Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SANUALI 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 15-16
“He Fulikivanu Ē ko e Lavakí!”
Lavakí—Ko ha Fakaʻilonga Tamaki ʻo e Kuongá!
4 ʻUluakí, fakakaukau kia Tilila faʻufaʻu kākā, ʻa ia naʻe ʻofa ai ʻa Fakamaau Samisoní. Naʻe tokangataha ʻa Samisoni ʻi he takimuʻa ʻi he faitau fakafepakiʻi ʻo e kau Filisitiá koeʻuhi ko e kakai ʻa e ʻOtuá. Mahalo ʻi hono ʻiloʻi naʻe ʻikai ʻofa mateaki ʻa Tilila kia Samisoní, naʻe fakaʻaliʻali ange ai kiate ia ʻe he ngaahi ʻeiki Filisitia ʻe toko nima ha totongi fufū lahi ke nau ʻiloʻi ai ʻa e fakapulipuli ʻo hono fuʻu iví koeʻuhí ke lava ai ʻo nau tāmateʻi ia. Naʻe tali ʻe Tilila mānumanu ʻenau meʻaʻofá, ka ko ʻene ngaahi feinga ke ʻilo ʻa e fakapulipuli ʻa Samisoní naʻe taʻelavameʻa tuʻo tolu ia. Naʻá ne toutou tenge ia “ʻi heʻene lau ʻi he ʻaho kotoa pe, mo fakakina kiate ia.” Faifai atu pē, “pea ʻikai te ne meimei kataki ke moʻui.” Ko ia naʻá ne tala ange kiate ia ko hono louʻulú ne teʻeki ai ʻaupito ke kosi pea kapau naʻe kosi ia, ʻe mole leva ʻa hono mālohí. ʻI hono ʻiloʻi pē iá, naʻe ʻai ʻe Tilila ʻa e louʻulu ʻo Samisoní ke kosi lolotonga ʻa ʻene mohe ʻi hono fungá, peá ne tuku atu leva ia ki hono ngaahi filí ke nau fai kiate ia ha meʻa pē te nau loto ki aí. (Fkm. 16:4, 5, 15-21) He fulikivanu ē ko ʻene tōʻongá! Naʻe hoko kotoa iá koeʻuhí ko ʻene mānumanú, ʻo lavakiʻi ai ʻe Tilila ʻa e tokotaha naʻe ʻofa ʻiate iá.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Fakamāú
14:16, 17; 16:16. Ko hono tenge ha taha ʻaki ʻa e tangí mo e hanú ʻe lava ke ne maumauʻi ha vahaʻangatae.—Palovepi 19:13; 21:19.
Lavakí—Ko ha Fakaʻilonga Tamaki ʻo e Kuongá!
15 ʻE lava fēfē ʻe he faʻahinga kuo ʻosi malí ke nau mateaki ai pē ki honau ngaahi hoá? ʻOku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ke maʻu fiefia mei ho uaifi [pe husepāniti] fakatalavou,” pea “Fai atu hoʻo nofo mo ho uaifi [pe husepāniti] ʻoku ke ʻofa ki ai.” (Pal. 5:18; Koh. 9:9) ʻI he fakaʻau ke motuʻa ange ʻa e ongo meʻá, kuo pau ke na “kau kakato” ki hona vahaʻangataé, fakatouʻosi ʻi he fakaesino mo e fakaeongó. ʻOku ʻuhinga iá ke na hoko ʻo tauʻaki fetokangaʻaki, tauʻaki vaheʻi ha taimi maʻanaua, peá na tauʻaki ʻunuʻunu ke na vāofi ange. Kuo pau ke na tokangataha ke tauhi maʻu ʻena nofo malí pea mo hona vahaʻangatae mo Sihová. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku fiemaʻu ki he ongo meʻa malí ke na ako fakataha ʻa e Tohi Tapú, ngāue fakataha maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú, peá na lotu fakataha ki he tāpuaki ʻa Sihová.
MATEAKI AI PĒ KIA SIHOVA
16 ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi mēmipa ʻi he fakatahaʻangá naʻa nau fai ʻa e ngaahi angahala mamafa pea naʻe valokiʻi kinautolu “ʻi he founga fefeka, ke nau hoko ai ʻo moʻui lelei ʻi he tuí.” (Tai. 1:13) Ki he niʻihi, kuo fiemaʻu ai ʻi heʻenau tōʻongá ke tuʻusi kinautolu. Ki he “faʻahinga kuo akoʻi aí,” kuo tokoniʻi kinautolu ʻe he kinisi ko iá ke nau hoko ʻo toe moʻui fakalaumālie. (Hep. 12:11) Fēfē kapau ʻoku ʻi ai hatau kāinga pe ko ha kaumeʻa ofi ʻoku tuʻusi? ʻOku siviʻi leva ai pe ʻoku tau mateaki ki he tokotaha ko iá, pe ki he ʻOtuá. ʻOku vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu ke sio pe te tau talangofua ki heʻene fekau ke ʻoua ʻe fetuʻutaki mo ha taha pē ʻoku tuʻusi.—Lau ʻa e 1 Kolinitō 5:11-13.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ikuna ʻa Samisoni ʻi he Mālohi ʻo Sihová!
