Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SIULAI 4-10
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 SĀMIUELA 18-19
“Pāsiliai—Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Anga-Fakanānaá”
Pāsiliai ko ha Tangata Naʻá Ne ʻIloʻi ʻa Hono Ngataʻangá
ʻIo, naʻe houngaʻia lahi ʻa Tēvita ʻi he tokoni naʻe fai ʻe Pāsiliaí. ʻOku ngalingali naʻe ʻikai ke loto pē ʻa e tuʻí ke fakapaleʻi ia ʻaki hono ʻoange ha ngaahi koloa fakamatelie. Naʻe ʻikai ke fiemaʻu ʻe Pāsiliai koloaʻia ia ʻa e faʻahinga tokoni ko iá. Naʻe loto nai ʻa Tēvita ia ke ʻave ia ki he lotoʻā fakatuʻí koeʻuhi ko e ngaahi ʻulungāanga ʻoku taau ke fakahīkihikiʻi ʻo e tangata taʻumotuʻá ni. Ko hono maʻu ha lakanga tuʻumaʻu ʻi aí ʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e ngeia, ʻo fakafaingamālieʻi ai ʻa Pāsiliai ke ne maʻu ʻa e ngaahi monū ʻo e kaumeʻa mo e tuʻí.
Pāsiliai ko ha Tangata Naʻá Ne ʻIloʻi ʻa Hono Ngataʻangá
Ko e ʻuhinga nai ʻe taha ki he fili ʻa Pāsiliaí ko ʻene taʻumotuʻá mo e ngaahi fakangatangata ʻoku haʻu fakataha mo iá. Naʻe ongoʻi nai ʻe Pāsiliai kuo toe siʻi ʻene moʻuí. (Sāme 90:10) Naʻá ne ʻosi fai ʻa e meʻa naʻá ne lavá ke tokoni kia Tēvita, ka naʻá ne toe ʻiloʻi foki ʻa hono ngaahi fakangatangata tupu mei he taʻumotuʻá. Naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Pāsiliai ʻa e fakakaukau ki he ongoongoá mo e tuʻu-ki-muʻá ke ne taʻofi ai ia mei hono fakafuofuaʻi totonu ʻa ʻene ngaahi malavá. ʻI he ʻikai hangē ko ʻApisalome sio tuʻungá, naʻe fakahāhā fakapotopoto ʻe Pāsiliai ʻa e anga-fakanānaá.—Palovepi 11:2.
Pāsiliai ko ha Tangata Naʻá Ne ʻIloʻi ʻa Hono Ngataʻangá
ʻOku fakamamafaʻi ʻe he talanoa kia Pāsiliaí ʻa e fiemaʻu ʻo e mafamafatataú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakafoki ha monū ʻo e ngāué pe fakaʻehiʻehi mei he kakapa atu ki ai koeʻuhí ko ʻetau loto ke moʻui fakafiefiemālie pē pe ko e ʻikai ongoʻi taau ke fua ʻa e fatongiá. ʻE lava ke fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻetau taʻekakató kapau te tau falala kiate ia te ne ʻomi ʻa e mālohi mo e poto.—Filipai 4:13; Sēmisi 4:17; 1 Pita 4:11.
ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻa hotau ngataʻangá. Ko e fakatātaá, mahalo pē ʻoku ʻosi femoʻuekina ʻaupito ha Kalisitiane ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié. ʻOkú ne ʻiloʻi ko hono tali ha toe ngaahi monū lahi angé, ʻe iku ai ʻo ʻikai lava ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fatongia Fakatohitapu hangē ko e tokonaki maʻa hono fāmilí. ʻI ha tuʻunga pehē, ʻikai ko haʻane fakahāhā ia ʻa e anga-fakanānaá mo e fakapotopotó ʻi heʻene fakafoki ʻa e ngaahi toe monū ko eé?—Filipai 4:5; 1 Tīmote 5:8.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“ʻOsiki ʻa e Lová”
19 Kapau ʻokú ke maʻu ha ngaahi fakangatangata pea ongoʻi ʻoku ʻikai ke mahinoʻi koe ʻe ha taha, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e mālohi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Mefipōsetí. (2 Sām. 4:4) Naʻe pau ke ne fekuki mo e mahamahakí, pea naʻe fakafeangai taʻetotonu ʻa Tuʻi Tēvita kiate ia. Naʻe ʻikai ke fai ʻe Mefipōseti ha meʻa hala ke ne tuha ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ko ení. Ka, naʻe ʻikai ke ne hoko ai ʻo ʻita; naʻá ne houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne houngaʻia ʻi he anga-lelei naʻe fakahaaʻi ange ʻe Tēvita ʻi he kuohilí. (2 Sām. 9:6-10) Ko ia ʻi he taimi naʻe fakafeangai taʻetotonu ange ai ʻa Tēvitá, naʻe ʻikai ke nōfoʻi ʻa Mefipōseti ʻi he fehālaaki ko iá. Naʻe ʻikai ke ne ʻita ai, pea naʻe ʻikai ke ne tukuakiʻi ʻa Sihova ki he meʻa naʻe fai ʻe Tēvitá. Naʻe tokangataha ʻa Mefipōseti ki he meʻa naʻe lava ke ne fai ke poupouʻi ʻa e tuʻi fakanofo ʻa Sihová. (2 Sām. 16:1-4; 19:24-30) Naʻe ʻai ʻe Sihova ke hiki ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻa Mefipōsetí ʻi heʻene Folofolá ke tau maʻu ʻaonga mei ai.—Loma 15:4.
