LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Ko e Hā Te Ke Hokosia ʻi Heʻemau Ngaahi Fakataha Faka-Kalisitiané?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 5

      Ko e Hā Te Ke Hokosia ʻi Heʻemau Ngaahi Fakataha Faka-Kalisitiané?

      Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i ha Fale Fakataha‘anga ‘i ‘Āsenitina

      ʻĀsenitina

      Ko ha fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Siela Leone

      Siela Leone

      Ko ha fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Pelisiume

      Pelisiume

      Ko ha fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Malēsia

      Malēsia

      Kuo ʻikai toe maʻu ʻe he kakai tokolahi ʻenau ngaahi ouau fakalotú koeʻuhí ʻoku ʻikai te nau maʻu ai ha tataki fakalaumālie pe fakafiemālie. Ko e hā leva ʻoku totonu ai ke ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane kuo fokotuʻutuʻu maau ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Ko e hā te ke ʻilo aí?

      Ko e fiefia ʻo e hoko ʻo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻofa mo tokanga. ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe fokotuʻutuʻu maau ai ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi fakatahaʻanga, pea naʻa nau fai ʻa e ngaahi fakataha ke lotu ki he ʻOtuá, ke ako ʻa e Folofolá, pea ke fefakalototoʻaʻaki. (Hepelū 10:24, 25) Ko e fakatahataha ʻi ha ʻātakai ʻofá, naʻa nau ongoʻi ai naʻa nau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e ngaahi kaungāmeʻa moʻoni—ko honau fanga tokoua fakalaumālie. (2 Tesalonaika 1:3; 3 Sione 14) ʻOku mau muimui ʻi he sīpinga tatau pea hokosia ʻa e fiefia tatau.

      Ko e ʻaonga ʻo e ako ki he founga ke ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú. Hangē ko ia naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú, ko e kau tangatá, kau fefiné mo e fānaú ʻoku nau fakatahataha fakataha kātoa. ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau faiako tāú ʻa e Tohi Tapú ke tokoniʻi kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. (Teutalōnome 31:12; Nehemaia 8:8) ʻOku kau nai ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fetalanoaʻaki mo e kau fanongó pea ʻi he hivá, ʻo fakaʻatā ai kitautolu ke fakahaaʻi ʻetau ʻamanaki faka-Kalisitiané.—Hepelū 10:23.

      Ko e tāpuaki ʻi hono ʻai ke mālohi hoʻo tui ki he ʻOtuá. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga ʻi hono ʻahó: “ʻOku ou fakaʻamu ke sio kiate kimoutolu, . . . ke tau fefakalototoʻaʻaki fakafou ʻi he tui ʻa e tokotaha taki taha, fakatouʻosi haʻamoutolú tui mo haʻakú.” (Loma 1:11, 12) ʻI he ngaahi fakatahá, ko ʻemau fetuʻutaki maʻu pē mo e ngaahi kaungātuí ʻoku ʻai ai ke mālohi ʻa ʻemau tui mo e fakapapau ke moʻui ʻi ha moʻui faka-Kalisitiané.

      Ko e hā ʻoku ʻikai tali ai ʻa e fakaafe ko eni ke maʻu ʻa e fakataha hono hoko ʻa ʻemau fakatahaʻangá pea ke hokosia tonu ai ʻa e ngaahi meʻa ko ení? ʻE talitali loto-māfana koe. Ko e ngaahi fakatahá kotoa ʻoku fai taʻetotongi—ʻoku ʻikai ʻaupito ke fai ai ha tānaki paʻanga.

      • Ko e hā ʻa e sīpinga ʻoku makatuʻunga ai ʻa ʻemau ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá?

      • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga tonu mei hono maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

      ʻILO LAHI ANGE

      Kapau te ke saiʻia ke sio ki loto ki he Fale Fakatahaʻanga fakalotofonuá ki muʻa ke ke maʻu ha taha ʻo ʻemau ngaahi fakatahá, kole ki ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ne ʻave koe ke ke mamata ai.

  • ʻOku Anga-Fēfē ʻEmau Maʻu ʻAonga mei he Feohi mo e Ngaahi Kaungā-Kalisitiané?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 6

      ʻOku Anga-Fēfē ʻEmau Maʻu ʻAonga mei he Feohi mo e Ngaahi Kaungā-Kalisitiané?

      Feohi ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mo e kaungātuí

      Matakesikā

      Tokoni‘i ‘e he taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ha kaungā-Kalisitiane

      Noaue

      ‘A‘ahi ‘a e kau mātu‘a Kalisitiané ki ha kaungātui

      Lepanoni

      Feohi fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová

      ʻĪtali

      Neongo kapau ʻoku fiemaʻu ke mau fononga ʻo fou ʻi ha vaotā fihi lahi, pe fai ha fononga neongo ʻa e kovi ʻa e ʻeá, ʻoku mau maʻu maʻu pē ʻemau ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo e helaʻia hili e ngāue ʻo e ʻahó, ko e hā ʻoku fai ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha feinga pehē ke feohi mo e ngaahi kaungātuí?

      ʻOku lelei ia ki heʻemau moʻuí. “Ke tau fetokangaʻaki,” ko e tohi ia ʻa Paulá, ʻi heʻene lea fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku tau feohi mo ia ʻi he fakatahaʻangá. (Hepelū 10:24) ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko ení “ke fakakaukau fakalelei,” ʻa ia, ko e feinga ke feʻilongaki. Ko ia ko e ngaahi lea ʻa e ʻapositoló ʻoku fakalototoʻaʻi ai kimautolu ke mau tokanga fekauʻaki mo e niʻihi kehé. ʻI he feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi fāmili Kalisitiane kehé, ʻoku mau ʻilo ai ko e niʻihi ʻo kinautolu kuo nau ikuʻi lavameʻa ʻa e ngaahi faingataʻa meimei tatau mo haʻamautolú pea ʻoku lava ke nau tokoniʻi kimautolu ke mau toe lavameʻa foki.

