-
Konga 1: Ngaahi Tui Faka-KalisitianeFokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
-
-
NGAAHI FEHUʻI KI HE FAʻAHINGA ʻOKU FIE PAPITAISÓ
Konga 1: Ngaahi Tui Faka-Kalisitiane
Ko hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuó ke maheni ai mo e moʻoní. Ko e meʻa kuó ke akó ʻoku ʻikai ha veiveiua kuó ne tokoniʻi koe ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá pea ʻoatu kiate koe ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui ʻi he kahaʻú mo e ngaahi tāpuaki ʻi ha māmani palataisi ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuo fakaivimālohiʻi hoʻo tui ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, pea fakafou ʻi he feohi mo e fakatahaʻanga Kalisitiané, kuó ke ʻosi hokosia ʻa e ngaahi tāpuaki lahi. Kuó ke hoko ai ʻo houngaʻia ʻi he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki hono kakaí ʻi he ʻahó ni.—Sāk. 8:23.
ʻI hoʻo teuteu he taimí ni ki he papitaisó, te ke maʻu ʻaonga ai mei ha fakamanatu ʻo e ngaahi tui faka-Kalisitiane tefitó, ʻi hono fai ʻe he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Hep. 6:1-3) ʻOfa ke hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngaahi feinga kotoa ke hoko ʻo ʻiloʻi iá, pea ʻofa ke ne ʻoatu kiate koe ʻa e pale kuo talaʻofá.—Sione 17:3.
1. Ko e hā ʻokú ke loto ai ke papitaisó?
2. Ko hai ʻa Sihova?
• “Ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻi he langí ʻi ʻolungá na pea ʻi he māmaní ʻi laló ni. ʻOku ʻikai ha toe ʻotua kehe.”—Teu. 4:39.
• “Ko koe, ʻa ia ko ho huafá ko Sihova, ko koe pē toko taha ʻa e Fungani Māʻolunga ʻi he māmaní kotoa.”—Saame 83:18.
3. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ngāueʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá?
• “Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú: ‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.’”—Māt. 6:9.
• “Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ui ki he huafa ʻo Sihová ʻe fakahaofi.”—Loma 10:13.
4. Ko e hā ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ke fakamatalaʻi ʻa Sihová?
• “Ko Sihova, ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní, ko ha ʻOtua ia ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.”—ʻAi. 40:28.
• “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani.”—Māt. 6:9.
• “Ko e ʻOtuá ko e ʻofa.”—1 Sio. 4:8.
5. Ko e hā ʻe lava ke ke ʻoange kia Sihova ko e ʻOtuá?
• “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea ʻaki hoʻo moʻuí kotoa pea ʻaki ho ʻatamaí kotoa pea ʻaki ho mālohí kotoa.”—Mk. 12:30.
• “Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.”—Luke 4:8.
6. Ko e hā ʻokú ke loto ai ke mateaki kia Sihová?
• “ʻE hoku foha, ke ke hoko ʻo poto, peá ke ʻai ke fiefia hoku lotó, koeʻuhí ke u lava ʻo fai ha tali kiate ia ʻokú ne luma mai kiate aú.”—Pal. 27:11.
7. Ko hai ʻokú ke lotu ki aí, pea ʻi he huafa ʻo hai ʻoku fakafou aí?
• “ʻOku ou [Sīsū] mātuʻaki tala moʻoni atu kiate kimoutolu, kapau te mou kole ha meʻa ki he Tamaí, te ne ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi hoku hingoá.”—Sione 16:23.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke ke lotu fekauʻaki mo iá?
• “Kuo pau leva ke peheni hoʻomou lotú: ‘Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá. Ke hoko mai ho Puleʻangá. Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani. Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻahó ni; pea fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá, ʻo hangē foki ko ʻemau fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻoku moʻua maí. Pea ʻoua naʻa tuku kimautolu ki ha ʻahiʻahi, kae fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.’”—Māt. 6:9-13.
• “ʻOku tau falala kiate ia he ʻilonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.”—1 Sio. 5:14.
9. Ko e hā nai heʻikai fanongo ai ʻa Sihova ki he lotu ʻa ha tokotaha?
• “Te nau ui kia Sihova ki ha tokoni, ka heʻikai te ne fai mai ha tali kiate kinautolu . . . koeʻuhí ko ʻenau ngaahi ngāue fulikivanú.”—Mai. 3:4.
• “Ko e fofonga ʻo Sihová ʻoku ʻi he kau māʻoniʻoní, pea ʻoku fanongo hono telingá ki heʻenau hū tōtōakí, ka ʻoku siʻaki ʻe he fofonga ʻo Sihová ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví.”—1 Pita 3:12.
10. Ko hai ʻa Sīsū Kalaisi?
• “Naʻe tali ange ʻe Saimone Pita: ‘Ko koe ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.’”—Māt. 16:16.
11. Ko e hā naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní?
• “Ko e Foha ʻo e tangatá, naʻe ʻikai haʻú ke tauhi fakasevāniti ki ai, ka ke ngāue fakasevāniti pea ke foaki ʻene moʻuí ko ha huhuʻi ko e fetongi ʻo e tokolahi.”—Māt. 20:28.
• “Kuo pau foki ke u [Sīsū] talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he ngaahi kolo kehé, koeʻuhi ko e meʻa ʻeni naʻe fekauʻi mai ai aú.”—Luke 4:43.
12. ʻE lava fēfē ke ke fakahāhā hoʻo houngaʻia ʻi he feilaulau ʻa Sīsuú?
• “Naʻá ne pekia maʻá e faʻahinga kotoa pē koeʻuhi ko e faʻahinga ko ia ʻoku moʻuí ke ʻoua te nau kei moʻui maʻanautolu, ka maʻá e tokotaha naʻe pekia maʻanautolu pea fokotuʻu haké.”—2 Kol. 5:15.
