Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
MAʻASI 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 7-8
“Lēsoni mei he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí”
it-1 497 ¶3
Fakatahaʻanga
ʻI ʻIsileli ko e kau fakafofonga alafalalaʻangá naʻa nau faʻa ngāue maʻá e kakaí. (ʻĒsela 10:14) Ko ia ai, ʻi he hili hono fokotuʻu ʻo e tāpanekalé naʻe fai ha foaki ʻe he ngaahi ʻeiki ʻo e ngaahi matakalí. (Nōm. 7:1-11) ʻI he taimi ʻo Nehemaiá ko e kau taulaʻeikí, kau Līvaí mo e ngaahi ʻulu ʻo e kakaí naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e kakaí ʻi hono fai ha aleapau ʻi ha tohi, pea fakapapauʻi ia ʻaki ʻenau silá. (Nehe. 9:38–10:27) Lolotonga ʻa e fononga ʻa e kau ʻIsileli ʻi he toafá naʻe ʻi ai ʻa e “ngaahi ʻeiki ʻo e fuʻu fakatahá ko e faʻahinga ʻo e fakatahaʻangá kuo fili, ko e kau tangata tuʻu-ki-muʻa.” Naʻe kau ʻa e toko 250 ʻo kinautolu mo Kola, Tētani, ʻApilami mo ʻOni ʻi he fakafepaki kia Mōsese mo ʻĒlone. (Nōm. 16:1-3) ʻI he fehoanaki mo e tataki mei he ʻOtuá naʻe fili ʻe Mōsese ʻa e toko 70 mei he kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí ʻa ia ko e kau ʻōfisa ke tokoni kiate ia ke fua ʻa e kavenga ʻa e kakaí koeʻuhi naʻe ʻikai lava ke ne fua toko taha ia. (Nōm. 11:16, 17, 24, 25) ʻOku lave ʻi he Livitiko 4:15 ki he “kau mātuʻa ʻo e fuʻu fakatahá.” ʻOku hā ngali ko e kau fakafofonga ʻo e kakaí ko e kau mātuʻa ia ʻo e puleʻangá, ngaahi ʻulumotuʻa, kau fakamaau mo e kau ʻōfisa.—Nōm. 1:4, 16; Sios. 23:2; 24:1.
it-2 796 ¶1
Lūpeni
ʻI he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí naʻe taki taha ʻa e matakali ʻo Simione mo Katá ʻi he tafaʻaki ʻo e kau Lūpení. Naʻa nau nofo ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo e tāpanekalé. ʻI heʻenau laká naʻe taki ʻe Lūpeni hono vāhenga matakali ʻe tolú pea naʻa nau muimui ki he vāhenga matakali ʻe tolu ʻo Siutá, ʻĪsaka mo Sepuloní. (Nōm. 2:10-16; 10:14-20) Ko e fakahokohoko tatau eni naʻe fai ʻe he ngaahi matakalí ʻi heʻenau fai ʻa e ngaahi foaki ʻi he ʻaho naʻe fakatapui ai ʻa e tāpanekalé.—Nōm. 7:1, 2, 10-47.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nomipá
8:25, 26. Ke fakakakato lelei ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ngāue faka-Līvaí, pea ʻi he fakaʻatuʻi ʻo honau taʻumotuʻá, naʻe fekauʻi ʻa e kau tangata taʻumotuʻá ke nau mālōlō mei heʻenau ngāue paú. Kae kehe, naʻe lava ke nau pole ke tokoniʻi ʻa e kau Līvai kehé. Lolotonga ʻoku ʻikai ha mālōlō mei he hoko ko ha tokotaha fanongonongo ʻo e Puleʻangá he ʻaho ní, ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e lao ko ení ʻoku akoʻi mai ai ha lēsoni mahuʻinga. Kapau koeʻuhi ko e taʻumotuʻá ʻoku ʻikai lava ai ʻe ha Kalisitiane ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia pau, te ne kau nai ai ʻi ha founga ʻo e ngāué ʻa ia ʻoku ʻi hono mālohí ke fakahokó.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 835
ʻUluaki Foha, ʻUluaki ʻUhiki Tangata
Ko e ngaahi ʻuluaki foha ʻo e kau ʻIsilelí naʻa nau hoko ko e ngaahi ʻulu ʻo e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻí. Ko ia ai naʻa nau fakafofongaʻi ʻa e puleʻangá fakakātoa. Naʻe ui ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ko hono “ʻuluaki fohá” koeʻuhi ko e ʻuluaki puleʻanga ia fakafou ʻi he fuakava mo ʻĒpalahamé. (ʻEki. 4:22) Koeʻuhi kuo fakahaofi ʻe Sihova ʻa ʻenau moʻuí naʻá ne fekauʻi ke “fakamāʻoniʻoniʻi maʻaku ʻa e ʻuluaki tama tangata kotoa pē ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí. Ko e ʻuluaki tama tangata ʻe fanauʻí, fakatouʻosi ʻa e tangata mo e ʻuluaki ʻuhiki tangata ʻo e manú.” (ʻEki. 13:2) Ko ia ai ko e ngaahi ʻuluaki fohá naʻe ʻa Sihova ia.
