Kau Taʻumotuʻá—Ko ha Tāpuaki ki he Toʻutupú
“Koeni foki, e Otua, i he eku motua mo ulu hina, oua naa ke liaki au; kae oua keu fakaha ho malohi ki he toutagata ni, mo hoo mafimafi kiate kinautolu kotoabe e haʻu.”—SĀME 71:18, PM.
1, 2. Ko e hā ʻoku totonu ke mahinoʻi ʻe he kau sevāniti taʻumotuʻa ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā te tau lāulea ki ai he taimi ní?
NAʻE ʻaʻahi ha tokotaha mātuʻa Kalisitiane ʻi ʻAfilika Hihifo ki ha tokoua pani taʻumotuʻa peá ne ʻeke ange kiate ia, “ʻOkú ke fēfē hake?” Naʻe tali ange ʻe he tokouá, “ʻOku lava ke u lele, ʻoku lava ke u tāfue, ʻoku lava ke u puna, pea ʻoku lava ke u hopohopo,” mo ne feinga ke faʻifaʻitakiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻi heʻene leaʻakí. “Ka,” naʻá ne tānaki ange, “ʻoku ʻikai lava ke u puna he ʻataá.” Naʻe mahino ʻa e meʻa naʻá ne ʻuhinga ki aí. ‘Ko e meʻa ʻoku ou malava ke faí, ʻoku ou fiefia ke fai, ka ko e meʻa ʻoku ʻikai te u malava ke faí, ʻoku ʻikai te u fai.’ Ko e tokotaha mātuʻa naʻá ne fai ʻa e ʻaʻahi ko iá ʻoku taʻu 80 tupu he taimí ni, pea ʻokú ne manatu ʻofa ki he tōʻonga fakaoli ʻa e tokoua ko iá mo ʻene mateakí.
2 Ko e ngaahi ʻulungāanga fakaʻotua ʻoku fakahāhā ʻe ha tokotaha taʻumotuʻa ʻoku lava ke maongo tuʻuloa ia ki he niʻihi kehé. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke hokonoa mai pē ʻi he taʻumotuʻá ʻa e potó mo e ngaahi ʻulungāanga hangē ko Kalaisí. (Koheleti 4:13) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e ʻuluhina ko e kalauni matamatalelei ʻoku maʻu ʻi he hala ʻo e faitotonu.” (Palovepi 16:31) Kapau ʻokú ke taʻumotuʻa, ʻokú ke mahinoʻi ʻa e lava ke kaunga lelei ki he niʻihi kehé ʻa hoʻo ngaahi leá mo hoʻo ngaahi ngāué? Fakakaukau angé ki ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo e hoko ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ko ha tāpuaki moʻoni ki he faʻahinga kei siʻi angé.
Tuí Fakataha mo e Ngaahi Ola Lahi Fau
3. Kuo anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻa e faitōnunga ʻa Noá ki he faʻahinga kotoa ʻoku lolotonga moʻui he taimi ní?
3 Ko e tui mo e tuʻumaʻu ʻa Noá naʻe tupu mei ai ʻa e ngaahi ʻaonga ʻa ia kuo maongo ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Naʻe ofi ʻa Noa ʻi hono taʻu 600 ʻi he taimi naʻá ne faʻu ai ʻa e ʻaʻaké, fakatahatahaʻi ʻa e fanga manú, pea malanga ki hono ngaahi kaungāʻapí. (Senesi 7:6; 2 Pita 2:5) Koeʻuhi ko ʻene manavahē-ʻOtuá, ko Noa, fakataha mo hono fāmilí, naʻa nau hao moʻui ʻi he fuʻu Lōmakí pea hoko ko e kui ʻa e kakai kotoa kuo moʻui ʻi he māmaní ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni. Ko e moʻoni, naʻe moʻui ʻa Noa ʻi he taimi naʻe lōloa ange ai ʻa e moʻuí ʻi he tuʻunga fakalūkufuá. Ka, naʻa mo ʻene ʻi hono taʻumotuʻa tahá, naʻe kei faitōnunga pē ʻa Noa, pea naʻe iku ia ki he ngaahi tāpuaki mahuʻinga. ʻI he founga fē?
