-
Ko e Faʻahinga Kakai Fēfē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
-
-
LĒSONI 1
Ko e Faʻahinga Kakai Fēfē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Tenimaʻake
Taiuani
Venisuela
ʻInitia
Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻe toko fiha ʻokú ke ʻiloʻí? Ko e niʻihi ʻo kimautolu ko ho ngaahi kaungāʻapi, kaungāngāue, pe kaungāako nai. Pe kuo mau fai nai ha ngaahi fetalanoaʻaki Fakatohitapu mo koe. Ko hai moʻoni kimautolu, pea ko e hā ʻoku mau vahevahe atu ai ki he kakaí ʻa ʻemau tuí?
Ko e kakai anga-maheni pē kimautolu. Ko ʻemau haʻú mei he ngaahi puipuituʻa mo e ngaahi tuʻunga fakasōsiale kehekehe. Ko e niʻihi ʻo kimautolu naʻa mau kau ki muʻa ki ha lotu kehe, lolotonga ia naʻe ʻikai tui ʻa e niʻihi ki he ʻOtuá. Kae kehe, ki muʻa ke hoko ko e Kau Fakamoʻoní, ko kimautolu kotoa naʻa mau vaheʻi ha taimi ke vakaiʻi fakalelei ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. (Ngāue 17:11) Naʻa mau loto-tatau mo e meʻa naʻa mau akó, pea naʻa mau fai leva ha fili fakafoʻituitui ke lotu kia Sihova ko e ʻOtuá.
ʻOku mau maʻu ʻaonga mei hono ako ʻa e Tohi Tapú. ʻI he hangē ko e tokotaha kehe kotoa pē, kuo pau ke mau fekuki mo e ngaahi palopalema pea mo homau ngaahi vaivaiʻangá tonu. Ka ʻi he feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻemau moʻui fakaʻahó, kuo mau hokosia ai ha laka ki muʻa hā mahino ʻi he tuʻunga ʻo ʻemau moʻuí. (Saame 128:1, 2) Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku mau vahevahe atu ai ki he niʻihi kehé ʻa e ngaahi meʻa lelei kuo mau ako mei he Tohi Tapú.
ʻOku mau moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga fakaʻotuá. Ko e ngaahi tuʻunga ko ení, hangē ko ia ʻoku akoʻi ʻi he Tohi Tapú, ʻoku pouaki ai ʻa e ongoʻi lelei mo e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé, fakataha mo e ngaahi ʻulungaanga hangē ko e faitotonú mo e anga-leleí. ʻOku tokoni ia ke tupulekina ai ha kau mēmipa moʻui lelei mo fua lahi ʻo e sōsaietí, pea ʻoku fakalototoʻaʻi ai ʻa e fāʻūtaha mo e ʻulungaanga lelei ʻi he fāmilí. ʻI he tuipau “ʻoku ʻikai ke filifilimānako ʻa e ʻOtuá,” ʻoku mau kau ai ki ha fetokouaʻaki fakalaumālie ʻa ia ʻoku fakavahaʻapuleʻanga moʻoni, ʻo ʻatā mei he ngaahi ʻā vahevahe fakamatakalí mo fakapolitikalé. Neongo ko e faʻahinga anga-maheni pē kimautolu tāutahá, ʻi hono fakatahaʻí ko e kakai makehe kimautolu.—Ngāue 4:13; 10:34, 35.
Ko e hā ʻoku faitatau ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e kakai kehé?
Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga kuo ʻilo ʻe he Kau Fakamoʻoní mei hono ako ʻa e Tohi Tapú?
-
-
Ko e Hā ʻOku Ui Ai Kimautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
-
-
LĒSONI 2
Ko e Hā ʻOku Ui Ai Kimautolu ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Noa
ʻĒpalahame mo Sela
Mōsese
Sīsū Kalaisi
ʻOku fakakaukau ʻa e kakai tokolahi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e hingoa ia ʻo ha lotu foʻou. Kae kehe, laka hake he taʻu ʻe 2,700 kuo hilí, naʻe fakamatalaʻi ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá ko ʻene “kau fakamoʻoni.” (ʻAisea 43:10-12) Aʻu mai ki he 1931, naʻe ʻiloa ai kimautolu ko e Kau Ako Tohi Tapu. Ko e hā naʻa mau ngāueʻaki ai ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
ʻOkú ne ʻai ke ʻiloʻi pau ʻa homau ʻOtuá. Fakatatau ki he ngaahi tatau tohinima motuʻá, ko e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻoku hā tuʻo laui afe ia ʻi he Tohi Tapú. ʻI he ngaahi liliu lahi kuo fetongi ai ʻa e huafa ia ko ení ʻaki ʻa e ngaahi hingoa fakalakanga, hangē ko e ʻEiki pe ʻOtua. Neongo ia, ne fakaeʻa ʻe he ʻOtua moʻoní ʻa ia tonu kia Mōsese ʻaki hono huafa fakafoʻituituí, ʻa e Sihová, ʻo pehē: “Ko hoku huafá eni ʻo taʻengata.” (ʻEkisoto 3:15) ʻI he founga ko ení, naʻá ne fakafaikehekeheʻi ai ia mei he ngaahi ʻotua loi kotoa pē. ʻOku mau laukauʻaki ke fataki ʻa e huafa māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.
ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻemau ngāué. Ko ha laine lōloa hokohoko ʻo e kakai he kuohilí, kamata ʻi he tangata māʻoniʻoni ko ʻĒpelí, naʻa nau faifakamoʻoni fekauʻaki mo ʻenau tui kia Sihová. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi senitulí, naʻe kau ʻa Noa, ʻĒpalahame, Sela, Mōsese, Tēvita, mo e niʻihi kehe ʻi he “fuʻu kulupu ʻo e kau fakamoʻoni tokolahi” ko ení. (Hepelū 11:4–12:1) Hangē pē ko e lava ke faifakamoʻoni ha taha ʻi he fakamaauʻangá maʻa ha tokotaha tonuhia, ʻoku mau fakapapauʻi ke ʻai ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo homau ʻOtuá.
ʻOku mau faʻifaʻitaki kia Sīsū. ʻOku ui ia ʻe he Tohi Tapú “ko e fakamoʻoni faitōnunga mo moʻoni.” (Fakahā 3:14) Ko Sīsū tonu naʻá ne pehē kuó ne ‘ʻai ke ʻiloa ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá’ pea hanganaki ‘faifakamoʻoni ki he moʻoni’ fekauʻaki mo e ʻOtuá. (Sione 17:26; 18:37) Ko ia ai, ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisí, kuo pau ke nau fataki ʻa e huafa ʻo Sihová pea ʻai ia ke ʻiloa. Ko e meʻa eni ʻoku feinga mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke faí.
Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
Ko e hā ʻa e fuoloa hono maʻu ʻe Sihova ha kau fakamoʻoni ʻi he māmaní?
Ko hai ʻa e Fakamoʻoni lahi taha ʻa Sihová?
-
-
Naʻe Fēfē Hono Toe ʻIlo ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi Tapú?Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
-
-
LĒSONI 3
Naʻe Fēfē Hono Toe ʻIlo ʻa e Moʻoni ʻo e Tohi Tapú?
Kau Ako Tohi Tapu, 1870 tupú
ʻUluaki tatau ʻo e Watchtower, 1879
Ko e Taua Leʻo he ʻaho ní
Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí, ʻe tupu hake ai ha kau faiako loi ʻi he haʻohaʻonga ʻo e muʻaki kau Kalisitiané ʻo nau fakameleʻi ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú. (Ngāue 20:29, 30) ʻI he faai mai ʻa e taimí, ko e meʻa tofu pē ia naʻe hokó. Naʻa nau fio ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú mo e ngaahi fakakaukau fakalotu fakapanganí, pea naʻe tupu mei ai ha founga lotu faka-Kalisitiane loi. (2 Tīmote 4:3, 4) ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku tau maʻu he ʻahó ni ʻa e mahino totonu ki he meʻa ʻoku akoʻi moʻoni ʻe he Tohi Tapú?
Hoko mai ʻa e taimi ke fakaeʻa ai ʻe Sihova ʻa e moʻoní. Naʻá ne tomuʻa tala ʻi he lolotonga ʻa e ‘taimi ʻo e ngataʻangá ʻe lahi ʻaupito ʻa e ʻilo moʻoní.’ (Taniela 12:4) ʻI he 1870, naʻe ʻiloʻi ai ʻe ha kiʻi kulupu ʻo e kau kumi ki he moʻoní ko e lahi ʻo e ngaahi tokāteline ʻa e ngaahi siasí naʻe ʻikai Fakatohitapu. Ko ia ai, naʻa nau kamata ke kumi ki hano mahinoʻi ʻo e ngaahi muʻaki akonaki ʻa e Tohi Tapú, pea naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻaki ha mahino fakalaumālie.
Ako fakalelei ʻe he kau tangata loto-moʻoní ʻa e Tohi Tapú. Ko e Kau Ako Tohi Tapu tōtōivi ko iá, hangē ko ia naʻe uiʻaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻa nau fekumi ki ha founga ʻo e akó ʻa ē ʻoku mau kei ngāueʻaki he ʻaho ní. Naʻa nau lāulea fakakaveinga ki he Tohi Tapú. ʻI heʻenau aʻu ki ha konga Tohi Tapu naʻe faingataʻa ke mahinoʻi, naʻa nau kumi ki ha ngaahi veesi kehe ke fakamatalaʻi ia. ʻI heʻenau aʻu ki ha fakamulituku naʻe feongoongoi mo e toenga ʻo e Folofolá, naʻa nau tohiʻi ia. ʻI hono tuku ʻa e Tohi Tapú ke ne fakaʻuhingaʻi pē ʻa ia tonú, naʻa nau toe ʻilo ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e huafa pea mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní, ko e tuʻunga ʻo e kau maté, mo e ʻamanaki ʻo e toetuʻú. Ko ʻenau fekumí naʻe fakatauʻatāinaʻi ai kinautolu mei he ngaahi tui mo e ngaahi tōʻonga hala lahi.—Sione 8:31, 32.
