Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
SEPITEMA 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 9-10
“Fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ki Hono Potó”
Ko ha ʻAʻahi ʻA Ia Naʻe Fakapaleʻi Lahi
ʻI heʻene fetaulaki mo Solomoné, naʻe kamata ke siviʻi ia ʻe he kuiní ʻaki ʻa e “ngaahi fehuʻi fihi.” (1 Tuʻi 10:1, NW) Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe ngāueʻaki hení ʻe lava ke liliu ia ko e “ngaahi tupuʻa.” Ka ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia hení naʻe fakakau ʻe he kuiní ʻa Solomone ki ha ngaahi vaʻinga noaʻia. ʻOku mahuʻingá, he ʻi he Sāme 49:4, ko e foʻi lea faka-Hepelū tatau ʻoku ngāueʻaki ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e angahalá, maté, mo e huhuʻí. ʻOku hangehangē leva, naʻe lāulea ʻa e kuini ʻo Sipá mo Solomone ki ha ngaahi tuʻunga-lea loloto ʻa ia naʻe siviʻi ai ʻa e loloto ʻo hono potó. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú naʻá ne “feongo mo ia ʻi he ngaahi meʻa kehekehe naʻe feʻao mo hono loto.” Ko Solomone leva, naʻá ne “fakamatala . . . ki ai ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne ʻeke: naʻe ʻikai ha meʻa ʻe puli ki he tuʻi, ʻo ʻikai te ne mafakaha ki ai.”—1 Tuʻi 10:2e, 3.
ʻI he Taimi ʻE Hulu Ai ʻa e Loto-Fiefoakí
ʻI he ofo ʻi he meʻa naʻá ne fanongoa mo mamata ki aí, naʻe tali anga-fakatōkilalo ange ʻe he kuiní: “Monuʻiaā ka ko hoʻo kau tamaioʻeiki ni, ʻa ia ʻoku nau tutuʻu maʻu pe ʻi ho ʻao, ʻo fanongoa hoʻo poto.” (1 Tuʻi 10:4-8) Naʻe ʻikai te ne fakahaaʻi ʻoku monūʻia ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Solomoné koeʻuhi ko hono ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he koloá—neongo naʻe pehē. Ka, naʻe faitāpuekina ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa Solomoné, koeʻuhi naʻa nau lava ke fanongo maʻu pē ki he poto ʻo Solomone naʻe foaki mei he ʻOtuá. He faʻifaʻitakiʻanga lelei moʻoni ko e kuini ʻo Sipá ki he kakai ʻa e ʻOtuá he ʻahó ni, ʻa ia ʻoku nau fiefia ʻi he poto ʻo e Tokotaha-Fakatupú tonu pea mo e poto ʻa hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi!
Ko ha ʻAʻahi ʻA Ia Naʻe Fakapaleʻi Lahi
Naʻe mātuʻaki maongo ki he kuini ʻo Sipá ʻa e poto ʻo Solomoné pea mo e tuʻumālie ʻo hono puleʻangá ʻo “lele [ai] hono laumalie.” (1 Tuʻi 10:4, 5) Ki he niʻihi ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ení naʻe “fakatau mānava” ʻa e kuiní. ʻOku aʻu ʻo pehē ʻe ha mataotao ʻe taha naʻá ne pongia! Ko e hā pē ne hokó, naʻe ofo ʻa e kuiní ʻi he meʻa naʻá ne mātā mo fanongoá. Naʻá ne pehē ʻoku monūʻia ʻa e kau sevāniti ʻa Solomoné ʻi he malava ke nau fanongo ki he poto ʻo e tuʻí ni, peá ne fakafetaʻi kia Sihova ki hono fakanofo ʻo Solomone ki he taloní. Naʻá ne foaki ange leva ʻa e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ki he tuʻí, ko e koulá ʻataʻatā pē ko hono fakakātoá, ʻi he ngaahi fakafuofua ʻi onopōní, ko e US$40,000,000 nai. Ko Solomone foki naʻá ne foaki ange ʻa e ngaahi meʻaʻofa, ʻo ʻoange ki he kuiní “ʻa e meʻa kotoa naʻa ne holi ki ai, ʻa ia pe naʻa ne kolea.”—1 Tuʻi 10:6-13.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w08 11/1 22 ¶4-6
Naʻá Ke ʻIloʻi?
Ko e hā ʻa e lahi ʻo e koula naʻe maʻu ʻe Tuʻi Solomoné?
‘I he Tohi Tapú ʻoku pehē, naʻe ʻave ʻe Hailame ko e tuʻi ʻo Tāiá, ʻa e koula toni ʻe fā kia Solomone, naʻe toe ʻoange ʻe he kuini ʻo Sipá ʻa e koula lahi tatau, pea naʻe fetuku mei ʻŌfeli ʻi he vaka ʻo Solomoné ʻa e koula toni ʻe 15. “Ko e mamafa ʻo e koula naʻe ʻomi kia Solomone ʻi he taʻu ʻe tahá,” ‘oku pehē ʻe he fakamatalá, “naʻe feʻunga ia mo e talēniti koula ʻe 666,” pe laka hake ʻi he toni ʻe 25. (1 Tuʻi 9:14, 28; 10:10, 14) ʻOku moʻoni eni? Ko e hā ʻa e lahi ʻo e koula fakatuʻi ʻo e kuonga muʻa?
ʻI ha fakamatala ʻi he kuonga muʻá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe ha fakamaau mataotao naʻe ʻave ʻe Felo Taitimose III ʻo ʻIsipité ha koula toni ʻe 13.5 ki he temipale ʻo Amun-Ra ʻi Kanaka. Lolotonga ʻa e senituli hono valu K.M., naʻe maʻu ai ʻe he tuʻi ʻAsīlia ko Tikilati-pilesa III, ha meʻaʻofa ko e koula laka hake ʻi he toni ʻe 4 mei Tāia, pea naʻe foaki ʻe Sākoni ʻa e koula lahi tatau ko ha meʻaʻofa ki he ngaahi ʻotua ʻo Pāpiloné. Naʻe lave ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha naʻe maʻu ʻe Tuʻi Filipe II ʻo Masitōniá (359-336 K.M.) ha koula laka hake ʻi he toni ʻe 28 ʻi he taʻu taki taha mei he keliʻanga koula ʻo Pangaeum ʻi Thrace.
ʻI he taimi naʻe hamu ai ʻe he foha ʻo Filipe ko ʻĀlekisānita ko e Lahí (336-323 K.M.) ʻa Pēsia kolo ʻo Susa, naʻá ne toʻo ha koula toni ʻe 1,180 mei ai pea mo e koula toni ʻe 7,000 nai mei he kotoa ʻo Pēsiá. Ko ia ʻi hono fakahoa ʻa e ngaahi fakamatala ko ení, naʻe ʻikai ko ha fakalahi ʻa e koula naʻe maʻu ʻe Tuʻi Solomone ʻa ia naʻe lave ki ai ʻa e Tohi Tapú.
SEPITEMA 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 11-12
“Fili Fakapotopoto Ho Hoa Malí”
“Ko Hai ʻOku Kau mo Sihová?”
