LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g01 1/8 p. 10-11
  • Ko e Sipaisi Naʻe Haʻu mei he Vaeuaʻanga ʻo e Māmaní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Sipaisi Naʻe Haʻu mei he Vaeuaʻanga ʻo e Māmaní
  • ʻĀ Hake!—2001
ʻĀ Hake!—2001
g01 1/8 p. 10-11

Ko e Sipaisi Naʻe Haʻu mei he Vaeuaʻanga ʻo e Māmaní

MEI HE ʻĀ HAKE! FAIONGOONGO ʻI HUNGALI

“HE SITIU ifo moʻoni! Ko e hā naʻá ke ngāueʻaki ke fakaifo ʻakí?” Ko hoʻo ʻeké nai ʻeni ki he ifo ʻo ha faʻahinga sitiu faka-Hungali. Ko hono ifo makehé ʻoku haʻu ia mei he papilika, ko ha sipaisi ʻoku ngaohi mei he polo fifisí, ʻa ia naʻe aʻu mai ki Hungali mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e foʻi māmaní.

ʻOku tuhu ʻa e hisitōliá ki ʻAmelika Tonga ko e fuofua fonua ia ʻo e polo fifisí. Ko e naunau ʻumea naʻe maʻu ʻi he ngaahi faʻitoka ʻIngikā—ʻoku fai ʻa e tui ko hono taʻumotuʻá ʻoku feʻunga mo e ngaahi laui afeʻi taʻú—ʻoku teuteuʻi ʻaki ia ʻa e ʻū fakatātā ʻo e polo fifisí. Ko e polo fifisí naʻe aʻu ʻo kau ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻakai naʻe tanu fakataha mo e ngaahi sino ʻIngikā kuo fakatolongá.

ʻOku tui ʻa e kau faihisitōlia ʻe niʻihi ko ha toketā fakafaitoʻo naʻe folau fakataha mo Kolomupusi ki ʻAmelika naʻá ne ʻave ai ʻa e tengaʻi polo fifisí ki Sipeini ʻi he 1493. Pe ko e hā pē ʻa e tuʻunga naʻe hokó, ko Sipeini ʻa e ʻuluaki fonua ʻIulope naʻá ne ngoueʻi takai ʻa e polo fifisí. Mei ai naʻe aʻu hake ai ʻa e polo fifisí ki Pilitānia pea ki he fakatonga ʻo Falaniseé, ʻa ia naʻe manakoa lahi ange ia ko ha ʻakau fale ʻi heʻene hoko ko ha meʻa-fakaifo-meʻakai pe ko ha meʻa ke kaí! Ki mui ai, naʻe ʻave ʻe he kau tangata tauhi-koloa Kalisí ʻa e polo fifisí ki he ngaahi fonua takatakai ʻi he Tahi Metiteleniané mo e Tahi ʻUliʻulí.

Kuo ʻiloa talu mei he senituli 16 ʻa e polo fifisí ʻi Hungali. Ko e taha ʻo hono ngaahi hingoá, “polo Toake,” ʻokú ne fokotuʻu mai naʻe ʻomi nai ia ki Hungali ʻe he kau Toaké. ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, ʻoku aʻu mai ki he ʻahó ni ko e papilika kula fakapōpōʻuli, namu-sipaisi, mo ifo-melie ʻo Hungalí ʻa e meʻa ʻoku saiʻia taha ai ʻa e kau manako ʻi he sipaisí takatakai ʻi he foʻi kolopé.