SIULAI 11-17
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 SĀMIUELA 20-21
“Ko Sihova ko ha ʻOtua ʻo e Fakamaau Totonu”
Fehuʻi mei he Kau Lautohí
4 Ko e fuakava ko iá naʻe kei ngāueʻaki pē ʻi he taimi ʻo Tuʻi Saulá. ʻI he ʻikai tauhi ki he fuakavá, naʻe feinga ʻa e tuʻí ke ne fakaʻauhamālie ʻa e kau Kipioné. Naʻe iku ai ʻo “halaia ʻi he toto ʻa Saula pea mo hono falé.” (2 Sām. 21:1) Naʻe faai atu pē ʻo hoko ʻa Tēvita ko e tuʻí. Pea naʻe lea leva ʻa e kau Kipione naʻa nau hao moʻuí kiate ia fekauʻaki mo e faihala mamafá. Naʻe ʻeke ange ʻe Tēvita kiate kinautolu pe ko e hā ʻa e ʻufiʻufi angahala naʻe totonu ke fai koeʻuhi ko e tōʻonga fakalilifu ʻa Saulá pea ʻe fakaava ai ʻa e hala ke tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e fonuá. Naʻe ʻikai ʻeke ʻe he kau Kipioné ha totongi paʻanga, ka ʻi hono kehé naʻa nau kole ange ke tuku mai kiate kinautolu ha ngaahi foha ʻe toko fitu ʻo e tangata naʻá ne “faʻufaʻu ke fakaʻauhamālie” kinautolú ke nau tāmateʻi. (Nōm. 35:30, 31) Naʻe tali ʻe Tēvita ʻenau kolé.—2 Sām. 21:2-6.
7 Ko e talanoa ko ení ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia naʻe hoko ʻi he hisitōliá. Ko e lao ʻa e ʻOtuá naʻe māʻalaʻala. Naʻe pehē ai: “ʻE ʻikai ke mate ʻa e fānaú koeʻuhi ko e meʻa ʻoku fai ʻe heʻenau ngaahi tamaí.” (Teu. 24:16) Naʻe ʻikai mei fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e meʻa naʻe fai ki he ongo foha mo e fanga makapuna ʻe toko nima ʻo Saulá kapau naʻa nau tonuhia. Naʻe toe pehē ʻi he laó: “ʻE mate ha taha ʻi heʻene angahala pē ʻaʻaná.” ʻOku hā ngali ko e hako ʻe toko fitu ʻo Saulá naʻa nau maté naʻa nau kau ʻi he feinga ʻa Saula ke fakaʻauhamālie ʻa e kau Kipioné. Ko hono olá, ko e toko fitu ko iá naʻa nau totongi pē ʻenau faihalá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Kau Mātuʻa Kalisitiané ʻko e Kau Kaungāngāue Ke Tau Fiefia Ai’
14 ʻI māmani lahi, ko kitautolu ʻa e kakai ʻa Sihová ʻoku tau fakahoko ʻetau ngāue fakafaifekaú neongo ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻoku tuku ʻe Sētane mo ʻene kau fakafofongá ʻi hotau halá. Kuo tuʻu fehangahangai ʻa e niʻihi ʻo kitautolu mo e ngaahi pole hangē ha saianití, ka ʻi he falala kakato kia Sihová, ʻoku tau fakafepakiʻi ai ʻa e “kau Kolaiate” ko iá pea ikunaʻi kinautolu. Kae kehe, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko e faitau hokohoko ke fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tenge ʻo e māmani ko ení ʻoku ʻai ai kitautolu ke tau vaivai mo loto-siʻi. ʻI he tuʻunga vaivai ko iá, ʻoku tau tuʻu laveangofua ai mo ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e hoko ʻo ‘tamateʻi’ ʻe he ngaahi tenge naʻa tau mei fekuki lavameʻa mo iá. ʻI he ngaahi mōmeniti peheé, ko e poupou taimi tonu kuo ʻomai ʻe ha mātuʻa ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke toe maʻu ʻetau fiefiá mo hotau mālohí, hangē ko ia kuo hokosia ʻe he tokolahi. Naʻe pehē ʻe ha tāimuʻa ʻi hono taʻu 60 tupu lotolotó: “ʻI he taimi ʻe niʻihi he kuohilí, naʻe ʻikai ai te u ongoʻi lelei, pea ko e ngāue fakamalangá naʻá ne ʻai au ke u vaivai. Naʻe fakatokangaʻi ʻe ha mātuʻa ʻa e siʻi hoku iví ʻo ne fakaofiofi mai. Naʻá ma maʻu ha fetalanoaʻaki fakalototoʻa makatuʻunga ʻi ha konga Tohi Tapu. Naʻá ku ngāueʻaki e ngaahi fokotuʻu naʻá ne ʻomaí, pea naʻá ku maʻu ʻaonga mei ai.” Naʻá ne tānaki mai: “He anga-ʻofa ē ko e mātuʻa ko iá ʻi heʻene fakatokangaʻi hoku tuʻunga vaivaí pea fai mai ha tokoni!” ʻIo, ʻoku fakalototoʻa ke ʻilo ʻoku tau maʻu ʻa e kau mātuʻa ʻoku nau siofi anga-ʻofa kitautolu pea ʻoku nau hangē ko ʻApisai ʻo e kuonga muʻá, ʻo tuʻu mateuteu ke ‘tokoniʻi kitautolu.’