MAʻASI 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 9-10
“Founga Hono Tataki ʻe Sihova ʻa ʻEne Kakaí”
w87 1/1 19 ¶6
Muimui Tokanga he Ngaahi Fekau ʻa e Tuʻi
6 Ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ne fakatahatahaʻi ʻi he ngaahi matakali, ngaahi famili, mo e ngaahi uluʻi famili. ʻI he ʻenau fononga ʻi he toafa, ne fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e matakali taki taha ʻi hono tuʻuʻanga ʻi he ʻenau fononga. ʻI he ʻenau ʻapitanga takatakai ʻi he tapanekale, ne ʻi ai pe ʻa e nofoʻanga pau ʻo e matakali taki taha. (Nōmipa 2:1-34; Siosiua 7:14) Mei ha ‘ao, ne fekau mei ai ʻe Sihova ʻenau fononga: “Pea ʻoka fakahaʻele hake ʻa e ʻao mei he funga teniti, pea naʻe toki tuku fononga atu ʻa haʻa ʻIsileli, pea ko e potu naʻe toka ai ʻa e ʻao, pea fokotuʻu teniti ai ʻa haʻa ʻIsileli. ʻI he fekau ʻa Sihova naʻe tuku fononga atu ʻa haʻa ʻIsileli, pea ʻi he fekau ʻa Sihova naʻa nau fokotuʻu teniti.”—Nomipa 9:17, 18.
ʻOkú Ke Lāuʻilo ki he Fakamoʻoni ʻo e Tataki ʻa e ʻOtuá?
ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau houngaʻia ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá? Naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Mou tuitala ki he kau tuʻukimuʻa ʻomoutolu, pea fakavaivai kiate kinautolu.” (Hep. 13:17) Ko e fai peheé ʻoku ʻikai nai ke faingofua maʻu pē. Ke fakatātaaʻi: ʻAi koe ko e tokotaha ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé. Sioloto atu ʻi he hili hoʻo lué ʻi ha taimi, ʻoku tuʻu ʻa e fuʻu poú. Ko e hā nai ʻa e lōloa ʻo ʻene tuʻú? Ko ha ʻaho ʻe taha? Ko ha uike? Ko ha ngaahi māhina? ʻOkú ke fifili, ‘ʻOku totonu nai ke u toʻo ki tuʻa ʻa e kotoa ʻo ʻeku koloá?’ ʻUluakí, te ke toʻo pē nai ki tuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻe fiemaʻu tahá. Neongo ia, ʻi he hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ko e ongoʻi feifeitamaki ʻi he kumi holo e meʻa ʻoku fiemaʻú ʻi hoʻo ngaʻotoʻotá, ʻokú ke kamata ke toʻo ki tuʻa ʻa e meʻa kotoa pē. Ka ʻi he meimei ʻosi pē hoʻo toʻo ki tuʻá, ʻokú ke sio atu kuo mahiki hake ʻa e fuʻu poú—pea kuo pau ke ke toe kamata faʻo hoʻo ʻū meʻá! Heʻikai ke fuʻu faingofua ia pe feʻungamālie. Neongo ia, naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ʻi he ‘hili pē iá ke nau fonoga.’—Nom. 9:17-22, PM.
ʻOku fēfē leva ʻetau fakafeangaí ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e tataki fakaʻotuá? ʻOku tau feinga ke ngāueʻaki ʻi he ‘hili pē iá’? Pe ʻoku tau hokohoko atu pē hono fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku tau anga ki hono faí? ʻOku tau maheni mo e ngaahi fakahinohino fakamuimui tahá, hangē ko e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu ʻi ʻapí, malanga ki he kakai lea mulí, kau maʻu pē ʻi he lotu fakafāmilí, ngāue fāitaha mo e ngaahi Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí, mo e ʻulungaanga taau ʻi he ngaahi fakataha-lahí? ʻOku tau toe fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he tataki ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tali ʻa e akonakí. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fili mahuʻingá, ʻoku ʻikai ke tau falala ki hotau potó ka ʻoku tau hanga kia Sihova mo ʻene kautahá ki ha tataki. Pea ʻi he hangē pē ko e kumi ʻa ha kiʻi tama ki he maluʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi he taimi ʻoku haʻahaʻaki ai ha afā, ʻoku tau kumi maluʻi ki he kautaha ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku hoko ai kia kitautolu ha ngaahi palopalema hangē ha afaá ʻi he māmani ko ení.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOkú Ke Fakahoko Ho Ngafa Kotoa ki he ʻOtuá?
7 Ko ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ko ha puleʻanga naʻe fakatapui ki he ʻOtuá, pea ʻi he malumalu ʻo e fuakava Laó, naʻe maʻu ai ʻe hono kakaí ha ngaahi ngafa ʻi he ʻao ʻo Sihová. Hangē ko ʻení, naʻe pau ki he kakai tangata kotoa pē ke nau fakatahataha ki he ngaahi kātoanga ʻe tolu fakataʻú, pea ko ha tangata naʻá ne fai fakakaukauʻi pē ʻa e ʻikai te ne tauhi ʻa e Pāsová naʻe “tuʻusi” ia ʻi he mate. (Nōmipa 9:13; Livitiko 23:1-43; Teutalōnome 16:16) Ke fakahoko honau ngafa ki he ʻOtuá ʻi he tuʻunga ko ʻene kakai fakatapuí, naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau fakataha ki he lotú. (Teutalōnome 31:10-13) Naʻe halaʻatā ke pehē ia ʻi he Laó, ‘Fai ʻeni kapau ʻoku faingamālie ke fai pehē.’ Ki he faʻahinga ʻoku nau fakatapui he taimí ni kia Sihová, ko hono moʻoní ʻoku toe taʻotaʻo atu ʻa e meʻá ni ki he ngaahi lea ʻa Paulá: “Ke tau fetokangaʻaki, ke fefakaʻaiʻaiʻaki ʻa kitautolu ki he feʻofaʻaki mo e ngaue lelei: ʻo ʻoua naʻa tau liʻaki ʻetau ngaahi fakataha, ʻo hange ko e anga ʻo e niʻihi; ka mou feenginakiʻaki, pea ʻasili he ʻoku mou sio ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻaho.” (Hepelū 10:24, 25) ʻIo, ko e fakatahataha maʻu pē mo e kaungātuí ko ha konga ia ʻo e ngafa ʻo ha Kalisitiane fakatapui ki he ʻOtuá.