7 ʻI he kei siʻi ʻa Solomoné, naʻá ne maʻu ha vahaʻangatae lelei mo Sihova. Naʻe ʻai ʻe he ʻOtuá ke poto ʻaupito ʻa Solomone peá ne ʻoange kiate ia ʻa e ngāue mahuʻinga ko hono langa ha temipale fakaʻofoʻofa ʻi Selusalema. Ka naʻe mole meia Solomone ʻa ʻene kaumeʻa mo Sihová. (1 Tuʻi 3:12; 11:1, 2) Naʻe fakahaaʻi ʻi he Lao ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai totonu ki he tuʻí ke ne maʻu “ha ngaahi uaifi tokolahi, koeʻuhí ke ʻoua naʻa afe ʻa hono lotó.” (Teu. 17:17) Naʻe talangataʻa ʻa Solomone ki he lao ko ení. Naʻe faifai atu pē ʻo ne maʻu ha uaifi ʻe 700 mo e kau sinifu ʻe toko 300! (1 Tuʻi 11:3) Ko e tokolahi ʻo e kau fefine ko ení ko e kau muli naʻa nau lotu ki he ngaahi ʻotua loi. Ko ia naʻe toe talangataʻa ai ʻa Solomone ki he lao ʻa e ʻOtuá ʻa ia naʻe tapui ai ʻa e mali mo e kau fefine mulí.—Teu. 7:3, 4.
ʻE Lava Fēfē Ke Ke Maluʻi Ho Lotó?
6 ʻOku loto ʻa Sētane ke tau hoko ʻo hangē ko iá—ko ha tokotaha angatuʻu ʻa ia ʻokú ne siʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová pea ueʻi ia ʻe he siokitá. Heʻikai lava ke fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sētane ke tau fakaʻuhinga mo tōʻonga hangē ko iá. Ko ia ʻokú ne feinga ke aʻusia ʻene taumuʻá ʻi he ngaahi founga kehe. Ko e fakatātaá, ʻokú ne ʻai ke takatakaiʻi kitautolu ʻaki ʻa e kakai kuó ne ʻosi fakameleʻi. (1 Sio. 5:19) ʻOkú ne ʻamanaki te tau fili ke feohi mo kinautolu, neongo ʻoku tau ʻiloʻi ko e feohi koví te ne “maumauʻi” pe “fakameleʻi” ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo e tōʻongá. (1 Kol. 15:33; fkm. ʻi lalo) Ko e founga ko iá naʻe ola lelei ʻia Tuʻi Solomone. Naʻá ne mali mo ha kau fefine pangani tokolahi pea naʻa nau “tākiekina mālohi ia” pea naʻe ‘faai atu pē ʻo nau ofeʻi hono lotó’ meia Sihova.—1 Tuʻi 11:3; fkm. ʻi lalo.
“Ko Hai ʻOku Kau mo Sihová?”
9 Ka ʻoku ʻikai ʻaupito ke tukunoaʻi ʻe Sihova ʻa e angahalá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe hoko ʻa Sihova ʻo houhau kia Solomone, koeʻuhí naʻe ofeʻi hono lotó meia Sihova.” Naʻe feinga ʻa e ʻOtuá ke ne tokoniʻi ʻa Solomone. Ko Sihova naʻá ne “hā tuʻo ua kiate ia peá ne fakatokanga kiate ia ʻo fekauʻaki mo e meʻa tofu pē ko ʻení, heʻikai te ne muimui ki ha ngaahi ʻotua kehe. Ka naʻe ʻikai te ne talangofua ki he meʻa naʻe fekauʻi ange ʻe Sihová.” Ko hono olá, naʻe mole meiate ia ʻa e hōifua mo e poupou ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻikai fakaʻatā ʻe Sihova ke pule ʻa e hako ʻo Solomoné ki he puleʻanga fakakātoa ʻo ʻIsilelí, pea naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi palopalema fakalilifu ʻi he taʻu ʻe lauingeau.—1 Tuʻi 11:9-13.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Naʻe Mei Lava Ke Ne Maʻu ʻa e Hōifua ʻa e ʻOtuá
Naʻe fakatahatahaʻi ʻe Lehopoame ʻi he taimi ko ení ʻa ʻene kau taú ke tauʻi ʻa e ngaahi matakali naʻe angatuʻú. Kae kehe, naʻe fekauʻi atu ʻe Sihova ʻene palōfita ko Semaiá ke ne tala kiate kinautolu: “Kuo pau ke ʻoua naʻa mou ʻalu hake ʻo tauʻi homou fanga tokoua ʻIsilelí. Kuo pau ke mou taki taha foki ki hono fale, he kuó u fakatupunga ʻa e meʻá ni ke hoko.”—1 Tuʻi 12:21-24.
Naʻe faingofua kia Lehopoame ke ne fanongo kia Sihova? Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo honau tuʻi foʻoú? Naʻá ne tala ange te ne tauteaʻi kinautolu “ʻaki ʻa e ngaahi uipi mata māsila,” ka heʻikai te ne fai ʻi he taimi ko ení ha meʻa fekauʻaki mo e angatuʻu fakafokifā ko ení! (Fakafehoanaki mo e 2 Kalonikali 13:7.) Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo iá, ko e tuʻí mo ʻene kau taú “naʻa nau talangofua ki he folofola ʻa Sihová ʻo nau foki ki ʻapi, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe tala ange ʻe Sihova kiate kinautolú.”
Ko e hā ʻa e lēsoni kiate kitautolú? ʻOku fakapotopoto maʻu pē ke talangofua ki he ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku manukiʻi kitautolu ʻe he kakaí ʻi heʻetau fai peheé. ʻE tāpuakiʻi maʻu pē ʻe he ʻOtuá kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau talangofua aí.—Teu. 28:2.
Naʻe tāpuakiʻi ʻa Lehopoame ʻi heʻene talangofuá? Naʻe kei puleʻi pē ʻe Lehopoame ʻa e ongo matakali ʻo Siuta mo Penisimaní, pea naʻá ne fili ke langa ha ngaahi kolo foʻou ʻi he ongo vahefonua ko iá. Naʻá ne ʻai foki ha ngaahi kolo ke toe mālohi ange ʻo “mātuʻaki tuʻu kaukaua ʻaupito.” (2 Kal. 11:5-12) Ko e meʻa ʻoku toe mahuʻinga angé, naʻá ne talangofua ʻi ha taimi ki he ngaahi lao ʻa Sihová. Koeʻuhi naʻe kamata ke lotu ʻa e puleʻanga matakali ʻe hongofulú ki he ngaahi ʻaitolí, naʻe fononga ʻa e tokolahi mei ai ki Selusalema ke poupou kia Lehopoame mo e lotu moʻoní. (2 Kal. 11:16, 17) Ko ia koeʻuhi ko e talangofua ʻa Lehopoame kia Sihová, naʻe hoko ai ʻo toe mālohi ange ʻa hono puleʻangá.
SEPITEMA 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 13-14
“Ko e Hā ke Hoko Ai ʻo Fiemālie mo Anga-Fakanānaá?”
Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha
4 ʻOku pehē leva ʻe Selopoame ki he tangata ʻa e ʻOtua moʻoní: “Ta o ki ʻapi ke ke maʻu ha tokoni, kau ʻatu ha meaʻofa.” (1 Tuʻi 13:7) Ko e hā ʻe fai ʻe he palōfitá ʻi he taimi ní? ʻOku totonu ke ne tali ʻa e anga-talitali kakai ʻa e tuʻí hili ia ʻene ʻoatu kiate ia ha pōpoaki ʻo e fakahalaiá? (Sāme 119:113) Pe ʻoku totonu ke ne fakafisingaʻi ʻa e fakaafe ʻa e tuʻí, neongo ʻa e hā mai ʻoku fakatomala ʻa e tuʻí? Ko hono moʻoní ʻoku maʻumeʻa ʻa Selopoame ke ne foaki ha ngaahi meʻaʻofa totongi mamafa ki hono ngaahi kaumeʻá. Kapau kuo tukulotoa ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ha holi fufū ki he ngaahi meʻa fakamatelié, ʻoku ngalingali ʻe hoko ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe fokotuʻu ange ʻe he tuʻí ko ha fuʻu fakatauele lahi. Kae kehe, kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe Sihova ki heʻene palōfitá: “ʻOua te ke kai meʻakai, pea ʻoua te ke inu ha vai, pea ʻoua te ke foki ʻi he hala naʻa ke ʻalu atu ai.” Ko ia ʻoku tali mahino atu ʻa e palōfitá: “Ka ne ke fie ʻomi ʻa e vaeua ʻo ho fale, ʻe ʻikai te u hu ki ho ʻapi, pea ʻe ʻikai te u kai meʻakai pe inu vai ʻi he potu ni.” Pea ʻoku mavahe leva ʻa e palōfitá mei Pēteli ʻi ha hala kehe. (1 Tuʻi 13:8-10) Ko e hā ʻa e lēsoni fekauʻaki mo e mateaki loto-moʻoní ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻi he fili naʻe fai ʻe he palōfitá?—Loma 15:4.
Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha
15 Ko e hā ha toe meʻa ʻe lava ke tau ako mei he fehālaaki ʻa e palōfita mei Siutá? ʻOku pehē ʻe he Palōveepi 3:5 (PM): “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou.” ʻI he ʻikai ke hokohoko atu ʻene falala kia Sihova ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi he kuohilí, ʻi he taimi ia ko ʻení naʻe falala pē ʻa e palōfita ia mei Siutá ki heʻene fakakaukau pē ʻaʻaná. Naʻe mole ʻene moʻuí mo hono hingoa lelei ki he ʻOtuá ʻi heʻene fehālaakí ni. He mālohi ē ko hono fakamamafaʻi mai ʻe he meʻa naʻá ne hokosiá ʻa e mahuʻinga ʻo e anga-fakanānā mo e tauhi mateaki kia Sihová!
Tauhi Maʻu ʻa e Mateakí mo ha Loto Fāʻūtaha
10 Naʻe ʻosi totonu ke lava ʻe he palōfita mei Siutá ʻo ʻilo ʻa e kākā ʻa e palōfita motuʻá. Naʻe mei lava pē ke ne ʻeke hifo kiate ia tonu, ‘Ko e hā ʻe fekauʻi hifo ai ʻe Sihova ha ʻāngelo ki ha taha kehe mo ha fakahinohino foʻou kiate au?’ Naʻe mei lava pē ke kole ʻa e palōfitá kia Sihova ke ne fakamahino mai ʻa e meʻa kuo tala kiate iá, ka ʻoku ʻikai fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ia naʻá ne fai pehē. ʻI hono kehé, “naʻa ne foki [mo e tangataʻeikí] ʻo ne kai meʻakai ʻi hono fale mo inu vai.” Naʻe ʻikai ke hōifua ki ai ʻa Sihova. ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa e palōfita ne kākāʻí ki Siutá, ne maʻu ia ʻe ha laione ʻo tāmateʻi. Ko ha ikuʻanga fakamamahi ē ki heʻene ngāue fakapalōfitá!—1 Tuʻi 13:19-25.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOkú Ne Fakasio ʻa e Leleí
Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko e ngaahi lea ʻi he 1 Tuʻi 14:13 ʻoku akoʻi ai kitautolu ki ha meʻa fakaʻofoʻofa fekauʻaki mo Sihova pea mo e meʻa ʻokú ne fakasio ki ai ʻia kitautolú. Manatuʻi naʻe “ʻilo” ha lelei ʻia ʻApaia. Naʻe hakule moʻoni ʻe Sihova ʻa e loto ʻo ʻApaiá kae ʻoua kuó Ne maʻu ai ha lelei. ʻI hono fakahoa atu ki hono fāmilí, ko ʻApaiá, hangē ko ia ko hono fakamatalaʻi ʻe ha mataotao ʻe taha, naʻá ne hoko ko ha foʻi mataʻitofe “ʻi ha fokotuʻunga maka fuopotopoto.” Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e lelei ko ení pea naʻá ne fakapaleʻi ia, ʻo ʻoange ha meesi ki he mēmipa ʻe taha ko eni ʻo ha fāmili fulikivanu.
MOʻUI KO HA KALISITIANE
g 1/10 8-9, puha
Moʻui Faingofua mo Mafamafatatau
[Puha ʻi he peesi 8]
ʻE LAVA KE KE FAI HA NGĀUE ʻI TUʻA MEI ʻAPI?
Ko e niʻihi eni ʻo e ngaahi fokotuʻu ʻe lava ke ʻaonga ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e māmaní lolotonga ʻa e lahi ʻo e taʻemaʻungāué:
• Leʻo ʻapi (ʻi he taimi ʻoku mavahe ai ʻa e kakaí ʻi ha ʻuhinga fakapisinisi pe folau ʻeveʻeva pea ʻoku nau loto ke leʻo honau ʻapí)
• Ngāue fakamaʻa: ʻi ha ngaahi fale tukuʻanga koloa; ʻōfisi; ʻapi mo e ʻapaatimeni hili hano langa, hili ha vela, hili ha fetukutuku; ngāue fakaʻapi (ʻi ha ʻapi ha taha); matapā sioʻata (falengāue pe ʻapi nofoʻanga)
• Fakaleleiʻi: ha ngaahi pasikala; meʻangāue kehekehe pē (ʻi he ngaahi laipeli ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi tohi fakahinohino ki he “Founga hono . . .” fakaleleiʻi iá)
• Taukei ngāue: ki he hoko ha fale; ngaohi ha kōpate, matapā, falefakatolo; vali; ʻā; ʻato
• Ngāue ki ʻuta: tō ngoue, toli fuaʻiʻakau, utu
• Tokotaha tauhi ngoue loto-fale: ʻi he ngaahi ʻōfisi, pangikē, loki talitali, falekoloa lalahi
• Tokotaha tauhi koloa: tauhi fale, supavaisa (taimi ʻe niʻihi ʻoku taʻetotongi ʻene nofó)
• Tō taila, fakakāpeti ʻo e falikí mo e fakamaʻa
• Tufa pepa (kakai lalahi mo e fānau)
• Fetukutuku, tauhi
• Tauhi ngoue, kosi ʻakau, kosi musie, tutuʻu ʻakau
• Fakaʻuli pasi ako
• Tokotaha faitā
• Tokotaha fakataha mounu ki he kau toutai
• Fetongi ngāue: fakauaea meʻalelé ki he ngāue fakaʻuhila, tuituí ki he ngāue fakapalama
Ki ha fakamtala lahi ange sio ki he ʻĀ Hake! ʻo Maʻasi 8, 1996, peesi 3-11.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]
NGAAHI FILI KI HA NGĀUE KE FAI MEI ʻAPI
Mahinoʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ho kaungāʻapí. ʻEke ki he ngaahi kaungāʻapí. Fakafeʻiloaki koe.