SIULAI 18-24
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 SĀMIUELA 22
“Falala kia Sihova ki ha Tokoni”
ʻE Malava Moʻoni Ke Ke ‘ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá’?
11 Ko e meʻa ʻe taha ke lau ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá “oku malohi ia i he mafimafi.” (Aisea 40:26, PM) Ko e toe meʻa kehe ke laú ʻoku fekauʻaki ia mo e founga naʻá ne fakahaofi ai ʻa ʻIsileli ʻi he Tahi Kulokulá pea tokoniʻi leva ʻa e puleʻangá ʻi he toafá ʻi he taʻu ʻe 40. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he mavaeua ʻa e vai naʻe tafe mālohí. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he puleʻangá—ko e toko 3,000,000 nai fakakātoa—ʻoku nau luelue ʻi he kilisi tahi mōmoá, ko e tahi hangē kuo fatú ʻoku tuʻu fakakauʻā ia ʻi he ongo tafaʻakí ʻo hangē ha ongo fuʻu holisi kāfakafá. (Ekisoto 14:21; 15:8) ʻOku malava ke ke sio ki he fakamoʻoni ʻo e tokanga maluʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he toafá. Naʻe tafe mai ʻa e vai mei he maká. Ko e meʻakaí, ʻi heʻene hangē ha fanga kiʻi tenga hinehiná, ne hā mai ia ʻi he funga kelekelé. (Ekisoto 16:31; Nōmipa 20:11) ʻOku fakahaaʻi heni ʻe Sihova ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻene maʻu ʻa e mālohí ka ʻokú ne ngāueʻaki ia maʻa hono kakaí. ʻIkai ʻoku fakatupu loto-maʻu ʻa hono ʻilo ko ʻetau ngaahi lotú ʻoku ʻalu hake ki ha ʻOtua mālohi ʻa ia “ko ho tau hufaga moe malohi, koe tokoni lahi bea ofi i he mamahi”?—Sāme 46:1, PM.
“Houngaʻia ʻi he Mateaki mo e Fakamolemole ʻa Sihová”
3 Ko ha tokotaha mateaki ʻoku faitōnunga ki ha taha ʻokú ne ʻofa ai. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻene ʻofá ʻaki ʻene hokohoko atu ke tokoniʻi mo poupouʻi ʻa e tokotaha ʻe tahá. ʻOkú ne fai eni ʻo ʻikai ʻi he taimi pē ʻoku faingofua aí ka naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e ngaahi tuʻungá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa Sihova ko e “Tokotaha mateakí.” ʻOku ʻikai ha taha ʻe mateaki ange ʻiate ia.—Fkh. 16:5.
4 ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe Sihova ʻokú ne mateakí? ʻOkú ne poupouʻi maʻu pē ʻene kau sevāniti faitōnungá. Ko e taha ʻo e kau sevāniti ko ení, ko Tuʻi Tēvita, naʻá ne fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko ʻene mateaki kiate iá. (Lau ʻa e 2 Sāmiuela 22:26.) Lolotonga ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻo Tēvitá, naʻe mateaki ʻa Sihova ʻi heʻene tataki, maluʻi, mo fakahaofi iá. (2 Sām. 22:1) Naʻe sio tonu ʻa Tēvita ʻi heʻene moʻuí ki hono fakahaaʻi mateaki ʻe Sihova ʻo ʻikai ʻi heʻene leá pē ka ʻi hono tokoniʻi ʻene kau sevānití. Ko e hā naʻe mateaki ai ʻa Sihova kia Tēvitá? Koeʻuhí naʻe mateaki ʻa Tēvita kiate ia. ʻOku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kau sevānití ko ʻenau mateakí, pea ʻokú ne mateaki ki he faʻahinga ʻoku nau mateaki kiate iá.—Pal. 2:6-8.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Fakatupulekina ʻa e Laumālie ʻo ha Tokotaha Siʻi Ange
7 Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga-fakatōkilalo ʻa e ʻOtuá naʻe ʻi ai ha ola fakaofo ki he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá. Naʻá ne hiva kia Sihova: “Kuo ke ʻomi kiate au ho pa fakamoʻui: Pea ko hoʻo fakaalaala kuo u hoko ai ʻo fuʻu lahi.” (2 Sām. 22:36) Naʻe tuku ʻe Tēvita ha tuʻunga lahi pē naʻá ne maʻu ʻi ʻIsileli ki he fakaalaala pe anga-fakatōkilalo ʻa Sihová—ki he afeitaulalo ʻa e ʻOtuá, pe anga-fakatōkilaloʻi ʻa ia tonu, ke tokanga mai kiate ia. (Saame 113:5-7) ʻOku toe kehe ia meiate kitautolu? ʻI ha fou ʻi he ngaahi ʻulungaanga, ngaahi malava, mo e ngaahi monū, ko e hā ha meʻa kuo maʻu ʻe ha taha ʻo kitautolu ‘naʻe ʻikai ke tau maʻu’ meia Sihova? (1 Kol. 4:7) Ko e tokotaha ʻokú ne tōʻonga hangē ko ha tokotaha siʻi angé ʻoku “lahi” ia he ʻokú ne hoko ʻo mahuʻinga ange ko ha sevāniti ʻa Sihova. (Luke 9:48) Tau fakakaukau ki he anga ʻoku pehē aí.