13. Ko e hā ʻa e mafai ʻoku maʻu ʻe Sīsuú?
• “Kuo tuku kiate au ʻa e mafai kotoa pē ʻi hēvani mo māmani.”—Māt. 28:18.
• “Naʻe hakeakiʻi ai ia ʻe he ʻOtuá ki ha tuʻunga māʻolunga peá ne foaki anga-lelei ange kiate ia ʻa e hingoa ʻa ia ʻoku māʻolunga ia ʻi he hingoa kehe kotoa pē.”—Fil. 2:9.
14. ʻOkú ke tui ko e Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó” ia kuo fakanofo ʻe Sīsuú?
• “Ko hai moʻoni koā ʻa e tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻa ia kuo fakanofo ʻe heʻene ʻeikí ke ne tokangaʻi ʻa e kau sevāniti ʻi hono falé, ke ʻoange kiate kinautolu ʻa ʻenau meʻakaí ʻi he taimi totonu?”—Māt. 24:45.
15. Ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha?
• “ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: ‘ʻE hoko mai kiate koe ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea ʻe fakamalumalu koe ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māʻolungá. Pea ʻi he ʻuhinga ko iá, ko e tokotaha ʻe fanauʻí ʻe lau ia ʻoku māʻoniʻoni, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.’”—Luke 1:35.
• “Ko ia ai, kapau ko kimoutolu ē ko e kau fulikivanú, ʻoku mou ʻilo ʻa e anga ʻo hono foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa lelei ki hoʻomou fānaú, huanoa hake ai ʻa e Tamai ʻi hēvaní ʻa ʻene foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku kole kiate iá!”—Luke 11:13.
16. Kuo anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní?
• “Fakafou ʻi he folofola ʻa Sihová naʻe ngaohi ai ʻa e langí, pea fakafou ʻi he laumālie ʻo hono fofongá naʻe ngaohi ai ʻa e meʻa kotoa ʻi aí.”—Saame 33:6.
• “Te mou maʻu ʻa e mālohi ʻi he ʻalu hifo kiate kimoutolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko e kau fakamoʻoni kiate au . . . ki he feituʻu taupotu taha ʻo e māmaní.”—Ngā. 1:8.
• “ʻOku ʻikai ha kikite ʻa e Folofolá ʻe tupu mei ha fakaʻuhinga fakafoʻituitui. He naʻe teʻeki ʻi ai ha taimi ʻe ʻomi ai ha kikite ʻi he tuʻutuʻuni ʻa e tangatá, ka naʻe lea mei he ʻOtuá ha kau tangata ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní.”—2 Pita 1:20, 21.
17. Ko e hā ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
• “ʻE fokotuʻu ʻe he ʻOtua ʻo langí ha puleʻanga ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito ke fakaʻauha. Pea ko e puleʻangá ni ʻe ʻikai tuku ia ki ha toe kakai kehe. Te ne laiki mo fakaʻauha ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ko ení, pea ʻe tuʻu toko taha pē ia ʻo taʻengata.”—Tan. 2:44.
18. ʻE anga-fēfē hoʻo maʻu ʻaonga mei he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá?
• “Te ne holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá, pea ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa. Kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.”—Fkh. 21:4.
19. ʻOku anga-fēfē hoʻo ʻiloʻi ʻoku vavé ni ke hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Puleʻangá?
• “Naʻe fakaofi mai ʻa e kau ākongá fakaekinautolu pē kiate ia, ʻo pehē: ‘Tala mai angé, ʻe hoko fakakū mai ʻa e ngaahi meʻá ni, pea ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi hení pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá?’ ʻI he tali ki aí naʻe pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: ‘. . . ʻE tuʻu ʻa e fonua ki he fonua mo e puleʻanga ki he puleʻanga, pea ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi nounou fakameʻatokoni mo e ngaahi mofuike ʻi he feituʻu ki he feituʻu. Pea ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.’”—Māt. 24:3, 4, 7, 14.
• “ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻe ʻi heni ai ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia. He ko e tangatá te nau hoko ko e kau ʻofa kiate kinautolu pē, ko e kau ʻofa ki he paʻangá, loto-mahikihiki, hīkisia, kau lea taʻetokaʻi, talangataʻa ki he mātuʻá, kau taʻehoungaʻia, taʻemateaki, ʻikai maʻu ʻa e ʻofa fakanatulá, lotolotokehe, kau laukovi loi, ʻikai maʻu ʻa e mapuleʻi-kitá, anga-kakaha, ʻikai ʻofa ki he leleí, kau lavaki, taʻefieauna, fakafuofuolahi ʻi he hīkisia, kau ʻofa ki he mālié kae ʻikai ʻofa ki he ʻOtuá, hā fakangalingali atu ʻoku nau maʻu ʻa e anga-fakaʻotuá ka ʻoku ʻikai ke hā moʻoni ʻa hono mālohí ʻiate kinautolu.”—2 Tīm. 3:1-5.
20. ʻOku anga-fēfē hoʻo fakahaaʻi ʻoku mahuʻinga ʻa e Puleʻangá kiate koe?
• “Ko ia leva, hanganaki fuofua kumi ki he Puleʻangá mo e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.”—Māt. 6:33.
• “Naʻe pehē leva ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: ‘Kapau ʻoku fie muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne siʻaki ʻe ia ia pea toʻo hake ʻene ʻakau fakamamahí pea hanganaki muimui ʻiate au.’”—Māt. 16:24.