• Toʻotama
• Fakatau atu ha vesitapolo pe matalaʻiʻakau: ngaahi inu
• Tuitui mo monomono vala
• Ngaohi ha konga ko hano fakakakato ia ʻo ha meʻa
• Taʻo meʻa pe ngaahi meʻakai
• Ngāue fakameaʻa, niti, tufunga-ʻumea
• Kofu sea
• Tauhi tohi, taipe, ngaahi komipiuta
• Tali telefoni
• Ngaohi ʻulu
• Nofo mo tauhi ha kau ako
• Ngāue tuʻuaki
• Fufulu mo fakangingila meʻalele (ʻi ho ʻapí)
• Tauhi mo fakamalohisinoʻi ha fanga kiʻi manu pusiaki
• Hifi kī mo e loka (mei ʻapi)
Nouti: Ko e lahi taha ʻo e ngaahi ngāue naʻe lave ki aí, ʻoku taʻetotongi hono tuʻuakí.
SEPITEMA 26–ʻOKATOPA 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 15-16
“Naʻe Ngāue Loto-Toʻa ʻa ʻAsa—Fēfē Koe?”
“Ko Hoo Mou gaue e Totogi Ia”
Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 20 hoko atu ʻi he mavaeua ʻa ʻIsileli ki he puleʻanga ʻe uá, kuo hoko ʻa Siuta ia ʻo mātuʻaki fakameleʻi ʻe he ngaahi tōʻonga fakapanganí. ʻI he hoko ʻa ʻAsa ʻo tuʻi ʻi he 977 K.M., naʻa mo e lotoʻā fakatuʻí naʻe fakameleʻi ia ʻe he lotu ki he ngaahi ʻotua fakafanau ʻo Kēnaní. Ka ko e fakamatala fakamānavaʻi fekauʻaki mo e pule ʻa ʻAsá ʻoku pehē aí naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe ha lelei mo totonu ki he finangalo ʻo Sihova ko hono ʻOtua.” Ko ʻAsá “naʻa ne ʻave ʻa e ngaahi olita muli mo e ngaahi sia, ʻo ne holoki ʻa e ngaahi pou tapu, ʻo ne ta ʻa e ngaahi asela.” (2 Kal. 14:2, 3) Naʻe toe kapusi ʻe ʻAsa mei he puleʻanga Siutá “ae kakai agafakasotoma,” naʻa nau tōʻonga fakasōtoma ʻi he hingoa ʻo e lotú. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa ʻAsa ʻi he ngaahi fakamaʻa ko ení. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke nau “kumi kia Jihova koe Otua oe nau gaahi tamai” pea nau tauhi ʻa e “fono moe fekau” ʻa e ʻOtuá.—1 Tuʻi 15:12, 13, PM; 2 Kal. 14:4, PM.
Tauhi kia Sihova ʻi he Loto Kakato!
7 ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi pe ʻoku tau līʻoa kakato kia Sihová? ʻE lava ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘Te u talangofua kia Sihova naʻa mo e taimi ʻoku faingataʻa aí? ʻOku ou fakapapauʻi moʻoni ke tauhi ke maʻa ʻene fakatahaʻangá?’ Fakakaukau ki he lahi ʻo e loto-toʻa naʻe fiemaʻu ʻe ʻAsá kae lava ke ne toʻo atu ʻene kui fefiné mei hono tuʻunga ko e kuiní! ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fiemaʻu nai ke ke loto-toʻa ʻo hangē ko ʻAsá. Ko e fakatātaá, fēfē kapau ko ha mēmipa ʻi ho fāmilí pe ko ha kaumeʻa ofi ʻoku faiangahala, ʻikai fakatomala, pea pau ke tuʻusi ai ia mei he fakatahaʻangá? Te ke fakapapauʻi ke ʻoua ʻe feohi mo e tokotaha ko iá? Ko e hā te ne ueʻi ho lotó ke ke faí?
it-1 184-185
ʻAsa
ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe ʻikai maʻu ʻe ʻAsa ha poto mo ha fakamaama fakalaumālie ka naʻe laka mamaʻo ange hono ngaahi ʻulungaanga leleí mo ʻene taukapoʻi ʻa e lotu moʻoní ʻi heʻene ngaahi fehalaakí, pea ko e taha ia ʻi he ngaahi tuʻi faitōnunga ʻo Siutá. (2 Kal. 15:17) Lolotonga ʻa e pule ʻi he taʻu ʻe 41 ʻa ʻAsá, naʻá ne pule fakataha mo e ngaahi tuʻi ʻe valu ʻo ʻIsilelí: ko Selopoame, Nātapi, Paasa, ʻEla, Similai, ʻOmilai, Tipinai, (ʻa ia naʻá ne pule ʻi ha konga ʻo ʻIsileli ʻo fakafepaki kia ʻOmilai) mo ʻĒhapi. (1 Tuʻi 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Hili ʻa e mālōlō ʻa ʻAsá naʻe hoko ʻa hono foha ko Sīhosafaté ko e tuʻi.—1 Tuʻi 15:24.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
ʻOku Moʻoni Kiate Koe ʻa e ʻOtuá?
Ko e fakatātaá, lau ʻa e kikite fekauʻaki mo e tautea ki hono toe langa ʻo Sielikoó pea vakai leva ki hono fakahokó. ʻOku pehē ʻi he Siosiua 6:26: “Pea lea tuki ʻa Siosiua ʻi he taimi ko ia, ʻo pehe, Ke malaʻia ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻa e tangata te ne hanga ʻo toe langa kolo ʻa Sieliko ni: te ne fai ʻaki hono ʻuluaki ʻa e tanupou, pea te ne fokotuʻu ʻaki hono foha kimui ʻa e matanikolo.” Ko hono fakahokó naʻe hoko mai ia ʻi he taʻu ʻe 500 ki mui ai, he ʻoku tau lau ʻi he 1 Tuʻi 16:34: “ʻI hono taimi oʻona [tuʻi ʻĒhapi] naʻe langa kolo ʻa Sieliko ʻe Hieli ko e tangata Peteli: naʻe fai hono tanu pou ʻaki hono ʻuluaki foha ko Apilami, ʻo ne fokotuʻu ʻaki hono ngaahi matanikolo hono foha ki mui ko Sekupi; ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova naʻa ne fakafai ʻia Siosiua foha ʻo Nuni.” Ko ha ʻOtua moʻoni pē ʻe lava ke ne fakamānavaʻi ha ngaahi kikite pehē pea ʻai ke fakahoko kinautolu.
ʻOKATOPA 3-9
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 17-18
“Ko e Hā Hono Fuoloa ʻo e ʻIkai Te Mou ʻAi ke Pau ʻa Hoʻomou Fakakaukaú?”
Ngāueʻi ʻa e Tuí—Fili Fakapotopoto!