MAʻASI 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 11-12
“Fakaʻehiʻehi mei he Tōʻongaʻaki ʻa e Lāungá”
ʻOua ʻe Hoko ko e Kau Fanongo Kae Ngalo
20 Ko e fuʻu konga lahi ʻo e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ʻaupito te nau tō ki he fehokotaki fakasino taʻetāú. Ka neongo ia, ʻoku fiemaʻu ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā kitautolu ke tau tuli ki ha ʻalunga ʻoku taki atu ki ha tōʻongaʻaki ʻo e lāunga ʻa ia ʻoku lava ke iku atu ki he taʻefakahōifua fakaʻotuá. ʻOku enginaki mai ʻa Paula kiate kitautolu: “Pea ʻoua te tau haʻaki ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻEiki [Sihova], ʻo hange ko e ʻahiʻahiʻi ʻe he niʻihi ʻo e kakai na [ʻIsilelí], pea nau mole ʻi he ngaue ʻa e fanga ngata. Pea ʻoua te mou lāunga [“hanu,” NW] ʻo hangeā ko e hanu ʻa e niʻihi ʻo e kakai na, ʻo nau mole ʻi he ngaue ʻa Fakaʻauha.” (1 Kolinitō 10:9, 10) Naʻe hanu ʻa e kau ʻIsilelí kia Mōsese mo ʻĒlone—ʻio, naʻa mo hono fai ki he ʻOtuá tonu—ʻo lāunga fekauʻaki mo e tokonaki fakaemana mai ʻo e maná. (Nōmipa 16:41; 21:5) Naʻe siʻi ange ʻa e loto-mamahi ʻa Sihova ʻi heʻenau hanú ʻi heʻene mamahi heʻenau feʻauakí? ʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú ko e tokolahi ʻo e kau hanú naʻe tāmateʻi ʻe ha fanga ngata. (Nōmipa 21:6) ʻI ha taimi ki muʻa ange, naʻe fakaʻauha ai ʻa e kau hanu angatuʻu tokolahi hake he toko 14,700. (Nōmipa 16:49) Ko ia, ʻoua naʻa tau ʻahiʻahiʻi ʻa e kātaki ʻa Sihová ʻaki hano taʻetokaʻi ʻene ngaahi tokonakí.
‘Fakamamaʻo mei he Lāungá’
7 He liliu lahi ē ko e fakakaukau ʻa ʻIsilelí! ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ueʻi kinautolu ʻe heʻenau houngaʻia ki honau fakatauʻatāinaʻi mei ʻIsipité pea mo honau fakahaofi ʻi he Tahi Kulokulá ke nau hiva fakamālō kia Sihova. (Ekisoto 15:1-21) Kae kehe, ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga taʻefakafiemālie ʻo e toafá mo e manavahē ki he kau Kēnaní, naʻe fetongi ai ʻa e houngaʻia ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻe ha laumālie ʻo e taʻefiemālie. ʻI he ʻikai ke nau fakamālō ki he ʻOtuá ki heʻenau tauʻatāiná, naʻa nau tukuakiʻi ia ki he meʻa naʻa nau vakai fehālaaki ki ai ko e fakahongeʻi. Ko ia ai, naʻe hoko ʻa e lāungá ko ha fakahaaʻi ia ʻo e ʻikai ha houngaʻia totonu ki he ngaahi tokonaki ʻa Sihová. Tā neʻineʻi ke ne pehē: “Ko futu ʻeku kataki ʻa e fakataha kovi ni, ʻakinautolu na ʻoku launga mai kiate au.”—Nomipa 14:27; 21:5.
it-2 719 ¶4
Felāuaki
Lāunga. Ko e lāungá ʻoku fakalotosiʻi mo tuku hifo. ʻIkai fuoloa ʻa e mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité naʻa nau lāunga fekauʻaki mo Sihova. Naʻa nau lāunga fekauʻaki mo e mafai naʻá ne ʻoange kia Mōsese mo ʻĒloné. (ʻEki. 16:2, 7) Naʻe hoko ʻenau lāungá ʻo fakalotosiʻiʻi ai ʻa Mōsese ʻo ne loto ai ke ne mate. (Nōm. 11:13-15) Ko e lāungá ʻe lava ke ne fakatupu ʻa e maumau lahi ki he tokotaha ʻoku lāungá. Naʻe vakai ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kau fakaangá fekauʻaki mo Mōsesé ko ha angatuʻu fakahangatonu ia kiate Ia mo e founga ʻene tatakí. (Nōm. 14:26-30) Ko e tokolahi naʻe mole ʻenau moʻuí koeʻuhi ko ʻenau lāungá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Kuó Ke ʻAhiʻahiʻi ʻa e Mā ʻo e Moʻuí?