Naʻe tokangataha ʻa Samisoni ʻi he tuli ki heʻene taumuʻá, ko ʻene tauʻi ʻo e kau Filisitiá. Ko ʻene nofo ʻi he fale ʻo ha paʻumutu ʻi Kesá ko hono taumuʻá ke tauʻi ai ʻa e ngaahi fili ʻo e ʻOtuá. Naʻe fiemaʻu ʻe Samisoni ha feituʻu nofoʻanga ki he taimi poʻulí ʻi ha kolo fakafili pea naʻe lava ke maʻu ia ʻi he fale ʻo ha paʻumutu. Naʻe ʻikai ha taumuʻa ʻulungāanga taʻetaau ʻa Samisoni ʻi heʻene fakakaukaú. Naʻá ne mavahe mei he fale ʻo e fefiné ʻi he tuʻapoó, ʻo ne puke ʻa e ongo matapā ʻo e koló pea mo e ongo pou he tafaʻakí ʻo fua ki he funga moʻunga ofi ki Hepeloni, ʻa ia naʻe kilomita nai ʻe 60 ʻa hono mamaʻó. Naʻe fai eni ʻi he hōifua fakaʻotuá mo e mālohi naʻe foaki ange ʻe he ʻOtuá.—Fakamaau 16:1-3.
SANUALI 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 17-19
“ʻOku Iku ki he Palopalema ʻa e Talangataʻa ki he Lao ʻa e ʻOtuá”
it-2 391
Maika
Naʻe ʻi ai ha fale ʻo Maika “ki hono ngaahi ʻotuá” pea naʻá ne ngaohi ʻa e ʻēfoti mo e telafimi pea naʻá ne fakanofo ʻa e taha ʻo hono ngaahi fohá ke hoko ko ha taulaʻeiki kiate ia. Neongo ko e taumuʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ka naʻe mātuʻaki taʻetotonu eni he naʻe maumauʻi ai ʻa e lao fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí (ʻEki. 20:4-6) pea tukunoaʻi ai ʻa e tāpanekale ʻa Sihová mo ʻene fokotuʻutuʻu ki he tuʻunga-taulaʻeikí.—Fkm. 17:1-6; Teu. 12:1-14
it-2 391 ¶2
Maika
ʻI he hili ha taimi nounou mei ai, naʻe tuli mui atu ʻa Maika mo ha kau tangata ki he Haʻa Taní. ʻI heʻenau aʻu atú, naʻa nau ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hoko, naʻe pehē ange ʻe Maika: “Kuo mou ʻave ʻa hoku ngaahi ʻotua naʻá ku ngaohí, pea kuo mou ʻalu foki mo e taulaʻeikí. Ko e hā haʻaku meʻa ʻoku toe?” ʻI he meʻá ni, naʻe fakatokanga ange ʻa e ngaahi foha ʻo Taní te nau ʻohofi nai ia kapau ʻe hokohoko atu ʻene muimui ʻiate kinautolú mo talituʻu angé. Ko ia ai, ʻi he ʻilo ʻe Maika ʻoku mālohi mamaʻo ange ʻa e Haʻa Taní ʻi heʻene kau taú naʻá ne foki ki ʻapi.—Fkm. 18:22-26.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko Hono Liliu ʻa e Folofola Moʻui ʻa e ʻOtuá
6 ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe lahi ange ʻa e fakamoʻoni ʻoku totonu ke tau ngāueʻaki ʻa e huafa ʻo Sihová. Ko e New World Translation kuo fakaleleiʻi ʻi he 2013, ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻo tuʻo 7,216. ʻOku laka hake ʻi he tuʻo onó mei he pulusinga ki muʻá. Naʻe tānaki tuʻo nima mai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ia ki muí ni ʻi he Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté. Ko e konga tohi ʻe nima ko ení ʻoku maʻu ia ʻi he 1 Sāmiuela 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Ko hono onó ʻa e Fakamaau 19:18, ko e ola ia ʻo ha fekumi lahi ange ʻo e ngaahi maniusikilipi Fakatohitapu motuʻa alafalalaʻanga.
SANUALI 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | FAKAMAAU 20-21
“Hanganaki Kumi kia Sihova”
ʻE Lava Ke Ke Hangē ko Fineasí ʻi he Taimi ʻOkú Ke Fehangahangai Ai mo e Ngaahi Polé?
Hili ʻa e tohotohoʻi mo hono fakapoongi anga-fakamamahi ʻo ha sinifu Līvai ʻe ha kau tangata Kīpea, ʻo e matakali ʻo Penisimaní, naʻe teuaki ʻe he ngaahi matakali kehé ke faitau mo e kau Penisimaní. (Fkm. 20:1-11) Naʻa nau lotu ʻo kole ʻa e tokoni ʻa Sihová ki muʻa ke faitaú, ka naʻe tuʻo ua ʻenau foʻi, ʻi ha mole lahi. (Fkm. 20:14-25, PM) Te nau fakamulitukuʻaki ko ʻenau ngaahi lotú naʻe ʻikai ola leleí? Naʻe mahuʻingaʻia moʻoni ʻa Sihova he vakai hifo ki heʻenau tali ki he hala naʻa nau faí?
ʻE Lava Ke Ke Hangē ko Fineasí ʻi he Taimi ʻOkú Ke Fehangahangai Ai mo e Ngaahi Polé?
Ko e hā nai e lēsoni te tau ako mei hení? ʻOku hokohoko atu pē ʻa e ngaahi palopalema ʻe niʻihi ʻi he fakatahaʻangá neongo ʻa e ngaahi feinga tōtōivi ʻa e kau mātuʻá mo ʻenau ngaahi lotu ki he tokoni ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku hoko eni, ʻoku lelei ki he kau mātuʻá ke manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú: “Kole [pe lotu], pea ʻe foaki kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo kiate kimoutolu.” (Luke 11:9) Neongo kapau ʻoku hā ngali toloi ha tali ki he lotú, ʻoku pau moʻoni ki he kau ʻovasiá ʻe fai ʻe Sihova ʻa e tali ʻi heʻene taimi kotofa pē ʻaʻana.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻo e makataá ʻi he faitau ʻo e kuonga muʻá?