SIULAI 25-31
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 SĀMIUELA 23-24
“Ko Hoʻo Foakí ko ha Feilaulau?”
it-1 146
ʻAlauna
ʻOku hā mahino naʻe foaki taʻetotongi ʻe ʻAlauna ʻa e feituʻu ʻauʻauʻanga uité fakataha mo e fanga pulu mo e naunau papa ki he feilaulaú, ka naʻe vilitaki ʻa Tēvita ke ne fai ha totongi. ʻOku lēkooti ʻi he 2 Sāmiuela 24:24 naʻe fakatau ʻe Tēvita ʻa e ʻauʻauʻanga uité pea mo e fanga pulú ʻaki ʻa e sikeli siliva ʻe 50 ($110). Ka ʻi he fakamatala ʻi he 1 Kalonikali 21:25 ʻoku pehē ai naʻe totongi ʻe Tēvita ha sikeli koula ʻe 600 ($77,000) ki he foʻi feituʻú. Ko e tokotaha-tohi ʻo e Ua Sāmiuelá ʻoku lave pē ki hono fakatau ʻo e tuʻuʻanga ʻōlitá mo e ngaahi naunau ki he feilaulaú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tokotaha-tohi ʻo e ʻUluaki Kalonikalí ʻokú ne lāulea ki he meʻa ʻoku felāveʻi mo hono langa ʻo e temipalé ʻi he foʻi feituʻu ko iá ki mui ai. (1 Kal. 22:1-6; 2 Kal. 3:1) Koeʻuhi ko e feituʻu fakakātoa ki he temipalé ʻoku fuʻu lahi, ʻoku ngalingali ko e sikeli koula ʻe 600 ʻoku feʻungamālie mo hono fakatau ha fuʻu konga kelekele lahi pehē ʻo ʻikai ko ha kiʻi konga siʻisiʻi naʻe ʻuluaki langa ai ʻe Tēvita ʻa e ʻōlitá.
Ako mei he ‘Faʻunga Tefito ʻo e Moʻoní’
8 Kapau ko e feilaulau ʻa ha ʻIsileli ko ha fakahāhā loto-lelei ia ʻo e houngaʻia loto-moʻoni kia Sihova, pe hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo ha feilaulau tutu, ko ha kole ke maʻu ʻene hōifuá, ko e fai leva ʻa e fili feʻungamālie ʻo ha monumanú ʻoku ngalingali ʻe ʻikai hoko ai ha pole. Ko e tokotaha lotú ʻe fiefia ia ke foaki ʻene lelei tahá kia Sihova. Ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau fai ha ngaahi feilaulau moʻoni kuo tuʻutuʻuni ʻe he Lao ʻa Mōsesé; ka ʻoku nau fai e ngaahi feilaulau, ʻi he ʻuhinga ʻoku nau ngāueʻaki honau taimí, iví, mo e koloá ke tauhi kia Sihova. Naʻe lave ʻa e ʻapositolo ko Paula ki he “talaki fakahāhā” ʻo e ʻamanaki faka-Kalisitiané mo e ‘failelei mo vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku maʻú ki he niʻihi kehé,’ ko e ngaahi feilaulau ia ʻoku hōifua ai ʻa e ʻOtuá. (Hep. 13:15, 16) Ko e laumālie ʻa ia ʻoku kau ʻaki ʻe he kakai ʻa Sihová ʻi he ngaahi ngāue ko ení ʻoku fakaeʻa ai ʻenau houngaʻia mo mahuʻingaʻia he meʻa kotoa kuo ʻoange ʻe he ʻOtuá maʻanautolú. Ko ia ʻoku ʻi ai ha faitatau he vahaʻa ʻo e ngaahi fakakaukau mo e fakaueʻiloto ʻa e faʻahinga ʻoku kau ʻi he ngāue faka-Kalisitiane he ʻaho ní mo e faʻahinga naʻa nau fai e ngaahi feilaulau loto-lelei ʻi he kuonga muʻá.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Samiuelá
23:15-17. Naʻe maʻu ʻe Tēvita ha ʻapasia loloto lahi ki he lao ʻa e ʻOtuá ki he moʻuí mo e totó he ʻi he tuʻungá ni naʻá ne fakaʻehiʻehi ai mei hano fai ha meʻa pē naʻe aʻu ʻo tatau mo hano maumauʻi ʻo e lao ko iá. ʻOku fiemaʻu ke tau fakatupulekina ha fakakaukau pehē ki he ngaahi tuʻutuʻuni kotoa pē ʻa e ʻOtuá.
ʻAOKOSI 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 1-2
“ʻOkú Ke Ako mei Hoʻo Ngaahi Fehālaakí?”
