“Ko Hoo Mou Gaue e Totogi Ia”
ʻI MUʻA ʻi heʻene kongakaú, ʻoku fakavave hifo ʻa Tuʻi ʻAsa ʻi he teleʻa loloto mei he ngaahi feituʻu māʻolunga ʻo Siutá ki he matāfanga tokaleleí. ʻI he feituʻu fālahi ange ʻo e teleʻá, ʻoku kiʻi tuʻu ai ʻa ʻAsa ʻo fakatau mānava. ʻI lalo ʻiate iá ʻoku ʻapitanga ai ʻa e filí—pea ʻoku nau tokolahi ʻaupito! Ko e ngaahi kongakau ʻItiopea ko iá ʻoku pau pē ʻoku nau toko taha miliona—totonu. Ko e kau tau fakakātoa ʻa ʻAsá ʻoku kiʻi laka siʻi hake pē ʻi he vaeua ʻo e kau tangata tokolahi ko iá.
ʻI he fehangahangai mo ha tau ʻoku ene ke hokó, ko e hā ʻoku moʻumoʻua lahi ki ai ʻa ʻAsa ʻi ha toe meʻá? Ko ha ngaahi angi ki heʻene kau senialé? Ko ha fakalototoʻa ki heʻene ngaahi kongakaú? Ko ha ngaahi tohi ki hono fāmilí? ʻIkai ʻaupito! ʻI he fehangahangai mo e faingataʻa ko ení, ʻoku lotu ʻa ʻAsa.
Ki muʻa ke tau vakai ki he lotu ko iá pea sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi ko ení, tau fakakaukau angé pe ko e faʻahinga tangata fēfē ʻa ʻAsa. Ko e hā naʻá ne ʻai ia ke ne fai peheé? Naʻe fakatonuhiaʻi ia heʻene kumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku tala mai ʻe he fakamatala fekauʻaki mo ʻAsá fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuakiʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue ʻEne kau sevānití?
LĒKOOTI ʻO ʻASÁ
Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 20 hoko atu ʻi he mavaeua ʻa ʻIsileli ki he puleʻanga ʻe uá, kuo hoko ʻa Siuta ia ʻo mātuʻaki fakameleʻi ʻe he ngaahi tōʻonga fakapanganí. ʻI he hoko ʻa ʻAsa ʻo tuʻi ʻi he 977 K.M., naʻa mo e lotoʻā fakatuʻí naʻe fakameleʻi ia ʻe he lotu ki he ngaahi ʻotua fakafanau ʻo Kēnaní. Ka ko e fakamatala fakamānavaʻi fekauʻaki mo e pule ʻa ʻAsá ʻoku pehē aí naʻá ne fai “ʻa e meʻa naʻe ha lelei mo totonu ki he finangalo ʻo Sihova ko hono ʻOtua.” Ko ʻAsá “naʻa ne ʻave ʻa e ngaahi olita muli mo e ngaahi sia, ʻo ne holoki ʻa e ngaahi pou tapu, ʻo ne ta ʻa e ngaahi asela.” (2 Kal. 14:2, 3) Naʻe toe kapusi ʻe ʻAsa mei he puleʻanga Siutá “ae kakai agafakasotoma,” naʻa nau tōʻonga fakasōtoma ʻi he hingoa ʻo e lotú. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa ʻAsa ʻi he ngaahi fakamaʻa ko ení. Naʻá ne toe fakaʻaiʻai ʻa e kakaí ke nau “kumi kia Jihova koe Otua oe nau gaahi tamai” pea nau tauhi ʻa e “fono moe fekau” ʻa e ʻOtuá.—1 Tuʻi 15:12, 13, PM; 2 Kal. 14:4, PM.
ʻI he hōifua he faivelenga ʻa ʻAsa ki he lotu moʻoní, naʻe totongi pe fakapaleʻi ai ia ʻe Sihova ʻaki e ngaahi taʻu ʻo e melino. Naʻe lava ai ke pehē ʻe he tuʻí: “Kuo tau kumi kia Sihova ko hotau ʻOtua; kuo tau kumi kiate ia, pea kuo ne fakanonga kitautolu mei he potu kotoa pe.” Naʻe ngāueleleiʻaki ʻe he kakaí ʻa e tuʻunga ko ení ke ʻai ke mālohi ʻa e ngaahi kolo ʻo e puleʻanga Siutá. “Naʻa nau ngaue atu he langa kolo, ʻo nau tuʻumalie,” ko e lau ia ʻa e fakamatala ʻa e Tohi Tapú.—2 Kal. 14:1, 6, 7.