Ko e makataá ko e meʻatau ia naʻe ngāueʻaki ʻe Tēvita ke tāmateʻi ʻa e saianiti ko Kolaiaté. Ngalingali naʻe ʻiloʻi ʻe Tēvita ʻa e founga ke ngāueʻaki ʻa e meʻatau ko ení lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ʻo ʻene hoko ko e tamasiʻi tauhi-sipí.—1 Sāmiuela 17:40-50.
Ko e makataá naʻe tā fakatātā ia ʻe he kau ʻaati fakatouʻosi mei ʻIsipite mo ʻAsīliá ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Ko e meʻatau ko ení ʻoku ʻi ai ʻa e kiʻi konga leta pe konga tupenu ʻoku ngaofe ia pea ʻoku haʻi ki ai ʻa e afo ʻi he ongo tafaʻaki taki taha. ʻE ʻai leva ʻe he tokotaha ʻoku ʻaʻana ʻa e makataá ha foʻi maka molemole mo fuopotopoto ʻa ia ko hono fuá ʻoku ʻinisi ʻe ua ki he tolu takatakai (senitimita ʻe 5 ki he 7.5) pea ko hono mamafá ʻoku ʻaunise ʻe hiva nai (kalami ʻe 250) ʻi he ʻaiʻanga ʻo e makataá. Te ne toki takaiʻi leva ʻa e makataá ʻi ʻolunga ʻi hono ʻulú pea tukuange atu ʻa e taha ʻi he ongo afó ʻo ne ʻai ai ʻa e foʻi maká ke ʻalu atu ʻaki ʻi ha foʻi ivi ʻoku mālohi mo hangatonu.
Naʻe maʻu ʻe he kau keli fakatotolo ʻi he Hahake Lotolotó ha ngaahi foʻi maka ʻo e makataá mei he ngaahi tau ʻo e kuonga muʻá. ʻOku ʻikai ke loto-tatau ʻa e kau mataotaó pe ʻoku maʻu nai ʻe he makataá ʻa e mamaʻo tatau mo ia ʻoku maʻu ʻi he fana ngahaú, ka ʻoku fakamoʻoniʻi papau ko e makataá ʻoku lava ke fakatuʻutāmaki pe fakatupu mate.—Fakamaau 20:16.
SANUALI 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LUTE 1-2
“Tuli ki he ʻOfa Mateakí”
Faʻifaʻitaki ki he Ngaahi Kaumeʻa Ofi ʻo Sihová
5 Naʻe nofo ʻa e fāmili ʻo Luté ʻi Mōape. Naʻe malava ke ne foki kiate kinautolu pea te nau tokangaʻi nai ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e kakaí, ko e leá mo e anga fakafonua ʻo Mōapé. Heʻikai lava ke fakapapauʻi ange ʻe Nāomi kia Lute ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi Pētelihema. Pea naʻe ilifia ʻa Nāomi naʻa ʻikai lava ke ne maʻu ha husepāniti pe ʻapi moʻo Lute. Ko ia, naʻe tala ange ʻe Nāomi kiate ia ke ne foki ki Mōape. Hangē ko ia naʻa tau ʻiloʻí, ko ʻOpa naʻe ‘foki ki hono kakaí, pea ki hono ʻotuá.’ (Lute 1:9-15) Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Lute heʻikai ke ne foki ki hono kakaí pea mo honau ngaahi ʻotua loí.
Faʻifaʻitaki ki he Ngaahi Kaumeʻa Ofi ʻo Sihová
6 ʻOku hā ngali naʻe ako ʻa Lute ʻo fekauʻaki mo Sihova mei hono husepānití pe meia Nāomi. Naʻá ne ʻiloʻi ai naʻe ʻikai hangē ʻa Sihova ko e ngaahi ʻotua ʻo Mōapé. Naʻá ne ʻofa ʻia Sihova pea ʻiloʻi naʻe tuha ʻa Sihova mo ʻene ʻofá pea pehē ki heʻene lotú. Ko ia, naʻe fai ʻe Lute ʻa e fili fakapotopotó. Naʻá ne tala ange kia Nāomi: “Ko ho kakai ko hoku kakai, pea ko ho ʻOtua ko hoku ʻOtua.” (Lute 1:16) ʻOku maongo ki hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai fekauʻaki mo e ʻofa ʻa Lute ʻia Nāomí. Ka ko e meʻa naʻe mahuʻinga angé ko e ʻofa ʻa Lute kia Sihová. Naʻe toe maongo eni kia Pōasi, ʻo ne fakaongoongoleleiʻi ia ki mui ʻi heʻene kumi ‘hūfanga ʻi he lalo kapakau ʻo Sihová.’ (Lau ʻa e Lute 2:12.) Ko e ngaahi lea naʻe ngāueʻaki ʻe Pōasí ʻoku fakamanatu mai nai kia kitautolu ʻa e founga ʻoku kumi ai ha kiʻi ʻuhikiʻi manupuna ki ha maluʻanga ʻi he lalo kapakau ʻo ʻene faʻeé. (Saame 36:7; 91:1-4) ʻI he founga meimei tatau, naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Lute ʻa e maluʻanga anga-ʻofa pea fakapaleʻi ia ʻi heʻene tuí. Naʻe ʻikai maʻu ʻe Lute ha ʻuhinga ke fakaʻiseʻisa ai ʻi heʻene filí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Luté
1:13, 21—Naʻe ʻai ʻe Sihova ke fakamamahi ʻa e moʻuí kia Nāomi pea fakatupunga ʻa ʻene mamahí? ʻIkai, pea naʻe ʻikai tukuakiʻi ʻe Nāomi ʻa e ʻOtuá ʻaki ha faihala. Kae kehe, ʻi he vakai atu ki he meʻa kotoa naʻe hoko kiate iá, naʻá ne fakakaukau ai naʻe ʻikai kau mo ia ʻa Sihova. Naʻá ne ongoʻi mamahi mo mole ʻene ʻamanakí. ʻIkai ngata aí, ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ko e fua ʻo e manavá naʻe vakai ki ai ko ha tāpuaki fakaʻotua pea ko e paʻá, ko ha mala. ʻI he ʻikai ha makapuna pea mate hono ongo fohá, naʻe ongoʻi tonuhia nai ai ʻa Nāomi ʻi he fakakaukau kuo fakamaaʻi ia ʻe Sihová.