21. Ko hai ʻa Sētane mo e fanga tēmenioó?
• “ʻOku mou tupu mei hoʻomou tamai ko e Tēvoló . . . Ko e tokotaha ko iá ko ha tokotaha fakapō ia ʻi heʻene kamata ʻi hono ʻalungá.”—Sione 8:44.
• “Naʻe lī hifo ʻa e fuʻu talākoní, ʻa e ngata ʻo onoʻahó, ʻa e tokotaha ʻoku ui ko e Tēvoló mo Sētané, ʻa ia ʻokú ne takihalaʻi ʻa e kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí; naʻe lī hifo ia ki he māmaní, pea naʻe lī fakataha hifo mo ia ʻene kau ʻāngeló.”—Fkh. 12:9.
22. Ko e hā ʻa e tukuakiʻi kuo fai ʻe Sētane kia Sihova mo e faʻahinga ʻoku lotu kiate Iá?
• “Naʻe pehē ʻe he fefiné ki he ngatá: ‘ʻE lava ke ma kai ʻa e fua ʻo e ʻuluʻakau ʻo e ngoué. Ka kuo folofola ʻa e ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e fua ʻo e fuʻu ʻakau ʻoku ʻi he loto ngoué: “Kuo pau ke ʻoua te mo kai mei ai, ʻio, kuo pau ke ʻoua te mo ala ki ai; he ka pehē, te mo mate.”’ ʻI he meʻá ni naʻe pehē ʻe he ngatá ki he fefiné: ‘ʻE ʻikai moʻoni te mo mate. He ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ko e ʻaho pē ko ia te mo kai ai mei aí, ʻe ʻā homo matá pea te mo hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.’”—Sēn. 3:2-5.
• “Naʻe tali ange ʻe Sētane kia Sihova: ‘Ko e kili pē ki he kili. ʻE tuku atu ʻe ha tangata ʻa e meʻa kotoa ʻokú ne maʻú koeʻuhí ko ʻene moʻuí.’”—Siope 2:4.
23. ʻE lava fēfē ke ke fakamoʻoniʻi ʻoku loi ʻa e tukuakiʻi ʻa Sētané?
• “Tauhi [ki he ʻOtuá] ʻaki ha loto kakato.”—1 Kal. 28:9.
• “ʻE ʻikai te u tuku ange ʻeku anga-tonú ʻo aʻu ki haʻaku mate!”—Siope 27:5.
24. Ko e hā ʻoku mate ai ʻa e kakaí?
• “Ko e fou mai ʻi he tangata ʻe toko taha ʻa e hoko mai ʻa e angahalá ki he māmaní pea mo e maté fakafou ʻi he angahalá, pea ʻoku pehē ʻa e mafola ʻa e maté ki he kakai kotoa pē koeʻuhi kuo nau angahala kotoa pē.”—Loma 5:12.
25. Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e kau maté?
• “Ko e kau moʻuí ʻoku nau ʻiloʻi te nau mate, ka ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”—Tml. 9:5.
26. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki he faʻahinga kuo nau maté?
• “ʻE ʻi ai ʻa e toetuʻu fakatouʻosi ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemāʻoniʻoní.”—Ngā. 24:15.
27. Ko e kakai ʻe toko fiha te nau ʻalu ki hēvani ke pule fakataha mo Sīsuú?
• “Vakai, ʻoku tuʻu ʻa e Lamí ʻi he Moʻunga Saioné, pea ʻoku ʻiate ia ʻa e toko 144,000 ʻa ia kuo tohi ʻa hono huafá pea mo e huafa ʻo ʻene Tamaí ʻi honau laʻé.”—Fkh. 14:1.
-
-
Konga 2: Moʻui Faka-KalisitianeFokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
-
-
NGAAHI FEHUʻI KI HE FAʻAHINGA ʻOKU FIE PAPITAISÓ
Konga 2: Moʻui Faka-Kalisitiane
ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, kuó ke maʻu ai ʻa e ʻilo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku kole ʻe Sihova meiate koé pea mo e founga ke moʻui ai ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní. Ko hono fai ha tali ki he meʻa kuó ke akó, kuó ke fai nai ai ha ngaahi fengaʻunuʻaki ʻi hoʻo ʻulungaanga fakafoʻituituí pea ʻi hoʻo vakai ki he moʻuí tonu. Ko eni kuó ke fai ha fakapapau ke moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻokú ke ʻi ha tuʻunga ai ke fai ha ngāue fakahōifua ko ha faifekau ʻo e ongoongo leleí.
Ko hano fakamanatu ʻo e ngaahi fehuʻi hoko haké ʻe tokoni ia kia koe ke tauhi maʻu ʻi ho ʻatamaí ʻa e ngaahi fiemaʻu māʻoniʻoni ʻa Sihová pea ʻe fakamanatu ai kiate koe ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke ke fai koeʻuhi ke ke hoko ai ko e taha ʻo ʻene kau sevāniti fakahōifuá. Ko e fakamatalá ni te ne ʻai ke maongo kiate koe ʻa e mahuʻinga ʻo hono fai ʻo e meʻa kotoa pē fakataha mo ha konisēnisi lelei pea maʻá e lāngilangi ʻo Sihová.—2 Kol. 1:12; 1 Tīm. 1:19; 1 Pita 3:16, 21.
ʻI he aʻu mai ki he tuʻunga ko ení ʻi hoʻo akó, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke vēkeveke ke fakamoʻulaloa ki he pule ʻa Sihová pea hoko ko e konga ʻo ʻene kautahá. Ko e ngaahi fehuʻí mo e fakamatala Fakatohitapú ʻe tokoni ia ke ke sivisiviʻi hoʻo mahinó tonu fekauʻaki mo e fakamoʻulaloa ki he fokotuʻutuʻu ʻa Sihová, tatau ai pē pe ʻi he fakatahaʻangá, ʻi he fāmilí pe ko e ngaahi meʻa fakapolitikale ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻe fakalahi heni hoʻo houngaʻia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ke akoʻi mo langa hake ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻene kakaí. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻa ia te ke loto ke maʻu pea kau ki ai ʻo fakatatau ki ho tuʻungá.