      ʻOku langa hake ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻa tuʻuloa. ʻI heʻemau ngaahi fakatahá, ʻoku mau fakatahataha fakataha, ʻo ʻikai mo e ngaahi mahení pē, ka ko ha kulupu ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofi. ʻI he ngaahi taimi kehé, ʻoku mau fakamoleki fakataha ai ʻa e taimi ʻi ha fakafiefia lelei. Ko e hā e ʻaonga ʻoku maʻu ʻi he feohi peheé? ʻOku mau ako ai ke fehoungaʻiaʻaki lahi ange, pea ʻoku ʻai ai ke mālohi ʻa e haʻi ʻo ʻemau ʻofá. ʻI he taimi leva ʻoku fehangahangai ai homau ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi palopalemá, ʻoku mau loto-lelei ke tokoniʻi kinautolu koeʻuhí kuo ʻosi fokotuʻu ʻa e ngaahi kaungāmeʻa mālohi. (Palōveepi 17:17) ʻI he feohi mo e mēmipa kotoa pē ʻo ʻemau fakatahaʻangá, ʻoku mau fakahaaʻi ai ʻoku mau “tauʻaki fetokangaʻaki.”​—1 Kolinitō 12:25, 26.

      ʻOku mau fakalototoʻaʻi atu ke ke fili ko ho ngaahi kaungāmeʻa ʻa e faʻahinga ko ē ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Te ke maʻu ʻa e ngaahi kaungāmeʻa peheé ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kātaki ʻo ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne taʻofi koe mei hoʻo feohi mo kimautolú.

      • Ko e hā ʻoku ʻaonga ai kiate kitautolu ke feohi fakataha ʻi he ngaahi fakatahá?

      • Ko e taimi fē te ke saiʻia ai ke hoko ʻo maheni mo ʻemau fakatahaʻangá?

  • ʻOku Fēfē ʻEmau Ngaahi Fakatahá?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 7

      ʻOku Fēfē ʻEmau Ngaahi Fakatahá?

      Ko ha fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Nu‘u Sila

      Nuʻu Sila

      Ko ha fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Siapani

      Siapani

       Lau ‘e ha Fakamo‘oni kei si‘i ‘a e Tohi Tapú ‘i ‘Iukanitā

      ʻIukanitā

      Fakahāhā ‘e he Fakamo‘oni ‘e toko ua ha lāulea Fakatohitapu ‘i Lituēnia

      Lituēnia

      Ko e muʻaki ngaahi fakataha faka-Kalisitiané naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi hiva, ngaahi lotu, pea lau mo fetalanoaʻaki ʻi he Folofolá​—ʻo ʻatā fakaʻaufuli mei ha faʻahinga ouau pē. (1 Kolinitō 14:26) ʻE lava ke ke ʻamanekina ʻa e meʻa mātuʻaki meimei tatau ʻi heʻemau ngaahi fakatahá.

      Ko e fakahinohinó ʻoku makatuʻunga ia ʻi he Tohi Tapú pea ʻoku ʻaonga. ʻI he fakaʻosinga ʻo e uiké, ʻoku fakataha ai ʻa e fakatahaʻanga taki taha ke fanongo ki ha malanga Fakatohitapu miniti ʻe 30 ki he anga ʻo e fakamatala ʻa e Folofolá ki heʻemau moʻuí pea ki he taimi ʻoku mau moʻui aí. Ko kimautolu kotoa ʻoku fakalototoʻaʻi ke mau muimui ki ai ʻi heʻemau Tohi Tapú tonu. Hili ʻa e malangá, ʻoku ʻi ai ha Ako “Taua Leʻo” houa ʻe taha, ʻa ia ʻoku talitali lelei ai ʻa e kau fanongó ke nau kau ʻi ha fetalanoaʻaki ʻo ha kupu mei he pulusinga ako ʻo e Taua Leʻo. Ko e fetalanoaʻaki ko ení ʻoku tokoniʻi ai kimautolu ke mau ngāueʻaki ʻa e tataki ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻemau moʻuí. ʻOku ako ʻa e fakamatala tatau ʻi heʻemau fakatahaʻanga taki taha kotoa pē ʻe 110,000 tupu ʻi māmani lahi.

      ʻOku tokoniʻi ai kimautolu ke fakaleleiʻi ʻemau pōtoʻi fakafaiakó. ʻOku mau toe fakatahataha fakataha foki ʻi ha efiafi he lolotonga ʻo e uiké ki ha polokalama konga ʻe tolu ʻoku fakakaveinga Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú, ʻoku makatuʻunga ʻi he maʻuʻanga fakamatala ʻoku tokonaki fakamāhina ko e Polokalama Ngāue ki he Fakataha ki he Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú. Ko e ʻuluaki konga ʻo e fakataha ko ení, ko e Koloa mei he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku tokoniʻi ai kimautolu ke alāanga mo e lau Tohi Tapu ʻoku fai ki muʻa ʻe he fakatahaʻangá. Hokó, ko e Tokangataha ki he Ngāue Fakamalangá ʻoku kau ki ai ʻa e ngaahi fakahāhā ki he founga ke talanoa ai ki he Tohi Tapú mo e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ha faiakonaki ʻokú ne siofi kimautolu ʻa ia ʻe tokoniʻi ai ke fakalakalaka ʻemau pōtoʻi ʻi he lautohí mo e leá. (1 Tīmote 4:13) Ko e konga fakaʻosí, ko e Moʻui ko ha Kalisitiane, ʻoku lāulea ai ki hono ngāueʻaongaʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻi he moʻui fakaʻahó. ʻOku kau heni mo ha fetalanoaʻaki fehuʻi mo e tali ʻokú ne fakalolotoʻi ʻemau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú.

