LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • od vahe 16 p. 162-168
  • Ko ha Fetokouaʻaki Fāʻūtaha

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Fetokouaʻaki Fāʻūtaha
  • Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI FEʻUNUʻAKI ʻI HE FAKAKAUKAU
  • TAUHI MAʻU ʻETAU FĀʻŪTAHA FAKAVAHAʻAPULEʻANGÁ
  • FETOKANGAʻAKI
  • FAKAMAVAHEʻI KE FAI ʻA E FINANGALO ʻO SIHOVÁ
  • ʻOkú Ke Vakai ki he Niʻihi Kehé ʻo Hangē ko e Vakai ʻa Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Fāʻūtaha Faka-Kalisitiane Moʻoní​—Anga-Fēfē?
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2003
  • “Maʻu ʻa e ʻOfa ki he Haʻohaʻonga Fakakātoa ʻo e Fanga Tokouá”
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2013
  • “ʻOku ʻIkai ke Filifilimānako ʻa e ʻOtuá”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
od vahe 16 p. 162-168

VAHE 16

Ko ha Fetokouaʻaki Fāʻūtaha

NAʻE fakafeangai ʻa Sihova ko e ʻOtuá mo e puleʻanga ʻIsilelí ko e kakai maʻa hono huafá ʻi he taʻu nai ʻe 1,500. Ko Sihova leva naʻá ne ‘tokanga ki he ngaahi puleʻangá ke toʻo mai meiate kinautolu ha kakai maʻa hono huafá.’ (Ngā. 15:14) Ko e kakai maʻá e huafa ʻo Sihová te nau hoko ko ʻene kau fakamoʻoni, ʻo fāʻūtaha ʻi he fakakaukau mo e ngāue, neongo ai pē pe ko fē ha feituʻu ʻoku nau nofo ai ʻi he māmaní. Ko hono fakafāʻūtahaʻi ha kakai maʻá e huafa ʻo e ʻOtuá ko e ola ia ʻo e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní, pea akoʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fekau atu kiate kimoutolú.”—Māt. 28:19, 20.

ʻOkú ke hoko ai ko e konga ʻo ha fetokouaʻaki fāʻūtaha ʻo e kau Kalisitiane ʻi māmani lahi, ʻa ia ʻoku ʻikai te nau fakaʻatā ke fakamavahevaheʻi kinautolu ʻe he ngaahi faikehekehe fakafonua, fakamatakali pe fakaʻekonōmika

2 ʻI hono fakatapui koe kia Sihova pea papitaisó, kuó ke hoko ai ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú ke hoko ai ko e konga ʻo ha fetokouaʻaki fāʻūtaha ʻo e kau Kalisitiane ʻi māmani lahi, ʻa ia ʻoku ʻikai te nau fakaʻatā ke fakamavahevaheʻi kinautolu ʻe he ngaahi faikehekehe fakafonua, fakamatakali pe fakaʻekonōmika. (Saame 133:1) Ko hono olá, ʻokú ke ʻofa mo tokaʻi ai ho kaungā-Kalisitiane ʻi he fakatahaʻangá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau haʻu mei ha matakali, fonua, pe puipuituʻa fakaeako kehe pea naʻe ʻikai ke ke feohi nai ʻi ha taimi mo kinautolu ki muʻa koeʻuhi ko e ngaahi faikehekehe ko ení. ʻOkú ke maʻu ha haʻi ʻo e ʻofa fakatokoua ʻoku mālohi ʻaupito ange ia ʻi ha toe vahaʻangatae fakasōsiale, fakalotu pe fakafāmili.—Mk. 10:29, 30; Kol. 3:14; 1 Pita 1:22.

NGAAHI FEʻUNUʻAKI ʻI HE FAKAKAUKAU

3 Kapau ʻoku faingataʻa ki ha niʻihi ke ikuʻi ʻa e tomuʻa fehiʻa fakamatakalí, fakapolitikalé, fakasōsialé pe ngaahi tomuʻa fehiʻa kehe kuo faiaka loloto nai, ʻe lava ke nau fakakaukau ki he muʻaki kau Kalisitiane Siú, ʻa ia naʻe pau ke nau siʻaki atu ʻa e ngaahi tomuʻa fehiʻa fakalotu faka-Siu ki he kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kehe kotoa pē. ʻI he taimi naʻe fakahinohino ai kia Pita ke ʻalu ki he ʻapi ʻo e senituliō Loma ko Koliniusí, naʻe teuʻi anga-ʻofa ai ʻe Sihova ʻa Pita ki he ngāué ni.—Ngāue vahe 10.