4. Kuo anga-fēfē ʻa e ʻaonga ʻa e tuʻumaʻu ʻa Noá ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?
4 Naʻe meimei taʻu 800 ʻa Noa ʻi he taimi naʻe kamata langa ai ʻe Nimilote ʻa e Taua ʻo Pēpelí ʻi he fakafetau ki he fekau ʻa Sihova ke “fakafonu ʻa e fonua.” (Senesi 9:1; 11:1-9) Kae kehe, naʻe ʻikai ke kau ʻa Noa ʻi he angatuʻu ʻa Nimiloté. Ko ia ai, ʻoku ngalingali ko ʻene leá naʻe ʻikai ke liliu ia ʻi he taimi naʻe fakapuputuʻuʻi ai ʻa e lea ʻa e kau angatuʻú. Ko e tui mo e tuʻumaʻu ʻa Noá, ʻa ia ne hā ʻo ʻikai ʻi heʻene taʻumotuʻá pē kae toe pehē foki ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ʻoku taau moʻoni ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he taʻumotuʻa kotoa.—Hepelu 11:7.
Tākiekina ʻi he Fāmilí
5, 6. (a) Ko e hā naʻe tala ʻe Sihova kia ʻĒpalahame ke ne fai ʻi he taimi naʻá ne taʻu 75 aí? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa ʻĒpalahame ki he fekau ʻa e ʻOtuá?
5 Ko e tākiekina ʻoku malava ke fai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá ki he tui ʻa e ngaahi mēmipa ʻo honau fāmilí ʻoku malava ke hā ia ʻi he moʻui ʻa e kau pēteliake he hili ʻa Noá. Naʻe taʻu 75 nai ʻa ʻĒpalahame ʻi he taimi naʻe folofola ai ʻa e ʻOtuá kiate ia: “Hiki koe mei ho fonua, pea mei ho tupuʻanga, pea mei he fale ʻo hoʻo tamai, ki he fonua te u fakaha kiate koe. Pea te u ngaohi koe ko e puleʻanga lahi, pea te u fakamonuʻia koe.”—Senesi 12:1, 2.
6 Sioloto atu ʻoku tala atu ke ke mavahe mei ho ʻapí, ko ho ngaahi kaumeʻá, ko e fonua naʻá ke tupu aí, pea mo e maluʻanga mei ho kāingá ʻo ke ʻalu ki ha fonua ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi. Ko e meʻa tofu pē ia naʻe tala kia ʻĒpalahame ke ne faí. Naʻá ne ‘hiki ʻo hange ko e folofola ʻa Sihova kiate iá,’ pea ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne nofo tēniti ʻi he tuʻunga ko ha muli pea ko ha tokotaha hikihiki holo ʻi he fonua ko Kēnaní. (Senesi 12:4; Hepelu 11:8, 9) Neongo naʻe pehē ʻe Sihova ʻe hoko ʻa ʻĒpalahame “ko e puleʻanga lahi,” naʻá ne mate ʻo fuoloa pea toki hoko hono hakó ʻo tokolahí. Ko Sela, ʻa hono uaifí, naʻá ne fanauʻi kia ʻĒpalahame ʻa e foha pē taha, ko ʻAisake, ʻi he toki ʻosi ʻa e taʻu ʻe 25 ʻo e ʻāunofo ʻa ʻĒpalahame ʻi he fonua ʻo e talaʻofá. (Senesi 21:2, 5) Neongo ia, naʻe ʻikai ke ongosia ʻa ʻĒpalahame pea toe foki ki he fonua naʻá ne haʻu mei aí. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ē ʻo e tuí mo e kātakí!
7. Ko e hā ʻa e ola ʻo e kātaki ʻa ʻĒpalahamé ki hono foha ko ʻAisaké, pea ko e hā hono ola ki he faʻahinga ʻo e tangatá?