6 ʻI he taimi naʻe nofo ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe pau ke nau fai ha fili pe te nau lotu kia Sihova pe te nau tauhi ki he ngaahi ʻotua kehé. (Lau ʻa e Siosiua 24:15.) Naʻe hā ngali ko ha fili faingofua pē ia. Kae kehe, ko ʻenau filí ʻe iku ki he moʻui pe mate. Lolotonga ʻa e taimi ʻo e Kau Fakamāú, naʻe toutou fai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi fili kovi. Naʻe ʻikai ke nau toe lotu kia Sihova pea kamata ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. (Fkm. 2:3, 11-23) Ki mui ai, lolotonga ʻa e taimi ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá, naʻe pau ke fai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ha fili pe te nau tauhi kia Sihova pe ko e ʻotua loi ko Pēalí. (1 Tuʻi 18:21) Naʻe hā ngali naʻe hoko eni ko ha fili faingofua ke fai koeʻuhí ko e tauhi kia Sihová ʻoku lelei taha maʻu pē. ʻE ʻikai loto ha tokotaha fakapotopoto ke tauhi ki ha ʻotua ʻoku ʻikai ke moʻui. Ka naʻe ʻikai lava ke fai ʻe he kakaí ha fili. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e kau ʻIsilelí naʻa nau “toumoua” ʻi he ongo fakakaukau kehekehe ʻe ua. ʻI he fakapotopoto ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne fakalototoʻaʻi ai ʻa e kakaí ke nau fili ke lotu ki he ʻOtua moʻoní, ʻa Sihova.
ia 88 ¶15
Naʻá Ne Tuʻu Maʻá e Lotu Maʻá
15 ʻI he tali ki aí, naʻe ʻita tōlili ʻa e kau taulaʻeki ʻa Pēalí ʻo nau, “ui ʻaki ʻa e leʻo-lahi tahá pea nau tafatafaʻi kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi hele-tui mo e ngaahi tao, ʻo fakatatau ki heʻenau tōʻongá, kae ʻoua kuo fetafetafei honau totó ʻiate kinautolu kotoa.” Naʻe ʻikai pē ha tali! “Naʻe ʻikai ha leʻo pea naʻe ʻikai ha taha te ne fai mai ha tali; naʻe ʻikai ha taha ʻe tokanga mai.” (1 Tuʻi 18:28, 29) Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ko ha tokotaha moʻoni ʻa Pēali. Ko ha foʻi faʻufaʻu ia naʻe fai ʻe Sētane ke tohoakiʻi mamaʻo ʻaki ʻa e kakaí meia Sihova. Ko hono moʻoní, ko e fili ha pule kehe meia Sihova ʻe ʻiku ia ki he siva ʻa e ʻamanakí, naʻa mo e ongoʻi mā.—Lau ʻa e Saame 25:3; 115:4-8.
Naʻá Ne Tuʻu Maʻá e Lotu Maʻá
Ki muʻa he lotu ʻa ʻIlaisiaá, naʻe fifili nai ʻa e fuʻu kakai ʻi aí pe ʻe hoko ʻa Sihova ko ha foʻi loi fakasiva ʻamanaki. hangē ko Pēalí. Kae kehe, ʻi he hili ʻa e lotú, naʻe ʻikai ha toe taimi ke fifili ai. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Naʻe toki to ʻa e afi ʻa Sihova, ʻo ne keina ʻa e feilaulau mo e fefie mo e maka mo e efu, pea ko e vai naʻe ʻi he luo naʻa ne emo hake.” (1 Tuʻi 18:38) Ko ha tali anga-kehe moʻoni ia! Pea naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa e kakaí?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Luke 4:25 ʻi he taʻu ʻe tolu mo e māhina ʻe ono: Fakatatau ki he 1 Tuʻi 18:1, naʻe fanongonongo ʻe ʻIlaisiā ʻa e ngataʻanga ʻo e laʻalaʻaá “ʻi he taʻu hono tolú.” Ko ia ai kuo taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku fepaki ʻa e lea ʻa Sīsuú mo e fakamatala ʻi he 1 Tuʻi. Kae kehe, ʻoku ʻikai tala mai ʻe he Tohi Tapu Hepeluú ia ko e fuoloa ʻo e laʻalaʻaá naʻe siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe tolu. Ko e kupuʻi lea “ʻi he taʻu hono tolú” ʻoku hā mahino ʻoku ngāueʻaki ia ki he vahaʻa taimi naʻe kamata ʻi hono ʻuluaki talaki ʻe ʻIlaisiā ʻa e laʻalaʻaá kia ʻĒhapí. (1 Tuʻi 17:1) Ko e fanongonongo ko iá ʻoku ngalingali naʻe hoko ia ʻi he taimi ko e faʻahitaʻu ʻafuá—ʻa ia naʻe aʻu ki he māhina ʻe ono hono fuoloá ka naʻe fuoloa ange nai ia mei he tuʻunga anga-mahení—ne ʻosi hoko ia. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke ngata leva ʻa e laʻalaʻaá ʻi he toe hā ʻa ʻIlaisiā ʻi he ʻao ʻo ʻĒhapí, “ʻi he taʻu hono tolú,” ka ʻi he toki hili ʻa e sivi naʻe faiʻaki ʻa e afí ʻi he Moʻunga Kāmelí. (1 Tuʻi 18:18-45) Ko ia, ko e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku lēkooti hení, pea pehē ki he ngaahi lea meimei tatau ʻa e tokoua faʻē taha ʻo Kalaisí, ʻoku lēkooti ʻi he Sēm. 5:17, ʻoku fehoanaki lelei ia mo e fakahokohoko ʻoku ʻomai ʻi he 1 Tuʻi 18:1.
ʻOKATOPA 10-16
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 19-20
“Hanga kia Sihova ki ha Fakafiemālie”
Falala kia Sihova ʻi he Fekuki mo e Loto-Mafasiá
5 Lau ʻa e 1 Tuʻi 19:1-4. Neongo ia, naʻe ilifia ʻa ʻIlaisiā ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ʻe Kuini Sisipeli ke tāmateʻi iá. Ko ia naʻá ne hola ki he feituʻu ko Pea-sipa. Naʻá ne hoko ʻo loto-siʻi ʻaupito ʻo ne “kole ke ne mate.” Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke ne ongoʻi peheé? Ko ʻIlaisiaá ko ha tangata taʻehaohaoa, “ko ha tangata ia naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.” (Sēm. 5:17) Mahalo naʻá ne ongoʻi naʻe lōmekina ia ʻe he loto-mafasiá pea helaʻia lahi. ʻOku hā ngali naʻe fakakaukau ʻa ʻIlaisiā ko ʻene ngaahi feinga ke pouaki ʻa e lotu maʻá naʻe kulanoa, ʻikai ha meʻa ʻi ʻIsileli naʻe fakalakalaka, pea ko ia toko taha pē naʻe kei tauhi kia Sihová. (1 Tuʻi 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Te tau ʻohovale nai ʻi he ongoʻi peheni ʻa e palōfita faitōnunga ko ení. Ka naʻe mahinoʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa ʻIlaisiaá.
Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
ʻOkú ke fakakaukau naʻe fēfē ongoʻi ʻa Sihová heʻene hanga hifo mei hēvani ʻo sio ki heʻene palōfita ʻofeiná heʻene tokoto ʻi he lalo ʻakau ko ia he toafá ʻo kōlenga ke ʻave ia ʻe he maté? ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau mateʻi. Hili e mohe maʻu ʻa ʻIlaisiaá, naʻe fekauʻi mai ʻe Sihova ha ʻāngelo kiate ia. Naʻe fafangu fakaalaala ʻe he ʻāngeló ʻa ʻIlaisiā ʻaki ʻene ala ki ai peá ne pehē: “Tuʻu, ʻo kai.” Naʻe fai pehē ʻa ʻIlaisiā, he naʻe teuteu anga-ʻofa ʻe he ʻāngeló ha kiʻi meʻakai ko e mā foʻou mafana mo e vai kiate ia. Naʻá ne fakamālō nai ki he ʻāngeló? ʻOku pehē pē ʻe he fakamatalá naʻe kai mo inu ʻa e palōfitá pea toe hoko atu ʻene mohé. Naʻe fuʻu siva ʻene ʻamanakí ke ne talanoa? ʻI ha tuʻunga pē, naʻe fafangu tuʻo ua ia ʻe he ʻāngeló, ʻi he mafoa nai ʻa e atá. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai ai ʻa ʻIlaisiā, ke “Tuʻu, ʻo kai,” peá ne hoko atu ʻaki ʻa e lea fakaʻohovale ko ení, “he ʻoku lahi ʻa e fononga ʻi hoʻo mafai.”—1 Tuʻi 19:5-7.
Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
ʻI he tuʻunga taki taha, ʻoku fakamanatu mai ʻe he fakamatalá naʻe ʻikai pau ke maʻu ʻa Sihova ʻi he ongo fakahāhā fakaofo ko eni ʻo e mālohi ʻo natulá. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻIlaisiā ko Sihová ʻoku ʻikai ko ha ʻotua natula fakaetalatupuʻa ia, hangē ko Pēalí, ʻa ia naʻe fakahīkihikiʻi ʻe hono kau lotu takihalaʻí ko e “Pule ʻo e ʻAó,” ko e tokotaha ʻomai ʻo e ʻuhá. Ko Sihova ʻa e Matavai moʻoni ʻo e mālohi fakaofo kotoa ʻoku maʻu ʻi natulá, ka ʻokú ne toe lahi fau ange ʻi ha meʻa pē kuó ne ngaohi. Naʻa mo e langi matelié ʻoku ʻikai lava ke ne hao ai! (1 Tuʻi 8:27) Ko ia ai, naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe he meʻa kotoa ko ení ʻa ʻIlaisiaá? Manatuʻi ʻene manavaheé. ʻI ha ʻOtua hangē ko Sihová ʻi hono tafaʻakí, mo e mālohi fakaʻulia kotoa ko ia naʻá Ne tuku maí, naʻe ʻikai ha meʻa ke manavahē ai ʻa ʻIlaisiā kia ʻĒhapi mo Sisipeli!—Saame 118:6.
Naʻá Ne Maʻu e Fiemālie ʻi Hono ʻOtuá
Hili e mavahe ʻa e afí, naʻe hoko ai ʻo lōngonoa ʻaupito pea naʻe fanongo ʻa ʻIlaisiā ki ha “leʻo naʻe ngananganaiki mai.” Naʻe fakaafeʻi ʻe he leʻó ʻa ʻIlaisiā ke ne toe fakamatala ki he meʻa naʻe hoko kiate iá, pea naʻá ne fai pehē, ʻo lilingi atu ʻa e meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí ko hono tuʻo uá ia. Mahalo pē naʻá ne toe fiemālie ange ʻi he meʻa ko iá. Kae kehe, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ha toe fiemālie lahi ange ʻi he meʻa hono hoko naʻe tala ange kiate ia ʻe he “leʻo naʻe ngananganaiki mai.” Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Sihova kia ʻIlaisiā ʻoku ʻikai ʻaupito te ne taʻeʻaonga. Anga-fēfē? Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e lahi ʻo ʻene taumuʻa ki he kahaʻú fekauʻaki mo hono tauʻi ʻo e lotu Pēalí ʻi ʻIsilelí. ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai kulanoa ʻa e ngāue ʻa ʻIlaisiaá, he ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá naʻe ngaʻunu hokohoko atu ki muʻa. ʻIkai ko ia pē, naʻe pau ke ne kei hoko ko e konga ʻo e taumuʻa ko iá, he naʻe fekauʻi ia ʻe Sihova ke ne foki ʻo ngāue ki ha ngaahi fakahinohino pau.—1 Tuʻi 19:12-17.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w97 11/1 31 ¶2
Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Feilaulauʻi-Kita mo e Mateaki
ʻI he ʻahó ni ʻoku tokolahi ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku nau fakahāhā ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita meimei tatau. Kuo līʻaki ʻe he niʻihi ʻenau “ngaahi ngoueʻanga” mo e maʻuʻanga moʻuí kae lava ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he ngaahi feituʻu mamaʻo atú pe ngāue ʻi he Pētelí. Kuo folau ʻa e niʻihi ki he ngaahi fonua mulí ke ngāue ʻi he langá. Kuo tali ʻe he niʻihi ha ngāue ʻoku hā ngali māʻulalo. Kae kehe ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻoku nau ngāue kiate iá. ʻOku houngaʻia ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku nau loto-lelei ke tauhi kiate iá, pea te ne faitapuēkina kinautolu ʻi heʻenau maʻu ʻa e laumālie feilaulauʻi-kitá.—Maʻake 10:29, 30.
ʻOKATOPA 17-23
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 1 TUʻI 21-22
“Faʻifaʻitaki ki he Founga ʻo e Ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Mafaí”
it-2 21
Ko Sihova ʻo e Ngaahi Kau Tau
ʻI he sio ʻa Siosiua ki ha ʻāngelo naʻe ʻaʻahi ofi ki Sielikō pea naʻá ne ʻeke ange kiate ia pe ʻokú ne kau ki ʻIsileli pe ko honau ngaahi filí, naʻá ne tali ange “ʻIkai, ka kuó u haʻu aú ko e ʻeiki ʻo e kau tau ʻa Sihová.” (Sios. 5:13-15) Naʻe tala ʻe he palōfita ko Maikaiá kia Tuʻi ʻĒhapi mo Sihosafate, “Naʻá ku sio kia Sihova ʻokú ne ʻafio ʻi hono taloní pea ko e kau tau kotoa ʻo e langí ʻoku nau tuʻu ʻi hono tafaʻakí, ʻi hono toʻomataʻú pea ʻi hono toʻohemá,” ko e lave eni ki he ngaahi foha laumālie ʻo Sihová. (1 Tuʻi 22:19-21) ʻOku feʻungamālie ʻa hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea “Sihova ʻo e ngaahi kau tau”, ʻo hangē pē ko hono fakamatalaʻi ʻo e kau tau fakaeʻāngeló ʻoku ʻikai ngata pē ‘i hono vahevahe kinautolu ko e kau selupimi, selāfimi mo e kau ʻāngelo (ʻAi. 6:2, 3; Sēn. 3:24; Fkh. 5:11) kae toe pehē foki ki hono fokotuʻutuʻu maau kinautolu ki he ngaahi kulupu, ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsū Kalaisí ʻoku mateuteu “ha kongakau ʻāngelo laka hake he 12.” (Māt. 26:53) ʻI he kole tokoni ʻa Hesekaia kia Sihová naʻá ne ui kiate ia “Sihova ʻo e ngaahi kau tau, ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, ʻokú ke ʻafio ʻi he taloni ʻi ʻolunga ʻi he ongo selupimí,” ‘oku hā mahino naʻá ne lave ki he ʻaʻake ʻo e fuakavá mo e ongo selupimi ʻi ʻolungá, ʻa ia ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e taloni fakahēvani ʻo Sihová. (ʻAi. 37:16; fakafehonaki mo e 1 Sām. 4:4; 2 Sām. 6:2.) Naʻe fakatuipauʻi ʻa e sevāniti manavahē ʻa ʻIlaisá ʻi ha vīsone fakaemana, ʻa ia naʻá ne sio ko e feituʻu moʻungaʻiá naʻe fonu ʻi he fanga hoosi mo e ngaahi saliote afi ki he taú, naʻe takatakai kia ʻIlaisa, ʻa ia ko e konga ia ʻo e kau tau fakaeʻāngelo ʻa Sihová.—2 Tuʻi 6:15-17.