ʻOku ʻikai ha veiveiua, naʻe ifo ʻaupito ʻa e mā ʻi ʻIsipité. ʻI he taimi ʻo Mōsesé naʻe ʻoatu ai ʻe he kau taʻo mā pōtoʻí ʻa e kalasi kehekehe ʻo e maá mo e keké ki he kau ʻIsipité. Ka naʻe ʻikai taumuʻa ʻa Sihova ke tuku pē ʻene kakaí ʻo ʻikai ʻoange haʻanau mā. Naʻá ne talaʻofa: “Teu fakauha ae ma mei he lagi maa moutolu.” ʻI he hangē pē ko ʻene talá, naʻe tō pongipongia mai ʻa e mā ko ení mei hēvani, ʻo hangē ha “mea jii [fuo] botoboto” hangē ha hahaú. ʻI he fuofua taimi naʻe sio ki ai ʻa e kau ʻIsilelí naʻa nau feʻekenaki “Koeha ia?” Naʻe fakamatala ʻe Mōsese “Koe ma eni kuo foaki mai e Jihova ke mou kai.” Naʻa nau ui ia ko e mana, pea ko e mā eni naʻá ne hokohoko fakaivimālohiʻi kinautolu ʻi he taʻu ʻe 40 ka hokó.—ʻEkisoto 16:4, 13-15, 31, PM.
ʻI he ʻuluaki taimí ko e meʻakai fakaemana ko eni ko e maná ʻoku pau pē naʻe maongo ki he kau ʻIsilelí. Naʻe ifo ia ʻo hangē ha “ma kuo gaohi aki ae honi,” pea naʻe feʻunga ʻānoa ki he tokotaha kotoa. (ʻEkisoto 16:18, PM)
MAʻASI 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 13-14
“Founga Hono ʻAi Kitautolu ʻe he Tuí ke Loto-Toʻa”
Loto-Toʻa Fakafou ʻi he Tui mo e Manavahē ʻOtua
5 Kae kehe, ko e toko ua ʻo e kau asiasí, ko Siosiua mo Kēlepi, naʻá na vēkeveke ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ko e kau Kēnaní “ko ʻetau meʻakai kinautolu,” ko ʻena leá ia. “Kuo hiki honau malumalu meiate kinautolu, pea ko e ʻEiki ʻoku ʻiate kitautolu: ʻoua te mou manavahe kiate kinautolu.” (Nōmipa 14:9) Ko ha fakatuʻamelie taʻetaʻeʻuhinga ia ʻa Siosiua mo Kēlepi? ʻIkai ʻaupito! Naʻa nau mamata fakataha mo e toenga ʻo e puleʻangá ki hono tuku hifo ʻe Sihova ʻa e mafi ko ʻIsipité mo hono ngaahi ʻotuá ʻaki ʻa e Ngaahi Mala ʻe Hongofulú. Hili iá naʻa nau sio ki hono fakamelemoʻi ʻe Sihova ʻa Felo mo ʻene konga kau fakakautaú ʻi he Tahi Kulokulá. (Sāme 136:15) ʻOku hā mahino, ko e manavahē naʻe hā mei he kau asiasi ʻe toko hongofulú mo e faʻahinga ko ia naʻa nau tākiekiná naʻe ʻikai ala fakamolemoleʻi. Naʻe folofola ʻa Sihova ʻo fakahaaʻi ʻene loto-mamahi lahí: “Ko futu mo e ʻikai te nau tui kiate au, neongo e ngaahi fuʻu mana kuo u fai ʻi honau lotolotonga?”—Nomipa 14:11.
6 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ko e tupuʻanga tefito ʻo e palopalemá, naʻe fakaeʻa ʻe he fakakaukau loto-foʻi ʻa e kakaí ʻa ʻenau taʻetuí. ʻIo, ʻoku fekauʻaki vāofi ʻa e tuí mo e loto-toʻá, he ne malava ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne tohi fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiané pea mo ʻene faitau fakalaumālié: “Ko eni ia ʻa e foʻi ikuna ne ne ikuna ʻa mamani, ʻa ʻetau tui.” (1 Sione 5:4) ʻI he ʻahó ni, ko e tui hangē ko ia naʻe maʻu ʻe Siosiua mo Kēlepí kuo iku ai ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻoku laka hake he toko ono milioná, kei siʻi mo e taʻumotuʻa, mālohi mo e vaivai. Kuo ʻikai ha fili te ne malava ke fakasīlongoʻi ʻa e fuʻu kau tau mālohi mo loto-toʻa ko ʻení.—Loma 8:31.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 740
Ko e Fonua Naʻe Foaki ʻe he ʻOtuá ki ʻIsilelí
Ko ha fonua lelei ʻaupito ia naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki ʻIsilelí. Naʻe fekauʻi atu ʻe Mōsese ha kau tangata ke nau asiasi ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá pea ʻomi ha fua ʻo e fonuá. Naʻa nau ʻomi ʻa e ngaahi foʻi fiki, pomikānite mo e fuhinga kālepi ʻa ia naʻe pau ke haʻamo ʻe he toko ua ʻo e kau tangatá ʻi ha vaʻakau! Neongo naʻa nau manavahē ʻi he siʻi ʻenau tuí ka naʻa nau fakamatala: Ko e fonuá “ʻoku mahutafea ia ʻi he huʻakau mo e hone.”—Nōm. 13:23, 27.
MAʻASI 29–ʻEPELELI 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 15-16
“Tokanga Telia ʻa e Pōlepolé mo e Falala Tōtuʻá”
ʻOku ʻAfioʻi Koe ʻe Sihova?