ʻI he aʻu mai ki he 1879 naʻe ʻilo ai ʻe he Kau Ako Tohi Tapú kuo hoko ʻa e taimi ke ʻai ai ʻa e moʻoní ke ʻilolahia. Ko ia ʻi he taʻu ko iá, naʻa nau kamata faʻu ai ʻa e makasini ʻa ia ʻoku mau kei pulusi he ʻahó ni, Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová. ʻOku mau vahevahe atu he taimí ni ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapú ki he kakai ʻi he ngaahi fonua ʻe 240 ʻi he ngaahi lea ʻe 750 tupu. Kuo teʻeki ha taimi ki muʻa ʻe mātuʻaki mafolalahia ai ʻa e ʻilo moʻoní!
Hili ʻa e pekia ʻa Kalaisí, ko e hā naʻe hoko ki he moʻoni ʻo e Tohi Tapú?
Ko e hā kuó ne ʻai kimautolu ke mau malava ʻo toe ʻilo ʻa e moʻoni mei he Folofola ʻa e ʻOtuá?
-
-
Ko e Hā Kuo Mau Faʻu Ai ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú?Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
-
-
LĒSONI 4
Ko e Hā Kuo Mau Faʻu Ai ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú?
Kongo (Kinshasa)
Luanitā
Ko e kongokonga Simakasí ʻoku ʻi ai ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi he Saame 69:31, ʻi he senituli hono tolú pe fā T.S.
ʻI he laui hongofuluʻi taʻu, kuo ngāueʻaki ai, pulusi pea tufaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ngaahi liliu kehekehe ʻo e Tohi Tapú. Ka naʻa mau sio leva ki he fiemaʻu ke faʻu ha liliu foʻou ʻa ē ʻe tokoniʻi lelei ange ai ʻa e kakaí ke nau ako ʻo “ʻilo totonu ki he moʻoní,” ʻa ia ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ki he tokotaha kotoa. (1 Tīmote 2:3, 4) Ko ia ai, ʻi he 1950 naʻa mau kamata ai ke tukuange ʻa e ngaahi konga ʻo ʻemau Tohi Tapu lea fakaeonopōní, ko e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú. Ko e Tohi Tapu ko ení kuo liliu faitōnunga mo tonu ia ki he ngaahi lea laka hake he 130.
Naʻe fiemaʻu ha Tohi Tapu ʻa ia naʻe faingofua ke mahinoʻi. Ko e ngaahi leá ʻoku liliu ia ʻi he faai mai ʻa e taimí, pea ko e ngaahi liliu lahi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻilongataʻa pe ʻolokuonga ʻa ia ʻoku faingataʻa ke mahinoʻi. Naʻe toe maʻu foki ha ngaahi tatau tohinima motuʻa ʻa ia ʻoku tonu ange mo ofi ange ki he muʻaki ngaahi tataú, ʻo iku ai ki hano mahinoʻi lelei ange ʻa e Tohi Tapu faka-Hepeluú, faka-Alameá, mo e faka-Kalisí.
Naʻe fiemaʻu ha liliu naʻe mateaki ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI he ʻikai ke hoko ʻo tauʻatāina mei he ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá, ko e kau liliu Tohi Tapú ʻoku totonu ke nau faitōnunga ki he muʻaki konga tohí. Kae kehe, ʻi he ngaahi liliu lahi tahá, ko e huafa fakaʻotuá, ʻa e Sihová, ʻoku ʻikai ke ngāueʻaki ia ʻi he Folofola Māʻoniʻoní.
Naʻe fiemaʻu ha Tohi Tapu ʻokú ne ʻave ʻa e lāngilangí ki Hono Faʻutohí. (2 Sāmiuela 23:2) ʻI he Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú, kuo toe fakafoki ai ʻa e huafa ʻo Sihová ki he feituʻu ʻoku hā aí ʻo tuʻo 7000 nai ʻi he ngaahi tatau tohinima motuʻa taha ʻo e Tohi Tapú hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakatātā ʻi laló. (Saame 83:18) Ko e ola ʻo e ngaahi taʻu ʻo e fekumi tōtōiví, ʻoku fakamānako ai ʻa e Tohi Tapu ko ení ke lau, he ʻoku fakahaaʻi mahino ai ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. Pe ʻokú ke maʻu ʻa e Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú ʻi hoʻo leá pe ʻikai, ʻoku mau fakalototoʻaʻi koe ke ke maʻu ha founga-tuʻumaʻu ʻoku lelei ʻo hono lau fakaʻaho ʻa e Folofola ʻa Sihová.—Siosiua 1:8; Saame 1:2, 3.
Ko e hā naʻa mau fakapapauʻi ai naʻe fiemaʻu ha liliu foʻou ʻo e Tohi Tapú?
Ko e hā ʻa e tōʻonga fakaʻaho ʻoku lelei ki ha taha pē ʻokú ne loto ke ako ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?
-