7 Naʻe ʻi ai ha ola mālohi ʻo e kātaki ʻa ʻĒpalahamé ki hono foha ko ʻAisaké, ʻa ia naʻá ne fakamoleki ʻa e kotoa ʻo ʻene moʻuí—taʻu ʻe 180—ko ha muli ʻo nofo ʻi he fonua ko Kēnaní. Naʻe fakatuʻunga ʻa e kātaki ʻa ʻAisaké ʻi he tui ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻa e tui naʻe fakahūhū kiate ia ʻe heʻene ongo mātuʻa taʻumotuʻá pea fakaivimālohiʻi ki mui ʻe he folofola tonu ʻa Sihova kiate ia. (Senesi 26:2-5) Naʻe fakahoko ha ngafa tefito ʻi he tuʻumaʻu ʻa ʻAisaké ʻi hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Sihova ʻo pehē ʻe hoko mai ha “hako” ki hono tāpuakiʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he fāmili ʻo ʻĒpalahamé. ʻI he taʻu ʻe laui teau mei ai, naʻe hanga ʻe Sīsū Kalaisi, ko e konga tefito ʻo e “hako” ko iá, ʻo fakaava ʻa e hala ki he tokotaha kotoa ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke fakalelei mo e ʻOtuá pea ke ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—Kaletia 3:16; Sione 3:16.
8. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Sēkope ʻa e tui mālohí, pea ko e hā hono olá?
8 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe tokoniʻi ʻe ʻAisake hono foha ko Sēkopé ke ne fakatupulekina ʻa e tui mālohi ʻa ia naʻe tokoniʻi ai ia ʻo aʻu ki heʻene taʻumotuʻa. Naʻe taʻu 97 ʻa Sēkope ʻi he taimi naʻá ne fangatua ai mo ha ʻāngelo ʻi ha pō kakato ke maʻu ha tāpuakí. (Senesi 32:24-28) Ki muʻa ke ne mate ʻi hono taʻu 147, naʻe feinga lahi ʻa Sēkope ke ne maʻu ha mālohi feʻunga ke lava ʻo ne tāpuakiʻi tahataha ai hono ngaahi foha ʻe toko 12. (Senesi 47:28) Ko e ngaahi lea fakaekikite naʻá ne faí, ʻa ē ʻoku lēkooti he taimí ni ʻi he Senesi 49:1-28, naʻe fakahoko moʻoni pea ʻoku kei fakahoko ia.
9. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e tākiekina ʻoku fai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻa matuʻotuʻa fakalaumālié ki honau fāmilí?
9 ʻOku hā mahino, ʻoku lava ke fai ʻe he kau sevāniti mateaki taʻumotuʻa ʻa e ʻOtuá ha tākiekina lelei ki he ngaahi mēmipa ʻo honau fāmilí. Ko e fakahinohino fakatohitapú fakataha mo e faleʻi fakapotopotó pea mo ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kātakí ʻoku lava ke ne tokoniʻi lahi ha taha kei siʻi ke ne tupu hake fakataha mo ha tui ʻoku fefeka. (Palovepi 22:6) ʻOku ʻikai ʻaupito totonu ki he faʻahinga taʻumotuʻá ke nau fakasiʻia ʻa e tākiekina lelei ʻoku lava ke nau fai ki honau fāmilí.