TOKANGATAHA KI HE NGĀUE FAKAMALANGÁ
ia 43-44 ¶5-9
“Ko e Fefine Lelei ʻAupito”
Ko e Hā ʻOku Faʻu ʻAki ha Fāmili?
5 ʻI he ʻosi ʻa e haha ʻe Lute ʻa e paʻalé naʻá ne tānaki fakataha ia. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe feʻunga nai ia mo ha efa paʻale ʻe taha pe lita ʻe 22. Naʻe kilo nai ʻe 14 ʻa e mamafa ʻene haʻingá! Naʻá ne haʻi ia ʻi ha tupenu ʻo hili ʻi hono ʻulú peá ne fononga leva ki Pētelihema kuo mamalu hifo ʻa e poʻulí.—Lute 2:17
6 Naʻe fiefia ʻa Nāomi ʻi heʻene vakai atu ki he uaifi ʻofeina ʻene tamá, pea ofoofo ʻi he ʻohovale ʻi he sio ki he lahi ʻa e haʻinga paʻale ʻa Luté. Naʻá ne ʻomi foki mo e toenga meʻakai mei he meʻakai naʻe tokonaki ʻe Pōasi maʻá e kau ngāué pea naʻá na maʻu meʻatokoni mei ai. Naʻe ʻeke ange ʻe Nāomi: “Ko fē naʻá ke tufi ai he ʻaho ní? Ko fē naʻá ke ngāue aí? ʻOfa ke faitāpuekina ʻa e tokotaha naʻá ne tokangaʻi koé.” (Lute 2:19) Naʻe ʻiloʻi ʻe Nāomi ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻokú ne tokangaʻi ʻa e uitou kei siʻí pea fakafeangai anga-ʻofa kiate ia, he naʻe hā mahino ia mei he lahi e meʻa naʻe ʻalu atu mo Luté.
7 Naʻe fetalanoaʻaki ʻa Lute mo Nāomi ʻo fekauʻaki mo e anga-lelei ʻa Pōasí. Naʻe maongo eni kia Nāomi ʻo ne pehē: “ʻOfa ke faitāpuekina ia ʻe Sihova, ʻa ia kuo ʻikai tuku ʻene ʻofa mateaki ki he kau moʻuí mo e kau maté.” (Lute 2:20) Naʻá ne ʻiloʻi ko e anga-lelei ʻa Pōasí ko e tupu ia meia Sihova ʻa ia ʻokú ne ueʻi ʻene kau sevānití ke nau hoko ʻo nima-homo pea ʻokú ne talaʻofa te ne fakapaleʻi kinautolu koeʻuhi ko ʻenau fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofá.—Lau ʻa e Palōveepi 19:17.
8 Naʻe faleʻi ʻe Nāomi ʻa Lute ke ne tali ʻa e fakaafe ʻa Pōasi ke hokohoko atu ʻene tufi ʻi heʻene ngoué pea nofo ofi ki he kau fefine ʻi hono falé koeʻuhi ke maluʻi ia mei he fakamālohi ʻa e kau tangata utu-taʻú. Naʻe tali ʻe Lute ʻa e akonaki ko iá. Pehē foki, “naʻá ne nofo ai pē mo ʻene faʻē-ʻi-he-fonó.” (Lute 2:22, 23) ʻI he ngaahi lea ko iá ʻoku tau ʻiloʻi mei ai ko hono ʻulungaanga naʻe ʻiloʻi ʻaki iá ko e ʻofa mateakí. ʻE ueʻi nai kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Luté ke tau ʻeke hifo, pe ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi haʻi ʻi he fāmilí, ʻoku tau poupou mateaki ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí pea tokoniʻi kinautolu ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu aí. ʻOku ʻikai ʻaupito taʻefakatokangaʻi ʻe Sihova ʻa e ʻofa mateaki ko iá.
9 ʻOku ʻuhinga ení ʻoku ʻikai lau ʻa Lute mo Nāomi ko ha fāmili? ʻOku pehē ʻe he niʻihi ke toki “kakato” ha fāmili kuo pau ke ʻi ai ʻa e husepāniti, uaifi, foha, ʻofefine, kui mo e alā meʻa pehē. Ka ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo Nāomi mo Luté ʻoku fakamanatu mai ai ko e kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku nau loto-lelei ke tokoni pea fakatupulekina ʻa e ʻofa māfana mo e anga-lelei. ʻOkú ke fakahoungaʻi ho fāmilí? Naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ko e fakatahaʻanga Kalisitiané te nau hoko ko ha poupou ki he faʻahinga ʻoku ʻikai hanau fāmilí.—Maʻake 10:29, 30.