“Ko e ʻUlu ʻo e Tangata Kotoa Pē ko e Kalaisí”
9 Anga-fakatōkilalo. Ko Sihova ʻa e Tokotaha poto tahá; neongo ia, ʻokú ne fanongo ki he fakakaukau ʻene kau sevānití. (Sēn. 18:23, 24, 32) Kuó ne fakaʻatā ʻa e faʻahinga ʻi he malumalu hono mafaí ke nau ʻoange ha ngaahi fokotuʻu. (1 Tuʻi 22:19-22) ʻOku haohaoa ʻa Sihova, ka ʻoku ʻikai ke ne ʻamanekina ʻa e haohaoá meiate kitautolu. ʻI hono kehé, ʻokú ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻoku tauhi kiate iá ke nau lavameʻa. (Saame 113:6, 7) Ko hono moʻoní, naʻa mo e Tohi Tapú ʻoku fakamatalaʻi ai ko Sihová ko ha ‘tokoni.’ (Saame 27:9; Hep. 13:6) Naʻe ʻiloʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻe lava ke ne fakahoko ʻa e ngāue lahi naʻe ʻoange ke ne faí koeʻuhí pē ko e anga-fakatōkilalo ʻa Sihova.—2 Sām. 22:36.
it-2 245
Loi
Naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá kinautolu ke kākaaʻi ʻe ha akonaki loi koeʻuhi ke nau tui ai ki he ngaahi lea loí kae ʻikai ko e ongoongo lelei fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. (2 Tes. 2:9-12) Ko e meʻa eni naʻe hoko ki he tuʻi ʻIsileli ko ʻĒhapi. Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau palōfita loí kia ʻĒhapi te ne ikunaʻi ʻa e faitau mo Lēmoti-kiliatí, lolotonga ia hono tala ʻe he palōfita ʻa Sihová ko Maikaia ʻe ʻi ai ʻa e nunuʻa fakamamahi. ʻI hono fakahaaʻi ʻe Sihova ha vīsone kia Maikaia, naʻá ne fakaʻatā ha meʻamoʻui laumālie ke hoko ko ha laumālie kākā ʻi he ngutu ʻo e kau palōfita ʻa ʻĒhapí. Naʻe ngāueʻaki ʻe he meʻamoʻui laumālie ko ení hono mālohí ke fakalea kinautolu ʻo ʻikai ʻaki ʻa e moʻoní ka ko e meʻa ʻoku nau loto ke leaʻakí mo e meʻa naʻe loto ʻa ʻĒhapi ke fanongo ki aí. Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, naʻe kākaaʻi ʻa ʻĒhapi ʻe heʻenau ngaahi loí pea naʻe mole ai ʻene moʻuí.—1 Tuʻi 22:1-38; 2 Kal. 18.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ko e Hā ʻa e Fakatomala Moʻoni?
4 Naʻe faai atu pē ʻo ngata ʻa e kātaki ʻa Sihová. Naʻá ne fekau atu ʻa ʻIlaisiā ke tala kia ʻĒhapi mo Sisipeli hona tauteá. Ko hona laine fakafāmilí kotoa ʻe tafiʻi atu. Ko e ngaahi lea ʻa ʻIlaisiaá naʻe oʻo moʻoni kia ʻĒhapi! Ko e fakaʻohovalé, ko e tangata hīkisia ko iá naʻá ne “fakavaivaiʻi ia.”—1 Tuʻi 21:19-29.
5 Neongo naʻe fakavaivaiʻi ʻe ʻĒhapi ʻa ia tonu ʻi he taimi ko iá, ko ʻene tōʻonga ʻi he hili iá naʻe fakahaaʻi ai naʻe ʻikai ke ne fakatomala moʻoni. Naʻe ʻikai ke ne feinga ke toʻo atu ʻa e lotu Pēalí mei hono puleʻangá. Pea naʻe ʻikai ke ne pouaki ʻa e lotu kia Sihová. Naʻe toe fakahaaʻi ʻe ʻĒhapi ʻa e ʻikai ke ne fakatomalá ʻi ha ngaahi founga kehe.
6 Ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe ʻĒhapi ʻa e tuʻi lelei ʻo Siuta ko Sihosafaté ke na kau fakataha ʻi hono tauʻi ʻa e kau Sīliá, naʻe fokotuʻu ange ʻe Sihosafate ke na ʻuluaki kumi faleʻi ki ha palōfita ʻa Sihova. ʻI he kamatá, naʻe talitekeʻi ʻe ʻĒhapi ʻa e fakakaukau ko iá, ʻi heʻene pehē: “ʻOku kei toe ha tangata ʻe toko taha ʻa ia ʻe lava ke ta fai ha fehuʻi kia Sihova ʻo fakafou ʻiate ia; ka ʻoku ou fehiʻa ʻiate ia, he ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne kikiteʻi ha ngaahi meʻa lelei ʻo fekauʻaki mo au, ko e kovi pē.” Neongo ia, naʻá na kumi faleʻi ki he palōfita ko Maikaiá. Ko hono moʻoní, naʻe tomuʻa tala ʻe he tangata ʻa e ʻOtuá ʻa e ongoongo kovi fekauʻaki mo ʻĒhapi! ʻI he ʻikai fakatomala ʻo kumi ki he fakamolemole ʻa Sihová, naʻe tuku pilīsone ʻe ʻĒhapi fulikivanu ʻa e palōfitá. (1 Tuʻi 22:7-9, 23, 27) Neongo naʻe tuku pilīsone ʻe he tuʻí ʻa e palōfita ʻa Sihová, naʻe ʻikai ke ne taʻofi ai ʻa e kikité mei hono fakahokó. ʻI he tau ko iá, naʻe tāmateʻi ai ʻa ʻĒhapi.—1 Tuʻi 22:34-38.
ʻOKATOPA 24-30
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 1-2
“Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga Lelei ʻo Hono Akoʻi ha Taha”
Founga ʻOku Akoʻi Ai ʻe he Kau Mātuʻá ʻa e Niʻihi Kehé ke Hoko ʻo Tāú
15 Ko e fakamatala fekauʻaki mo ʻIlaisá ʻoku toe fakahaaʻi ai ʻoku mahuʻinga ki he fanga tokoua he ʻaho ní ke fakahāhā ʻa e fakaʻapaʻapa ki he kau mātuʻa taukeí. Hili ʻa e ʻaʻahi ʻa ʻIlaisiā mo ʻIlaisa ki ha kulupu ʻo e kau palōfita ʻi Sielikoó, naʻe haʻu ha ongo tangata ki he Vaitafe Sioataní. Pea “toʻo ʻe Ilaisia hono pulupulu, ʻo ne takai, ʻo ne taaʻi ʻaki ʻa e vai; pea mavaeua ia.” Naʻe kolosi atu ʻa e ongo tangatá ʻi Sioatani ʻi he mōmoá, pea naʻá na “ōō atu pe mo talanoa.” Naʻe fanongo lelei ʻaupito ʻa ʻIlaisa ki he meʻa kotoa naʻe leaʻaki ʻe heʻene faiakó pea hanganaki ako meiate ia. Naʻe ʻikai ʻaupito ongoʻi ʻe ʻIlaisa naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa. Naʻe ʻohake leva ʻa ʻIlaisiā ʻe ha ʻahiohio, pea naʻe foki ʻa ʻIlaisa ki he Vaitafe Sioataní. ʻI aí, naʻá ne taaʻi ʻa e vaí ʻaki ʻa e pulupulu ʻo ʻIlaisiaá mo ne pehē: “Ko e fe ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo Ilaisia?” Naʻe toe mavaeua leva ʻa e vaitafé.—2 Tuʻi 2:8-14.