12 Neongo ia, lolotonga ʻa e fononga atu ʻa e puleʻanga ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Kola ha meʻa naʻá ne fakakaukau ko ha ngaahi palopalema ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Naʻe kau leva e kau tangata taki kehe ʻe 250 ʻi he puleʻangá mo Kola he feinga ke fai ha ngaahi liliu. Ko Kola mo e niʻihi kehé kuo pau pē naʻa nau ongoʻi malu fekauʻaki mo honau vahaʻangatae mo Sihová. Naʻa nau tala ange kia Mōsese: “Kuo mo ʻafungi fau, he ʻoku tapuha kotoa pe ʻa e fakataha kotoa, pea ʻoku ʻafio ʻa Sihova ʻi honau lotolotonga.” (Nōm. 16:1-3) He fakakaukau falala tōtuʻa mo hīkisia ē! Naʻe tala ange ʻe Mōsese kia kinautolu: “ʻE fakaeʻa ʻe Sihova ʻapongipongi pe kohai ʻoku oʻona.” (Lau ʻa e Nōmipa 16:5.) ʻI he ngataʻanga e ʻaho hokó, ne mate ʻa Kola mo e kotoa naʻe kau mo ia ʻi he angatuʻú.—Nom. 16:31-35.
ʻOku ʻAfioʻi Koe ʻe Sihova?
11 Ko Mōsese mo Kolá naʻá na tuʻu mātuʻaki kehekehe ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki hono fakahāhā ʻa e ʻapasia ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová mo ʻene ngaahi filí. Ko ʻena ngaahi talí naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki he anga ʻo e vakai ʻa Sihova kia kinauá. Ko Kola ko ha Līvai ʻi he haʻa Kōhaté, pea naʻá ne maʻu ha ngaahi monū lahi, ʻa ia ʻoku ngalingali naʻe kau ai ʻa e sio ʻi hono fakahaofi ʻo e puleʻangá he Tahi Kulokulá, poupou ki he fakamaau ʻa Sihova fekauʻaki mo e kau ʻIsileli talangataʻa he Moʻunga Sainaí, pea mo hono maʻu ha ngafa ko hono ʻave ʻa e puha ʻo e fuakavá. (Eki. 32:26-29; Nōm. 3:30, 31) Kuó ne mateaki moʻoni kia Sihova ʻi he laui taʻu pea naʻe sio hake kiate ia ʻa e faʻahinga tokolahi he ʻapitanga ʻo ʻIsilelí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Fakapapauʻi ke ʻAi ke Muʻomuʻa ʻa e Ngaahi Meʻa ʻOku Muʻomuʻá!
Naʻe mafatukituki lahi ange ʻa e vakai ia ʻa Sihova ki he meʻá. “Pea,” ko e fakamatala ia ʻa e Tohitapú “folofola ʻa e ʻEiki kia Mosese, ʻE matuʻaki mate tamateʻi ʻa e tangata.” (Nōmipa 15:35) Ko e hā naʻe ongoʻi mālohi ai ʻa Sihova fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe he tangatá?
Naʻe maʻu ʻe he kakaí ʻa e ʻaho ʻe ono ke okooko ai pehē foki ki hono fakahoko ʻenau ngaahi fiemaʻu ʻo fekauʻaki mo e meʻakaí, valá, mo e falé. Ko e ʻaho hono fitú naʻe pau ke līʻoa ia ki heʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Lolotonga naʻe ʻikai hala ke okooko, naʻe hala ke ngāueʻaki ʻa e taimi ʻa ia naʻe totonu ke tuku mavahe ki he lotu kia Sihová ke fai pehē ai. Neongo ko e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻa Mōsesé, ʻikai ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he meʻa ko eni naʻe hokó ha lēsoni ki hono fokotuʻutuʻu lelei ʻetau ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻi he ʻaho ní?—Filipai 1:10.
ʻEPELELI 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 17-19
“Ko Au ʻa Ho . . . Tofiʻa”
ʻOkú Ke ʻAi ʻa Sihova Ko Ho ʻInasi?
9 Fakakaukau ki he kau Līvaí, naʻe ʻikai te nau maʻu ha kelekele tukufakaholó. Koeʻuhi ko e lotu maʻá ʻenau tokanga tefitó, ko ʻenau maʻuʻanga moʻuí naʻe pau ke nau falala kia Sihova, ʻa ia naʻá ne tala kia kinautolu: “Ko au ko ho inaji.” (Nom.18:20, PM) Neongo ʻoku ʻikai ke tau ngāue ʻi ha temipale moʻoni hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí, ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ki he laumālie naʻa nau maʻú, ʻo maʻu ʻa e falala-pau ʻe tokonaki ʻe Sihova maʻatautolu. ʻI heʻetau ofi ange ki he ngataʻangá, ʻe lava ke tau ʻamanekina ʻe toe faingataʻa ange ʻa e moʻuí kiate kitautolu ko ia ʻoku tau fakafisi ke tali “ʻa e fakaʻilonga” ʻo e manu fekaí. Ko ia ʻe hoko ʻo toe mahuʻinga ange ke tau falala ki he ʻOtuá ke ne tokangaʻi kitautolu.—Fkh. 13:17.