Tānaki atu ki aí, ko e konga ko ení ʻe lāulea ai ki he mahuʻinga ʻo e kau tuʻumaʻu ki he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá, tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova pea mo e meʻa ʻokú ne fai maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Māt. 24:14; 28:19, 20) Ko e fakaʻosí, ʻe maongo moʻoni kiate koe ʻa e mahuʻinga hoʻo fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá mo hoʻo papitaisó. ʻOku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku houngaʻia ʻa Sihova ʻi hoʻo tali loto-moʻoni ʻene fakahaaʻi atu ʻa e ʻofa maʻataʻataá kiate koé.
1. Ko e hā ʻa e tuʻunga faka-Kalisitiane ki he nofo malí? Ko e hā ʻa e makatuʻunga pē ʻe taha ki ha vete Fakatohitapu?
• “Kuo ʻikai koā ke mou lau, ko e tokotaha ʻa ia naʻá ne fakatupu kinaua mei he kamataʻangá naʻá ne ngaohi kinaua ko e tangata mo e fefine peá ne folofola: ‘Ko e ʻuhinga eni ʻe tuku ange ai ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea ʻe hoko ʻa e toko uá ko e kakano pē taha’? Ko ia ʻoku ʻikai te na kei toko ua, ka ko e kakano pē taha. Ko ia ai, ko e meʻa kuo haʻi fakatahaʻi ʻe he ʻOtuá, tuku ke ʻoua naʻa fakamāvae ia ʻe ha tangata. . . . ʻIlonga ʻa ia te ne veteʻi hono uaifí, tuku kehe pē ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú, peá ne mali mo ha taha kehe, ʻokú ne tono ai.”—Māt. 19:4-6, 9.
2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke mali fakalao ʻa e faʻahinga ʻoku nofo fakataha ko e husepāniti mo e uaifí? Kapau ʻokú ke mali, ʻokú ke fakapapauʻi ʻoku fakalao pea tali ʻe he puleʻangá?
• “Hokohoko atu hono fakamanatu ki he fanga tokouá ke nau fakamoʻulaloa pea ke nau talangofua ki he ngaahi founga-pulé mo e kau maʻu mafaí.”—Tai. 3:1.
• “Tuku ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa e nofo malí ʻe he kakai kotoa, pea tuku ke ʻoua naʻa ʻuliʻi ʻa e mohenga ʻo e malí, he ʻe fakamāuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai fehokotaki fakasino taʻetāú.”—Hep. 13:4.
3. Ko e hā ho fatongia ʻi he fāmilí?
• “Fanongo, ʻe hoku foha, ki he akonaki ʻa hoʻo tamaí, pea ʻoua naʻá ke liʻaki ʻa e fakahinohino ʻa hoʻo faʻeé.”—Pal. 1:8.
• “Ko ha husepāniti ko e ʻulu ia ʻo hono uaifí ʻo hangē pē ko e Kalaisí ko e ʻulu ia ʻo e fakatahaʻangá . . . Ngaahi husepāniti, hokohoko atu hoʻomou ʻofa ki homou ngaahi uaifí, ʻo hangē tofu pē ko e Kalaisí naʻá ne ʻofaʻi foki ʻa e fakatahaʻangá.”—ʻEf. 5:23, 25.
• “Ngaahi tamaí, ʻoua ʻe fakaʻitaʻi hoʻomou fānaú, kae hokohoko atu hono ʻohake kinautolú ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa Sihová.”—ʻEf. 6:4.
• “Ko kimoutolu fānau, mou talangofua ki hoʻomou mātuʻá ʻi he meʻa kotoa pē, he ʻoku fakahōifua eni ki he ʻEikí.”—Kol. 3:20.
• “Ko kimoutolu ngaahi uaifi, mou anganofo ki homou ngaahi husepānití.”—1 Pita 3:1.
4. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e moʻuí?
• “[Ko e ʻOtuá] ʻokú ne ʻoange ki he kakai kotoa pē ʻa e moʻui mo e mānava pea mo e meʻa kotoa pē. . . . Fakafou ʻiate ia, ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.”—Ngā. 17:25, 28.
5. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tāmateʻi ha taha, kau ai ha pēpē teʻeki fanauʻi?
• “Kapau ʻe fuhu ha ongo tangata peá na fakalaveaʻi ha fefine feitama ʻo . . . hoko ai ha mate, kuo pau leva ke ke ʻoatu ʻa e moʻui ki he moʻui.”—ʻEki. 21:22, 23.
• “Naʻe aʻu ʻo vakai mai ho fofongá kiate au ʻi heʻeku kei hoko ko e konga toto pē; ko hoku ngaahi kupú kotoa naʻe hiki ia ʻi hoʻo tohí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho naʻe faʻu ai kinautolú, ki muʻa ke ʻi ai ha taha ʻo kinautolú.”—Saame 139:16.
• “ʻOku fehiʻa . . . ʻa Sihova . . . [ʻi he] nima ʻa ia ʻokú ne lingi ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá.”—Pal. 6:16, 17.
6. Ko e hā ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e totó?
• “Fakaʻehiʻehi ai pē . . . mei he totó [pea] mei he meʻa kuo sisiná.”—Ngā. 15:29.