Tākiekina ki he Kaungālotú
10. Ko e hā ʻa e “fekau [ʻa Siosifa] koeuhi ko hono gaahi hui,” pea ko e hā hono olá?
10 ʻOku lava ke toe hoko ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ko ha tākiekina lelei ki he kaungātuí. Naʻe fakahoko ʻe he foha ʻo Sēkope ko Siosifá ha kiʻi ngāue maʻamaʻa ʻo e tuí ʻi heʻene taʻumotuʻá ʻa ia ʻoku ola lelei ʻaupito ki he laui miliona ʻo e kau lotu moʻoni naʻa nau moʻui hili iá. Naʻá ne taʻu 110 ʻi he taimi naʻá ne “tuku [ai] ae fekau koeuhi ko hono gaahi hui oona,” ʻa ia ko e pehē, ʻi he taimi ʻe faifai pea mavahe ai ʻa e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, te nau ʻave hono ngaahi huí ʻo nau ō mo ia. (Hepelu 11:22, PM; Senesi 50:25) Naʻe hoko ʻa e fekau ko iá ko ha fakahāhā ʻo e ʻamanakiʻanga ki ʻIsileli he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu lahi ʻo e ngāue pōpula lahi naʻe hoko ʻi he hili ʻa e mate ʻa Siosifá, ʻo ʻoange ai ʻa e fakapapau kiate kinautolu ʻe hoko mai honau fakahaofí.
11. Ko e hā ʻa e tākiekina ʻoku ngalingali naʻe fai ʻe he taʻumotuʻa ko Mōsesé kia Siosiuá?
11 Naʻe kau ʻa Mōsese ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he fakahāhā ʻo e tui ʻa Siosifá. ʻI he taʻu 80 ʻa Mōsesé, naʻá ne maʻu ʻa e monū ke ʻave ʻa e ngaahi hui ʻo Siosifá mei he fonua ko ʻIsipité. (Ekisoto 13:19) ʻI he taimi nai ko iá, naʻá ne maheni ai mo Siosiua, ʻa ia naʻe kei siʻi ʻaupito ange ia. ʻI he taʻu ʻe 40 hono hokó, naʻe ngāue ai ʻa Siosiua ko e tauhi ʻo Mōsese. (Nomipa 11:28) Naʻá ne ʻalu mo Mōsese ki Moʻunga Sainai pea naʻá ne ʻi ai ke fetaulaki mo Mōsese ʻi heʻene ʻalu hifo mei he moʻungá mo e ongo maka ʻo e Fakamoʻoní. (Ekisoto 24:12-18; 32:15-17) Ko ha matavai lahi ē ʻo e akonaki leleí mo e potó ka ko e taʻumotuʻa ko Mōsesé kia Siosiua!
12. Naʻe anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi ko ha tākiekina lelei ʻa Siosiua ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí?
12 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe ʻoatu ʻe Siosiua ʻa e fakalototoʻa ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. ʻOku tala mai ʻe he Fakamaau 2:7 kiate kitautolu: “Naʻe tauhi ʻa Sihova ʻe he kakai lolotonga ʻa e moʻui ʻa Siosiua, pea lolotonga ʻa e moʻui ʻa e kau matuʻa naʻa nau tolonga ʻia Siosiua, ʻakinautolu naʻa nau mamata ki he ngaue lahi ʻa Sihova, ʻa ia kuo ne fai maʻa Isileli.” Kae kehe, ʻi he mate ʻa Siosiua mo e kau tangata taʻumotuʻa kehé, naʻe kamata ai ʻa e vahaʻa taimi taʻu ʻe 300 ʻo e fakaʻalongaua ʻi he vahaʻa ʻo e lotu moʻoní mo e lotu loí, ʻo aʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo Sāmiuela ko e palōfitá.