it-2 987 ¶4
Solomone
ʻI he fanongo ki he lea ʻa e ngaahi meʻalea ʻi Kīhoní, ʻa ia naʻe ʻikai fuʻu mamaʻo, mo e kaikaila ʻa e kakaí: “Ke lākoifie ʻa Tuʻi Solomone!” ko ʻAtunaisa mo hono kau muimui angatuʻú naʻa nau hola ʻi he manavahē mo e puputuʻu. Naʻe tomuʻa fakalika ʻe Solomone ʻa e melino ʻa ia te ne fakaʻilongaʻi ʻene pulé ʻi heʻene fakafisi ke fakameleʻi hono hilifaki kalauní ʻaki ʻene fai ha sāuni. Kapau naʻe kehe ʻa e tuʻungá ia, ngalingali ʻe tāmateʻi ʻa Solomone. Naʻe hola ʻa ʻAtunaisa ki he feituʻu toputapú, ko ia naʻe ʻoatu ʻe Solomone ha fekau ke ʻomai ʻa ʻAtunaisa kiate ia. Naʻe fakahaaʻi kia ʻAtunaisa te ne hokohoko atu ke moʻui, ka ʻo kapau ʻe ʻilo ha kovi ʻiate ia te ne mate, pea naʻe fekau leva ʻe Solomone ke ne foki ki hono falé.—1 Tuʻi 1:41-53.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Tuʻí
1:49-53; 2:13-25—Ko e hā naʻe tāmateʻi ai ʻe Solomone ʻa ʻAtunaisa hili ʻene fakamolemoleʻi iá? Neongo naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻeni ʻe Patisepa, naʻe ʻiloʻi ʻe Solomone ʻa e fakaueʻiloto moʻoni naʻe tuʻu mei mui ʻi he kole ko ia ʻa ʻAtunaisa ke ne kōlenga ki he tuʻí ke ʻoange kiate ia ʻa ʻApisaki ke hoko ko hono uaifí. Neongo naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi fehokotaki ʻa Tēvita mo ia, naʻe fai ʻa e vakai kia ʻApisaki fakaʻofoʻofa ko e sinifu ia ʻa Tēvita. Fakatatau ki he anga fakafonua ʻi he taimi ko ení, te ne hoko ko e koloa ʻa e ʻea fakalao pē ʻa Tēvitá. Naʻe fakakaukau nai ʻa ʻAtunaisa kapau naʻá ne maʻu ʻa ʻApisaki ko hono uaifi, te ne toe fai ai ha feinga ke maʻu ʻa e taloní. ʻI hono fakaʻuhingaʻi ʻa e kole ʻa ʻAtunaisá ko ha fakahaaʻi ia ʻo e sio tuʻunga ki he tuʻunga-tuʻí, naʻe kaniseli ai ʻe Solomone ʻa hono fakamolemoleʻí.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻUluaki Tuʻí
2:37, 41-46. He fakatuʻutāmaki moʻoni ia ke fakakaukau atu ʻe lava ʻe ha taha ke ne talangataʻa ki he lao ʻa e ʻOtuá pea hao ai mei he tauteá! Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau afe ʻosi fakakaukauʻi pē mei he muimui ʻi he ‘hala fāsiʻi ʻoku fakatau ki he moʻuí’ te nau faingataʻaʻia mei he ngaahi nunuʻa ʻo e fili taʻefakapotopoto ko iá.—Mātiu 7:14.
ʻAOKOSI 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 3-4
“Ko e Mahuʻinga ʻo e Potó”
Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei Ia Kiate Koe pe ko ha Fakatokanga?
4 ʻI he kamata ʻo e tuʻi ʻa Solomoné, naʻe hā e ʻOtuá kiate ia ʻi ha misi ʻo fakaafeʻi ke ne fai ange ha kole. ʻI he lāuʻilo ki he fakangatangata ʻa ʻene taukeí, naʻe kole ʻe Solomone ʻa e potó. (Lau ʻa e 1 Tuʻi 3:5-9.) ʻI he leleiʻia he kole ʻe he tuʻí ʻa e potó kae ʻikai ko e koloá mo e ongoongó, naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Solomone ʻa e “loto poto mo vavanga”—pea pehē foki ki he tuʻumālie. (1 Tuʻi 3:10-14) Hangē ko ia ne lave ki ai ʻa Sīsuú, ko e poto ʻo Solomoné naʻe ʻiloa ʻaupito he naʻe fanongo ai ʻa e kuini ʻo Sipá peá ne fai ha fononga lōloa ke ne aʻusia tonu ia.—1 Tuʻi 10:1, 4-9.
5 Ko kitautolu fakafoʻituitui ʻoku ʻikai ke tau ʻamanekina ke maʻu fakaemana ʻa e potó. Naʻe pehē ʻe Solomone “ʻoku foaki poto ʻe Sihova,” ka naʻá ne tohi ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ke maʻu ʻa e ʻulungaanga fakaʻotua ko iá: “Tuku ai ho telinga ke fanongo ki he poto, mo ofeʻi ho loto kia Fakahinohino.” ʻI he felāveʻi mo iá, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “ui,” “haʻao,” mo e “hakule” ki he potó. (Pal. 2:1-6) ʻOku hā mahino, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e potó.