ʻI HE MALAʻE TAÚ
ʻI he vakai ki he lēkooti ʻo ʻAsá, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale ʻi heʻene lotu he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo e kongakau fakaetangata lahi taha kuo lave ki ai ʻi he Folofolá. Naʻe ʻilo ʻe ʻAsa ʻoku fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ngāue ʻo e tuí. ʻI heʻene lotú, naʻe kōlenga ai ʻa e tuʻí ki he tokoni ʻa Sihová. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAsa kapau naʻá ne falala ki he ʻOtuá pea maʻu ʻene poupoú, naʻe ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia ʻa e tokolahi pe mālohi ʻa e filí. Naʻe kaunga ʻa e huafa ʻo Sihová ki he fepaki ko ení, pea ko ia naʻe fakatangi ʻa ʻAsa ki he ʻOtuá ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ko iá. Naʻe lotu ʻa e tuʻí: “E Jihova ko ho mau Otua, ke ke tokoni kiate kimautolu; he oku mau falala kiate koe, bea i ho huafa oku mau alu atu ki he fuu kakai ni. E Jihova, ko koe be ko ho mau Otua; oua naa malohi ae tagata kiate koe.” (2 Kal. 14:11, PM) ʻOku hangē ia ha pehē: ‘‘Ko e ʻoho ʻa e kau ʻItiopeá ko ha ʻohofi ia ʻo koe, Sihova. ʻOua ʻe tuku ho huafá ke fakamaaʻi pehē ʻaki hono tuku ʻa e meʻa vaivai ko e tangatá ke ne liua ʻa e faʻahinga ʻoku nau fataki ho huafá.’ Ko ia naʻe “taʻi e Jihova ae kakai Itiobea i he ao o Asa, moe ao o Juta; bea nae hola ae kakai Itiobea.”—2 Kal. 14:12, PM.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku fehangahangai ʻa e kakai ʻa Sihová mo e kau fakafepaki mālohi tokolahi. ʻE ʻikai ke tau tauʻi kinautolu ʻaki ha ngaahi meʻatau fakamatelie ʻi ha malaʻe tau moʻoni. Kae kehe, ʻoku lava ke tau falala-pau ʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻaki e ikuna ʻa e kau faitōnunga kotoa pē ʻoku nau faitau fakalaumālie maʻa hono huafá. Ko ʻetau ngaahi faitau fakafoʻituituí ʻoku kau nai ai ʻa e feinga mālohi ke talitekeʻi ʻa e laumālie maeʻeeʻa ʻo e fakataʻetaʻetokanga fakaeʻulungāngá, ke tauʻi ʻetau ngaahi vaivaiʻangá tonu, pe ko hono maluʻi hotau fāmilí mei he ngaahi tākiekina ʻulí. Kae kehe, ko e hā pē ha fakafili ʻoku tau fehangahangai mo ia, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakalototoʻa mei he lotu ʻa ʻAsá. Ko ʻene ikuná ko e ikuna ia ʻa Sihova. ʻOku fakahaaʻi ai e meʻa ʻe lava ke ʻamanekina ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau falala ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ha mālohi fakaetangata ʻe lava ke ne matuʻuaki ʻa Sihova.
FAKALOTOTOʻA MO HA FAKATOKANGA
ʻI heʻene foki mei he taú, naʻe fetaulaki ai ʻa ʻAsa mo ʻAsalaia. Naʻe ʻoange ʻe he palōfita ko ení ʻa e fakalototoʻa mo e fakatokanga fakatouʻosi: “E Asa, mo Juta kotoabe, mo Benijimani, mou fanogo kiate au. Oku iate kimoutolu a Jihova, lolotoga oku mou iate ia; bea kabau oku mou kumi kiate ia, te ne tuku ke mou ilo ia; bea kabau oku mou liaki ia, te ne liaki akimoutolu. . . . Mou malohi, bea oua naa tuku ke vaivai ho mou nima: he ko hoo mou gaue e totogi ia.”—2 Kal. 15:1, 2, 7, PM.
Ko e ngaahi lea ko ení ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi ʻetau tuí. ʻOku nau fakahaaʻi ko Sihová ʻe ʻiate kitautolu kapau pē te tau kei tauhi faitōnunga kiate ia. ʻI heʻetau tangi kiate ia ki ha tokoní, ʻe lava ke tau falala-pau te ne fanongo mai. “Mou malohi,” ko e lea ia ʻa ʻAsalaiá. ʻOku faʻa fiemaʻu ʻa e mālohi pe loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻoku tau ʻilo ʻe lava ke tau fai pehē ʻi he tokoni ʻa Sihová.
