeá. Ko ia ai, ne nau eʻa atu maʻu pē ki he fakatūʻuta ki ai ʻa e kau nofo hikihiki holo fiekaiá, ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻa nau fakatahataha ki he fuʻu manafa tokaleleí ni ʻi he taʻu kotoa ko e kumi ki ha kaikaiʻanga ki he fanga manú.”
5 ʻE anga-fēfē ʻa e fekuki ʻa e matakali ʻo Katá mo e tenge taʻemālōlō peheé? ʻI he laui senituli ki muʻá, ʻi heʻene kikite heʻene meimei maté, naʻe tomuʻa tala ai ʻe heʻenau kui ko Sēkopé: “Ko Kata, e lavaʻi ia e ha kogakau, ka te ne toki ikuna amui.” (Sēnesi 49:19, PM) ʻI he ʻuluaki fakakaukau ki he ngaahi leá ni ʻoku hangē ʻoku hā ngali fakalotomamahí. Kae kehe, ko hono moʻoní, naʻe fakahuʻunga ia ki ha tuʻutuʻuni ki he kau Katá ke nau faitau ʻo fakafepakiʻi. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sēkope kiate kinautolu kapau te nau fai pehē, ʻe holomui ʻi ha founga fakamā ʻa e kau ʻohofí, ʻi hono ikunaʻi kinautolu ki mui ʻe he kau Katá.
(Sēnesi 49:27) “Ko Penisimani ʻe hokohoko atu ʻene halú hangē ha ulofí. ʻI he pongipongí te ne kai ʻa e manu naʻá ne poó, pea ʻi he efiafí te ne vahevahe atu ʻa e meʻa naʻá ne maʻu fakamālohí.”
it-1 289 ¶2
Penisimani
Ko e malava ʻa e ngaahi hako ʻa Penisimani ke faitaú naʻe hā ia ʻi he kikite ʻa Sēkope peá ne maté. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo hono foha ʻofeina ko ení: “Ko Penisimani ʻe hokohoko atu ʻene halú hangē ha ulofí. ʻI he pongipongí te ne kai ʻa e manu naʻá ne poó, pea ʻi he efiafí te ne vahevahe atu ʻa e meʻa naʻá ne maʻu fakamālohí.” (Sēn. 49:27) Naʻe ʻiloa ʻa e kau tau ʻa Penisimaní ʻi heʻenau malava ke makataá. Naʻe malava ke nau makatā ʻaki honau nima toʻomataʻú pe toʻohemá, “naʻa mo ha manifi ʻo ha fulufuluʻiʻulu ʻo ʻikai hala.” (Fkm. 20:16; 1 Kal. 12:2) Ko Fakamaau ʻĒhuti mei he matakali Penisimani naʻe hema. Naʻá ne tāmateʻi ʻa e tuʻi kovi ko ʻEkeloní. (Fkm. 3:15-21) Naʻe “ʻi he pongipongí” ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ko e matakali ʻo Penisimaní ʻa e “siʻi taha ʻi he ngaahi matakali” naʻe haʻu mei ai ʻa e ʻuluaki tuʻí, ʻa Saula foha ʻo Kisi. Naʻá ne faitau mālohi mo e kau Filisitiá. (1 Sām. 9:15-17, 21) Pehē foki, “ʻi he efiafí” ko Kuini ʻĒseta mo Palēmia Motekiai naʻá na haʻu mei he matakali ʻo Penisimaní. Naʻá na ngāue ke fakahaofi ʻa e kau ʻIsilelí mei hano fakaʻauha ʻi he malumalu ʻo e ʻEmipaea Pēsia.—ʻĒseta 2:5-7.
