Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
Naʻe fononga holo ʻa Sīsū he fonuá kotoa ʻi heʻene ngāue fakamalangá. Ko ia naʻe lava fēfē ke pehē ʻe he ʻapositolo ko Pitá ko e kakai Siú mo honau kau pulé ‘naʻa nau fai taʻe ʻilo’ ʻenau fekau ke tautea mate iá?—Ng. 3:17.
ʻI heʻene lea ki ha kulupu ʻo e kau Siú fekauʻaki mo honau ngafa ʻi he pekia ʻa e Mīsaiá, naʻe pehē ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “ʻOku ou ʻilo naʻa mou fai ia ʻi he taʻe ʻilo, pehē foki mo hoʻomou kau pule.” (Ng. 3:14-17) Ko e kau Siu ʻe niʻihi naʻe ʻikai pē nai ke nau mahinoʻi ʻa Sīsū mo ʻene akonakí. Ka ki he niʻihi kehé, ko e meʻa ne tupu mei ai ʻa ʻenau taʻeʻilo fakalaumālié naʻe kau ki ai ha ʻikai holi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, tomuʻa fehiʻa, meheka mo e tāufehiʻa fakaʻaufuli.
Fakakaukau atu ki he uesia ʻe he ʻikai ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová ʻa e vakai naʻe maʻu ʻe he tokolahi ki he akonaki ʻa Sīsuú. Naʻe faiako maʻu pē ʻa Sīsū mo fai ha talanoa fakatātā, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ki he tokotaha kotoa naʻe holi ke ako ʻa e meʻa lahi angé. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo kinautolu, naʻa nau mavahe pē, ʻo ʻikai te nau feinga ke mahinoʻi. ʻI he taimi ʻe taha, naʻa mo e niʻihi ʻo e kau ākongá naʻa nau tūkia ʻi ha lea fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Sīsū. (Sione 6:52-66) Ko e faʻahinga ko iá naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ko e ngaahi lea fakatātā ʻa Sīsuú naʻe siviʻi ai ʻenau mateuteu ke fulihi ʻenau fakakaukaú mo e tōʻongá. (Ai. 6:9, 10; 44:18; Mt. 13:10-15) Naʻa nau taʻeʻilo foki ki ha kikite fekauʻaki mo hono ngāueʻaki ʻe he Mīsaiá ʻa e ngaahi talanoa fakatātā ʻi heʻene faiakó.—Sāme 78:2.
Koeʻuhi ko e tomuʻa fehiʻá, naʻe siʻaki ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. ʻI heʻene faiako ʻi he sinakoke ʻo hono kolo tupuʻangá, ʻa Nasaleti, naʻe “toʻoa” ai ʻa e kakaí. Ka ʻi he ʻikai ʻaupito tali ʻa Sīsū ko ia ʻa e Mīsaiá, naʻa nau ʻohake ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo hono puipuituʻá: “Mei fē ki he siana ni ʻa e ngāhi meʻa ni? . . . ʻIkai ko e tufunga ʻeni, ko e tama ʻa Mele, mo e tokoua ʻo Semisi mo Siose mo Siutasi mo Saimone? pea ʻikai ʻoku ʻi heni hono ngāhi tuofāfine, ʻo felemofafo ʻiate kitautolu?” (Mk. 6:1-3) Ki he kakai ʻo Nasaletí, ko e māʻulalo ʻa e tuʻunga naʻe tupu hake ai ʻa Sīsuú naʻá ne ʻai ke taʻemahuʻinga ai ʻa ʻene akonakí.
Fēfē ʻa e kau taki lotú? Ko e tokolahi ʻo kinautolú naʻe siʻi ʻenau tokanga kia Sīsuú ʻi he ngaahi ʻuhinga meimei tatau. (Sione 7:47-52) Naʻa nau toe siʻaki ʻene akonakí, koeʻuhi naʻa nau meheka ʻia Sīsū, ʻi heʻene maʻu e tokanga ʻa e kakaí. (Mk. 15:10) Pea ko e faʻahinga ʻiloa tokolahi ko e moʻoni naʻe ʻikai lelei ʻenau talí ʻi he taimi naʻá ne talatalaakiʻi ai kinautolu ʻi heʻenau mālualoí mo e kākaá. (Mt. 23:13-36) Naʻe fakahalaiaʻi totonu ʻe Sīsū ʻenau taʻeʻilo loto-leleí, ʻi heʻene pehē: “ʻOiauē kimoutolu, ʻa e kau tufungalao! he kuo mou ʻave ʻa e kī ʻo e poto: kuo ʻikai te mou hu ki ai kimoutolu [ki he Puleʻangá], pea mou taʻofi ʻa kinautolu naʻe mei hū.”—Luke 11:37-52.
ʻI he taʻu ʻe tolu mo e konga, naʻe malangaʻi ai ʻe Sīsū ʻa e ongoongo leleí ʻi he fonuá. Naʻá ne toe akoʻi ʻa e tokolahi kehe ke nau kau ʻi he ngāue ko iá. (Luke 9:1, 2; 10:1, 16, 17) Naʻe ola lelei ʻaupito ʻa e ngāue ʻa Sīsū mo ʻene kau ākongá ʻo lāunga ai ʻa e kau Fālesí: “Vakai ange; kuo hiki fuʻu ʻa māmani, ʻo muimui kiate ia.” (Sione 12:19) Ko ia ʻoku ʻikai pehē ko e tokolahi taha ʻo e kau Siú naʻe ʻikai ʻaupito te nau ʻiloʻi ha meʻa. Ka, naʻa nau mātuʻaki “taʻe ʻilo” ai pē fekauʻaki mo Sīsū ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá. Naʻa nau mei lava ke fakalahi ʻenau ʻilo mo e ʻofa ki he Mīsaiá, ka naʻe ʻikai. Naʻe hoko ʻo kau ʻa e niʻihi ʻi he fakapoongi ʻo Sīsuú. Ko ia ai, naʻe ekinaki ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki he tokolahi ʻo kinautolu: “Ko ia mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koeʻuhi ke tamateʻi hoʻomou ngaahi angahala; kae toki hoko mei he fofonga ʻo e ʻEiki ʻa e ngaahi kuonga fakamānava hake; mo ne fekau mai ʻa e Toko Taha naʻe sinaki tuʻutuʻuni moʻo mou Misaia, ʻa Sisu.” (Ng. 3:19, 20) ʻOku taau ke fakatokangaʻi ko e laui afe ʻo e kau Siú naʻe kamata ke nau tokanga, ʻo kau ai ʻa e “fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeiki.” Naʻe ʻikai ke nau ngāue ʻi he taʻeʻilo. ʻI hono kehé, naʻa nau fakatomala pea maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.—Ng. 2:41; 4:4; 5:14; 6:7.