7. Ko e hā kuo pau ai ke tau ʻofa ki hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané?
• “ʻOku ou ʻoatu ha fekau foʻou kiate kimoutolu, ke mou feʻofaʻaki; hangē tofu pē ko ʻeku ʻofaʻi kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki. Ko e meʻa eni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko ʻeku kau ākonga kimoutolú—ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.”—Sione 13:34, 35.
8. Ke fakaʻehiʻehi mei hono fetuku holo ha mahaki pipihi mo fakatupu mate ki he niʻihi kehé: (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ki he tokotaha ʻoku puké ke ʻoua te ne tamuʻomuʻa hono fakahāhā ʻa e ʻofá, hangē ko e fāʻofuá mo e ʻumá? (e) Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke ne ʻita ʻi he taimi ʻoku fili ai ʻe ha niʻihi ke ʻoua ʻe fakaafeʻi ia ki honau ʻapí? (f) Ko e hā ʻoku totonu ai ki ha tokotaha kuó ne maʻu nai ha mahaki pipihi ke ne fili loto-lelei ke sivi hono totó ki muʻa ke ne kamata ha alea malí? (h) Ko e hā ʻoku totonu ai ki ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha mahaki pipihi ke ne fakahā ki he sea ʻo e kulupu ʻo e kau mātuʻá ki muʻa ke papitaisó?
• “ʻOua te mou moʻuaʻaki ha meʻa ki ha taha tuku kehe pē ke mou feʻofaʻaki. . . . ‘Kuo pau ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.’ Ko e ʻofá ʻoku ʻikai ke ne fai ha ngāue kovi ki hono kaungāʻapí.”—Loma 13:8-10.
• “ʻOua ʻe kumi pē ki he lelei ʻa kimoutolú, kae kumi foki ki he lelei ʻa e niʻihi kehé.”—Fil. 2:4.
9. Ko e hā ʻoku ʻamanekina mai ai ʻe Sihova ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé?
• “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha. Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.”—Kol. 3:13.
10. Ko e hā ʻoku totonu ke ke faí kapau ʻoku lauʻikovi loi pe kākaaʻi koe ʻe ha tokoua?
• “Kapau ʻoku fai ʻe ho tokouá ha angahala, ʻalu ʻo fakahā ʻene faihalá kiate ia fakaekimoua pē. Kapau te ne fanongo kiate koe, kuó ke maʻu mai ho tokouá. Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te ne fanongo, ʻalu mo koe ha toko taha pe toko ua kehe, koeʻuhi ʻi he fakamoʻoni ʻa e toko ua pe toko tolú ʻe lava ke fakapapauʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē. Kapau ʻe ʻikai te ne fanongo kiate kinautolu, lea ki he fakatahaʻangá. Kapau heʻikai te ne fanongo ʻo aʻu ē ki he fakatahaʻangá, tuku ke ne hangē kiate koe ko ha tangata ʻo e ngaahi puleʻangá pe ko ha tokotaha tānaki tukuhau.”—Māt. 18:15-17.
11. ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he ngaahi angahala ko ení?
▪ Fehokotaki fakasino taʻetaau
▪ Ngāueʻaki ʻa e ngaahi ʻīmisí ʻi he lotú
▪ Fakasōtoma
▪ Kaihaʻa
▪ Pelepaʻanga
▪ Konā
• “ʻOua ʻe tuku ke takihalaʻi kimoutolu. Ko e faʻahinga ʻoku fehokotaki fakasino taʻetāú, kau tauhi ʻaitolí, kau tonó, kau tangata ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he ngaahi tōʻonga fakasōtomá, kau tangata ʻoku nau tōʻongaʻaki ʻa e fakasōtomá, kau kaihaʻá, kakai mānumanú, kau faʻa konaá, kau laukovi loí, mo e kau maʻu koloa fakamālohí ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”—1 Kol. 6:9, 10.
12. ʻI he fekauʻaki mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino ʻi tuʻa ʻi he nofo malí, ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí?
• “Hola mei he fehokotaki fakasino taʻetāú!”—1 Kol. 6:18.
13. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ngāueʻaki ʻo ʻikai ki he faitoʻó ʻa e ngaahi meʻa fakatupu maʻunimā pe fakauesia ʻatamaí?
• “Ke mou ʻoatu homou sinó ko ha feilaulau ʻoku moʻui, toputapu pea mo fakahōifua ki he ʻOtuá, ko ha ngāue toputapu ʻo ngāueʻaki hoʻomou mafai fakaefakaʻuhingá. Pea tuku hono fakafuo kimoutolu ki he fokotuʻutuʻu ko ení, ka ke fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí, koeʻuhi ke mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.”—Loma 12:1, 2.
14. Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga fakatēmeniō ʻoku tapui ʻe he ʻOtuá?
• “ʻOku ʻikai totonu ke ʻilo ʻiate koe . . . ha taha ʻokú ne fai ha vavalo, ha taha ʻoku faimana, ha taha ʻoku kumi ki ha ngaahi fakaʻilonga, ko ha tokotaha faifakalouʻakau, ha taha ʻokú ne faimana ʻo talatukiʻi ʻa e niʻihi kehé, ha taha ʻoku kumi faleʻi ki ha taula faʻahikehe pe ko ha tokotaha ʻoku tala meʻa ki he kahaʻú, pe ko ha taha ʻoku kumi ki he kau maté.”—Teu. 18:10, 11.
15. Kapau ʻoku fai ʻe ha tokotaha ha angahala mamafa pea loto ke ne toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, ko e hā ʻoku totonu leva ke ne faí?
• “Peá u vete ʻa ʻeku angahalá kiate koe; naʻe ʻikai te u ʻufiʻufi ʻa ʻeku faihalá. Naʻá ku pehē: ‘Te u vete ʻa ʻeku ngaahi laka halá kia Sihova.’”—Saame 32:5.