SUNE 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻEKISOTO 1-3
“Te U Hoko ko e Meʻa ʻOku Ou Fili ke Hoko ki Aí”
(ʻEkisoto 3:13) Ka naʻe pehē ange ʻe Mōsese ki he ʻOtua moʻoní: “Pehē pē ʻoku ou ʻalu atu eni ki he kau ʻIsilelí peá u pehē kiate kinautolu, ‘Ko e ʻOtua ʻo hoʻomou ngaahi kuí kuó ne fekauʻi mai au kiate kimoutolu,’ pea nau pehē mai kiate au, ‘Ko hai ʻa hono huafá?’ Ko e hā te u leaʻaki kiate kinautolú?”
Fakalāngilangiʻi ʻa e Huafa Lahi ʻo Sihová
4 Lau ʻa e ʻEkisōtosi 3:10-15. ʻI he taimi naʻe taʻu 80 ai ʻa Mōsesé, naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá: “ʻOmi mei Isipite ʻa hoku kakai ko haʻa Isileli.” Naʻe ʻeke leva ʻe Mōsese kia Sihova ʻa e fehuʻi mātuʻaki mohu ʻuhinga: ‘Kapau ʻe ʻeke mai ʻe he kau ʻIsilelí ko hai ho huafá, ko e hā ʻoku totonu ke u tala angé?’ Kuo ʻilo ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa hono huafá ʻi ha taimi fuoloa, ko ia ko e hā hono ʻuhinga naʻe ʻeke ai ʻe Mōsese ʻa e fehuʻi ko ení? Naʻá ne loto ke ʻilo lahi ange ko e ʻOtua fēfē ʻa Sihova. Naʻe loto ʻa Mōsese ke fakatuipauʻi ki he kau ʻIsilelí ʻe fakahaofi moʻoni kinautolu ʻe he ʻOtuá. Pea ʻoku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhingá. Kuo nofo pōpula ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ha taimi fuoloa pea mahalo pē naʻa nau veiveiua pe ʻe lava ʻe Sihova ke tokoniʻi kinautolu. Ko e kau ʻIsileli ʻe niʻihi kuo aʻu ʻo nau lotu ki he ngaahi ʻotua ʻIsipite!—ʻIsi. 20:7, 8.
(ʻEkisoto 3:14) Ko ia naʻe folofola ange ʻa e ʻOtuá kia Mōsese: “Te U Hoko ko e Meʻa ʻOku Ou Fili ke Hoko ki Aí.” Pea naʻá ne tānaki atu: “Ko e meʻa eni te ke leaʻaki ki he kau ʻIsilelí, ‘Ko Te U Hoko kuó ne fekauʻi mai au kiate kimoutolú.’”
Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e huafa Sihová? ʻI he lea faka-Hepeluú, ko e huafa Sihová ʻoku haʻu ia mei ha foʻi veape ʻoku ʻuhingá “ke hoko,” pea ʻoku ongoʻi ʻe he kau mataotao tokolahi ʻoku tapua mai ai ʻa e faʻunga fakatupunga ke hoko ʻo e foʻi veape faka-Hepelū ko iá. Ko ia, ko e mahino ʻa e Kōmiti Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhingá “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko.” ʻOku kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e kau mataotaó, ko ia heʻikai lava ke tau fakamatematē fekauʻaki mo e ʻuhinga ko ʻení. Kae kehe, ʻoku feʻunga lelei ʻa e fakamatala ko ʻení mo e ngafa ʻo Sihova ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē pea mo e Tokotaha-Fakahoko ʻo ʻene taumuʻá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakatupunga ʻa e ʻuniveesi fakamatelié mo e ngaahi meʻamoʻui ʻatamai potó ke nau ʻi aí, kae hangē ko ia kuo tatala mai ʻe he ngaahi meʻa kuo hokó, ʻokú ne hokohoko atu ke fakatupunga ke hoko hono finangaló mo ʻene taumuʻá.