SANUALI 31–FEPUELI 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | LUTE 3-4
“Fakamoʻoniʻi mo Tauhi Maʻu ha Ongoongo Lelei”
w12 10/1 22 ¶5
“Ko e Fefine Lelei ʻAupito”
Naʻe ʻikai ha veiveiua ko e lea anga-ʻofa mo fakanonga ʻa Pōasí naʻe fakafiemālie kia Lute. Naʻá ne pehē ange: “ʻOfa ke faitāpuekina koe ʻe Sihova, ʻa hoku ʻofefine. Kuó ke fakahāhā hoʻo ʻofa mateaki ki mui ní ʻo lahi ange ia ʻi he ʻuluaki taimí, ʻi he ʻikai te ke kumi ʻa e kau talavoú, tatau ai pē pe ko e masiva pe koloaʻia.” (Lute 3:10) ʻOku ʻuhinga ʻa e “ʻuluaki taimí” ki he foki fakataha ʻa Lute mo Nāomi ki ʻIsilelí peá ne tokangaʻi ia. Ko e “taimi ki muí ni” ʻa e taimi lolotonga ko iá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pōasi ko ha fefine kei siʻi hangē ko Luté ngalingali te ne kumi ha husepāniti ʻoku kei talavou ʻo tatau ai pē pe ʻoku tuʻumālie pe masiva. ʻI hono kehé, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene loto ke failelei kia Nāomí kae pehē foki ki he husepāniti ʻo Nāomi kuo maté, ʻaki ʻene ʻai ke kei moʻui ai pē ʻa e hingoa ʻo e fāmilí ʻi hono fonuá. ʻOku hā mahino ʻa e ʻuhinga naʻe maongo ai kia Pōasi ʻa e taʻesiokita ʻa Luté.
w12 10/1 23 ¶1
“Ko e Fefine Lelei ʻAupito”
He fakafiemālie ē kuo pau naʻe maʻu ʻe Lute ʻi heʻene fakalaulauloto ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Pōasí, ʻa ia naʻe ʻiloʻi ia ʻe he kakaí “ko e fefine lelei ʻaupito”! Naʻe ʻikai ha toe veiveiua ko ʻene loto-lelei ke ʻiloʻi ʻa Sihova pea tauhi kiate iá naʻe ʻi ai ʻene kaunga ki hono ongoongó. Naʻá ne toe fakahaaʻi ʻa e anga-ʻofa lahi mo kaungāongoʻi kia Nāomi mo hono kakaí pea loto-lelei ke feʻunuʻaki ki he founga mo e anga-fakafonua naʻe ʻikai ke maheni mo ia. Kapau te tau faʻifaʻitaki ki he tui ʻa Luté, ʻe lava ke tau fakafeangai ʻi he anga-fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé mo honau anga-fakafonuá. Kapau te tau fai ia, ʻe lava foki ke tau fakatupulekina ha ongoongo ʻoku lelei ʻaupito.
w12 10/1 24 ¶3
“Ko e Fefine Lelei ʻAupito”
Naʻe mali ʻa Pōasi mo Lute. Hili iá ʻoku tau lau: “naʻe tuku ʻe Sihova ke ne feitama peá ne fanauʻi ha tamasiʻi.” Naʻe tāpuakiʻi ʻe he kau fefine ʻo Pētelihemá ʻa Nāomi pea fakahīkihikiʻi ʻa Lute he ʻokú ne lelei ange kia Nāomi ʻi ha tama ʻe toko fitu. Ki mui ai, ʻoku tau ʻiloʻi ko e tama ʻa Luté naʻá ne hoko ko e kui ʻa Tuʻi Tēvita. (Lute 4:11-22) Naʻe hoko leva ʻa Tēvita ko e kui ia ʻa Sīsū Kalaisí.—Mātiu 1:1.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Luté
4:6—ʻI he founga fē naʻe lava ai ki ha tokotaha-fakatau ke ne “maumauʻi” ʻa hono tofiʻá ʻaki hono fai ʻo e fakataú? ʻUluakí, kapau ko e tokotaha ʻoku tō ki he masivá naʻá ne fakatau atu ʻa hono tofiʻa kelekelé, ʻe pau ke ʻoatu ai ʻe he tokotaha-fakataú ʻa e paʻanga ke fakatau mai ʻaki ʻa e kelekelé ʻi ha totongi naʻe fakapapauʻi ʻi he lahi ʻo e ngaahi taʻu ʻoku toé kae ʻoua ke aʻu ki he Siupeli hoko maí. (Livitiko 25:25-27) Ko hono fai iá ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa e mahuʻinga ʻo hono kelekelé tonu. ʻIkai ngata aí, kapau ʻe fanauʻi ha foha kia Lute, ko e foha ko iá, kae ʻikai ko ha toe taha ʻi he ngaahi kāinga ofi fakamuimui taha ʻo e tokotaha-fakataú te ne maʻu ʻa e kelekele naʻe fakataú.
FEPUELI 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 SĀMIUELA 1-2
“Fakahaaʻi Ho Lotó kia Sihova ʻi he Lotu”
Naʻá Ne Lilingi Hono Lotó ki he ʻOtuá ʻi he Lotu
Ko ia naʻe fokotuʻu ʻe ʻAna ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he fekauʻaki mo e lotú. ʻOku fakaafeʻi anga-ʻofa ʻe Sihova hono kakaí ke nau lea tauʻatāina ange kiate ia, ʻo ʻikai toumoua, ʻi hono lilingi atu ʻenau ngaahi hohaʻá ʻi hono ʻaó ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe ha kiʻi tama ʻokú ne falala ki ha mātuʻa anga-ʻofa. (Sāme 62:8; 1 Tesalonaika 5:17) Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Pitá ke ne tohi ʻa e ngaahi lea fakafiemālie ko eni fekauʻaki mo e lotu kia Sihová: “Li atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻua ki he ʻEne ʻAfio; he ʻoku ne mamahiʻi kimoutolu.”—1 Pita 5:7.