ʻOku moʻui ʻa e polo fifisí ʻi he ngaahi konga fonua lafalafa ʻoku lau kelekele touʻone pea toe laʻā lahi. ʻOku kamata teuteu ʻe he kau faʻá ʻa e kelekele ke ngoueʻí ʻi he konga ki mui ʻo e faʻahitaʻu māfaná, ʻi he ʻosi atu pē hono toli ʻo e toʻu polo fifisi ki muʻá. Ko e ngaahi fuʻu polo fifisi ʻe niʻihi ʻoku tō mei hono tengá; pea ko e niʻihi ʻoku fakalanga. Ko e ngaahi fuʻu polo fifisi ke fakalangaʻí ʻoku fiemaʻu ke kamata tō ia ʻi ha ʻātakai ʻoku fakangatangata, hangē ko ha faleʻakau ʻoku ʻea lelei feʻunga. ʻI aí ko e kiʻi fuʻu ʻakaú ʻoku tokangaʻi ke fuʻifuʻi, fakaleleiʻi e kelekelé, pea huo. Ki muʻa ke langaʻí, ʻoku fakaʻasi māmālie kinautolu ki he ngaahi tuʻunga ʻo e ʻātakai ʻi tuʻá.

Hili ʻa e ngaahi uike ʻe ono ki he valu, kuo taimi leva ke hiki ʻa e fanga kiʻi fuʻu polo fifisí ki he ngoueʻangá. ʻI Hungali ʻoku hoko ʻeni ʻi he lolotonga ʻo e ʻuluaki ngaahi ʻaho siʻi pē ʻo Meé. ʻI he tuʻunga ko ʻení ʻoku kei fiemaʻu pē ʻe he fuʻu ʻakaú hano tokangaʻi lelei—kuo pau ki he kau faʻá ke nau fuʻifuʻi mo fana kinautolu pea epu takai ia kapau ʻoku nau loto ke toli ha ngaahi foʻi polo fuo moʻui.

ʻOku kamata ʻa e tolí ʻi he ngataʻanga ʻo ʻAokosí pe ko e kamataʻanga ʻo Sepitemá. Ko ha foʻi polo fifisi lanu mata ʻe liliu ia ʻo lanu kulokula ifo ʻi heʻene motuʻá. Tuku kehe kapau ko e ngaahi fuʻu polo fifisí ʻoku nau motuʻa taimi taha kotoa, kuo pau leva ke toli nima kinautolu ʻo ʻikai ʻaki ha mīsini. Ko fē pē ʻa e founga toli ʻoku ngāueʻakí, kuo pau ke fou atu ʻa e ngaahi foʻi polo fifisí ia ʻi ha ngaahi liliu fakanatula mo fakakemikale ki muʻa ke hili ia ʻi hoʻo funga tēpile kaí. Ko e fakatātaá, ʻi he hili ʻa e tolí, ʻoku mole mei he foʻi polo fifisí ʻa e lahi taha ʻo hono hauhaú, pea ko e tuʻunga ʻo hono suká mo hono vaitamini-C ʻoku holo.a

Hili ʻa e tolí, kuo pau ke tuku ʻa e ngaahi foʻi polo fifisí ke mōmoa mo toe momoho ange. Ko ha founga tukufakaholo ʻo hono fai ʻení ko hono tautau kinautolu ʻi ha afo. Neongo ia, ʻi he ʻahó ni, ʻoku anga-maheniʻaki ke faʻo ʻa e ngaahi foʻi polo fifisí ʻi ha ngaahi tangai lōloa ngaohi mei he tupenú ʻa ia ʻoku lālanga fakavangavanga, ʻo fakaʻatā ai ʻa e ʻeá ke hū ki ai. ʻOku tautau leva ʻa e ʻū tangaí ʻi ha palepale pe ʻi he ngaahi feleokó. ʻI heʻenau momoho ʻaupitó leva, ʻoku malava ke momosi ʻa e polo fifisí ke efuefu ke ne ʻomai ʻa e meʻa-fakaifo-meʻakai ʻoku ʻiloa ʻi he foʻi lea faka-Hungali ki he polo fifisí ko e—paprika.