Koeʻuhi naʻe ngaohi ʻe he kui-fefine ʻa ʻAsa ko Meaká “ha tamabua i ha vao tabu,” naʻe fehangahangai ai ʻa ʻAsa mo e fatongia faingataʻa ko hono toʻo ia mei hono tuʻunga fakatuʻi ko e “tuʻi fefine.” Naʻá ne ikuʻi ʻa e polé pea toe tutu mo ʻene tamapuá. (1 Tuʻi 15:13, PM) Naʻe tāpuekina ʻa ʻAsa koeʻuhi ko ʻene tuʻu mālohí mo ʻene loto-toʻá. Mo kitautolu foki kuo pau ke tau pīkitai taʻemauea kia Sihova mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní ʻo tatau ai pē pe ʻoku mateaki hotau ngaahi kāingá ki he ʻOtuá pe ʻikai. Kapau te tau fai pehē, ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau tōʻonga faitōnungá.
Ko e konga e totongi pe pale ʻo ʻAsá ko ʻene sio ki he kau ʻIsileli tokolahi mei he puleʻanga fakatokelau tafoki ʻo fakafepaki ki he moʻoní ʻoku nau ʻaukolo mai ki Siuta ʻi heʻenau fakatokangaʻi ʻoku ʻiate ia ʻa Sihova. Naʻa nau houngaʻia lahi ʻaupito ʻi he lotu maʻá ʻo nau fili ai ke liʻaki honau ngaahi ʻapí koeʻuhí ka nau nofo ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. Naʻe fiefia leva ʻa ʻAsa mo Siuta kotoa ke fokotuʻu ‘ha fuakava ke kumi kia Sihova ʻaki honau lotó kotoa mo honau laumalié kotoa.’ Ko e hā ʻa e olá? Ko e ʻOtuá “naʻa ne tuku ke nau ʻilo ia: pea naʻe fakanonga kinautolu ʻe Sihova mei he potu takatakai.” (2 Kal. 15:9-15) He fiefia ē ko kitautolu ʻi he taimi ʻoku tali ai ʻe he kau ʻofa ki he māʻoniʻoní ʻa e lotu maʻa ʻa Sihová!
Kae kehe, naʻe toe ʻi ai ha tafaʻaki tamaki ki he ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAsalaiá. Naʻá ne fakatokanga: “Kabau oku mou liaki [ʻa Sihova], te ne liaki akimoutolu.” ʻOua ʻaupito ʻe hoko ia kia kitautolu, he ko hono ngaahi nunuʻá ʻe lava ke fakamamahi ʻaupito! (2 Pita 2:20-22) ʻOku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻe he Folofolá ia ʻa e ʻuhinga naʻe ʻoange ai ʻe Sihova kia ʻAsa ʻa e fakatokanga ko ení, ka naʻe ʻikai ke tokanga ki ai ʻa e tuʻí.
“KUO KE FAI FAKAVALEVALE”
ʻI he taʻu hono 36 ʻo e pule ʻa ʻAsá, naʻe fai ai ʻe Tuʻi Paasa ʻo ʻIsilelí ha ngaahi ngaʻunu fakafili ki Siuta. Koeʻuhi ke taʻofi nai hono kakaí mei hono fakahāhā ʻa e mateaki kia ʻAsa mo e lotu maʻá, naʻe kamata ai ʻe ʻAsa ke ʻai ke mālohi ʻa e kolo kauʻāfonua ko Lamá, ʻa ia ʻoku maile ʻe nima (8 km) ki he tokelau ʻo Selusalemá. ʻI he ʻikai ke kumi ki he tokoni ʻa e ʻOtuá hangē ko ia naʻá ne fai he taimi naʻá ne fehangahangai ai mo e ʻoho ʻa ʻItiopeá, naʻe kumi ʻe ʻAsa ia ki ha tokoni fakaetangata. Naʻá ne ʻave ha meʻaʻofa ki he tuʻi ʻo Sīliá, ʻo kole kiate ia ke ne ʻohofi ʻa e puleʻanga fakatokelau ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe he kau Sīliá ha ngaahi ʻoho, naʻe holomui ʻa Paasa mei Lama.—2 Kal. 16:1-5.