      ʻI hoʻo maʻu ʻemau ngaahi fakatahá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻe maongo kiate koe ʻa e tuʻunga ʻo e ako Fakatohitapu te ke maʻu aí.​—ʻAisea 54:13.

      • Ko e hā te ke ʻamanekina ʻe lava ke ke fanongo ai ʻi he ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?

      • Ko fē ʻi heʻemau ngaahi fakataha fakauiké te ke saiʻia ke maʻu hono hokó?

      ʻILO LAHI ANGE

      Vakaiʻi ʻa e fakamatala ʻe niʻihi ʻe lāulea ki ai ʻi he ngaahi fakataha ka hoko maí. Siofi ʻa e meʻa te ke malava ke ako mei he Tohi Tapú ʻa ia ʻe lava ke ʻaonga ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó.

  • Ko e Hā ʻOku Mau Teunga Lelei Ai ki Heʻemau Ngaahi Fakatahá?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 8

      Ko e Hā ʻOku Mau Teunga Lelei Ai ki Heʻemau Ngaahi Fakatahá?

      Ko ha tamai mo ha foha ‘okú na teuteu ki ha fakataha ‘a e fakataha‘angá

      ʻAisileni

      Ko ha fa‘ē mo hono ‘ofefine ‘okú na teuteu ki ha fakataha

      Mekisikou

      Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova teunga lelei ‘i Kini-Pisau

      Kini-Pisau

      Ko ha fāmili ‘i he ‘Otu Motu Filipainí ‘oku nau luelue ki ha fakataha

      ʻOtu Motu Filipaini

      Kuó ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi fakatātā he polosiuá ni ʻa e anga ʻo e teunga lelei ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻenau ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá? Ko e hā ʻoku mau tokanga pehē ai ki homau valá mo e teuteú?

      Ke fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ki homau ʻOtuá. Ko e moʻoni ia ʻoku sio fakalaka atu ʻa e ʻOtuá ʻi homau fōtunga hā mai ʻi tuʻá. (1 Sāmiuela 16:7) Kae kehe, ʻi heʻemau fakatahataha mai ke lotu kiate iá, ko ʻemau holi loto-moʻoní ia ke fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa fakatouʻosi kiate ia pea ki homau ngaahi kaungālotú. Kapau ʻe fiemaʻu ke mau tuʻu ʻi he ʻao ʻo ha fakamaau ʻi he fakamaauʻangá, ngalingali te mau tokanga ki homau fōtunga hā maí koeʻuhí ko ʻemau fakaʻapaʻapa ia ki hono tuʻungá. ʻOku pehē pē, ko e anga ʻemau hā ʻi heʻemau ngaahi fakatahá ʻoku fakahaaʻi ai ʻemau fakahīkihiki ki he “Fakamaau ʻo māmaní kotoa,” ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea ki he feituʻu ko ia ʻoku mau lotu ai kiate iá.​—Sēnesi 18:25.

      Ke tapua atu ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku mau moʻuiʻakí. ʻOku fakalototoʻaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e kau Kalisitiané ke nau ʻai vala “fakataha mo e anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei.” (1 Tīmote 2:9, 10) Ko e ʻai vala “fakataha mo e anga-fakanānā” ʻoku ʻuhingá ke fakaʻehiʻehi mei he vala ʻa ia ʻe tohoakiʻi mai nai ai ha tokanga kia kimautolu ʻi he hoko ʻo fiehā, fakaʻaiʻai ki he fehokotaki fakasino, pe fakatelefua. Pehē foki, ko hono maʻu ʻa e “fakakaukau lelei” ʻoku tokoni ia kiate kimautolu ke fili ʻa e vala lelei ʻa ia ʻoku ʻikai ke ʻaiʻainoaʻia pe fuʻu tōtuʻa. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ení ʻoku kei fakaʻatā mai ai ke fai ha ngaahi fili fakafoʻituitui lahi kehekehe. ʻI he ʻikai ha leá, ko ʻemau hā lelei mo fakaʻofoʻofá ʻe lava ke ‘teungaʻia ai ʻa e akonaki ʻa hotau Fakamoʻuí’ pea “fakalāngilangiʻi ai ʻa e ʻOtuá.” (Taitusi 2:10; 1 Pita 2:12) ʻI he teunga lelei ki he ngaahi fakatahá, ʻoku mau tākiekina ai ʻa e anga ʻo e vakai mai ʻa e niʻihi kehé ki he lotu ʻa Sihová.

      ʻOua ʻe ʻai ho valá ke ne taʻofi koe mei hoʻo haʻu ki he Fale Fakatahaʻangá. Ko hotau valá ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke totongi mamafa pe ʻasi makehe ke hoko ai ʻo taau, maʻa mo matamatalelei.

      • ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e anga ʻo ʻetau ʻai valá ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai ki he ʻOtuá?

      • Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi fili ʻi he valá mo e teuteú?