4 ʻI ha vīsone, naʻe tala ai kia Pita ke ne tāmateʻi ʻo kai ʻa e fanga manu ʻe niʻihi ʻa ia naʻe taʻemaʻa fakaeouau ki he kau Siú. ʻI hono fakafisingaʻi ia ʻe Pitá, naʻe lea mai ha leʻo mei hēvani: “Tuku hoʻo lau ʻoku ʻuli ʻa e ngaahi meʻa kuo fakamaʻa ʻe he ʻOtuá.” (Ngā. 10:15) Naʻe hoko ʻa e ngāue fakaʻotua ko ení ke feʻunuʻaki ai ʻa e fakakaukau ʻa Pitá ki he ngāue naʻe teu ke ne talí, ʻa ia ko e ʻaʻahi ki ha tangata ʻo e ngaahi puleʻangá. ʻI heʻene talangofua ki he fakahinohino ʻa Sihová, naʻe fakahā ai ʻe Pita ki he faʻahinga naʻe fakatahatahá: “ʻOku mou ʻiloʻi lelei ʻa e ʻikai ngofua ki ha Siu ke feohi pe fakaofiofi ki ha tangata ʻo ha matakali kehe, pea neongo ia, kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au ʻoku ʻikai totonu ke u lau ha tangata ʻoku ʻuli pe taʻemaʻa. Ko ia naʻá ku haʻu ai, ʻo ʻikai moʻoni haʻaku taʻeloto, ʻi he fekau ange ke u haʻú.” (Ngā. 10:28, 29) Hili iá, naʻe faifakamoʻoni ʻa Pita ki he foʻi moʻoni ko ia ʻo e hōifua mai ʻa Sihova kia Koliniusi mo hono falé.

5 Ko Saula ʻo Tāsusí, ko ha Fālesi naʻe ako māʻolunga, naʻe pau ke ne fakatōkilalo pea feohi mo e faʻahinga ʻa ia naʻe ʻikai te ne ala tali ke feohi mo ia ʻi ha taimi ki muʻa. Naʻe aʻu ʻo pau ke ne tali ha fakahinohino meia kinautolu. (Ngā. 4:13; Kal. 1:13-20; Fil. 3:4-11) ʻOku lava ke tau fakaʻuta atu ki he ngaahi feʻunuʻaki kuo pau naʻe hoko ki he fakakaukau ʻa e kakai hangē ko Sēsio Paulo, Taionisio, Temaleti, Filimone, ʻOnesema mo e niʻihi kehe ʻi he taimi naʻa nau tali ai ʻa e ongoongo leleí pea hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.—Ngā. 13:6-12; 17:22, 33, 34; Flm. 8-20.

TAUHI MAʻU ʻETAU FĀʻŪTAHA FAKAVAHAʻAPULEʻANGÁ

6 ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e ʻofa ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he fakatahaʻangá naʻe tokoni ia ke tohoakiʻi koe kia Sihova mo ʻene kautahá. Kuó ke fakatokangaʻi ai ʻa hono fakahāhā mahino ʻo e ʻofá ʻa ia ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko ia naʻá ne leaʻakí: “ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki. ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:34, 35) Pea naʻe toe lahi ange hoʻo houngaʻia ʻia Sihova mo ʻene kautahá ʻi hoʻo ʻiloʻi ko e ʻofa ʻi he fakatahaʻangá ko e tapua atu pē ia ʻo e ʻofa ʻoku hoko ʻi he fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. ʻOkú ke hokosia ʻa hono fakahoko ʻo e kikite Fakatohitapu fekauʻaki mo hono fakatahatahaʻi ʻo e kakaí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke nau lotu kia Sihova ʻi he melino mo e fāʻūtaha.—Mai. 4:1-5.

7 ʻI he vakai atu ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa fakatupu māvahevahe ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní, ko hai ia te ne fakakaukau ʻe faifai ange pea malava ke fāʻūtaha ʻa e kakai “mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga mo e ngaahi matakali mo e ngaahi kakai mo e ngaahi lea”? (Fkh. 7:9) Fakakaukau atu ki he ngaahi faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻi ha sōsaieti tekinolosia māʻolunga mei he kakai ʻoku nau pipiki ki he ngaahi anga fakafonua fakamatakali motuʻá. Vakai atu ki he ngaahi fakavahavahaʻa fakalotu ʻoku hoko pē ʻi he kakai ʻoku nau haʻu mei he matakali tatau mo e fonua tatau. ʻI he ʻalu ke mālohi ʻaupito ʻa e mamahiʻi-fonuá, kuo hoko ai ʻa e kakaí ʻo māvahevahe fakapolitikale lahi ange ʻi ha toe taimi. Pea kapau te ke fakakaukau atu ki he ngaahi fefaikehekeheʻaki fakaʻekonōmiká pea pehē ki he taʻefaʻalaua ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa fakatupu māvahevahé, ko hono fakafāʻūtahaʻi ʻa e kakaí mei he kotoa ʻo e ngaahi puleʻanga, lea, kulupu mo fakafaʻahinga ʻi ha haʻi taʻemamotu ʻo e ʻofá mo e melinó, ko ha mana ia ʻoku lava ke toki fakahoko pē ʻe he ʻOtua Māfimafi-Aoniú.—Sāk. 4:6.