Founga Naʻe Maʻu Ai ʻe ʻAna ʻa e Fiemālié
Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he kotoa ʻo e meʻá ni? ʻI he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku tau hohaʻa ki aí, ʻe lava ke tau ʻai ia ke ne ʻiloʻi ʻa e anga ʻetau ongoʻí pea fai ha ngaahi kole loto-moʻoni. Kapau ʻoku ʻikai lava ke tau toe fai ha meʻa ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e palopalemá, ʻoku totonu ke tau tuku ia ki hono toʻukupú. ʻOku ʻikai ha toe ʻalunga lelei ange ia ke muimui ai.—Palovepi 3:5, 6.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Sāmiuelá
2:10—Ko e hā naʻe lotu ai ʻa ʻAna kia Sihova ke ne “tuku malohi ki heʻene tuʻi” lolotonga ia naʻe ʻikai ha tuʻi fakaetangata ki ʻIsilelí? Ko e pau ko ia ke maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha tuʻi fakaetangatá naʻe tomuʻa tala ia ʻi he Lao ʻa Mōsesé. (Teutalōnome 17:14-18) ʻI heʻene kikite tala tukú, naʻe pehē ai ʻe Sēkope: “Ko e sepita [ko ha fakaʻilonga ʻo e mafai fakatuʻi] meia Siuta ʻe ʻikai ʻave.” (Sēnesi 49:10) ʻIkai ngata aí, ʻi he fekauʻaki mo Selá—ʻa e kui-fefine ʻa e kau ʻIsilelí—naʻe folofola ʻa Sihova: “ʻE tupu meiate ia ha ngaahi tuʻi ʻo ha ngaahi kakai.” (Sēnesi 17:16) Ko ia ai, naʻe lotu ʻa ʻAná ʻo fekauʻaki mo ha tuʻi ʻi he kahaʻú.
FEPUELI 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 SĀMIUELA 3-5
“ʻOku Anga-Fakaʻatuʻi ʻa Sihova”
Māfimafi-Aoniu ka ʻOku Anga-Fakaʻatuʻi
3 Naʻe kamata ngāue ʻa Sāmiuela ʻi he tāpanekalé ʻi heʻene kei siʻi ʻaupitó. (1 Sām. 3:1) ʻI he pō ʻe taha, ʻi heʻene mohé, naʻe hoko ha meʻa mātuʻaki anga-kehe. (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) (Lau ʻa e 1 Sāmiuela 3:2-10.) Naʻá ne fanongo ki ha taha ʻokú ne ui ʻa hono hingoá. Naʻe pehē ʻe Sāmiuela ia ko e Taulaʻeiki Lahi taʻumotuʻa ko ʻĪlaí. Ko ia ʻi heʻene talangofuá naʻá ne tuʻu hake ʻo lele kia ʻĪlai ʻo ne pehē: “Ko au eni, he naʻá ke ui au.” Ka naʻe pehē ange ʻe ʻĪlai: “Naʻe ʻikai te u ui atu.” Hili ʻa e toe hoko tuʻo ua ʻa e meʻa tatau, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĪlai ko e ʻOtuá naʻá ne ui ʻa Sāmiuelá. Ko ia naʻe tala ʻe ʻĪlai kia Sāmiuela ʻa e meʻa ke ne leaʻaki ʻi he taimi hono hokó, pea naʻe talangofua ʻa Sāmiuela. Ko e hā naʻe ʻikai ke tala ai ʻe Sihova kia Sāmiuela ʻi he kamatá pē ko Ia ʻa e tokotaha naʻe ui kiate iá? ʻOku ʻikai ha lau ki ai ʻa e Tohi Tapú. Ka ʻoku malava ke pehē naʻe fai e meʻá ni ʻe Sihová koeʻuhí naʻá ne tokanga fekauʻaki mo e ongoʻi ʻa Sāmiuelá.
Māfimafi-Aoniu ka ʻOku Anga-Fakaʻatuʻi
4 Lau ʻa e 1 Sāmiuela 3:11-18. Naʻe fekauʻi ʻi he Lao ʻa Sihová ʻa e fānaú ke nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e kakai taʻumotuʻá, tautefito ki he faʻahinga naʻe ʻi ai honau mafaí. (ʻEki. 22:28; Liv. 19:32) Ko ia ʻoku faingataʻa ke sioloto atu ʻe ʻalu ha kiʻi tamasiʻi hangē ko Sāmiuelá kia ʻĪlai ʻi he pongipongí, ʻo ne tala loto-toʻa kiate ia ʻa e pōpoaki fakaefakamaau mafatukituki ʻa e ʻOtuá. ʻOku tala mai ʻe he Tohi Tapú “naʻe ilifia ʻa Sāmiuela ke tala kia ʻĪlai ʻa e vīsoné.” Kae kehe, naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke mahino kia ʻĪlai naʻá Ne ui ʻa Sāmiuela. Ko hono olá, naʻe kole ʻe ʻĪlai kia Sāmiuela ke ʻoua naʻá ne fufū ha meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá. Naʻe talangofua ʻa Sāmiuela kia ʻĪlai ʻo ne ‘tala kiate ia ʻa e meʻa kotoa pē.’