“Feia e Maʻoniʻoni” ʻe Sāmiuela
13. Ko e hā naʻe fai ʻe Sāmiuela ke “feia e maʻoniʻoni”?
13 ʻOku ʻikai ke tala mai ʻe he Tohi Tapú ia pe naʻe taʻu fiha ʻa Sāmiuela ʻi he taimi naʻe mate aí, ka ko e ngaahi meʻa ʻi he tohi ʻa ʻUluaki Samiuelá ʻoku kātoi ai ʻa e taʻu ʻe 102 nai, pea naʻe sio tonu ʻa Sāmiuela ki he konga lahi taha ʻo kinautolu. ʻI he Hepelu 11:32, 33, ʻoku tau lau ai naʻe “feia e maʻoniʻoni” ʻe he kau fakamaau mo e kau palōfita anga-tonú. ʻIo, naʻe tākiekina ʻe Sāmiuela ʻa e niʻihi ʻo hono ngaahi toʻumeʻá ke nau fakaʻehiʻehi pe siʻaki ʻa e faihalá. (1 Samiuela 7:2-4) ʻI he founga fē? Naʻá ne mateaki kia Sihova ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. (1 Samiuela 12:2-5) Naʻe ʻikai te ne ilifia ke ʻoatu ʻa e akonaki mālohi ʻo aʻu ki he tuʻí. (1 Samiuela 15:16-29) ʻIkai ko ia pē, ko Sāmiuela, ʻi heʻene “motuʻa mo hinā,” naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene alafaʻifaʻitakiʻanga ʻi he lotu fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Naʻá ne lau ʻe ‘mole ke mamaʻo haʻane hia kia Sihova, ʻi haʻane tuku ʻene hufia’ ʻa hono kaungā ʻIsilelí.—1 Samiuela 12:2, 23.
14, 15. ʻE lava fēfē ke faʻifaʻitaki ʻa e faʻahinga taʻumotuʻa ʻi he ʻaho ní kia Sāmiuela ʻi he fekauʻaki mo e lotú?
14 ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa ʻa e founga pau ʻoku lava ke fakahoko ai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá ha tākiekina ki he leleí ʻi he kaungā sevāniti ʻa Sihová. Neongo ʻa e ngaahi fakangatangata ʻoku ʻomai ʻe he moʻuí pe ʻe ha ngaahi tuʻunga kehe, ʻoku lava ʻe he faʻahinga ʻoku taʻumotuʻá ke lotu maʻá e niʻihi kehé. Kau taʻumotuʻa, ʻoku mou mahinoʻi ʻa hono lahi ʻo e ʻaonga ʻa hoʻomou ngaahi lotú ki he fakatahaʻangá? Koeʻuhi ko hoʻomou tui ki he taʻataʻa ʻo Kalaisi ne lilingí, ʻoku mou maʻu ai ha tuʻunga fakahōifua ʻi he ʻao ʻo Sihová, pea koeʻuhi ko homou lēkooti ʻo e kātakí, kuo “sivi” ai hoʻomou tuí. (Semisi 1:3; 1 Pita 1:7) ʻOua ʻaupito naʻa ngalo: “Ko e lotu fakamātoato ʻa e tangata maʻoniʻoni ʻoku ʻaonga lahi.”—Semisi 5:16.
15 ʻOku fiemaʻu ʻa hoʻomou ngaahi lotu ke poupouʻi ʻa e ngāue fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo Sihová. Ko e niʻihi ʻo hotau fanga tokouá ʻoku nau ʻi pilīsone koeʻuhi ko honau tuʻunga tuʻu-ʻatā faka-Kalisitiané. Kuo maʻukovia ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi fakatamaki fakanatula, ngaahi tau mo e fekeʻikeʻi fakalotofonua. ʻOku toe ʻi ai mo e niʻihi kehe, ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá tonu, ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi pe fakafepaki. (Mātiu 10:35, 36) Ko e faʻahinga ʻoku nau takimuʻa ʻi he ngāue fakamalangá pea ʻi hono tokangaʻi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá ʻoku toe fiemaʻu ki ai ʻa hoʻomou ngaahi lotu tuʻumaʻu maʻanautolu. (Efeso 6:18, 19; Kolose 4:2, 3) He lelei ē ko hoʻomou lave ki he kaungātuí ʻi hoʻomou ngaahi lotú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻEpafasí!—Kolose 4:12.
Akoʻi ʻa e Toʻutangata Hoko Maí
16, 17. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻi he Sāme 71:18, pea kuo anga-fēfē ʻa e hoko moʻoni ʻa e meʻá ni?