  • ʻE Lava Fēfē Ke Tau Teuteu Lelei ki he Ngaahi Fakatahá?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 9

      ʻE Lava Fēfē Ke Tau Teuteu Lelei ki he Ngaahi Fakatahá?

      Taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘okú ne teuteu ki ha fakataha ‘a e fakataha‘angá

      Kemipōtia

      Taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘okú ne teuteu ki ha fakataha ‘a e fakataha‘angá
      Taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘okú ne tali ‘i ha fakataha ‘a e fakataha‘angá

      ʻIukalaine

      Kapau ʻokú ke ako Tohi Tapu mo ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku ngalingali te ke feinga ke toe vakaiʻi ki muʻa ʻa e fakamatala ʻo e ako taki taha. Ke maʻu ʻa e ʻaonga lahi tahá, ʻoku lelei ke fai ʻa e meʻa tatau ki muʻa ʻi hono maʻu ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá. ʻE maʻu ʻa e ngaahi ola lelei tahá ʻi he taimi ʻoku tau fokotuʻu ai ha founga-tuʻumaʻu leleí.

      Fakapapauʻi ʻa e taimi mo e feituʻu ke ako aí. Ko fē taimi ʻe lava ke ke tokanga lelei taha aí? Ko e taimi pongipongí ki muʻa ke kamata ho ʻaho ngāué pe ko e taimi poʻulí hili ʻa e mohe ʻa e fānaú? Neongo kapau heʻikai malava ke ke ako ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi lōloa, fakapapauʻi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻe lava ke ke vaheʻi ki aí, pea feinga ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne fakahohaʻasi ia. Kumi ki ha feituʻu lōngonoa, pea ʻai ke ʻoua ʻe toe ʻi ai ha ngaahi fakahohaʻa ʻaki hono tāmateʻi ʻa e letioó, televīsoné, mo e telefoni toʻotoʻó. Ko e lotu ki muʻa ke fai hoʻo akó ʻe tokoni ia ki hono fakanonga ʻa e ngaahi loto-moʻua ʻo e ʻahó koeʻuhí kae lava ke ke tokangataha ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá.​—Filipai 4:6,  7.

      Fakaʻilongaʻi ʻa e fakamatalá, pea teuteu ke tali. Kamata ʻaki hano mahinoʻi fakalūkufua ʻa e kaveingá. Fakakaukau fekauʻaki mo e kaveinga ʻo e kupú pe vahé, fakakaukau ki he anga ʻo e felāveʻi ʻa e kaveinga tokoni taki taha mo e kaveinga ko iá, pea vakaiʻi mo ha ngaahi fakatātā pē pea mo e ngaahi fehuʻi fakamanatu ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi poini tefitó. Lau leva ʻa e palakalafi taki taha, pea kumi ʻa e tali ki he fehuʻi kuo pulusí. Kumi pea lau ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá, pea fakakaukau ki he founga ʻo ʻenau poupouʻi ʻa e fakamatalá. (Ngāue 17:11) ʻI hoʻo lava ke tali ʻa e fehuʻí, laineʻi pe fakaʻilongaʻi ha fanga kiʻi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea tefito ʻi he palakalafí ʻa ia ʻe fakamanatu mai ai kiate koe ʻa e talí. ʻI he fakatahá leva, ʻe lava ke ke hiki ho nimá kapau ʻokú ke loto ki ai pea fai ha tali nounou ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau.

      ʻI hono vakaiʻi ʻa e ngaahi kaveinga kehekehe ʻoku lāulea ki ai he uike taki taha ʻi he ngaahi fakatahá, te ke tānaki atu ai ʻa e ngaahi fakakaukau foʻou ki hoʻo ‘tukuʻanga koloa’ ʻo e ʻilo Fakatohitapú.​—Mātiu 13:51, 52.

      • Ko e hā ʻa e founga-tuʻumaʻu ʻe lava ke ke fokotuʻu ke teuteu ai ki he ngaahi fakatahá?

      • ʻE lava fēfē ke ke teuteu ke fai ha tali ʻi he fakatahá?

      ʻILO LAHI ANGE

      Muimui ʻi he founga ʻoku fakamatalaʻi ʻi ʻolungá, teuteu ki he Ako Taua Leʻo pe ko e Ako Tohi Tapu ʻa e Fakatahaʻangá. ʻI he tokoni ʻa hoʻo faiako Tohi Tapú, teuteu ha tali ʻa ia ʻe lava ke ke fai ʻi he fakataha hono hokó.

  • Ko e Hā ʻa e Lotu Fakafāmili?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 10

      Ko e Hā ʻa e Lotu Fakafāmili?

      Ko ha fāmili ‘oku nau fiefia ‘i he lotu fakafāmilí

      Kōlea Tonga

      Ako fakataha ha ongo me‘a mali ‘a e Tohi Tapú

      Pelēsila

      Ako ‘e he taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘a e Tohi Tapú

      ʻAositelēlia

      Lāulea ha fāmili ki ha kaveinga Fakatohitapu

      Kini

      Talu mei he kuonga muʻá mo e fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e fāmili taki taha ke nau fakamoleki ʻa e taimi fakataha, ʻi hono ʻai ke mālohi honau tuʻunga fakalaumālié mo ʻai ke mālohi ʻa honau fāmilí. (Teutalōnome 6:6, 7) Ko e ʻuhinga ia ʻoku vaheʻi ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha taimi ʻi he uike taki taha ke lotu fakataha ai ʻa e fāmilí​—ʻo fetalanoaʻaki, ʻi ha tuʻunga nonga ki he ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku feʻunga tonu mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. Neongo kapau ʻokú ke nofo toko taha, ko e taimi peheé ʻe lava ke fakamoleki lelei ia mo e ʻOtuá ʻi hano ako fakaikiiki ha kaveinga ʻokú ke fili ʻi he Tohi Tapú.