Naʻe ʻikai ke hōifua ʻa Sihova kia ʻAsa ʻo ne fekau atu ʻa e palōfita ko Hānaní ke tala ia kiate ia. ʻI hono ʻiloʻi e anga ʻo e fakafeangai ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻItiopeá, naʻe totonu ke ʻilo ʻe ʻAsa ko Sihová ‘oku lele fetoutou mo liliuaki hono fofogá i mamani kotoabe, ke fakaha malohi a ene afió ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu ho nau lotó kiate iá.’ Mahalo naʻe maʻu ʻe ʻAsa ha faleʻi kovi pe ʻikai te ne fakakaukau kia Paasa mo ʻene ngaahi kongakaú ko ha fakamanamana lahi pea fakakaukau te ne malava ke fakaleleiʻi ia ʻiate ia pē. Ko e hā pē tuʻungá, naʻe hanga ʻa ʻAsa ki ha fakaʻuhinga fakaetangata kae ʻikai te ne falala kia Sihova. “I he mea ni kuo ke fai fakavalevale,” ko e lea ia ʻa Hānaní, “bea mei he kuoga koeni te ke moua koe i he gaahi tau.”—2 Kal. 16:7-9, PM.
Naʻe fakafeangai kovi ki ai ʻa ʻAsa. ʻI heʻene tōlilí, naʻá ne lī ʻa e palōfita ko Hānaní ki he fale fakapōpulá. (2 Kal. 16:10, PM) Naʻe mei fakakaukau ʻa ʻAsa, ‘ʻOku ou tuha ke valokiʻi hili ha faitōnunga ʻi he ngaahi taʻu lahi?’ ʻI heʻene hoholo he taimí ni ke motuʻá, ʻikai kuo mole meiate ia ʻa e niʻihi ʻo ʻene ngaahi mafai fakaʻuhingá? ʻOku ʻikai ha lave ki ai ʻa e Tohi Tapú.
ʻI he taʻu hono 39 ʻo ʻene pulé, naʻe hoko ai ʻa ʻAsa ʻo puke lahi ʻi ha mahaki ʻi hono vaʻé. “ʻI heʻene mahaki naʻe ʻikai te ne kumi kia Sihova, ka ki he kau faitoʻo,” ko e lau ia ʻa e fakamatalá. ʻI he taimi ko iá, ʻoku hā ngali kuo fakaliʻeliʻaki ʻe ʻAsa hono tuʻunga moʻuilelei fakalaumālié. ʻOku hā mahino ʻi he tuʻunga mo e founga fakakaukau ko iá, naʻá ne mate ʻi he taʻu hono 41 ʻo ʻene pulé.—2 Kal. 16:12-14.
Neongo ia, ko e ngaahi ʻulungaanga lelei mo e faivelenga ʻa ʻAsa ki he lotu maʻá ʻoku hā kuo hiliō ia ʻi heʻene ngaahi fehālākí. Naʻe ʻikai ʻaupito tuku ʻene tauhi kia Sihová. (1 Tuʻi 15:14) Mei he tuʻunga leva ko iá, ko e hā ʻe lava ke akoʻi mai ʻe he talanoa fekauʻaki mo ʻene moʻuí? ʻE lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he kuohilí, he ko e ngaahi manatu melie peheé ʻe lava ke ne ueʻi kitautolu ke tau lotu ʻo kole ʻene tokoní ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi ʻahiʻahi foʻou. Neongo ia, ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakamahalo ʻo pehē ʻoku ʻikai ke tau fiemaʻu ha akonaki Fakatohitapu koeʻuhí he kuo tau tauhi faitōnunga ki he ʻOtuá ʻi he laui taʻu. Neongo pe ko e hā hotau lēkōtí, ʻe valokiʻi kitautolu ʻe Sihova kapau te tau faihala. ʻOku fiemaʻu ke tau tali anga-malū ʻa e fakatonutonu peheé koeʻuhí ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko ʻetau Tamai fakahēvaní te ne ʻiate kitautolu kapau te tau kei ʻiate ia. Ko e fofonga ʻo Sihová ʻokú ne kumi holo ʻi he māmaní kotoa ʻa e faʻahinga ʻoku ngāue faitōnunga kiate ia. ʻOkú ne fakapaleʻi kinautolu ʻaki ʻene ngāueʻaki hono mālohí koeʻuhi ko kinautolu. Naʻe fai ia ʻe Sihova kia ʻAsa, pea ʻe lava ke Ne fai ia maʻatautolu.
[Fakamatala ʻi he peesi 9]
ʻOku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e kau faitōnunga ʻoku nau faitau fakalaumālié
[Fakamatala ʻi he peesi 10]
ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he vakai mai ʻa Sihová