16 ʻI he feohi mo e faʻahinga faitōnunga ʻo e “fanga sipi toko siʻi,” ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ui fakahēvaní, kuo maʻu ai ʻa e akoʻi ʻoku fiemaʻu ki he faʻahinga ʻo e “fanga sipi kehe,” ʻa ē ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he māmaní. (Luke 12:32; Sione 10:16) Naʻe tomuʻa tala ʻeni ʻi he Sāme 71:18 (PM), ʻa ia ʻoku pehē ai: “Koeni foki, e Otua, i he eku motua mo ulu hina, oua naa ke liaki au; kae oua keu fakaha ho malohi ki he toutagata ni, mo hoo mafimafi kiate kinautolu kotoabe e haʻu.” Kuo vēkeveke ʻa e faʻahinga pani ʻe he laumālié ke akoʻi honau takanga ko e fanga sipi kehé ki he ngaahi fatongia lahi ange ki muʻa ke nau mavahe ke kaungā fakalāngilangiʻi fakataha mo Sīsū Kalaisí.
17 ʻI he tefitoʻi moʻoní, ko e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Sāme 71:18 ʻo fekauʻaki mo hono akoʻi ʻa “kinautolu kotoabe e haʻu” ʻoku lava ke toe ngāueʻaki ia ki he fanga sipi kehé, ʻa ia kuo nau maʻu ʻa e fakahinohino mei he faʻahinga pani ʻa e ʻOtuá. Kuo tuku ʻe Sihova ki he faʻahinga taʻumotuʻá ʻa e monū ko e faifakamoʻoni fekauʻaki mo ia ki he faʻahinga ʻoku nau kau mai he taimí ni ki he lotu moʻoní. (Sioeli 1:2, 3) ʻOku ongoʻi ʻe he fanga sipi kehé ʻoku tāpuakiʻi kinautolu ʻi he meʻa kuo nau ako mei he kau paní pea ʻoku ueʻi ai kinautolu ke nau vahevahe atu ʻenau ako Fakatohitapú ki he niʻihi kehe ʻoku nau holi ke tauhi kia Sihová.—Fakahā 7:9, 10.
18, 19. (a) Ko e hā ʻa e fakamatala mahuʻinga ʻoku malava ke ʻomai ʻe he kau sevāniti taʻumotuʻa ʻa Sihová? (e) ʻOku totonu ke loto-falala ʻa e kau Kalisitiane taʻumotuʻá ʻo fekauʻaki mo e hā?
18 Ko e kau sevāniti taʻumotuʻa ʻa Sihová, fakatouʻosi ʻa e kau paní mo e faʻahinga ʻo e fanga sipi kehé, ko ha ngaahi fehokotakiʻanga moʻui kinautolu ki he ngaahi meʻa fakahisitōlia mahuʻinga. Ko ha tokosiʻi ʻoku kei moʻui naʻa nau ʻi ai ʻi he muʻaki ngaahi fakahāhā ʻo e “Tulama-ʻAta ʻo e Fakatupú.” Naʻe ʻilo fakafoʻituitui ʻe he kau taʻumotuʻa ʻe niʻihi ʻa e fanga tokoua naʻe takimuʻa ʻa ē naʻe tuku pilīsone ʻi he 1918. Naʻe kau ʻa e niʻihi ʻi he ngaahi fakamafola lea ʻi he fale fakamafola lea ʻa e Taua Leʻó, WBBR. ʻOku lava ʻa e tokolahi ke nau fakamatala fekauʻaki mo e taimi naʻe hopoʻi ai ʻa e ngaahi keisi fekauʻaki mo e tauʻatāina fakalotu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi fakamaauʻanga māʻolunga tahá. ʻOku kei ʻi ai ʻa e niʻihi naʻa nau tuʻu maʻu maʻá e lotu moʻoní lolotonga ʻa e moʻui ʻi he malumalu ʻo e ngaahi pule fakatikitató. ʻIo, ʻoku lava ʻa e kau taʻumotuʻá ke fakamatala ki he anga ʻo e hā fakalakalaka mai ʻa e mahino fekauʻaki mo e moʻoní. ʻOku fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohi Tapú kitautolu ke tau maʻu ʻaonga mei he hokosia lahi fau ko ʻení.—Teutalonome 32:7.