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Sāmiuelá
3:3—Naʻe mohe moʻoni ʻa Sāmiuela ʻi he Potu Toputapú? ʻIkai, naʻe ʻikai te ne mohe ai. Ko Sāmiuelá ko ha Līvai ia ʻo e fāmili ʻikai taulaʻeiki ʻo e kau Kōhaté. (1 Kalonikali 6:33-38) ʻI heʻene peheé, naʻe ʻikai fakaʻatā ia ke ne “hu . . . ʻo momoʻi hila ki he ngaahi meʻa tapu.” (Nōmipa 4:17-20) Ko e konga pē ʻo e temipalé naʻá ne hū ki aí ko e lotoʻā tāpanekalé. Ko e feituʻu ia kuo pau naʻá ne mohe aí. ʻOku hā mahino naʻe toe mohe ʻa ʻĪlai ʻi ha feituʻu ʻi he lotoʻaá. Ko e foʻi lea “ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e Aake” ʻoku hā mahino ko e ʻuhingá ki he feituʻu ʻo e tāpanekalé.
FEPUELI 21-27
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 SAMIUELA 6-8
“Ko Hai Homou Tuʻí?”
Lotu kia Sihova, ʻa e Tuʻi ʻo ʻItānití
13 Hili pē hono fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova kinautolu mei ʻIsipité, naʻe hivaʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e hiva ʻo e fakahīkihiki ʻoku lēkooti ʻi he ʻEkisoto vahe 15. ʻOku pehē ʻi he veesi 18: “Ko Sihova te ne Hau ʻo lauikuonga pea taʻengata.” Naʻe hoko moʻoni ʻa Sihova ko e Tuʻi ki he puleʻanga foʻou ʻo ʻIsilelí. (Teu. 33:5) Kae kehe, ki he kau ʻIsilelí, naʻe ʻikai feʻunga ke hoko ʻa Sihova ia ko honau Pule taʻehāmai. ʻI he taʻu ʻe 400 nai hili ʻa e mavahe mei ʻIsipité, naʻa nau kole ki he ʻOtuá ke ʻoange hanau tuʻi fakaetangata, hangē pē ko e ngaahi puleʻanga pangani takatakai kia kinautolú. (1 Sām. 8:5) Neongo ia, lolotonga ʻa e pule ʻa Tēvitá, naʻe hoko ʻo mahino ʻaupito naʻe kei Tuʻi pē ʻa Sihova.
Naʻá Ne Kātaki Neongo ʻa e Loto-Mamahí
Fakatokangaʻi ange ʻa e anga ʻo e tali ʻa Sihová ʻi he taimi naʻe ʻohake ai kiate ia ʻe Sāmiuela ʻa e meʻá ʻi he lotu: “Fakaongo ki he lea ʻa e kakai ʻi he meʻa kotoa kuo nau leaʻaki kiate koe: he ʻoku ʻikai ko koe kuo nau liʻaki, ka kuo nau liʻaki au mei he nofo ko honau tuʻi.” He fakafiemālie ē kia Sāmiuela, neongo ia ko ha lea tuku hifo lahi ē kuo fai ʻe he kakai ko iá ki he ʻOtua Māfimafi-Aoniú! Naʻe tala ʻe Sihova ki heʻene palōfitá ke ne fakatokanga ki he kau ʻIsilelí ʻa e nunuʻa lahi te nau fua ʻi hono ʻai ha tuʻi fakaetangatá. ʻI he fai ki ai ʻa Sāmiuelá, naʻa nau vilitaki: ‘ʻIkai; ka kuo pau ke ai hamau tuʻi.’ ʻI he talangofua ai pē ki hono ʻOtuá, naʻe hoko atu ʻa Sāmiuela ʻo pani ʻa e tuʻi naʻe fili ʻe Sihová.—1 Samiuela 8:7-19.
Fakatonuhiaʻi ʻa e Founga Pule ʻa Sihová!
9 Naʻe fakahāhā ʻi he hisitōliá ʻa e moʻoni ʻo e fakatokanga ʻa Sihová. ʻI hono puleʻi ʻe ha tuʻi fakaetangata naʻe iku ai ki he palopalema mafatukituki ki ʻIsileli, tautefito ʻi he taimi naʻe hoko moʻoni ai ʻo taʻefaitōnunga ʻa e tuʻi ko iá. ʻI he fakakaukau ki he fakatātā ko ia ʻo ʻIsilelí, ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻi he faai mai ʻa e ngaahi kuongá, ko e founga pule ʻi he malumalu ʻo e tangatá ʻa ia ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa Sihová kuo taʻemalava ke nau ʻomai ha ola lelei tuʻuloa. Ko e moʻoni, kuo kole ʻe he kau politiki ʻe niʻihi ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau feinga ke maʻu ʻa e nonga mo e maluʻangá, ka ʻe lava fēfē ke tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fakamoʻulaloa ki heʻene founga pulé?—Sāme 2:10-12.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Hā ke Papitaiso Aí?
13 Ko e liliú kuo pau ke hoko ia ki muʻa ke tau papitaiso ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e liliú ko ha foʻi ngāue loto-lelei ia ʻoku fakahoko loto-tauʻatāina ʻe ha taha kuó ne fai ha fili loto-ʻaufuatō ke muimui ʻia Kalaisi Sīsū. Ko e faʻahinga tāutaha peheé ʻoku nau siʻaki honau ʻalunga kovi ki muʻá pea fakapapauʻi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá. ʻI he ngaahi Konga Tohitapú, ko e ngaahi foʻi veape faka-Hepelū mo e faka-Kalisi ʻoku kau ki he liliú ʻoku nau maʻu ʻa e ʻuhinga ʻo e toe foki, mo e tafoki. Ko e foʻi ngāue ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia ko ha tafoki ki he ʻOtuá mei ha founga hala. (1 Tuʻi 8:33, 34) ʻOku fiemaʻu ki he liliú ʻa e “ngaahi ngāue ʻoku hoa mo e fakatomala.” (Ngāue 26:20) ʻOku fiemaʻu ai ke tau liʻaki ʻa e lotu loí, ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea fai ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá kia Sihova. (Teutalōnome 30:2, 8-10; 1 Sāmiuela 7:3) ʻOku hoko ʻi he liliú ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻetau fakakaukaú, ngaahi taumuʻá, mo e angaʻitangatá. (Isikeli 18:31) ʻOku tau “tafoki” ʻi he hoko ʻa e ngaahi anga taʻefakaʻotuá ʻo fetongi ʻe he angaʻitangata foʻoú.—Ngāue 3:19; ʻEfesō 4:20-24; Kolose 3:5-14.
