-
Hoko ʻa Sīsū ko e MīsaiáNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 74
Hoko ʻa Sīsū ko e Mīsaiá
Naʻe malanga ʻa Sione ʻo pehē: ‘ʻOku haʻu ha taha ʻoku lahi ange ia ʻiate au.’ ʻI he taʻu 30 nai ʻa Sīsuú, naʻá ne haʻu ai mei Kāleli ki he Vaitafe Sioataní, ʻa ia naʻe papitaiso ai ʻe Sione ʻa e kakaí. Naʻe loto ʻa Sīsū ke papitaiso ia ʻe Sione, ka naʻe pehē ange ʻe Sione: ‘ʻOku ʻikai totonu ke u papitaiso koe. Ko koe ʻoku totonu ke ke papitaiso aú.’ Naʻe tala ʻe Sīsū kia Sione: ‘ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke ke papitaiso au.’ Ko ia naʻá na ō ki he Vaitafe Sioataní, pea naʻe fakauku kakato ai ʻe Sione ʻa Sīsū ʻi he vaí.
Hili ʻa e ʻalu hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻá ne lotu. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fakaava ʻa e langí, pea naʻe ʻalu hifo kiate ia ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá hangē ha lupé. Naʻe lea mai leva ʻa Sihova mei hēvani: “Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.”
ʻI he ʻalu hifo ʻa e laumālie ʻo Sihová kia Sīsuú, naʻá ne hoko ai ko e Kalaisí, pe Mīsaiá. Ko e taimi eni te ne kamata ai ʻa e ngāue naʻe fekauʻi mai ia ʻe Sihova ke ne fai ʻi he māmaní.
ʻI he ʻosi pē ʻene papitaisó, naʻe ʻalu ʻa Sīsū ki he toafá ʻo nofo ai ʻi he ʻaho ʻe 40. ʻI heʻene fokí, naʻá ne ʻalu ke sio kia Sione. ʻI he ʻalu atu ʻa Sīsū kiate iá, naʻe pehē ʻe Sione: ‘Ko eni ʻa e Lami ʻa e ʻOtuá ʻa ia te ne ʻave ʻa e angahala ʻa e māmaní.’ ʻI hono leaʻaki ení, naʻe ʻai ai ʻe Sione ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko Sīsū ʻa e Mīsaiá. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe hoko kia Sīsū lolotonga ʻene ʻi he toafá? Tau sio angé ki aí.
“Naʻe ongo mai ha leʻo mei he langí: ‘Ko hoku ʻAló koe, ʻa e ʻofeiná; kuó u hōifua ʻiate koe.’”—Maʻake 1:11
-
-
ʻAhiʻahiʻi ʻe he Tēvoló ʻa SīsūNgaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
-
-
LĒSONI 75
ʻAhiʻahiʻi ʻe he Tēvoló ʻa Sīsū
Hili ʻa e papitaiso ʻa Sīsuú, naʻe taki ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ki he toafá. Naʻe ʻikai te ne kai ha meʻa ʻi he ʻaho ʻe 40, pea naʻá ne fuʻu fiekaia. Naʻe haʻu leva ʻa e Tēvoló ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sīsū peá ne pehē kiate ia: ‘Kapau ko e ʻAlo moʻoni koe ʻo e ʻOtuá, tala ki he ngaahi maká ni ke nau hoko ko e mā.’ Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū ʻaki ʻa e lea mei he Folofolá: ‘Kuo tohi ʻokú ke fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ʻi he maá ke ke moʻui ai. ʻOku fiemaʻu ke ke fanongo ki he lea kotoa pē ʻoku folofolaʻaki ʻe Sihová.’
Ko hono hokó, naʻe poleʻi ʻe he Tēvoló ʻa Sīsū: ‘Kapau ko e ʻAlo moʻoni koe ʻo e ʻOtuá, puna mei he feituʻu māʻolunga taha ʻo e temipalé. Kuo tohi ʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau ʻāngeló ke nau hapo koe.’ Ka naʻe toe tali ʻa Sīsū mei he Folofolá: ‘Kuo tohi ʻoku ʻikai totonu ke ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova.’
Naʻe fakaʻaliʻali ange leva ʻe Sētane kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní mo hono koloá mo e lāngilangí peá ne pehē: ‘Te u ʻoatu maʻau ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ení mo honau lāngilangí kapau te ke lotu tuʻo taha mai pē kiate au.’ Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū: ‘ʻAlu mamaʻo, Sētane! Kuo tohi ʻoku totonu ke ke lotu kia Sihova tokotaha pē.’
Naʻe mavahe leva ʻa e Tēvoló, pea naʻe haʻu ha kau ʻāngelo ʻo ʻoange ʻa e meʻakai kia Sīsū ke ne kai. Talu mei ai, mo hono malangaʻi ʻe Sīsū ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Naʻe fekauʻi mai ia ki he māmaní ke ne fai ʻa e ngāue ko iá. Naʻe saiʻia ʻa e kakaí ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsū kiate kinautolú, pea naʻa nau muimui ʻiate ia ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki aí.
“ʻI he taimi ʻokú ne [Tēvoló] leaʻaki ai ʻa e loí, ʻokú ne lea pē ʻo fakatatau ki hono anga ʻoʻoná, koeʻuhí ko ha tokotaha loi ia pea ko e tamai ia ʻa e loí.”—Sione 8:44
-