Ko ia ai, ko e ʻuhinga ʻo e huafa Sihová ʻoku ʻikai fakangatangata ia ki he foʻi veape fekauʻaki mo ia ʻoku maʻu ʻi he ʻEkisoto 3:14, ʻa ia ʻoku pehē hono laú: “Te U Hoko ko e Meʻa ʻOku Ou Fili ke Hoko ki Aí,” pe “Te U Fakapapauʻi ke Hoko ko e Meʻa Te U Fakapapauʻi ke Hoko ki Aí.” ʻI hono ʻuhinga tonu mātē tahá, ʻoku ʻikai ke fakamatalaʻi kakato ʻe he ngaahi foʻi lea ia ko iá ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Kae kehe, ʻoku nau fakahaaʻi ha tafaʻaki ʻo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá, ʻo fakahaaʻi ʻokú ne hoko ki he meʻa ʻoku fiemaʻu ʻi he tuʻunga taki taha ke fakahoko ai ʻene taumuʻá. Ko ia neongo ʻoku kau nai ʻi he huafa Sihová ʻa e fakakaukau ko ení, ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia ki he meʻa ʻokú ne fili ʻe ia tonu ke hoko ki aí. ʻOku toe kau ki ai ʻa e meʻa ʻokú ne fakatupunga ke hoko ʻi he fekauʻaki mo ʻene fakatupú mo hono fakahoko ʻo ʻene taumuʻá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻEkisoto 2:10) ʻI he tupu hake ʻa e tamá ʻo fuʻu lahí, naʻá ne ʻave ia ki he ʻofefine ʻo Feló, pea naʻá ne hoko ko haʻane tama. Naʻá ne fakahingoa ia ko Mōsese peá ne pehē: “Koeʻuhí he kuó u ʻohake ia mei he vaí.”
g04 4/8 6 ¶5
Mōsese—Ko ha Tokotaha Moʻoni Ia?
ʻOku faingataʻa nai ke tui naʻe ohi ʻe he pilinisesi ʻo ʻIsipité ha tama? ʻIkai, he naʻe akoʻi ʻi he tui faka-ʻIsipité ko e ngaahi ngāue leleí ko ha fiemaʻu ia ke hū ai ki hēvani. ʻOku pehē ʻe he tokotaha keli fakatotolo ko Joyce Tyldesley fekauʻaki mo e ohí: “Naʻe maʻu ʻe he kau fefine ʻIsipité ʻa e totonu tatau mo e kau tangatá. Naʻe totonu ke nau maʻu ʻa e totonu fakalao mo e fakaʻekonōmika tatau pea ko e kakai fefiné naʻa nau lava ʻo ohi ha tama.” Naʻe hiki ʻi ha Pepailo Ohi ʻi he kuonga muʻá ha fefine ʻIsipite naʻá ne ohi haʻane kau sevāniti. ʻI hono ʻomai ʻa e faʻē tonu ʻa Mōsesé ke tauhi hake iá, ʻoku pehē ʻe ha tikisinale: “Ko e totongi ki he ngāue ʻa e faʻē ʻa Mōsesé ke tauhi hake iá . . . naʻe tatau tofu pē mo e fokotuʻutuʻu ʻi Mesopotēmia ki he ohí.”
(ʻEkisoto 3:1) Naʻe hoko ʻa Mōsese ko ha tauhi ʻo e tākanga ʻa Setelō ko e tamai ʻa hono malí, ko e taulaʻeiki ʻo Mitianí. ʻI he lolotonga ʻene taki ʻa e tākangá ki he tafaʻaki fakahihifo ʻo e toafá, naʻe faai atu pē ʻo ne aʻu ki he moʻunga ʻo e ʻOtua moʻoní, ki Hōlepi.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ekisotó
3:1—Ko e faʻahinga taulaʻeiki fēfē ʻa Setelō? ʻI he ngaahi taimi fakapēteliaké naʻe ngāue ai ʻa e ʻuluʻi fāmilí ko ha taulaʻeiki maʻa hono fāmilí. Naʻe hā mahino ko Setelō ʻa e ʻulu fakapēteliake ʻo ha matakali ʻo e kau Mitianí. Koeʻuhi ko e kau Mitianí ko e hako ʻo ʻĒpalahame ʻia Kētula, mahalo pē naʻa nau ʻilo ki he lotu kia Sihová.—Senesi 25:1, 2.