8 Ka ko e fāʻūtaha peheé ʻoku hoko moʻoni ia, pea ʻi he taimi naʻá ke hoko ai ko ha Fakamoʻoni fakatapui mo papitaiso ʻa Sihová, naʻá ke hoko ai ko e konga ʻo ia. ʻI hoʻo maʻu ʻaonga mei he fāʻūtaha ko iá, ʻokú ke maʻu ai ʻa e fatongia ko e tokoni ki hono tauhi maʻu iá. ʻOku fai eni ʻaki ʻa e talangofua ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he Kalētia 6:10: “Lolotonga ko ia ʻetau kei maʻu ʻa e faingamālié, tuku ke tau fai ha ngāue ʻoku leleí ki he tokotaha kotoa, kae tautautefito ki he faʻahinga ʻoku fekauʻaki mo kitautolu ʻi he tuí.” ʻOku tau toe muimui ki he akonaki ko ení: “ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu, ʻoua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.” (Fil. 2:3, 4) Kapau te tau akoʻi kitautolu ke vakai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻo hangē ko e vakai ki ai ʻa Sihová kae ʻikai ko honau fōtunga hāmaí, ʻe hokohoko atu ʻetau maʻu ʻa e ngaahi vahaʻangatae melino mo fiefia mo kinautolu.—ʻEf. 4:23, 24.

FETOKANGAʻAKI

9 Hangē ko ia naʻe fakatātaaʻi mai ʻe he ʻapositolo ko Paulá kia kitautolú, ko e fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ke nau māvahevahe ka ko e faʻahinga kotoa ʻi aí ʻoku nau tauʻaki fetokangaʻaki. (1 Kol. 12:14-26) Neongo ʻoku tau ngali nofo vā mamaʻo ʻaupito mei he niʻihi ʻo hotau fanga tokoua ʻi māmani lahí, ka ʻoku ʻikai siʻi ai ʻetau tokanga fekauʻaki mo kinautolú. Kapau ʻoku fakatangaʻi ha niʻihi hotau fanga tokouá, ʻoku loto-mamahi lahi ai mo e toenga ʻo kitautolú. Kapau ʻoku masiva ha niʻihi pe maʻukovia ʻe ha fakatamaki, tau pe fekeʻikeʻi fakalotofonua, ʻoku vēkeveke ʻa e toengá ke kumi ha ngaahi founga ke ʻoatu ai ha tokoni fakalaumālie mo fakamatelie.—2 Kol. 1:8-11.

10 Ko kitautolu kotoa ʻoku totonu ke tau lotu maʻa hotau fanga tokouá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku fehangahangai ʻa e niʻihi mo e fakatauele ke fai ʻa e meʻa ʻoku koví. ʻOku hokosia ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku ʻilolahia nai ia ʻe he kakaí. Ka ko e niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo e fakafepaki mei he kaungāngāué pea mei honau fāmili māvahevahe ʻa ia ʻoku ʻikai loko ʻiloʻi ia. (Māt. 10:35, 36; 1 Tes. 2:14) Ko e meʻa eni ʻoku tau tokanga ki ai koeʻuhí ko ʻetau fetokouaʻaki ʻi māmani lahí. (1 Pita 5:9) ʻOku ʻiate kitautolu ha faʻahinga ʻoku ngāue mālohi ʻi he ngāue ʻa Sihová, ʻo takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻi he ngaahi fakatahaʻangá. Pehē foki, ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga kuo tuku ke nau tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahí. ʻOku nau fiemaʻu kotoa ʻetau ngaahi lotú, ʻa ia ʻoku tau fakahāhā atu ai ʻetau ʻofá mo e mahuʻingaʻia moʻoní, neongo heʻikai ha toe meʻa te tau lava ke tokoni fakafoʻituitui ai.—ʻEf. 1:16; 1 Tes. 1:2, 3; 5:25.