Ko Sihova Hoku ʻInasí
4 Naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa e vāhenga-ngāue ko iá ki he kau Līvaí? Naʻe pehē ʻe Sihova te ne hoko ko honau ʻinasi ʻi he ʻuhinga ʻi he ʻikai maʻu hanau tofiʻa kelekelé, naʻe tuku kia kinautolu ha monū mātuʻaki mahuʻinga ʻo e ngāué. Ko e hoko ʻo “ngaue fakataulaʻeiki kia Sihova” ko honau tofiʻá ia. (Sios. 18:7) ʻOku fakahaaʻi ʻe he potutohi ʻo e Nōmipa 18:20 naʻe ʻikai liʻaki kinautolu heni ke masiva fakamatelie. (Lau ʻa e Nōmipa 18:19, 21, 24, “PM.”) ʻE foaki ki he kau Līvaí “a hono vahe hogofulu oe mea kotoabe i Isileli ko ho nau tofia, koeuhi koe gaue oku nau tauhi.” Te nau maʻu ʻa e peseti ʻe 10 ʻo e fua ʻo ʻIsilelí mo e tupu ʻenau fanga monumanu lalatá. Ko e kau Līvaí leva, ne pau ke nau foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e meʻa naʻa nau maʻú, “mei hono lelei,” ke poupouʻi ʻa e ngāue fakataulaʻeikí. (Nōm. 18:25-29, PM) Naʻe toe foaki ki he kau taulaʻeikí ʻa e “gaahi feilaulau hiki hake oe gaahi mea tabu kotoabe” naʻe ʻomai ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ki he ʻOtuá ʻi hono feituʻu faiʻanga lotú. Naʻe maʻu leva ai ʻe he kau mēmipa ʻo e ngāue fakataulaʻeikí ha ʻuhinga lelei ke tui ʻe tokonaki ʻe Sihova maʻa kinautolu.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“Fanauʻi ʻe he Ongo Mātuʻa Haohaoa Tahá”
Naʻe faʻa mili ʻaki e fanga kiʻi pēpeé ʻa e māsimá ʻi hono fāʻeleʻi kinautolú, koeʻuhí nai ko hano ngaahi ʻaonga fakafaitoʻo pe maluʻi mei he siemú. (Isikeli 16:4) ʻOku toe ngāueʻaki foki ʻe he Tohi Tapú ʻa e māsimá ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ko e “masima ʻo e fonua,” ʻo ne lave ki heʻenau tākiekina faifakamoʻui ki he niʻihi kehé koeʻuhi ko e pōpoaki foaki moʻui ʻoku nau talakí. (Mātiu 5:13) Naʻe toe hoko foki ʻa e māsimá ko ha fakaʻilonga ia ʻo e tuʻumaʻu mo e tolonga. Ko ia ko ha “fuakava fakamasima” naʻe lau ia ko ha felotoi papau.—Nōmipa 18:19.
ʻEPELELI 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 20-21
“Anga-Vaivai ʻi he Fehangahangai mo e Tengé”
Kumi ki he Anga-Vaivaí pea Fakahōifuaʻi ʻa Sihova
19 Te tau fakaʻehiʻehi ai mei hono fai ʻa e ngaahi fehālaakí. Fakakaukau fekauʻaki mo Mōsese. ʻI he laui hongofuluʻi taʻu naʻá ne anga-vaivai pea fakahōifuaʻi ʻa Sihova. Ka ʻi he fakaofi atu ki he ngataʻanga ʻo e fononga faingataʻa ʻi he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, naʻe ʻikai lava ʻa Mōsese ke fakahāhā ʻa e anga-vaivaí. Ko hono tuofefiné, ʻa ia ngalingali ko ia naʻá ne tokoni ke fakahaofi ʻene moʻuí ʻi ʻIsipité, naʻe toki mate pē ʻo tanu ʻi Kētesi. Pea ko eni naʻe toe taukaveʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻoku ʻikai tokangaʻi lelei kinautolu. ʻI he taimi ko ení naʻa nau ‘fakakē kia Mōsese’ ko e ʻikai ha vaí. Neongo ʻa e ngaahi mana kotoa naʻe fakahoko ʻe Sihova fakafou ʻia Mōsesé pea neongo ʻa e fuoloa hono tataki taʻesiokita ʻe Mōsese ʻa e kakaí, naʻa nau lāunga. Naʻa nau lāunga ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ha vaí kae toe fekauʻaki mo Mōsese, ʻo hangē ia ko hono foʻui ʻa ʻenau fieinuá.—Nōm. 20:1-5, 9-11.
Kumi ki he Anga-Vaivaí pea Fakahōifuaʻi ʻa Sihova
20 ʻI he ʻita lahi, naʻe mole meia Mōsese ʻene anga-maluú. ʻI he ʻikai lea ʻi he tui ki he maká, ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihová, naʻe lea ʻita ʻa Mōsese ki he kakaí pea ʻave ʻa e fakalāngilangí kiate ia tonu. Naʻá ne taaʻi tuʻo ua leva ʻa e maká pea naʻe puna mai mei ai ʻa e vai lahi. Ko e pōlepolé mo e ʻitá naʻe ʻai ia ke ne fai ha fehālaaki fakamamahi. (Saame 106:32, 33) Ko e ʻikai ke ne anga-vaivai ʻi he foʻi taimi ko iá, naʻe ʻikai lava ai ʻa Mōsese ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.—Nōm. 20:12.
21 Mei he fakatātā ko ení, ʻoku tau ako ai ha lēsoni mahuʻinga. ʻUluakí, kuo pau ke tau ngāue hokohoko ke tauhi maʻu ʻetau anga-vaivaí. Kapau te tau tuku ʻetau anga-vaivaí ʻi ha foʻi mōmeniti, ʻe hū hake nai ʻa e pōlepolé ʻo ʻai ai kitautolu ke tau lea pe fai ha meʻa fakavalevale. Uá, ko e loto-mafasiá ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi kitautolu, ko ia kuo pau ke tau feinga ke hoko ʻo anga-vaivai, naʻa mo e fehangahangai mo e tengé.
Ko Hai ʻOku Hanga ki Ai Ho Matá?