Founga ʻOku Akoʻi Ai ʻe he Kau Mātuʻá ʻa e Niʻihi Kehé ke Hoko ʻo Tāú
16 Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e ʻuluaki mana ʻa ʻIlaisá naʻe tatau tofu pē mo e mana fakaʻosi ʻa ʻIlaisiaá? Ko e hā ʻoku akoʻi mai heni kia kitautolú? Neongo naʻe pule ʻa ʻIlaisa he taimi ko ení naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke ne fai ʻa e ngaahi meʻá ʻo kehe mei he founga naʻe fai ai ia ʻe ʻIlaisiaá. Ka, ʻi he faʻifaʻitaki ki he ngaahi founga ʻa ʻIlaisiaá, naʻe fakahaaʻi ʻe ʻIlaisa naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻene faiakó, ʻa ia naʻe tokoni ia ki he kau palōfita kehé ke nau falala-pau kia ʻIlaisa. (2 Tuʻi 2:15) Naʻe ngāue fakapalōfita ʻa ʻIlaisa ʻi he taʻu ʻe 60, pea naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālohi ke fakahokoʻaki ʻa e ngaahi mana lahi ange ʻi he mana naʻe fai ʻe ʻIlaisiaá. Ko e hā ʻa e lēsoni ki he kau ako he ʻaho ní?
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ua Tuʻí
2:11—Ko e hā ʻa e “langi” naʻe “ʻohake ʻa ʻIlaisiā” ki ai “ʻi he fuʻu matangí”? Naʻe ʻikai ko e ngaahi konga mamaʻo ʻeni ia ʻo e ʻuniveesi fakamatelié pe ko e feituʻu fakalaumālie ʻoku nofo ai ʻa e ʻOtuá mo hono ngaahi foha fakaeʻāngeló. (Teutalōnome 4:19; Sāme 11:4; Mātiu 6:9; 18:10) Ko e “langi” naʻe ʻohake ki ai ʻa ʻIlaisiaá ʻa e ngaahi langi fakaeʻatimosifiá. (Sāme 78:26; Mātiu 6:26) ʻI he fononga vave ʻi he ʻatimosifia ʻo e foʻi māmaní, ʻoku hā mahino naʻe ʻave ʻe he saliote afí ʻa ʻIlaisiā ki ha feituʻu ʻe taha ʻo e foʻi māmaní, ʻa ia naʻá ne hokohoko moʻui atu ai ʻi ha taimi. Ko hono moʻoní, ʻi ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe fai ai ʻe ʻIlaisiā ha tohi kia Siholame, ʻa e tuʻi ʻo Siutá.—2 Kalonikali 21:1, 12-15.
ʻOKATOPA 31–NŌVEMA 6
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | 2 TUʻI 3-4
“Fua Hake Hoʻo Tamá”
“ʻOku Ou ʻIlo Te Ne Tuʻu Hake”
7 Ko e toetuʻu hono ua ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú naʻe fakahoko ia ʻe he palōfita ko ʻIlaisá. ʻI ha kolo ko Sūnemi, naʻe nofo ai ha fefine ʻIsileli ʻa ia naʻe ʻikai haʻane fānau. Koeʻuhi naʻá ne fakahāhā ʻa e anga-talitali kakai lahi kia ʻIlaisa, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e fefiné ni mo hono husepāniti taʻumotuʻá ʻaki ha foha. Kae kehe, ʻi ha taʻu siʻi ki mui ai, naʻe mate ʻa e tamasiʻí. Sioloto atu ki he ongoʻi mamahi ʻa e faʻē ko ení. Naʻá ne loto-mamahi lahi ʻo ne fononga ai ʻi he kilomita ʻe 30 (maile ʻe 19) ki Moʻunga Kāmeli ʻo kumi ʻa ʻIlaisa. Naʻe fekauʻi atu ʻe ʻIlaisa ʻa hono tauhi ko Kēhesí ke muʻomuʻa ʻiate kinautolu ki Sūnemi ke ne fokotuʻu hake ʻa e tamasiʻí. Ka naʻe ʻikai lava ʻe Kēhesi ke fakamoʻui ia. Pea naʻe aʻu atu ki ʻapi ʻa e faʻē naʻe mamahí mo ʻIlaisa.—2 Tuʻi 4:8-31.
“ʻOku Ou ʻIlo Te Ne Tuʻu Hake”
8 Naʻe hū atu ʻa ʻIlaisa ki he fale naʻe ʻi ai ʻa e tamasiʻi kuo maté, pea naʻá ne lotu. Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa ʻIlaisá peá ne fokotuʻu hake fakaemana ʻa e tamasiʻí. ʻI he sio ʻa e faʻeé ʻoku moʻui ʻa ʻene tamá, naʻá ne fiefia lahi! (Lau ʻa e 2 Tuʻi 4:32-37.) Mahalo pē naʻá ne manatuʻi ʻa e fakalea ʻo e lotu ʻa ʻAná. Naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe ʻAna ha tama ka naʻe toki tāpuakiʻi ia ʻe Sihova ʻi hono ʻoange haʻane tama, ʻa ia ko Sāmiuela. Naʻe fakahīkihikiʻi leva ai ʻe ʻAna ʻa Sihova koeʻuhí “ʻokú ne ʻohifo ki he Faʻitoká, pea ʻokú ne fokotuʻu hake.” (1 Sām. 2:6) ʻI hono fokotuʻu hake ʻa e tamasiʻi ʻi Sūnemí, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke fokotuʻu hake ʻa e maté.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Sūnemi—ʻIloa ʻi he ʻOfá mo e Fakamālohí
ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e fefine Sūnemí ko e taha ia ʻi he kakai naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻi heʻene pehē: “Ko ia ʻoku ne tali ha palofita, koeʻuhi pe ko ʻene palofita, te ne maʻu ʻae totongi fakapalofita.” (Mātiu 10:41) Naʻe foaki ʻe Sihova ha pale makehe ki he fefine manavahē-ʻOtua ko ʻení. Neongo naʻe paʻa ia ʻi he ngaahi taʻu lahi, naʻá ne fanauʻi ha foha. ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí naʻe toe ʻoange kiate ia ha tokoni fakaʻotua ʻi he taimi naʻe fakalala ai ʻa e fonuá ʻe ha honge taʻu ʻe fitu. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he fakamatala fakaueʻiloto ko ʻení ko e anga-ʻofa ko ē ʻoku tau fakahāhā ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ʻaupito ke taʻefakatokangaʻi ia ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní.—2 Tuʻi 4:13-37; 8:1-6; Hepelū 6:10.