FEPUELI 28–MAʻASI 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 SĀMIUELA 9-11
“ʻI he Kamatá Naʻe Anga-Fakatōkilalo mo Anga-Fakanānā ʻa Saula”
ʻAʻeva Anga-Fakatōkilalo mo Anga-Fakanānā mo Ho ʻOtuá
11 Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko kia Tuʻi Saulá. ʻI he kamatá, naʻá ne hoko ko ha kiʻi talavou anga-fakanānā. Naʻá ne lāuʻilo ki hono ngātangá pea aʻu ʻo ne toumoua ke tali ha fatongia lahi ange. (1 Sām. 9:21; 10:20-22) Ka, ʻi he faai atu ʻa e taimí naʻe hoko ʻa Saula ʻo ʻafungi. Naʻe hā meiate ia ʻa e tōʻonga kovi ko ení ʻi he hili pē ʻene hoko ko e tuʻí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe ʻikai ke ne hanganaki kātaki ʻi heʻene tatali ki he palōfita ko Sāmiuelá. ʻI he ʻikai anga-fakanānā ʻo falala kia Sihova te ne fai ha meʻá, naʻe ʻohake ʻe Saula ʻa e feilaulau tutú neongo naʻe ʻikai ke fakamafaiʻi ia ke ne fai pehē. Ko hono olá, naʻe mole ʻa e hōifua ʻa Sihová meia Saula pea faai atu pē ʻo toʻo mo e tuʻunga-tuʻí. (1 Sām. 13:8-14) ʻOku tau fakapotopoto kapau ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga fakaefakatokanga ko ení pea fakaʻehiʻehi mei he ʻafungí.
Founga ke Tauhi Maʻu Ai ʻa e Laumālie Feilaulauʻi-Kitá
8 Ko Tuʻi Saula ko ha fakatokanga ia kia kitautolu fekauʻaki mo e anga hono fakameleʻi ʻe he siokitá ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita ʻoku tau maʻú. ʻI he taimi naʻe kamata pule ai ʻa Saula ko e tuʻí, naʻá ne anga-fakanānā mo anga-fakatōkilalo ʻi heʻene vakai kiate iá. (1 Sām. 9:21) Naʻá ne anga-fakatōkilalo ʻo fili ke ʻoua ʻe tauteaʻi ʻa e kau ʻIsileli ʻe niʻihi ʻa ia naʻa nau lau kovi fekauʻaki mo ʻene pulé, neongo naʻa nau poleʻi ʻa e mafai naʻe ʻoange kiate ia ʻe he ʻOtuá. (1 Sām. 10:27) Naʻe tali ʻe Tuʻi Saula ʻa e tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻene tataki ʻa ʻIsileli ʻi ha faitau lavameʻa mo e kau ʻĀmoní. Hili iá, naʻá ne anga-fakatōkilalo ʻo ne ʻoatu ʻa e lāngilangi ʻo e ikuná kia Sihova.—1 Sām. 11:6, 11-13.
w95 12/15 10 ¶1
Kau ʻĀmoní—Ko ha Kakai Naʻa Nau Fakafetongi ʻa e Anga-ʻOfá ʻAki ʻa e Fakafili
Naʻe toe fakafetongi ʻe he kau ʻĀmoní ʻa e fakafeangai anga-ʻofa ʻa Sihová ʻaki ʻenau fakafili. Naʻe ʻikai ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e fakamanamana anga-kakaha ko ení. “Naʻe fakaivia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Saula ʻi heʻene fanongo ki he ngaahi lea ko ení [ʻa Naasi], pea naʻá ne ʻita teketekelili.” ʻI he tataki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻe fakatahatahaʻi ʻe Saula ha kau tangata tau ʻe toko 330,000 ʻo nau tuli fakaʻauliliki ʻa e kau ʻĀmoní ʻa ia “ko e faʻahinga ko ia naʻe haó naʻa nau movetevete, ʻo nau taki taha hola.”—1 Sāmiuela 11:6, 11.
Keli ki he Makakoloa
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Sāmiuelá
9:9—Ko e hā ʻoku mahuʻinga fekauʻaki mo e kupuʻi lea “ko e palofita ʻo onoponi naʻe ui muʻa ko e mataloloa”? ʻOku fakahaaʻi nai ʻi he ngaahi leá ni ʻi he hoko ʻa e kau palōfitá ʻo ʻiloa ange ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Sāmiuelá pea ʻi he lolotonga ʻa e kuonga ʻo e ngaahi tuʻi ʻi ʻIsilelí, ko e foʻi lea “mataloloa” naʻe hoko ʻo fetongiʻaki ia ʻa e foʻi lea “palofita.” ʻOku vakai kia Sāmiuela ko e ʻuluaki ia ʻi he laine ʻo e kau palōfitá.—Ngāue 3:24.