SUNE 29–SIULAI 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻEKISOTO 4-5
“Te U ʻIate Koe ʻi Hoʻo Leá”
(ʻEkisoto 4:10) Naʻe pehē ange leva ʻe Mōsese kia Sihova: “Fakamolemole muʻa ʻe Sihova, ka kuo teʻeki ai ʻaupito ke u hoko ko ha tokotaha pōtoʻi lea, ʻo ʻikai ʻi he kuohilí pe talu mei he taimi naʻá ke folofola mai ai ki hoʻo sevānití, he ʻoku ou lea tōʻohi mo ʻelelo tōʻohi.”
(ʻEkisoto 4:13) Ka naʻá ne pehē: “Fakamolemole muʻa ʻe Sihova, kātaki ka ke fekau atu ha taha pē ʻokú ke loto ke fekauʻi atú.”
Ngaahi Kalofangá—Anga-Fēfē Vakai ʻa Sihova ki Aí?
“ʻOku ʻikai te u sai feʻunga.” Te ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai te ke taau ke hoko ko ha faifekau ʻo e ongoongo leleí. Ko e niʻihi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú naʻa nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau sai feʻunga ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue naʻe vaheʻi ʻe Sihova kia kinautolú. Hangē ko ení, ko Mōsese. ʻI he taimi naʻá ne maʻu ai ha fekau pau meia Sihova, naʻe pehē ʻe Mōsese: “ʻEī, fakamolemole, ʻoku ʻikai ko e tangata lea au, talu mei muʻa mo ʻeku pehe, pea neongo hoʻo folofola ki hoʻo tamaioʻeiki ka ʻoku ou kei pehe pe: he ko e loungutu mamafa au, pea mamafa mo hoku ʻelelo.” Neongo naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sihova ia, naʻe tali ʻa Mōsese: “Fakamolemole, ʻEiki, ka ke fai muʻa hoʻo fekau ʻi ha taha te ke fekau ai.” (Eki. 4:10-13) Ko e hā ʻa e tali ʻa Sihová?
(ʻEkisoto 4:11, 12) Naʻe folofola ange ʻa Sihova kiate ia: “Ko hai naʻá ne ngaohi ha ngutu maʻá e tangatá, pe ko hai ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau noá, tulí, ʻaá, pe kuí? ʻIkai ko au ia, ʻa au Sihova? 12 Ko ia ke ke ʻalu he taimí ni, pea te u ʻiate koe ʻi hoʻo leá pea te u akoʻi kiate koe ʻa e meʻa te ke leaʻakí.”
ʻOkú Ke Sio “ki he Tokotaha ʻa Ia ʻOku Taʻehāmaí”?
5 Naʻe akoʻi ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ha lēsoni mahuʻinga ki muʻa ke ne foki ki ʻIsipité. Naʻe tohi ʻa Mōsese ki mui ai fekauʻaki mo e lēsoni ko iá ʻi he tohi ʻa Siopé: “Koe manavahe kia Jihova, koe boto ia.” (Siope 28:28, PM) Ke tokoni kia Mōsese ke ako ki he manavahē totonú mo ngāue fakapotopotó, naʻe fakahoa ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kiate ia tonu, ko e ʻOtua māfimafi-aoniú. Naʻá ne ʻeke: “Ko hai naʻa ne ngaohi ʻa e ngutu ʻo e tangata? pea ko hai naʻa ne ngaohi ʻa e noa, pe ko e tuli, pe ko e ʻā, pe ko e kui? ʻikai ko au, Sihova?”—ʻEki. 4:11.