6 ʻE lelei ke ʻeke, ‘ʻOku ou tokanga ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Solomone ʻo hono koloaʻaki ʻa e poto fakaʻotuá?’ Ko e fetōʻaki fakaʻekonōmiká kuo ueʻi ai e tokolahi ke nau tokangataha ki heʻenau ngāué mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá pe tākiekina kinautolu ʻe he ngaahi fili fekauʻaki mo e faʻahinga ako mo e lahi ʻo e ako ke haʻao ki aí. Fēfē koe mo ho fāmilí? ʻOku fakahaaʻi ʻi hoʻo ngaahi filí ʻokú ke koloaʻaki mo haʻao ki he poto fakaʻotuá? ʻE fakaʻatā ʻe hoʻo feʻunuʻaki hoʻo tokangatahá pe ngaahi taumuʻá ke ke maʻu ai ha poto lahi ange? Ko e moʻoni, ko hono maʻu pea ngāueʻaki ʻa e potó ko e lelei tuʻuloa ia maʻau. Naʻe tohi ʻe Solomone: “Te ke toki ilo ai ae maonioni, moe fakamāu, moe fai totonu; io, ae hala lelei kotoabe.”—Pal. 2:9, PM.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko Sihová ko ha ʻOtua ʻo e Ngaahi Fuakava
15 ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi hako ʻo ʻĒpalahamé ko ha puleʻanga ʻi he malumalu ʻo e Laó, naʻe tāpuekina kinautolu ʻe Sihova ʻo fakatatau ki heʻene talaʻofa ko ia ki he pēteliaké. ʻI he 1473 K.M., naʻe taki atu ʻe he fetongi ʻo Mōsesé, ʻe Siosiua, ʻa ʻIsileli ki Kēnani. Ko hono vahevahe ki mui ʻa e fonuá ki he ngaahi matakalí, naʻe fakahoko ai ʻa e talaʻofa ko ia ʻa Sihova ke foaki ange ʻa e fonuá ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. ʻI he taimi naʻe anga-tonu ai ʻa ʻIsilelí, naʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ko ia ke foaki ange ke nau ikunaʻi honau ngaahi filí. Naʻe moʻoni ʻeni tautefito ʻi he taimi naʻe pule ai ʻa Tuʻi Tēvitá. ʻI he aʻu mai ki he taimi ʻo e foha ʻo Tēvitá, ʻa Solomone, naʻe fakahoko ai ha tafaʻaki hono tolu ʻo e fuakava ʻa ʻĒpalahamé. “Naʻe tokolahi ʻa Siuta mo Isileli, ʻo hange ko e ʻoneʻone ʻi he matatahi, ʻo nau kai mo inu mo fakafiefia.”—1 Tuʻi 4:20.
ʻAOKOSI 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 5-6
“Naʻa Nau Langa ʻAki Honau Nimá mo Honau Lotó”
w11 2/1 15
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻe ʻiloa ʻa e ngaahi sita ʻo Lepanoní ʻi heʻene tolongá, fakaʻofoʻofá mo e namu-lelei hono papá, pea pehē ki heʻene malava ko ia ke talitekeʻi hono maumauʻi ʻe he ʻinisēkité. Ko ia naʻe ngāueʻaki ʻe Solomone ʻa e naunau langa lelei tahá ki he temipalé. ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi ʻulu sita ʻa ia naʻá ne faʻa ʻufiʻufi ʻa e ngaahi moʻunga ʻo Lepanoní kuo hāhāmolofia pe siʻisiʻi ke toe ʻasi.
it-1 424
Sita
ʻI hono ngāueʻaki ha papa sita lahi peheé, naʻe fiemaʻu ki ai ha kau ngāue ʻe laui afe ke nau tutuʻu ʻa e ʻakaú, pea fetuku mei ai ki Taia pe Saitoni ʻi he matāfanga ʻo e tahi Metiteleniané, ʻo faʻu ʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi ʻakaú ha vakavakaʻāmei pea fakatētē kinautolu ki Siopa. ʻI aí naʻe fakahake kinautolu ki ʻuta ʻo fetuku ki Selusalema. Naʻe lava kotoa ia ʻi he fengāueʻaki ʻa Solomone mo Hailamé. (1 Tuʻi 5:6-18; 2 Kal. 2:3-10) Pea mei ai naʻe hokohoko atu hono ʻomai ʻa e sitá ʻo lava ke tau pehē ai naʻe ngaohi ʻe Solomone ʻa e “papa sitá ʻo hangē hono lahí ko e ʻulu sukamino” lolotonga ʻene pulé.—1 Tuʻi 10:27; fehoanaki mo e ʻAi. 9:9, 10.
it-2 1077 ¶1
Temipale
ʻI hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngāué, naʻe ui ʻe Solomone ha kau tangata ʻe toko 30,000 mei ʻIsileli, naʻá ne fekau atu kinautolu ki Lepanoni ke nau ngāue taufetongi ko e toko 10,000 ʻi he māhina taki taha pea ʻi he māhina ʻe ua ʻi honau ngaahi ʻapí. (1 Tuʻi 5:13, 14) Naʻe fili ʻe Solomone ʻa e kau tangata ʻe toko 70,000 mei he kau nofo muli ʻi he fonuá, ke nau hoko ko e kau fetuku meʻa, mo e kau tangata ʻe toko 80,000 ke hoko ko e kau tā maka. (1 Tuʻi 5:15; 9:20, 21; 2 Kal. 2:2) Naʻe fili ʻe Solomone ha kau tangata ʻe toko 550 ko e kau taki ngāue mo e kau tokoni ki he kau taki ngāué ʻe toko 3,300. (1 Tuʻi 5:16; 9:22, 23) ʻOku ngalingali ko e toko 250 ʻo kinautolu ko e kau ʻIsileli pea koe toko 3,600 ko e “kau nofo muli” ʻi ʻIsileli.—2 Kal. 2:17, 18.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
g 5/12 17, puha
Ko e Tohi Tapú—Ko ha Tohi ʻo e Kikite Tonu Mātē, Konga 1
TAUHI-TAIMI TONU MĀTĒ
Ko ha fakatātā ʻo e tauhi-taimi tonu mātē ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ia ʻi he 1 Tuʻi 6:1, ʻa ia ʻoku fekauʻaki ia mo e taimi naʻe kamata ai ʻe Tuʻi Solomone ʻa e langa ʻo e temipale ʻi Selusalemá. ʻOku tau lau ai: “ʻI he taʻu hono 480 [taʻu kakato ʻe 479] hili ʻa e hū ki tuʻa ʻa e kau ʻIsilelí mei he fonua ko ʻIsipité, ʻi he taʻu hono fā hili ʻa e hoko ʻa Solomone ko e tuʻi ki ʻIsilelí, ʻi he māhina ko Siví [ʻa ia ko e māhina hono uá], naʻe kamata ai ke ne langa ʻa e fale ʻo Sihová.”
