Fanga Kiʻi Kongokonga Iiki ʻo e Totó mo e Ngaahi Ngāue Fakaetafá
Fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó. Ko e fanga kiʻi kongokonga īkí ʻoku maʻu ia mei he konga tefito ʻe fā ʻo e totó—ko e sela kulokula, sela hinehina, peletileti mo e pelesimā. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻi he sela kulokulá ʻa e polotini hemokolopiní. Ko e ngaahi meʻa ʻoku faʻu mei he hemokolopini ʻo e tangatá pe ko e monumanú kuo ngāueʻaki ia ke faitoʻoʻaki ʻa e kau mahaki kuo vai ʻaupito honau totó pe lahi ʻa e toto kuo molé.
Ko e pelesimaá—ʻa ia ko e peseti ai ʻe 90 ko e vai—ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi hōmone lahi, māsima ʻikai mei he meʻamoʻuí, ngaahi ʻenisaime, mo e ngaahi meʻakai fakatupu ivi, ʻo kau ai ʻa e minulolo mo e suka. ʻOku toe maʻu ʻi he pelesimaá ʻa e ngaahi meʻa fakafatu toto, ngaahi siemu maluʻi ki hono fakafepakiʻi ʻa e mahakí, mo e ngaahi polotini hangē ko e albumin. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku maʻu ʻe ha mahaki pau, ʻe tuʻutuʻuni nai ʻa e kau toketaá ke huhu ki ai ʻa e gamma globulin ko e toʻo mei he toto pelesimā ʻo e kakai ʻa ia kuo nau ʻosi maʻu ʻa e maluʻi mei he mahakí. Ko e sela toto hinehiná ko ha matavai nai ia ʻo e interferon mo e interleukin, ʻoku ngāueʻaki ki hono faitoʻo ʻo e ngaahi mahaki ʻoku fakapipihi ʻe he vailasí pea mo e ngaahi mahaki kanisaá.
ʻOku totonu ke tali ʻe he kau Kalisitiané ʻa e ngaahi faitoʻo ʻoku ngāueʻaki ki ai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó? ʻOku ʻikai ke ʻomai ʻe he Tohi Tapú ia ha ngaahi fakaikiiki pau, ko ia ai kuo pau ke taki taha fai ʻene fili fakakonisēnisi pē ʻaʻana ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻE fakafisi nai ʻa e niʻihi mei he fanga kiʻi kongokonga īkí kotoa, ʻo fakaʻuhinga ko e Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí naʻe fiemaʻu ai ʻa e toto naʻe toʻo mei ha meʻamoʻuí ke “lilingi ia ki he kelekele.” (Teutalonome 12:22-24) Ko e niʻihi kehé, lolotonga ʻenau fakafisi mei he huhu ʻo e toto kakató pe ko hono ngaahi konga lalahí, te nau tali nai ʻa e faitoʻo ʻoku kau ki ai ha konga iiki ʻo e totó. Te nau fakaʻuhinga nai ʻi ha tuʻunga ʻo pehē ko e fanga kiʻi kongokonga iiki kuo toʻo mei he totó ʻoku ʻikai te nau toe fakafofongaʻi ʻa e moʻui ʻa e meʻamoʻui ko ia naʻe toʻo mei ai ʻa e totó.
ʻI hono fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó, fakakaukau ki he ongo fehuʻi hokó: ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakafisingaʻi ʻo e fanga kiʻi kongokonga iiki kotoa ʻo e totó ʻoku ʻuhingá heʻikai te u tali ʻa e ngaahi faitoʻo ʻe niʻihi ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi meʻa ki hono fakafepakiʻi ʻo e ngaahi mahakí pe ʻe tokoni nai ke fakafatu ʻa e totó koeʻuhi ke tuʻu ʻene fānoá? ʻE lava ke u fakamatalaʻi ki ha toketā ʻa e ʻuhinga ʻoku ou talitekeʻi ai pe tali ʻa hono ngāueʻaki ʻa e konga iiki ʻe taha pe lahi ange ʻo e totó?
Ngāue fakaetafa. ʻOku kau ki heni ʻa e fakamanifi ʻo e totó mo e fakahaofi sela totó. ʻI he fakamanifi ʻo e totó, ʻoku afeʻi ai ʻa e totó mei he sinó, fetongiʻaki ha huhuʻa, pea toe fakafoki ʻamui ange ki he mahakí. Ko e fakahaofi sela totó ʻoku maʻu ai ʻo fakafoki ʻa e toto ʻoku mole lolotonga ʻa e tafá. ʻOku fakahaofi ʻa e totó mei ha lavea pe kiʻi ava ʻi he sinó, ʻo fufulu pe sivi, pea huhu fakafoki leva ki he mahakí. Koeʻuhi ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ko ení ʻoku lava ke kehekehe ia ʻi he toketā ki he toketā, ʻoku totonu ke ʻiloʻi ʻe ha Kalisitiane ʻa e meʻa ʻoku fakataumuʻa ʻa ʻene toketaá ke faí.