11 Koeʻuhi ko e kotoa ʻo e māveuveu ʻi he māmaní ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, kuo pau ke mateuteu ʻa e kakai ʻa Sihová ke fai ha fetokoniʻaki. ʻI he taimi ʻo e ngaahi fakatamakí, hangē ko e ngaahi mofuiké mo e ngaahi tāfeá, ʻe fiemaʻu ai ha ngaahi feinga tokoni mo e fokotuʻutuʻu ki ha ngaahi tokoni fakamatelie lahi ʻaupito. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ha faʻifaʻitakiʻanga lelei fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻI hono manatuʻi ʻe he kau ākonga ʻi ʻAniteoké ʻa e akonaki ʻa Sīsuú, naʻa nau ʻave fiefia ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakamatelie ki he fanga tokoua ʻi Siuteá. (Ngā. 11:27-30; 20:35) Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki mui ai ʻa e kau Kolinitoó ke nau poupouʻi ʻa e ngāue tokoni naʻe fakahokó ʻi ha founga maau. (2 Kol. 9:1-15) ʻI onopooni, ʻi he taimi ʻoku hoko ai hotau fanga tokouá ʻo maʻukovia ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻoku hoko pea fiemaʻu ai ha tokoni fakamatelie, ʻoku fai leva ʻe he kautahá mo e kau Kalisitiane tāutahá ha ngāue pea tokonaki ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻú.

FAKAMAVAHEʻI KE FAI ʻA E FINANGALO ʻO SIHOVÁ

12 Ko ʻetau fetokouaʻaki fāʻūtaha ʻi māmani lahí ʻoku fokotuʻutuʻu maau ia ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻI he taimi ko ení, ko hono finangaló ia ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he kotoa ʻo e māmaní ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē. (Māt. 24:14) Lolotonga ʻetau fai ʻa e ngāue ko ení, ko e finangalo ia ʻo Sihová ke ʻai ke tatau ʻetau tōʻongá mo hono ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga māʻolungá. (1 Pita 1:14-16) ʻOku totonu ke tau loto-lelei ke feanganofoʻaki pea ngāue ke laka ki muʻa ʻa e ongoongo leleí. (ʻEf. 5:21) Laka hake ʻi ha toe taimi ki muʻa, ko ha taimi eni ʻo ʻikai ke kumi ki heʻetau ngaahi meʻa fakafoʻituitui pē ʻatautolú, ka ke fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. (Māt. 6:33) ʻI heʻetau fakakaukau maʻu pē ki ai ʻi heʻetau ngāue fakataha maʻá e ongoongo leleí ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia mo e fiemālie ʻi he taimí ni pea taki atu ki he ngaahi tāpuaki taʻengata.

13 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau makehe ai ʻo mavahe mei he toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha kakai ʻoku maʻa ʻo ngāue faivelenga ki hotau ʻOtuá. (Tai. 2:14) Ko ʻetau lotu kia Sihová ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau kehe. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngāue uma ki he uma mo hotau fanga tokoua takatakai ʻi he māmaní ka ʻoku tau leaʻaki ʻa e lea pē taha ʻo e moʻoní pea ngāue ʻo fehoanaki mo e moʻoni ʻoku tau leaʻakí. Naʻe tomuʻa tala eni ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova fakafou heʻene palōfita ko Sēfanaiá: “Te u liliu ʻa e lea ʻa e ngaahi kakaí ko ha lea maʻa, koeʻuhi ke nau ui kotoa ki he huafa ʻo Sihová, ke tauhi kiate ia ʻi he uma ki he uma.”—Sēf. 3:9.

14 Naʻe fakamānavaʻi leva ʻe Sihova ʻa Sēfanaia ke ne fakamatalaʻi ʻa e fetokouaʻaki ʻi māmani lahí ʻa ia kuo hoko moʻoni ia ʻi he ʻahó ni: “Ko e faʻahinga ʻoku toe ʻi ʻIsilelí heʻikai te nau fai ha tōʻonga taʻemāʻoniʻoni; heʻikai te nau leaʻaki ha loi, pea heʻikai ke maʻu ha ʻelelo kākā ʻi honau ngutú; te nau kai pea tākoto, ʻo ʻikai ha taha te ne ʻai kinautolu ke nau ilifia.” (Sēf. 3:13) Ko hono maʻu ʻa e mahino fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e Folofola ʻa Sihová pea fakafoʻou hotau ʻatamaí mo liliu ʻetau founga moʻuí ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová, ʻoku malava ai ke tau ngāue fāʻūtaha. ʻOku tau fakahoko ʻa e meʻa ʻoku hā ngali taʻemalava ki he vakai ʻa e faʻahinga ʻoku nau sio ki he ngaahi meʻá ʻi he anga ʻo e vakai fakaetangatá. ʻIo, ko e moʻoni ko ha kakai makehe kitautolu, ko e kakai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻoatu kiate ia ʻa e lāngilangi ʻi he kotoa ʻo e māmaní.—Mai. 2:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share