      Ko ha taimi ia ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova. “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ʻOku mau hoko ʻo ʻilo lelei ange kia Sihova ʻi he taimi ʻoku mau ako ai ʻa e ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo hono ʻulungāngá mo ʻene ngaahi ngāué fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofola kuo tohí. Ko ha founga faingofua ke kamata ai hoʻo lotu fakafāmilí ko hono fakamoleki ha taimi ki hono lau leʻo-lahi fakataha ʻa e Tohi Tapú, ʻo muimui nai ʻi he taimi-tēpile fakauike ki he Fakataha ki he Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú. ʻE lava ke vaheʻi ha konga ʻo e lautohí ki he mēmipa taki taha ʻo e fāmilí, pea ʻe lava ke lāulea leva ʻa e tokotaha kotoa ki he meʻa kuó ne ako mei he Folofolá.

      Ko ha taimi ia ke ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Ko e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí, pehē ki he ngaahi mātuʻá mo e fānaú, ʻoku nau ʻai ke mālohi ʻa honau vahaʻangataé ʻi he taimi ʻoku nau ako fakafāmili ai ʻa e Tohi Tapú. ʻOku totonu ke hoko ia ko ha taimi fakafiefia mo melino pea ko ha meʻa mahuʻinga ia ʻo e uiké. Fakatuʻunga ʻi he taʻumotuʻa ʻo ʻenau fānaú, ʻe lava ke fili ʻe he ngaahi mātuʻá ha ngaahi kaveinga ʻaonga ke lāulea ki ai, ʻo ngāueʻaki nai ʻa e ngaahi konga mei he Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! pe mei heʻemau uepisaiti, jw.org. ʻE lava ke mou talanoa fekauʻaki mo ha palopalema kuo fetaulaki mo hoʻomou fānaú ʻi he ʻapiakó pea mo e founga ke fekuki ai mo iá. Fēfē ke mou sio ʻi he polokalama televīsone JW Broadcasting (tv.jw.org) pea lāulea fakataha ki ai ʻi heʻene ʻosí? Te mou fiefia nai ʻi hono ako ʻa e ngaahi hiva ʻe hivaʻi ʻi he ngaahi fakatahá pea ʻi hono ʻai ha kiʻi kai hili ʻa e lotu fakafāmilí.

      Ko e taimi makehe ko eni ʻoku fakamoleki ʻi he uike kotoa pē ʻi he lotu fakataha kia Sihová ʻe tokoni ia ki he tokotaha kotoa ʻi he fāmilí ke ne fiefia ʻi hono ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, pea te ne tāpuakiʻi lahi hoʻomou ngaahi feingá.​—Saame 1:1-3.

      • Ko e hā ʻoku mau vaheʻi ai ʻa e taimi ki he lotu fakafāmilí?

      • ʻE lava fēfē ke ʻai ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e taimi ko ení ke fakafiefia ki he tokotaha kotoa ʻi he fāmilí?

      ʻILO LAHI ANGE

      Maʻu ha ngaahi fakakaukau mei he niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá fekauʻaki mo e meʻa ʻoku nau fai ʻi heʻenau lotu fakafāmilí. Pehē foki, sio angé pe ko e hā ʻa e ʻū tohi ʻoku ala maʻu ʻi he Fale Fakatahaʻangá ke ngāueʻaki ʻi hono akoʻi hoʻomou fānaú fekauʻaki mo Sihová.

  • Ko e Hā ʻOku Mau Maʻu Ai ʻa e Ngaahi ʻAsemipilī Lalahí?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 11

      Ko e Hā ʻOku Mau Maʻu Ai ʻa e Ngaahi ʻAsemipilī Lalahí?

      Ko ha fakataha-lahi fakavahe ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i Mekisikou

      Mekisikou

      Tukuange mai ha tohi ‘i ha fakataha-lahi fakavahe ‘i Siamane

      Siamane

       Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova ‘i ha fakataha-lahi fakavahe ‘i Potisuana

      Potisuana

      Papitaiso ha ki‘i talavou ‘i Nikalākuā

      Nikalākuā

      Ko ha tulama fakatātaa‘i ‘i ha fakataha-lahi fakavahe ‘i ‘Ītali

      ʻĪtali

      Ko e hā ʻoku fofonga fiefia pehē ai ʻa e kakai ko ení? ʻOku nau maʻu ʻa e taha ʻo ʻemau ngaahi ʻasemipilií. Hangē ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí, ʻa ia naʻe fakahinohinoʻi ke nau fakatahataha tuʻo tolu ʻi he taʻú, ʻoku mau fakatuʻotuʻa atu ke fakatahataha fakataha ʻi he ngaahi kulupu lalahi ange. (Teutalōnome 16:16) ʻI he taʻu kotoa pē, ʻoku ʻi ai ʻemau ngaahi meʻa lalahi ʻe tolu ʻoku fai ai: Ko ha ʻasemipilī fakasēketi ʻaho ʻe taha tuʻo ua, pea mo ha fakataha-lahi fakavahe ʻaho ʻe tolu. ʻOku mau maʻu ʻaonga fēfē mei he ngaahi fakatahataha ko ení?