Ko e faʻahinga kalasi papilika ʻe niʻihi ʻoku fuʻu mālohi, ko hono ʻuhinga tefitó pē ko e ʻi ai ʻo ha meʻa fakakemikale ʻoku ui ko e capsaicin. Ko e meʻa ngaohi fakanatula ko ʻení kuo aʻu ʻo ngāueʻaki ki he ngaahi taumuʻa fakafaitoʻó, hangē ko hono ngāueʻaki ke faitoʻo ʻa e palopalema ʻi hono fakamolū ʻo e meʻakaí mo e langa huí. ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, ko e ifo makehe ʻo e papilika—pe ʻoku fuʻu mālohi pe mālohi feʻunga—ko e taha pē ia ʻo hono ngaahi angá. ʻI he tuʻunga fakaefakaʻofoʻofá, ko e manumanumelie ʻoku tānaki atu ʻe he papilika ki he foʻi tisí ʻoku hā fakamānako ia ki he vakaí. ʻI hono tānaki ki he fafanga moá, ʻoku aʻu ʻo tokoni ʻa e papilika ki he fanga motuʻa-moá ke nau fakatō ha fuaʻi moa ʻoku toe ngingila ange hono konga engeengá!

Te ke fie ʻahiʻahiʻi ha tisi ʻoku fakaifo ʻaki ʻa e papilika? Ko e hā ʻoku ʻikai ʻahiʻahiʻi ai ʻa e founga ngaohi kai sitiu ʻoku fakahaaʻi ʻi laló? Hangē ko ia ʻoku mau leaʻaki ʻe kimautolu kau Hungalí, jó étvágyat!—maʻu ke ifo ʻa hoʻo meʻatokoní!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha foʻi polo fifisi ʻe taha ʻokú ne maʻu nai ʻo liunga nima ki he ono ʻa e vaitamini C ʻoku ʻi ha foʻi moli pe ha foʻi lēmani.

[Puha ʻi he peesi 11]

SITIU FAKA-HUNGALÍ

1/4 kg pulu ʻoku ʻikai hui, pea hifi tapa fā

Sēpuni lolo lahi ʻe 1 [15 ml]

Foʻi onioni fuo lahi feʻunga ʻe 1, ʻosi hifi

Foʻi kāliki fuo lahi ʻe 2, kuo ʻosi laiki

Sēpuni lahi papilika melie ʻe 2 [30 ml]

Sēpuni tī māsima ʻe 2 [10 ml]

1/4 sēpuni tī [2 ml] tengaʻi caraway (kapau ʻoku fiemaʻu)

Foʻi pateta fuo lahi feʻunga ʻe 2, ʻosi fufulu, tele, pea hifi tapa fā

Foʻi polo fuo siʻi lanu mata ʻe 1, toʻo hono tengá pea hifi

Foʻi temata fuo siʻi ʻe 2, toʻo hono kilí, toʻo mo e tengá pea hifi iiki

100g nūtolo fuaʻi moa

Fakamafana ʻa e loló ʻi ha kulo ʻaiʻanga supo, pea tānaki atu leva ʻa e onioní. Fakapaku ia kae ʻoua kuo molū. Heu fakataha mo e kālikí mo e papilika, pea tānaki atu ha meʻi vai kapau ʻoku fiemaʻu ke ʻoua ʻe pakupaku. Tānaki atu leva ʻa e meʻi pulú mo e māsimá, ʻo heu fakataha. Tāpuniʻi ʻa e kuló pea hakahaka ai. Toutou heu, ʻo tānaki ki ai ha vai kapau pē ʻoku fiemaʻu ke ʻoua ʻe paku. Tānaki atu ʻa e tengaʻi caraway, kapau ʻoku fiemaʻu. ʻI he molū ʻa e meʻi pulú, tānaki atu ʻa e poló, tematá, pea mo e lita vai ʻe 2. Tuku ke lili, tāpuni pea hakahaka ai ʻi he miniti ʻe 15. Laku leva ʻa e patetá pea hakahaka kae ʻoua ke moho ʻa e patetá (ʻi he miniti ʻe 10 ki he 15). Fakaifoʻaki ha māsima. Hiko heʻene kei velá pea kai ʻaki ʻa e nūtolo fuaʻi moa kuo ʻosi teuteu makehe. Feʻunga ki he toko fā ki he toko ono.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share