6 Ko e hā ʻa e lēsoní? Naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ʻa Mōsese, ko ia naʻe ʻikai fiemaʻu ia ke ne ilifia. ʻE ʻoange ʻe he ʻOtuá kia Mōsese ʻa e mālohi ke tala ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá kia Felo. Pea naʻe ʻikai ko e ʻuluaki taimi eni ia ke ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi ʻIsipité. Mahalo naʻe manatuʻi ʻe Mōsese ʻa e anga hono maluʻi ʻe Sihova ʻa ʻĒpalahame, Siosifa, pea naʻa mo Mōsese tonu mei he kau Felo kehe naʻe pule ʻi he kuohilí. Naʻe ʻikai ha mālohi ʻo Felo kia Sihova. (Sēn. 12:17-19; 41:14, 39-41; ʻEki. 1:22–2:10) Koeʻuhí naʻe sio ʻa Mōsese “ki he Tokotaha ʻa ia ʻoku taʻehāmaí,” naʻá ne loto-toʻa ʻo ʻalu kia Felo pea tala ange kiate ia ʻa e foʻi folofola kotoa pē ʻo e pōpoaki ʻa Sihová.
(ʻEkisoto 4:14, 15) Pea naʻe kakaha ʻa e houhau ʻa Sihová kia Mōsese, ʻo ne folofola: “Fēfē ho tokouá, ʻa ʻĒlone ko e Līvaí? ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku lava ke ne lea lelei ʻaupito. Pea ko eni ʻokú ne haʻu ki heni ke fakafetaulaki kiate koe. ʻI heʻene sio kiate koé, ʻe fiefia hono lotó. 15 Ko ia kuo pau ke ke lea kiate ia pea ʻai ʻa e ngaahi leá ni ki hono ngutú, pea te u ʻiate koe pea mo ia ʻi hoʻo leá, pea te u akoʻi ki he ongo tangata ko kimouá ʻa e meʻa ke faí.
Ngaahi Kalofangá—Anga-Fēfē Vakai ʻa Sihova ki Aí?
Naʻe ʻikai ke fakaʻatā ai ʻe Sihova ʻa Mōsese mei hono fakahoko ʻa e vāhenga-ngāue ko iá. Kae kehe, naʻe fakanofo ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ke tokoni kia Mōsese ki hono fakahoko ʻa e ngāue ko iá. (Eki. 4:14-17) ʻIkai ko ia pē, ʻi he ngaahi taʻu hoko atu aí, naʻe tuʻu ʻa Sihova ʻi he tafaʻaki ʻo Mōsesé ʻo tokonaki kiate ia ko e hā pē ha meʻa naʻe fiemaʻu ke ne lavameʻa ai ʻi hono fakahoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue kuo foaki faka-ʻOtuá. ʻI he ʻahó ni, ʻe lava ke ke hoko ʻo tuipau ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ueʻi ʻa e ngaahi kaungātui taukeí ke tokoniʻi foki koe ʻi hono fakahoko hoʻo ngāue fakafaifekaú. Hiliō ʻi he meʻa kotoa, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kia kitautolu ʻe hanga ʻe Sihova ʻo ʻai ke tau taau ki he ngāue kuó ne fekauʻi ke tau fakahokó.—2 Kol. 3:5; sio ki he puha “Ngaahi Taʻu Fakafiefia Taha ʻo ʻEku Moʻuí.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻEkisoto 4:24-26) Pea lolotonga ʻa e ʻi he hala ʻi he fale tali fonongá, naʻe fakafetaulaki ai ʻa Sihova kiate ia pea naʻá ne feinga ke tāmateʻi ia. 25 Faifai pē naʻe toʻo ʻe Sīpola ha maka ʻo ne kamu hono fohá pea ʻai ʻa e muʻa kili ʻo hono fakatangatá ke pā ki hono vaʻé ʻo ne pehē: “Koeʻuhí ko ha tangata mali koe ʻo e toto kiate au.” 26 Ko ia naʻá Ne tuku ange ia ke ne ʻalu. ʻI he taimi ko iá naʻe pehē ʻe he fefiné, “ko ha tangata mali ʻo e toto,” koeʻuhí ko e kamú.
Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Ko e lea ʻa Sīpola “ko e husepaniti fakatoto koe kiate au” ko ha kupuʻi lea ngalikehe ia. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he leá ni fekauʻaki mo iá? ʻI heʻene fai ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e fuakava kamú, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīpola ha vahaʻangatae fakaefuakava mo Sihova. Ko e fuakava Lao naʻe fai ki mui mo e kau ʻIsilelí naʻe fakahaaʻi ai ʻi ha tuʻunga ʻo e vahaʻangatae fakaefuakavá, naʻe lava ke vakai kia Sihova ko ha husepāniti pea ko e faʻahi ʻe tahá ko ha uaifi. (Selemaia 31:32) Ko ia ai, ʻi he lea kia Sihova (fakafou ʻi heʻene fakafofonga fakaeʻāngeló) ko ha “husepaniti fakatoto,” ʻoku hā ngali naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīpola ʻa ʻene fakamoʻulaloa ki he ngaahi tuʻunga ʻo e fuakava ko iá. Naʻe hangē ia kuó ne tali ha tuʻunga fakaeuaifi ʻi he fuakava kamú, pea ko Sihova ko e ʻOtuá ko e husepānití. Kae kehe, koeʻuhi ko ʻene tōʻonga ʻo e talangofua taʻetoefehuʻia ki he fiemaʻu ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai ke kei ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e moʻui ʻa hono fohá.
(ʻEkisoto 5:2) Ka naʻe pehē ange ʻe Felo: “Ko hai ʻa Sihova ke u talangofua ai ki hono leʻó ʻo tuku atu ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu? ʻOku ʻikai ʻaupito haʻaku momoʻi ʻilo ʻa Sihova, pea ko e taha, ʻe ʻikai te u tuku atu ʻe au ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu.”
it-2 12 ¶5
Sihova
Ke “ʻiló” ʻoku ʻikai ʻuhinga pē ia ki he hoko ʻo maheni pe ʻiloʻi lelei ha meʻa pe ko ha tokotaha. Ko Nāpale vale naʻá ne ʻilo ʻa e hingoa ʻo Tēvitá ka naʻá ne kei ʻeke, “Ko hai ʻa Tēvita?” Naʻá ne fakahuʻunga “Ko e hā ʻene kaunga kiate aú?” (1 Sām. 25:9-11; fakafehoanaki mo e 2 Sām. 8:13.) Pehē foki, naʻe ʻeke ʻe Felo kia Mōsese: “Ko hai ʻa Sihova ke u talangofua ai ki hono leʻó ʻo tuku atu ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu? ʻOku ʻikai ʻaupito haʻaku momoʻi ʻilo ʻa Sihova, pea ko e taha, ʻe ʻikai te u tuku atu ʻe au ʻa ʻIsileli ke nau ʻalu.” (ʻEki. 5:1, 2) Naʻe ʻuhinga ʻa Feló naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua moʻoní pe ko hono mafai ki he tuʻi ʻo ʻIsipité mo ʻene ngaahi meʻá. Pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e mafai ʻo Sihova ke fakahoko hono finangaló fakafou ʻia Mōsese mo ʻĒlone. Ka ko Felo mo e kau ʻIsipité kotoa fakataha mo e kau ʻIsilelí te nau hoko ʻo ʻilo ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e huafa Sihová. ʻE hoko eni ʻi hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻene taumuʻá ki he kau ʻIsilelí, fakatauʻatāinaʻi kinautolu, ʻoange kiate kinautolu ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI heʻene fai pehē ʻokú ne fakahoko ai ʻEne fuakava mo ʻenau fanga kuí. Hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe he ʻOtuá, “Te mou ʻiloʻi moʻoni ko au Sihova ko homou ʻOtuá.”—ʻEki. 6:4-8.