ʻI hono fai ʻo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngaahi founga ko ení, ʻeke hifo kiate koe: ‘Kapau ʻe afeʻi ha konga ʻo hoku totó ki tuʻa mei hoku sinó pea ʻe kiʻi motuhia nai ai ʻi ha taimi ʻa ʻene tafé, ʻe fakaʻatā ʻe hoku konisēnisí ke u vakai ki he toto ko ení ʻoku kei hoko ko e konga pē ia ʻoʻoku, ʻo ʻikai ai fiemaʻu ke “lilingi ia ki he kelekele”? (Teutalonome 12:23, 24) ʻE fakahohaʻasi ʻa hoku konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú kapau ʻe toʻo he lolotonga ha ngāue fakafaitoʻo ʻa e konga ʻo hoku totó tonu, ʻo fai ha ngāue ki ai, pea toe fakafoki ki hoku sinó? ʻOku ou ʻiloʻi ko hono fakafisingaʻi ʻo e ngāue fakafaitoʻo kotoa pē ʻoku kau ai hono ngāueʻaki ʻa hoku totó tonu ʻoku ʻuhinga iá heʻikai te u tali ha sivi toto, sivi mo fakamaʻa ʻa e totó, pe ko ha mīsini ke ne fai fakataimi ʻa e ngāue ʻa e mafú mo e maʻamaʻá?’
Kuo pau ke fili ha Kalisitiane maʻana ʻa e founga te ne fakaʻatā ai ʻa hono toto ʻoʻoná ke ngāueʻaki lolotonga ʻo ha ngāue fakaetafa. ʻOku ngāueʻaki ʻa e meʻa tatau ki he ngaahi sivi fakafaitoʻo mo e ngaahi faitoʻo ki muí ni ʻa ia ʻoku kau ai hono toʻo hato kiʻi meʻi toto, ʻo fai ha ngāue ki ai ʻi ha faʻahinga founga pea toe huhu fakafoki.
[Puha ʻi he peesi 217]
NGAAHI FEHUʻI ʻOKU FOKOTUʻU KE FAI KI HE TOKETAÁ
Kapau ʻokú ke fehangahangai mo ha tafa pe ko ha faitoʻo ʻa ia ʻe kau nai ki ai ha konga ʻo e totó, fakapapauʻi kuó ke fakakakato ʻa e pepa fakamatala fakalao feʻungamālie, hangē ko e kaati Fakahinohino ki he Tokangaʻi ʻo e Moʻuí, ʻa ia ʻoku faʻufaʻu ke ne maluʻi koe mei he huhu totó. Tānaki atu ki ai, te ke ʻeke nai ki hoʻo toketaá ʻa e ngaahi fehuʻi hokó:
▪ ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau ngāue fakafaitoʻo kotoa ʻoku kau ki aí ko hoku tuʻunga ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ou fakahā atu ke ʻoua ʻe ʻomai kiate au ʻi he malumalu ʻo ha faʻahinga tuʻunga pē ha ngaahi huhu toto (toto kakató, fanga kiʻi sela kulokulá, fanga kiʻi sela hinehiná, ngaahi peletileti, pe toto pelesimā)?
▪ Kapau ʻoku fakaongoongoleleiʻi mai ha faitoʻo ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi kongokonga iiki ʻo e totó, ko e hā ʻoku faʻuʻakí? Ko e hā hono lahi ʻo e faitoʻo ko ení ʻe lava nai ke ngāueʻakí, pea ʻi he founga fē?
▪ Kapau ʻoku fakaʻatā ʻe hoku konisēnisí ke u tali ha kiʻi konga ʻo e totó, ko e hā ʻa hono ngaahi fakatuʻutāmaki fakafaitoʻó? Ko e hā ʻa e ngaahi faitoʻo fetongi ʻoku ala maʻú?
Ki muʻa ke fai ha fili ʻi ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko eni ne lave ki aí, fakahaaʻi ʻa hoʻo hohaʻa ki aí kia Sihova ʻi he lotu. ʻOkú ne talaʻofa te ne ʻomai ʻa e poto ʻoku fiemaʻú ki he faʻahinga kotoa ʻoku hanganaki “kole” ki ai ʻi he tuí.—Semisi 1:5, 6.
[Saati ʻi he peesi 216]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohí)
TOTO KAKATO
ʻIKAI KE TALI Sela Kulokula Sela Hinehina Peletileti Pelesimā
KALISITIANÉ KE NE Fanga kiʻi Fanga kiʻi Fanga kiʻi Fanga kiʻi
FAI ʻA E FILÍ kongokonga kongokonga kongokonga kongokonga
iiki mei he iiki mei he iiki mei he iiki mei he
sela kulokulá sela hinehiná peletiletí pelesimaá