19 ʻOku enginaki ki he kau Kalisitiane taʻumotuʻá ke nau hoko ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he faʻahinga kei siʻi angé. (Taitusi 2:2-4) Mahalo ʻoku ʻikai te ke sio koe he taimí ni ki he ola ʻoku hoko ki he niʻihi kehé ʻi hoʻo kātakí, ngaahi lotú, mo hoʻo akonakí. Ko Noa, ʻĒpalahame, Siosifa, Mōsese, mo e niʻihi kehe naʻe ʻikai malava nai ke nau ʻilo ki he ola kakato ʻoku hoko ʻi heʻenau faitōnungá ki he ngaahi toʻutangata hoko maí. Neongo ia, ko e koloa ko ia kuo nau tuku mai ko e tuí mo e anga-tonú naʻe ola lelei lahi ʻaupito ia; ʻoku pehē pē mo haʻamoutolú.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku fakatatali mai ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi maʻu ʻenau ʻamanakí ke aʻu ki he ngataʻangá?
20 Pe te ke hao atu ʻi he “mamahi lahi” pe ko hoʻo foki mai ʻi he toetuʻú, ko ha fiefia lahi ē ʻe hoko ʻi hono hokosia ʻa e “moʻui moʻoni”! (Mātiu 24:21; 1 Timote 6:19) Sioloto atu ki he taimi he lolotonga ʻa e Pule Taʻu ʻe Taha Afe ʻa Kalaisí ʻa ia ʻe toʻo atu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi haʻahaʻa ʻo e taʻumotuʻá. ʻI he ʻikai ke hokosia ʻa e faai hifo taʻetuku ʻa hotau sinó, te tau ʻā hake ʻi he ʻaho taki taha ki he ngaahi fakalakalaka fakaesino—ivi lahi ange, māsila ange ʻa e sió, fanongo lelei ange, hā lelei ange! (Siope 33:25; Aisea 35:5, 6) Ko e faʻahinga ʻoku tāpuakiʻi ke moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá te nau kei siʻi maʻu ai pē ʻi hono fakahoa atu ki he ʻitāniti te nau toki hokosiá. (Aisea 65:22) Ko ia ai, ʻofa ke tau tauhi maʻu ʻe kitautolu kotoa ʻetau ʻamanakí ke aʻu ki he ngataʻangá pea hokohoko atu ke tauhi ʻaufuatō kia Sihova. ʻOku malava ke tau falala ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa kuó ne talaʻofá pea ko e meʻa ko ia te ne faí ʻe laka mamaʻo ia ʻi ha meʻa pē kuo tau ʻamanaki nai ki ai.—Sāme 37:4; 145:16.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e tuʻumaʻu ʻa e taʻumotuʻa ko Noá ko ha ngaahi tāpuaki ia ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá?
• Ko e hā ʻa e ola ʻo e tui ʻa e kau pēteliaké ki honau ngaahi hakó?
• ʻI heʻenau taʻumotuʻá, naʻe anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi ʻe Siosifa, Mōsese, Siosiua, mo Sāmiuela ʻa honau kaungālotú?
• Ko e hā ʻa e koloa ʻoku lava ke tuku mai ʻe he faʻahinga taʻumotuʻá?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Naʻe ʻi ai ha ola mālohi ʻo e kātaki ʻa ʻĒpalahamé ki hono foha ko ʻAisaké
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he akonaki lelei ʻa Mōsesé ʻa Siosiua
[Fakatātā ʻi he peesi 29]
ʻOku malava ke ʻaonga lahi ʻa hoʻo ngaahi lotu maʻá e niʻihi kehé
[Fakatātā ʻi he peesi 30]
ʻOku maʻu ʻaonga ʻa e faʻahinga kei siʻí mei heʻenau fanongo ki he faʻahinga taʻumotuʻa faitōnungá