      ʻOku nau ʻai ke mālohi ʻa ʻemau fetokouaʻaki faka-Kalisitiané. Hangē pē ko e fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova “ʻi he ngaahi fuʻu fakatahá” pe ʻasemipilií, ʻoku mau fiefia foki ʻi he lotu fakataha kiate ia ʻi he ngaahi meʻa makehe ʻoku faí. (Saame 26:12, fakamatala ʻi laló; 111:1) Ko e ngaahi fakatahataha ko ení ʻoku ʻomai ai ha faingamālie ke feʻiloaki mo feohi ai mo e Kau Fakamoʻoni mei he ngaahi fakatahaʻanga kehé pe naʻa mo e ngaahi fonua kehé. ʻI he hoʻataá, ʻoku mau fiefia ai ʻi he maʻu meʻatokoni fakataha ʻi he feituʻu ʻasemipilií, ʻo tānaki atu ia ki he ʻātakai anga-fakakaumeʻa ʻo e ngaahi taimi fakalaumālie ko ení. (Ngāue 2:42) ʻOku mau hokosia tonu ai ʻa e ʻofa ʻokú ne fakafāʻūtahaʻi ʻemau “haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá” ʻi he māmaní.​—1 Pita 2:17.

      ʻOku nau tokoniʻi kimautolu ke mau laka ki muʻa fakalaumālie. Naʻe toe maʻu ʻaonga foki ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he “mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi lea” ʻo e Folofolá ʻa ia naʻe fakamatalaʻi ange kiate kinautolú. (Nehemaia 8:8, 12) ʻOku mau houngaʻia foki ʻi he fakahinohino Fakatohitapu ʻoku mau maʻu ʻi heʻemau ngaahi ʻasemipilií. Ko e polokalama taki taha ʻoku makatuʻunga ia ʻi ha kaveinga Fakatohitapu. Fakafou ʻi he ngaahi malanga mālie, ngaahi malanga fakakongokonga, mo hono fakatātaaʻi ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko tonú, ʻoku mau ako ai ʻa e founga ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi heʻemau moʻuí. ʻOku fakalototoʻaʻi kimautolu ʻi he taimi ʻoku mau fanongo ai ki he ngaahi hokosia ʻa e faʻahinga ʻoku nau fekuki lavameʻa mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane ʻi he taimi faingataʻa ko ení. ʻI he ngaahi fakataha-lahi fakavahé, ko e ngaahi tulama fakatātāʻí ʻokú ne ʻai ke hā moʻoni ange ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e Tohi Tapú pea akoʻi mai ai kiate kimautolu ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga. ʻI he ʻasemipilī kotoa pē, ʻoku papitaiso ai ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto ke fakahāhā ʻenau fakatapui ki he ʻOtuá.

      • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi ʻasemipilií ko e ngaahi taimi fakafiefiá?

      • Te ke maʻu ʻaonga fēfē nai mei hono maʻu ha ʻasemipilī?

      ʻILO LAHI ANGE

      Kapau te ke saiʻia ke ʻilo lelei ange ki heʻemau fetokouaʻakí, kātaki ʻo maʻu ʻemau ʻasemipilī hokó. Ko hoʻo faiako Tohi Tapú ʻe lava ke ne fakahaaʻi atu ha polokalama kuo ʻosi pulusi koeʻuhí ke lava ʻo ke sio ai ki ha ngaahi kaveinga ʻe lāulea ki aí. Fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo tohimāhiná ʻa e taimi mo e feituʻu ʻo e ʻasemipilī hono hokó, pea maʻu ia ʻo kapau te ke malava.

  • ʻOku Anga-Fēfē Hono Fokotuʻutuʻu Maau ʻEmau Ngāue ko Hono Malangaʻi ʻa e Puleʻangá?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 12

      ʻOku Anga-Fēfē Hono Fokotuʻutuʻu Maau ʻEmau Ngāue ko Hono Malangaʻi ʻo e Puleʻangá?

      Malanga ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mei he fale ki he fale

      Sipeini

      Malanga ‘a e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘i ha pa‘ake

      Pelālasi

      Malanga he telefoní ‘a e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová

      Hongo Kongo

      Faifakamo‘oni ki he kakaí ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová

      Pelū

      Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe fanongonongo ʻe Sīsū: “Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.” (Mātiu 24:14) Ka ʻe fakahoko fēfē ʻa e ngāue fakamalanga ko eni ʻi he foʻi kolopé? ʻI he muimui ki he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí.​—Luke 8:1.

      ʻOku mau feinga ke fetuʻutaki mo e kakaí ʻi honau ngaahi ʻapí. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mei he fale ki he fale. (Mātiu 10:11-13; Ngāue 5:42; 20:20) Ko e kau ʻevangeliō ko ia ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe vaheʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi feituʻu ngāue makehe ke nau malanga ai. (Mātiu 10:5, 6; 2 Kolinitō 10:13) ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko ʻemau ngāue fakamalangá ʻoku fokotuʻutuʻu maau lelei ia, pea ko e fakatahaʻanga taki taha ʻoku ʻoange ki ai ha feituʻu kuo ʻosi vaheʻi ke nau ʻosiki. ʻOku ʻai ai heni ke mau malava ʻo fakahoko ʻa e fekau ʻa Sīsū ke “malanga ki he kakaí pea ke fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki.”​—Ngāue 10:42.