12 Ko e toe ʻuhinga nai eni ʻe taha naʻe houhau lahi ai ʻa Sihova ʻia Mōsese mo ʻĒloné. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakaí: “Kuo pau koā ke ma ʻomai ha vai maʻamoutolu mei he maká ni?” ʻI he pehē ko ia ʻe Mōsese “ke ma,” ʻoku ngalingali naʻá ne ʻuhinga kiate ia mo ʻĒlone. Ko e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Mōsesé naʻe mātuʻaki taʻefakaʻapaʻapa koeʻuhí naʻe ʻikai te ne ʻoange ʻa e lāngilangí kotoa kia Sihova ʻi he mana ko iá. ʻOku pehē ʻi he Saame 106:32, 33: “Naʻa nau fakahouhauʻi Ia ʻi he vai ʻo Mēlipá, pea naʻe hoko ai ha kovi kia Mōsese koeʻuhí ko kinautolu. Naʻa nau fakaʻitaʻi hono laumālié, pea naʻá ne lea taʻefakakaukau ʻaki hono loungutú.” (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Nōm. 27:14) Naʻe ʻikai ke ʻoange ʻe Mōsese kia Sihova ʻa e lāngilangi naʻá Ne tuha mo iá. Naʻe tala ʻe Sihova kia Mōsese mo ʻĒlone: “Naʻá mo fakatou angatuʻu ki heʻeku tuʻutuʻuni.” (Nōm. 20:24) Ko ha angahala mātuʻaki mafatukituki ia!
13 Naʻe ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange meia Mōsese mo ʻĒlone koeʻuhí naʻá na tataki ʻa Hono kakaí. (Luke 12:48) ʻI he kuohilí, naʻe ʻikai fakaʻatā ai ʻe Sihova ha toʻutangata fakalūkufua ʻo e kau ʻIsilelí ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá koeʻuhí naʻa nau angatuʻu kiate ia. (Nōm. 14:26-30, 34) Ko ia naʻe totonu mo ʻuhinga lelei ʻa hono tauteaʻi ʻe Sihova ʻi he founga tatau ʻa Mōsese ʻi heʻene angatuʻú. ʻI he hangē pē ko e kau angatuʻu kehé, naʻe ʻikai ke fakaʻatā ʻa Mōsese ke ne hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOkú Ke Vakai ki he Vaivaiʻanga Fakaetangatá ʻo Hangē ko e Vakai ʻa Sihová?
12 Naʻe mei tauteaʻi leva ʻe Sihova ʻa ʻĒlone ʻi heʻene fai ʻa e ngaahi fehālaaki ko iá. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Sihova neongo naʻe vaivai ʻa ʻĒlone ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai ko ha tokotaha kovi ia. Naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki koeʻuhí naʻá ne ʻi ha ngaahi tuʻunga faingataʻa pea koeʻuhí naʻá ne fanongo ki he kakai hala. Ka naʻe loto-lelei ʻa ʻĒlone ke fakahaaʻi naʻá ne fai ʻa e ngaahi fehālaaki ko iá, pea naʻá ne tali ʻa e akonaki ʻa Sihová. (ʻEki. 32:26; Nōm. 12:11; 20:23-27) Naʻe ʻofa ʻa ʻĒlone kia Sihova pea naʻá ne fakatomala. Ko ia naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova. Ko e ʻuhinga ia ʻi he ngaahi taʻu lahi ki mui ai, naʻe kei manatua ai ʻa ʻĒlone mo hono fāmilí ko e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova.—Saame 115:10-12; 135:19, 20.
ʻEPELELI 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 22-24
“Fulihi ʻe Sihova ha Mala ki ha Tāpuaki”
Talaki “ʻa e Ongoongo Lelei ʻo Fekauʻaki mo Sīsuú”
5 ʻI he ʻahó ni, hangē ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí, kuo ʻikai ke hanga ʻe he fakatangaʻi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo fakasīlongoʻi ʻenau malangá. ʻI he ngaahi taimi lahi, ko hono fakamālohiʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau hiki mei ha feituʻu ʻe taha ki ha toe feituʻu ʻe tahá—pe ko pilīsone pe ko ha toe fonua kehe—ko e meʻa pē kuo hoko aí ko ʻene tokoni ʻaʻana ke fuofua tūʻuta atu ai ʻa e pōpoaki ia ʻo e Puleʻangá ki he kakai ʻi he feituʻu foʻou ko iá. Hangē ko ʻení, ʻi he lolotonga ʻo e Tau II ʻa Māmaní, naʻe malava ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau fai ha faifakamoʻoni tuʻu-ki-muʻa ʻi he ngaahi kemi fakamamahi ʻa e kau Nasí. Ko ha Siu naʻe fetaulaki ʻi ai mo e Kau Fakamoʻoní ʻokú ne fakamatala: “Ko e loto-lahi ʻa e kau pōpula ʻa ia ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻá ne fakatuipauʻi ai au ko ʻenau tuí naʻe makatuʻunga ia ʻi he Folofolá—pea naʻá ku hoko ai ʻa au tonu ko ha tokotaha Fakamoʻoni.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nomipá
22:20-22—Ko e hā naʻe kakaha ai ʻa e houhau ʻa Sihova kia Pēlamí? Naʻe tala ʻe Sihova ki he palōfita ko Pēlamí ʻoku ʻikai totonu ke ne fakamalaʻiaʻi ʻa e kau ʻIsilelí. (Nōmipa 22:12) Kae kehe, naʻe ʻalu ʻa e palōfitá mo e kau tangata ʻa Pēlakí fakataha mo e taumuʻa kakato ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsileli. Naʻe loto ʻa Pēlami ke fakahōhōʻiaʻi ʻa e tuʻi Mōapé pea maʻu ha totongi meiate ia. (2 Pita 2:15, 16; Siutasi 11) Naʻa mo e taimi naʻe fakamālohiʻi ai ʻa Pēlami ke ne tāpuakiʻi kae ʻikai ke fakamalaʻiaʻi ʻa ʻIsilelí, naʻá ne feinga ke maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e tuʻí ʻaki ʻene fokotuʻu ange ke ngāueʻaki ʻa e kakai fefine lotu Pēalí ke nau fakataueleʻi ʻa e kau tangata ʻIsilelí. (Nōmipa 31:15, 16) Ko ia ai, ko e ʻuhinga naʻe houhau ai ʻa e ʻOtuá kia Pēlamí ko e mānumanu taʻemapuleʻi ʻa e palōfitá.