• “ʻOku ʻi ai ha taha ʻoku puke ʻi homou lotolotongá? Tuku ke ne ui mai ʻa e kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá kiate ia, pea tuku ke nau lotua ia mo tākaiʻaki ʻa e lolo ʻi he huafa ʻo Sihová. Pea ko e lotu ʻoku fai ʻi he tuí te ne ʻai ʻa e tokotaha puké ke ne sai, pea ʻe ʻai ia ʻe Sihova ke ne mālohi. Pehē foki, kapau kuó ne fakahoko ha ngaahi angahala, ʻe fakamolemoleʻi ia.”—Sēm. 5:14, 15.
16. Kapau ʻokú ke ʻiloʻi kuo fai ʻe ha kaungā-Kalisitiane ha angahala mamafa, ko e hā ʻoku totonu ke ke faí?
• “Kapau ʻe faiangahala ha taha koeʻuhí kuó ne fanongo ki ha fanongonongo ke ne fai ha fakamoʻoni, pea ko ha tokotaha fakamoʻoni ia pe kuó ne sio pe ʻilo fekauʻaki mo ia pea ʻoku ʻikai te ne fakahā ia, te ne fua leva ʻa e nunuʻa ʻo ʻene faihalá.”—Liv. 5:1.
17. Kapau ʻoku fanongonongo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke ne kei hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku totonu ke fēfē ʻetau fakafeangai kiate iá?
• “Tuku hoʻomou kei feohi mo ha taha kuo ui ko ha tokoua ʻa ia ko ha tokotaha fehokotaki fakasino taʻetaau pe ko ha tokotaha mānumanu pe ko ha tokotaha tauhi ʻaitoli pe ko ha tokotaha laukovi loi pe ko ha tokotaha faʻa konā pe ko ha tokotaha maʻu koloa fakamālohi, ʻo aʻu ʻo ʻoua ʻe kai mo ha tangata pehē.”—1 Kol. 5:11.
• “Kapau ʻoku ʻalu atu ha taha kiate kimoutolu pea ʻikai te ne ʻoatu ʻa e akonaki ko ení, ʻoua ʻe tali ia ki homou ʻapí pe lea fakafeʻiloaki kiate ia.”—2 Sio. 10.
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ko ho ngaahi kaumeʻa vāofí ko e faʻahinga ʻoku ʻofa kia Sihova?
• “Ko e tokotaha ʻoku ʻaʻeva mo e potó ʻe hoko ai ʻo poto, ka ko e tokotaha ʻokú ne feohi mo e valé ʻe hoko ai ʻa e kovi kiate ia.”—Pal. 13:20.
• “ʻOua naʻa takihalaʻi kimoutolu. Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.”—1 Kol. 15:33.
19. Ko e hā ʻoku tuʻu-ʻatā fakapolitikale ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
• “ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní, ʻo hangē pē ko e ʻikai ko ha konga au [Sīsū] ʻo e māmaní.”—Sione 17:16.
20. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke talangofua ki he puleʻangá?
• “Ke fakamoʻulaloa ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ngaahi mafai māʻolungá, he ʻoku ʻikai ʻi ai ha mafai ka ʻi hono fakaʻatā pē ʻe he ʻOtuá; ko e ngaahi mafai ʻoku tuʻú ni ko e fokotuʻu kinautolu ki honau ngaahi tuʻunga kehekehé ʻe he ʻOtuá.”—Loma 13:1.
21. Kapau ʻoku ʻi ai ha fepaki ʻi ha lao fakaetangata mo e lao ʻa e ʻOtuá, ko e hā te ke faí?
• “Kuo pau ke mau talangofua ki he ʻOtuá ko e pulé ia kae ʻikai ki he tangatá.”—Ngā. 5:29.
22. Ko e hā ha veesi Tohi Tapu ʻe lava ke tokoni kiate koe ke hanganaki mavahe mei he māmaní ʻi he fili ha ngāue?
• “ʻE ʻikai hiki ʻe ha puleʻanga ha heletā ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai te nau toe ako tau.”—Mai. 4:3.
• “Hiki meiate ia [Pāpilone ko e Lahi], ʻe hoku kakai, ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke kau fakataha mo ia ʻi heʻene ngaahi angahalá, pea kapau ʻoku ʻikai te mou loto ke maʻu ha konga ʻo hono ngaahi tauteá.”—Fkh. 18:4.
23. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakafiefia te ke filí, pea ko e hā ʻa e faʻahinga fakafiefia te ke talitekeʻí?
• “Ko Sihova . . . ʻokú ne fehiʻa ʻi ha taha pē ʻoku ʻofa ki he fakamālohí.”—Saame 11:5.
• “Fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú; pīkitai ki he meʻa ʻoku leleí.”—Loma 12:9.
• “ʻIlonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mafatukitukí, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku māʻoniʻoní, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maʻá, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻofeiná, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lauʻi leleí, ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleí, pea ʻilonga ʻa e ngaahi meʻa ʻoku taau ke fakahīkihikiʻí, hokohoko atu ʻa e tokanga ki he ngaahi meʻá ni.”—Fil. 4:8.
24. Ko e hā ʻoku ʻikai lotu fakataha ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e ngaahi kulupu lotu kehé?
• “Heʻikai malava ke mou kai ʻi he ‘tēpile ʻa Sihová’ pea mo e tēpile ʻa e fanga tēmenioó.”—1 Kol. 10:21.
• “‘Fakamavaheʻi kimoutolu,’ ko e folofola ia ʻa Sihová, ‘pea tuku ʻa e ala ki he meʻa taʻemaʻá’; ‘pea te u ʻomi kimoutolu kiate au.’”—2 Kol. 6:17.
25. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni kiate koe ke fili pe te ke kau ki ha kātoanga?
• “Naʻa nau feohi mo e ngaahi puleʻangá pea ohi ʻa ʻenau ngaahi foungá. Naʻa nau hanganaki tauhi ʻenau ngaahi ʻaitolí, pea naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻá ni ko ha tauhele kiate kinautolu.”—Saame 106:35, 36.
• “Ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ha momoʻi meʻa.”—Tml. 9:5.
• “ʻOku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní, ʻo hangē pē ko e ʻikai ko ha konga au ʻo e māmaní.”—Sione 17:16.
• “Ko e taimi kuo mahili atú kuo ʻosi feʻungaʻānoa ia kiate kimoutolu ke fakahoko ai ʻa e loto ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi he taimi naʻa mou ʻaʻeva ai ʻi he ngaahi ngāue ʻo e faikovi taʻemīngaó, ngaahi holi taʻemapuleʻi, inu tōtuʻa, ngaahi paati uatau, ngaahi paati inu kona efu, mo e ngaahi tauhi ʻaitoli fakalielia.”—1 Pita 4:3.
26. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe ha ongo fakatātā Fakatohitapu ke fili pe te ke kātoangaʻi ʻa e faiʻahó?
• “Ko e ʻaho hono tolú ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo Feló, pea naʻá ne fai ha kātoanga maʻa ʻene kau sevānití kotoa, peá ne ʻomi fakatouʻosi ʻa e pule tauhi-inú pea mo e pule taʻo-maá ki he ʻao ʻo ʻene kau sevānití. Pea naʻá ne fakafoki ʻa e pule tauhi-inú ki hono lakanga ko e tokotaha tauhi-inú . . . Ka naʻá ne tautau ʻa e pule taʻo-maá.”—Sēn. 40:20-22.
• “ʻI he lolotonga hono kātoangaʻi ʻo e faiʻaho ʻo Hēlotá, naʻe hula ʻa e taʻahine ʻa Helotiasí ʻi he kātoangá ʻo mālieʻia lahi ai ʻa Hēlota peá ne palōmesi ange ʻaki ha fuakava te ne foaki ange kiate ia ha meʻa pē te ne kole. Pea ʻi he fakalotoʻi ia ʻe heʻene faʻeé, naʻá ne pehē: ‘ʻOmi ki heni kiate au ʻi ha laulau ʻa e ʻulu ʻo Sione Papitaisó.’ Ko ia naʻá ne fekau atu ke tuʻusi ʻa e ʻulu ʻo Sioné ʻi he pilīsoné.”—Māt. 14:6-8, 10.
27. Ko e hā ʻokú ke loto ai ke muimui ki he tataki ʻa e kau mātuʻá?
• “Mou talangofua ki he faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻiate kimoutolú mo fakamoʻulaloa kiate kinautolu, he ʻoku nau hanganaki leʻohi kimoutolu ʻi he tuʻunga ko e faʻahinga ʻa ia te nau fai ha fakamatala ki he meʻá ni, koeʻuhi ke nau fai eni ʻi he fiefia ʻo ʻikai ʻi he māpuhoi, he ʻe kaungakovi eni kiate kimoutolu.”—Hep. 13:17.
28. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe mo ho fāmilí ke vaheʻi ha taimi tuʻumaʻu ke lau mo ako ʻa e Tohi Tapú?
• “Ko ʻene fiefiá ʻoku ʻi he lao ʻa Sihová, pea ʻokú ne lau leʻo-siʻi ʻa ʻEne laó ʻi he ʻaho mo e pō. Te ne hangē ha fuʻu ʻakau ʻoku tō ʻi ha veʻe vaitafé, ha fuʻu ʻakau ʻoku fua ʻi hono faʻahitaʻú, ko hono laú ʻoku ʻikai mae. Pea ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne faí ʻe lavameʻa.”—Saame 1:2, 3.
29. Ko e hā ʻokú ke saiʻia ai ke maʻu mo kau ki he ngaahi fakatahá?
• “Te u talaki ho huafá ki hoku fanga tokouá; ʻi he lotolotonga ʻo e fakatahaʻangá te u fakahīkihikiʻi ai koe.”—Saame 22:22.
• “Tuku ke tau fetokangaʻaki koeʻuhi ke fakaʻaiʻai ai kitautolu ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí, ʻo ʻoua ʻe liʻaki ʻa ʻetau fakataha fakatahatahá, ʻo hangē ko ia ʻoku angaʻaki ʻe he niʻihi, kae fefakalototoʻaʻaki, pea toe ʻāsili angé ʻi hoʻomou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ʻa e ʻahó.”—Hep. 10:24, 25.
30. Ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga taha kuo ʻomai ʻe Sīsū ke tau faí?
• “Ko ia ai, mou ō ʻo ngaohi ko e kau ākonga ʻa e kakai ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso kinautolu . . . , pea akoʻi kinautolu ke nau tauhi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u fekau atu kiate kimoutolú.”—Māt. 28:19, 20.
31. ʻI heʻetau fai ʻa e ngaahi tokoni ki he ngāue ʻo e Puleʻangá pe tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko e hā ʻa e tōʻonga ʻoku fakahōifua kia Sihová?
• “Fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki hoʻo ngaahi meʻa mahuʻingá.”—Pal. 3:9.
• “Tuku ki he tokotaha taki taha ke ne fai ʻa e meʻa tofu pē ko ia kuó ne fakapapauʻi ʻi hono lotó, ʻo ʻikai ʻi he taʻefiefoaki pe ʻi hono kounaʻi, he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi ha tokotaha foaki fiefia.”—2 Kol. 9:7.