Ko e fakahokohoko taimi ʻa e Tohi Tapú ʻoku fokotuʻu ai ko e taʻu hono fā ʻo e pule ʻa Tuʻi Solomoné ko e 1034 K.M. pea lau fakafoki mei ai ʻa e taʻu kakato ʻe 479 ʻe ʻomi ai kitautolu ki he 1513 K.M. ʻa ia ko e taʻu ia naʻe mavahe ai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité.
ʻAOKOSI 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 7
“Ko e Hā ʻOku Tau Ako mei he Ongo Fuʻu Poú?”
w13 12/1 13 ¶3
‘Te Ke Keli Kopa mei Hono Ngaahi Moʻungá’
Naʻe ngāueʻaki ʻe Tuʻi Solomone ʻa e kopa lahi ke teuteuʻi ʻaki ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ko iá ko e ʻoange heʻene tamai ko Tēvitá mei heʻene ikunaʻi ʻa Sīliá. (1 Kalonikali 18:6-8) Ko e fuʻu ʻaiʻanga vaí mei he mētale kuo haká, ko e fuʻu pēsoni naʻe ngāueʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ki he fakamaʻá naʻe feʻunga mo e lita ʻe 66,000 pea feʻunga nai hono mamafá mo e toni ʻe 30. (1 Tuʻi 7:23-26, 44-46) Naʻe ʻi ai mo e ongo fuʻu pou kopa naʻe tuʻu ʻi he hūʻanga ʻo e temipalé. Naʻe feʻunga mo e mita ʻe 8 hono loloá pea ko e ʻuluʻi-poú naʻe mita ʻe 2.2 hono māʻolungá. Ko e matolu ʻo e fuo ʻa e ongo fuʻu poú naʻe feʻunga mo e senitimita ʻe 7.5 pea mita ʻe 1.7 hono taiamitá. (1 Tuʻi 7:15, 16; 2 Kalonikali 4:17) ʻOku fakatoʻoaloto ʻa e lahi ʻo e kopa naʻe ngāueʻaki ki hono ngaohi ʻa e ngaahi meʻa ko ení.
it-1 348
Pōasi, II
Naʻe fakahingoa ʻa e fuʻu pou taupotu taha ki he tokelaú ko Pōasi ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻi muʻa ʻi he fale-hūʻanga ʻo e temipale lāngilangiʻia ʻo Solomoné, ngalingali ʻoku ʻuhingá “ʻI he Mālohi.” Ko e fuʻu pou ki he fakatongá naʻe fakahingoa ia ko Siakini ʻoku ʻuhingá ko e “ʻOfa Ke Ne [ʻa ia, ko Sihova] Fokotuʻu Maʻu.” Ko ia ʻi hono fakatahaʻi pea lau mei toʻomataʻu ki toʻohemá ʻi heʻete hanga ki he Hahaké ʻe ʻomi ai ʻa e fakakaukau ‘ʻOfa ke ne [ʻa ia, ko Sihova] fokotuʻu maʻu [ʻa e temipalé] ʻi he mālohi.’—1 Tuʻi 7:15-21
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
it-1 263
Kaukau
Ko e maʻa fakaesinó ko ha fiemaʻu ia ki he faʻahinga ʻoku lotu kia Sihova ʻi he māʻoniʻoni mo e maʻa. Naʻe fakahāhā eni ʻi he felāveʻi mo e fokotuʻutuʻu ʻo e tāpanekalé pea ki mui ai ʻi he ngāue ʻi he temipalé. ʻI hono fakanofo ʻo e Taulaʻeiki Lahí ʻa ʻĒlone mo hono ngaahi fohá naʻe fiemaʻu ke nau kaukau ki muʻa ke nau tui ʻa e kofu fakataulaʻeikí (ʻEki. 29:4-9; 40:12-15; Liv. 8:6, 7) Naʻe ngāueʻaki ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e vai ʻi he pēsoni kopa ʻi he lotoʻā ʻo e tāpanekalé ke fufulu honau nimá mo honau vaʻé pea ki mui ai ʻi he temipale ʻo Solomoné, ʻi he fuʻu ʻaiʻanga vai mei he mētale kuo haká. (ʻEki. 30:18-21; 40:30-32; 2 Kal. 4:2-6) ʻI he ʻAho ʻo e Fakaleleí naʻe kaukau tuʻo ua ʻa e taulaʻeiki lahí. (Liv. 16:4, 23, 24) Ko e faʻahinga naʻa nau ʻave ʻa e kosi ki he ʻAsaselí, ko e toenga ʻo e fanga manu naʻe feilaulaú, mo e pulu kulokula naʻe fai ʻaki ʻa e feilaulau ʻi he tuʻa ʻapitangá, naʻe pau ke nau kaukau pea fō honau ngaahi kofú ki muʻa ke nau toe hū ki he ʻapitangá.—Liv. 16:26-28; Nōm. 19:2-10.