ʻEPELELI 26–MĒ 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NŌMIPA 25-26
“Maʻu ʻAonga ʻa e Tokolahi ʻi he Ngāue ha Tokotaha”
“Hola mei he Fehokotaki Fakasino Taʻetāú!”
ʻOKU ʻalu ha tangata toutai ki he feituʻu ʻa ia ʻe lava ke ne maʻu ai ʻa e faʻahinga ika ʻokú ne loto ke maʻú. ʻOkú ne fili ʻa e mounú pea lī atu ʻene mātaʻú ki he vaí. ʻOkú ne tatali anga-kātaki, pea ʻi he kai ʻa e iká, ʻokú ne fusiʻi fakavave ʻa e mātaʻú ke maʻu ʻa e ngutu ʻo e iká pea takai fakavave mai ʻene nailoní.
2 ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku lava ke maʻu ʻa e kakaí. Ko e fakatātaá, naʻe meimei aʻu ʻa e kau ʻIsilelí ki he Fonua ʻo e Talaʻofá ʻi he taimi naʻa nau ʻapitanga ai ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé. Naʻe palōmesi ʻa e tuʻi ʻo Mōapé te ne ʻoange ki ha tangata ko Pēlami ha paʻanga lahi kapau te ne talatukiʻi ʻa ʻIsileli. Naʻe faifai pē ʻo maʻu ʻe Pēlami ha founga ke ʻai ai ʻa e kau ʻIsilelí ke nau ʻomi ha mala kiate kinautolu. Naʻá ne filifili fakalelei ʻa e mounú. Naʻá ne fekauʻi atu ha kau finemui Mōape ki he ʻapitanga ʻIsilelí ke nau fakataueleʻi ʻa e kakai tangatá.—Nōmipa 22:1-7; 31:15, 16; Fakahā 2:14.
“Hola mei he Fehokotaki Fakasino Taʻetāú!”
4 Ko e hā naʻe tō ai ʻa e fuʻu tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he palani ʻa Pēlamí? Naʻa nau fakakaukau siokita pē ki heʻenau fiefiá, pea ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa naʻe fai ʻe Sihova maʻanautolú. Naʻe lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga ke mateaki ai ʻa e kau ʻIsilelí ki he ʻOtuá. Naʻá ne fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, fafangaʻi kinautolu ʻi he toafá, pea ʻave malu kinautolu ki he kauʻāfonua ʻo e Fonua ʻo e Talaʻofá. (Hepelū 3:12) Ka neongo ia, naʻe fakataueleʻi kinautolu ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Pea ʻoua naʻa tau tōʻongaʻaki ʻa e fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻo hangē ko ia ko e fehokotaki fakasino taʻetaau naʻe fai ʻe he niʻihi ʻo kinautolu, ʻo [nau] tō ai.”—1 Kolinitō 10:8.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 359 ¶1-2
Ngatangataʻanga
Naʻe vahe ʻa e kelekelé ki he ngaahi matakalí ʻo fakatatau ki he ʻuhinga ʻe ua: ko e ola ʻo hono fai ha lulu pea mo e tokolahi ʻo e matakalí. Naʻe ʻoange nai eni ha fakafuofua ʻo e ʻēlia ʻo e kelekele tukufakaholo ʻe maʻu ʻe he ngaahi matakali taki taha pea naʻe fakahaaʻi mei ai pe ʻe ʻi he tokelaú, tongá, hahake pe hihifo pe ofi ki he tahí pe ko e ngaahi moʻungá. Naʻe vahe ʻe Sihova ʻa e kelekelé ki he ngaahi matakalí pea naʻe tokoni eni ke taʻofi ʻa e meheká mo e keé. (Pal. 16:33) ʻI he founga ko ení naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ʻe fakahoko ʻa e kikite fakamānavaʻi ʻa Sēkopé ʻo fakatatau mo ia ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 49:1-33.
Hili hono fili ʻa e feituʻu ʻo ha matakali ʻe fakapapauʻi leva ʻa e lahi ʻo e kelekelé ʻo fakatatau ki hono tokolahí. “Kuo pau ke mou vahe ʻa e fonuá ʻaki hono fai ha lulu ki ai ke hoko ko ha tofiʻa ʻi he lotolotonga homou ngaahi fāmilí. Ki he kulupu ʻoku tokolahi angé ʻoku totonu ke mou fakalahi hono tofiʻá, pea ki he kulupu ʻoku tokosiʻi angé ʻoku totonu ke mou fakasiʻisiʻi hono tofiʻá. Ko e tofiʻa ʻo e tokotaha kotoa ʻe ʻi he feituʻu ʻe tō ki ai ʻa ʻene lulú.” (Nōm. 33:54) Ko e feituʻu ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi matakalí ʻe tuʻu maʻu ai pē ia, ka naʻe lava ke feʻunuʻaki ʻa e lahi ʻo e tofiʻá. Ko e fakatātaá, ko e ʻinasi ʻo Siutá naʻe fuʻu lahi ia kiate kinautolu. Ko ia ai naʻe toʻo ha konga mei he tofiʻa ʻo Siutá ʻo ʻave ki he matakali ʻo Simioné.—Sios. 19:9.