      ʻOku mau feinga mālohi ke aʻu ki he kakaí ʻi ha feituʻu pē ʻe lava ke maʻu ai kinautolu. Naʻe toe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻangá ʻaki ʻene malanga ki he faʻahinga ʻi he ngaahi feituʻu kakaí, hangē ko ia ʻi he matātahí pe ʻi ha vaitupu ʻi he koló. (Maʻake 4:1; Sione 4:5-15) ʻOku mau talanoa foki ki he kakaí fekauʻaki mo e Tohi Tapú ʻi ha feituʻu pē ʻe malava ai​—ʻi he ngaahi halá, ʻi he ngaahi feituʻu pisinisí, ʻi he ngaahi paʻaké, pe ʻi he telefoní. ʻOku mau toe faifakamoʻoni foki ki homau ngaahi kaungāʻapí, kaungāngāué, kaungāakó, mo e ngaahi kāingá ʻi he taimi ʻoku mau maʻu ai ha faingamālie feʻungamālié. Ko e fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi feinga kotoa ko ení kuo ʻai ai ke malava ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻi māmani lahi ʻo fanongo ki he ‘ongoongo lelei ʻo e fakamoʻuí.’​—Saame 96:2.

      ʻE lava ke ke fakakaukau fekauʻaki mo ha taha te ke saiʻia ke vahevahe ki ai ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ʻuhinga ʻo e ongoongo ko iá ki honau kahaʻú? ʻOua ʻe tuku pē ʻiate koe ʻa e pōpoaki ʻo e ʻamanaki ko ení. Vahevahe ia kiate kinautolu ʻi he vave taha te ke malavá!

      • Ko e hā ʻa e “ongoongo lelei” kuo pau ke fanongonongó?

      • ʻOku anga-fēfē faʻifaʻitaki ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he founga malanga ʻa Sīsuú?

      ʻILO LAHI ANGE

      Kole ki hoʻo faiako Tohi Tapú ke ne fakahāhā atu kiate koe ʻa e founga ʻe lava ke ke vahevahe pōtoʻi atu ai ki ha taha ʻo ho ngaahi mahení ha meʻa kuó ke ako mei he Tohi Tapú.

  • Ko e Hā ha Tāimuʻa?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 13

      Ko e Hā ha Tāimuʻa?

      Ko ha ‘evangeliō taimi-kakato ‘i he ngāue fakamalangá

      Kānata

      Ko ha ongo ‘evangeliō taimi-kakato ‘i he ngāue fakamalangá

      Fale ki he fale

      Fai ha ako Tohi Tapu ‘e he ongo ‘evangeliō tāimu‘a

      Ako Tohi Tapu

      Ako ‘a e Tohi Tapú ‘e ha tāimu‘a

      Ako fakafoʻituitui

      Ko e foʻi lea “tāimuʻa” ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he faʻahinga ʻoku nau kumi ha ngaahi feituʻu ngāue foʻou pea fakafaingamālieʻi ha hala ke fou atu ai ʻa e niʻihi kehé. Ko Sīsuú naʻá ne hangē ko ha tāimuʻá, ʻi hono fekau hifo ki he māmaní ke ne fakahoko ha ngāue fakafaifekau foaki-moʻui pea ke ʻoange ha faingamālie ki he tangatá ke nau maʻu ai ʻa e fakamoʻuí. (Mātiu 20:28) ʻI he ʻahó ni, ʻoku faʻifaʻitaki ʻa hono kau muimuí kiate ia ʻaki hono fakamoleki ʻa e taimi lahi taha ʻe ala lavá ke ‘ngaohi ākonga’ ai. (Mātiu 28:19, 20) Kuo malava ʻa e niʻihi ke nau kau ʻi he meʻa ʻoku mau ui ko e ngāue tāimuʻa.

      Ko ha tāimuʻa ko ha ʻevangeliō taimi-kakato ia. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova kotoa pē ko e kau malanga kinautolu ʻo e ongoongo leleí. Kae kehe, kuo fokotuʻutuʻu maau ʻe he niʻihi ʻenau moʻuí ke ngāue ko e kau tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻo fakamoleki ʻa e houa ʻe 70 ʻi he māhina taki taha ʻi he ngāue fakamalangá. Ke fai ení, kuo fakasiʻisiʻi ai ʻe he tokolahi ʻenau ngāue fakamāmaní ke nau ngāue konga-taimi pē. ʻOku fili ʻa e niʻihi ke ngāue ko e kau tāimuʻa makehe ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá, ʻo līʻoa ʻa e houa ʻe 130 pe lahi ange ai ki he ngāue fakafaifekaú ʻi he māhina taki taha. ʻOku fiemālie ʻa e kau tāimuʻá ke moʻui ʻi ha founga moʻui faingofua, ʻo falala-pau ʻe tokonaki ʻe Sihova kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu pau ki he moʻuí. (Mātiu 6:31-33; 1 Tīmote 6:6-8) Ko e faʻahinga heʻikai lava ke nau tāimuʻa taimi-kakató te nau ngāue nai ko e kau tāimuʻa tokoni ʻo fakatatau ki heʻenau malavá, ʻi hono fakalahi ʻenau ngāue fakamalangá ki he houa ʻe 30 pe 50 ʻi ha māhina.

      ʻOku ueʻi ha tāimuʻa ʻe he ʻofa ki he ʻOtuá pea ki he kakaí. Hangē ko Sīsuú, ʻoku mau fakatokangaʻi ʻa e tuʻunga ʻo e fiemaʻu vivili fakalaumālie ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi he ʻaho ní. (Maʻake 6:34) Ka ʻoku mau maʻu ʻa e ʻilo ʻa ia ʻe lava ke ne tokoniʻi kinautolu he taimí ni pē, ʻo ʻoange ai kiate kinautolu ha ʻamanaki falalaʻanga ki he kahaʻú. Ko e ʻofa ki he kaungāʻapí ʻoku ueʻi ai ha tāimuʻa ke foaki nima-homo hono taimí mo e iví ke tokoniʻi fakalaumālie ʻa e niʻihi kehé. (Mātiu 22:39; 1 Tesalonaika 2:8) Ko hono olá, ʻoku ʻai ai ke mālohi ʻa ʻene tuí, ʻokú ne ʻunuʻunu ofi ange ai ki he ʻOtuá, pea ʻokú ne hokosia ai ʻa e fiefia lahi.​—Ngāue 20:35.