ʻAOKOSI 29–SEPITEMA 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 8
“Ko e Lotu Anga-Fakatōkilalo mo Loto-Moʻoni ʻa Solomone ʻi he ʻAo ʻo e Kakaí”
Fakaleleiʻi ʻa Hoʻo Ngaahi Lotú Fakafou ʻi he Ako ʻo e Tohi Tapú
9 Ke fanongoa, kuo pau ke haʻu ʻa e lotú mei he lotó. Naʻe fai ʻe Solomone ʻa e lotu fakamātoato naʻe hiki ʻi he 1 Tuʻi vahe 8, ʻi he ʻao ʻo e fuʻu tokolahi naʻe fakatahataha ʻi Selusalema ki hono huufi ʻo e temipale ʻo Sihová ʻi he 1026 K.M. Hili hono fokotuʻu ʻa e puha fuakavá ʻi he Potu Toputapú pea fakafonu ʻe he ʻao ʻa Sihová ʻa e temipalé, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe Solomone ʻa e ʻOtuá.
10 Ako ʻa e lotu ʻa Solomoné, pea fakatokangaʻi ʻa ʻene lave ki he lotó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Solomone ko Sihova pē toko taha ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e loto ʻo ha taha. (1 Tuʻi 8:38, 39) ʻOku fakahaaʻi ʻi he lotu tatau ʻoku ʻi ai ʻa e ʻamanaki ki ha tokotaha angahala ʻoku ‘foki ki he ʻOtuá ʻaki hono lotó kotoa.’ Kapau naʻe puke ʻe ha fili ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻe fanongoa ʻenau lotú kapau naʻe kakato kia Sihova ʻa honau lotó. (1 Tuʻi 8:48, 58, 61) Ko ia ai, ko e moʻoni, kuo pau ke haʻu hoʻo lotú mei he lotó.
Hiki Hake ʻa e Ngaahi Nima Mateaki ʻi he Lotú
7 Pe ʻoku tau lotu fakahāhā pe tāutaha, ko ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu mahuʻinga ke fakakaukau ki ai, ko e totonu ko ia ke tau fakahāhā ha fakakaukau anga-fakatōkilalo ʻi heʻetau ngaahi lotú. (2 Kalonikali 7:13, 14) Naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi Solomone ʻa e anga-fakatōkilalo ʻi heʻene lotu fakahāhā ʻi he fakatapui ʻo e temipale ʻo Sihova ʻi Selusalemá. Ko e hili pē ia hono fakakakato ʻe Solomone ʻa e taha ʻo e ngaahi langa fisifisimuʻa taha kuo fai ʻi he māmaní. Neongo ia, naʻá ne lotu anga-fakatōkilalo: “ʻE nofo moʻoni koā ʻa e ʻOtua ʻi mamani? Vakai, naʻa mo e langi, ʻio, mo e langi ʻo e ngaahi langi, ka ʻoku ʻikai hao ai ʻa e ʻAfiona; kae huanoa ʻa e fale ni kuo u langa!”—1 Tuʻi 8:27.
8 ʻI he hangē ko Solomoné, ʻoku totonu ke tau anga-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku tau fakafofongaʻi ai ʻa e niʻihi kehé ʻi he lotu fakahāhaá. Neongo ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he leʻo fuʻu māʻoniʻoni faú, ʻe lava ke fakahāhā ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he tō ʻo hotau leʻó. Ko e ngaahi lotu anga-fakatōkilaló ʻoku ʻikai ke fakahīkihikiʻi tōtuʻa pe fāsiʻa. ʻOku nau tohoaki ʻa e tokangá, ʻikai ki he tokotaha lotú, ka ki he Tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e leá. (Mātiu 6:5) ʻOku toe fakahaaʻi foki ʻa e anga-fakatōkilaló ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻaki ʻi he lotú. Kapau ʻoku tau lotu anga-fakatōkilalo, ʻe ʻikai ke ongo ia ʻo hangē ʻoku tau kounaʻi ke fai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa pau ʻi heʻetau foungá. Ka, te tau tautapa kia Sihova ke ngāue mai ʻi ha founga ʻa ia ʻoku fehoanaki mo hono finangalo toputapú. Naʻe fakahāhaaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa e fakakaukau totonu ʻi heʻene kōlenga: “‘Tauange mo Sihova ke ne fakamoʻui muʻa!’ ‘Tauange mo Sihova ke ne fakamonuʻia!’”—Sāme 118:25; Luke 18:9-14.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Mamahiʻi ʻa e Fale ʻo Sihová!
4 ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e fale ʻo e ʻOtuá ʻa e temipale ʻi Selusalemá. Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ʻafio tonu ai ʻa Sihova. Naʻá ne fakahā: “Ko e langi ʻa hoku taloni, pea ko mamani ʻa hoku tuʻungavaʻe; ko e ha tu ʻa e fale ʻoku mou lau ke langa moʻoku? pea ko e ha ʻa e anga ʻo e potu te u toka ai?” (Ai. 66:1) Neongo ia, ko e temipale naʻe langa lolotonga ʻa e pule ʻa Solomoné naʻe hoko ia ko e faiʻanga lotu tefito kia Sihova, ʻa ia naʻe fai hake ai ʻa e ngaahi lotú.—1 Tuʻi 8:27-30.