32. Ko e hā ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku ʻamanekina ʻe he kau Kalisitiané?
• “Fiefia ē ko kinautolu kuo fakatangaʻi koeʻuhi ko e māʻoniʻoní, he ʻoku ʻonautolu ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní. Fiefia ē ko kimoutolu ʻi hono lumaʻi ʻe he kakaí mo fakatangaʻi kimoutolu mo fai ha ngaahi loi kovi kehekehe fekauʻaki mo kimoutolu koeʻuhí ko au. Mou fiefia mo tomeʻe, he ʻoku lahi hoʻomou totongí ʻi hēvani, he naʻe pehē ʻenau fakatangaʻi ʻa e kau palōfita naʻe ʻi muʻa ʻiate kimoutolú.”—Māt. 5:10-12.
33. Ko e hā ko ha monū makehe ai ke papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
• “Naʻe hoko ʻa hoʻo folofolá ko e fiefiaʻanga kiate au mo e nēkenekaʻanga ʻo hoku lotó, he kuo uiʻaki au ho huafá, ʻe Sihova ko e ʻOtua.”—Sel. 15:16.
-
-
Fetalanoaʻaki Fakaʻosi mo e Kau Teu PapitaisóFokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
-
-
NGAAHI FEHUʻI KI HE FAʻAHINGA ʻOKU FIE PAPITAISÓ
Fetalanoaʻaki Fakaʻosi mo e Kau Teu Papitaisó
Ko e papitaisó ʻoku faʻa fakahoko ia ʻi he ngaahi ʻasemipilī mo e ngaahi fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he fakaʻosinga ʻo e malanga papitaisó, ʻe kole ai ʻe he tokotaha-malangá ki he kau teu papitaisó ke nau tuʻu hake pea tali leʻo-lahi ʻa e ongo fehuʻi hokó:
1. Kuó ke fakatomala mei hoʻo ngaahi angahalá, fakatapui koe kia Sihova pea tali ʻene ʻalunga ʻo e fakahaofí fakafou ʻia Sīsū Kalaisi?
2. ʻOku mahino kiate koe ko hoʻo papitaisó ʻoku ʻiloʻi ai koe ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he feohi mo e kautaha ʻa Sihová?
Ko e tali papau ki he ongo fehuʻi ko ení ʻoku kau ki ai hono “talaki fakahāhā” ʻe he kau teu papitaisó ʻenau tui ki he huhuʻí mo ʻenau fakatapui kakato kinautolu kia Sihová. (Loma 10:9, 10) Ko e kau teu papitaisó te nau loto ke tomuʻa fai ha fakakaukau ʻi he lotu ki he ongo fehuʻí ni koeʻuhi ke nau lava ʻo tali ʻo fehoanakimālie mo ʻenau ngaahi tuipau fakafoʻituituí.
Kuó ke fakatapui koe kia Sihova ʻi he lotu, ʻo palōmesi ke lotu kiate ia toko taha pē pea ʻai ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi hoʻo moʻuí ʻa e fai hono finangaló?
ʻOkú ke tuipau kakato he taimí ni ʻoku totonu ke ke papitaiso ʻi he ʻuluaki faingamālié pē?
Ko e hā ʻa e vala ʻoku taau ki he papitaisó? (1 Tīm. 2:9, 10; Sione 15:19; Fil. 1:10)
ʻOku totonu ke tau ʻai vala “fakataha mo e anga-fakanānā mo e fakakaukau lelei” koeʻuhi ke fakahaaʻi ai ʻetau “anga-līʻoa ki he ʻOtuá.” Ko ia, ko e faʻahinga ʻoku teu papitaisó heʻikai ke nau tui ha teunga kaukau tahi ʻoku aata pe ko ha vala ʻoku ʻasi ai ha ngaahi lea pe ngaahi tuʻuaki. ʻOku totonu ke nau ʻai vala ʻi ha founga ʻoku maau, maʻa mo fakafiemālie pea feʻungamālie mo e meʻa ʻoku faí.
ʻOku totonu ke fēfē ʻa e tōʻonga ʻa ha taha ʻi he taimi ʻoku papitaiso aí? (Luke 3:21, 22)
Ko e papitaiso ʻa Sīsuú ʻoku fokotuʻu mai ai ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he ngaahi papitaiso faka-Kalisitiane he ʻaho ní. Naʻá ne mahinoʻi ko e papitaisó ko ha sitepu mafatukituki, pea naʻe tapua atu eni ʻi heʻene fakakaukaú mo ʻene tōʻongá. Ko ia ai, ko e feituʻu faiʻanga papitaisó ʻe ʻikai ko ha feituʻu ia ki ha fakakata tōtuʻa, vaʻinga, kaukau, pe ko ha tōʻonga kehe ʻa ia te ne fakasiʻisiʻia ʻa e mafatukituki ʻo e meʻá ni; ʻe ʻikai ke fakahoko ʻe ha Kalisitiane foʻou ha meʻa ʻo hangē ia kuó ne maʻu ha ikuna lahí. Lolotonga ko e papitaisó ko ha taimi fakafiefia, ko e fiefia ko iá ʻoku totonu ke fakahāhā ia ʻi ha founga fakangeingeia.
ʻE anga-fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he fakatahataha mo e feohi maʻu pē mo e fakatahaʻangá ke ke fakahoko ʻa hoʻo fakatapui kia Sihová?
Hili hoʻo papitaisó, ko e hā ʻe mātuʻaki mahuʻinga ai ke ke tauhi maʻu ha taimi-tēpile lelei ʻo e ako fakafoʻituituí pea kau maʻu pē ʻi he ngāue fakafaifekaú?
-