      • ʻE fēfē haʻo fakamatalaʻi ha tāimuʻa?

      • Ko e hā ʻokú ne ueʻi ʻa e niʻihi ke nau tāimuʻa taimi-kakató?

  • Ko e Hā ʻa e Ako Kuo Tokonaki ki he Kau Tāimuʻá?
    Ko Hai ʻOkú Ne Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová ʻi he ʻAho Ní?
    • LĒSONI 14

      Ko e Hā ʻa e Ako Kuo Tokonaki ki he Kau Tāimuʻá?

      Ongo malanga taimi-kakato ‘i he ngāue fakafaifekaú

      ʻIunaite Setete

      Kau ako ‘i he Ako‘anga Tohi Tapu Taua Le‘o ko Kiliatí
      Teuteu ‘a e kau akó ki he ngāue fakamisinalé

      Akoʻanga Kiliatí, Patterson, Niu ʻIoke

      Malanga ha ongo me‘a mali misinale ‘i Panamā

      Panamā

      Ko e ako fakateokalatí kuo fuoloa ʻene hoko ko e fakaʻilonga tefito ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Kuo tokonaki ʻa e ako makehe ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau līʻoa kakato atu honau taimí ki he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá koeʻuhí ke nau lava ʻo ‘fakahoko kakato ʻa ʻenau ngāue fakafaifekaú.’​—2 Tīmote 4:5.

      Ako Ngāue Tāimuʻa. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo e ngāue taimi-kakato ʻa ha tāimuʻa tuʻumaʻu, te ne kau ʻi ha ako ʻaho ʻe ono ʻa ia ʻe fakahoko nai ʻi ha Fale Fakatahaʻanga ofi mai. Ko hono taumuʻá ke tokoniʻi ha tāimuʻa ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova, hoko ʻo ola lelei ange ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo e ngāue fakafaifekaú, pea hokohoko atu ʻene ngāue faitōnungá.

      Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá. Ko e ako māhina ʻe ua ko ení kuo faʻu ia ke akoʻi ʻa e kau tāimuʻa taukei ʻoku nau loto-lelei ke mavahe mei honau feituʻú ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu ai kinautolu. Ko hono moʻoní, ʻoku nau pehē, “Ko au eni! Fekauʻi au!” ʻI he faʻifaʻitaki ki he ʻEvangeliō lahi taha kuo ngāue ʻi he māmaní, ʻa Sīsū Kalaisi. (ʻAisea 6:8; Sione 7:29) Ko e hiki mamaʻo mei ʻapí ʻe kau nai ki ai ha feʻunuʻaki ki ha tuʻunga moʻui faingofua ange. Ko e anga fakafonuá, ʻeá, mo e meʻakaí ʻe kehe ʻaupito nai ia mei he meʻa naʻe anga ki ai ʻa e tokotahá. ʻE aʻu nai ʻo fiemaʻu ke ako ha lea foʻou. ʻOku tokoniʻi ʻe he ako ko ení ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻemali mo e ngaahi hoa mali, taʻu 23 ki he 65, ke fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakalaumālie ʻa ē te nau fiemaʻu ʻi honau vāhenga-ngāué mo e pōtoʻi ʻe ʻai ai kinautolu ke malava ʻo ngāueʻaki kakato ange ʻe Sihova mo ʻene kautahá.

      Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí. ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻoku ʻuhinga ʻa e “Kiliatí” ko e “Fakamoʻoni Lahi.” Talu mei hono fokotuʻu ʻa Kiliati ʻi he 1943, ko e kau maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻe toko 8,000 tupu mei he ako ko ení kuo fekauʻi atu ko ha kau misinale ke fai ha fakamoʻoni “ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” pea ʻoku mātuʻaki lavameʻa ia. (Ngāue 13:47) ʻI he fuofua tūʻuta ʻa e kau maʻu tohi fakamoʻoni akó ʻi Peluú, ne ʻikai ha fakatahaʻanga ʻi he fonuá. ʻI he taimí ni ʻoku ʻi ai ʻa e fakatahaʻanga laka hake he 1,000. ʻI he taimi ne kamata ngāue ai ʻemau kau misinalé ʻi Siapaní, naʻe siʻi hifo he toko hongofulú ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he fonuá. ʻI he taimi ní ʻoku ʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko 200,000 tupu. Ko e ako māhina ʻe nima ʻi Kiliatí ʻoku kau ki ai hano ako fakaʻāuliliki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku ngāue ko e kau tāimuʻa makehé pe kau misinale ʻi he ngāue fakamalangá, faʻahinga ʻi he ngaahi ʻōfisi vaʻá, pe ʻi he ngāue fakasēketí ʻoku fakaafeʻi kinautolu ki he ako ko ení ki ha ako lahi ange ke tokoni ki hono fokotuʻu maʻu mo fakaivimālohiʻi ʻa e ngāue ʻi māmani lahí.

      • Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e Ako Ngāue Tāimuʻá?

      • Naʻe faʻu ʻa e Ako Maʻá e Kau ʻEvangeliō ʻo e Puleʻangá kia hai?

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share