ʻOkú Ke Houngaʻia ʻi he Tokanga Anga-ʻOfa ʻa Sihová?
“Oku i he botu kotoabe ae fofoga o Jihova, o ne afioʻi ae kovi moe lelei.”—PAL. 15:3, PM.
1, 2. ʻOku anga-fēfē kehe ʻa e founga ʻoku siofi ai kitautolu ʻe Sihová mei he founga ʻoku fai ʻe he ngaahi meʻa faitaá?
ʻI HE ngaahi fonua lahi, kuo fokotuʻu ʻe he kau maʻu falekoloa tokolahi ʻa e ngaahi meʻa faitā ke lēkooti ʻa e kau kaihaʻa ʻoku nau feinga ke kaihaʻa ha koloa mei honau falekoloá. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi lēkōtí ki he kau maʻu mafaí ki hono kumi pea puke ʻa e kau kaihaʻá. Koeʻuhí ko e kotoa ʻo e ngaahi meʻa faitā ko ení, ʻoku faingataʻa ange ai ki he kau kaihaʻá ke hao mei heʻenau faihalá.
2 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e ongo foʻi fofonga ʻo Sihová “oku i he botu kotoabe.” (Pal. 15:3, PM) ʻOku ʻuhinga ení ʻokú ne siofi maʻu pē kitautolu ke sio pe ʻoku tau maumauʻi ʻene ngaahi laó? ʻOkú ne tatali pē ke tauteaʻi kitautolu ʻi he taimi pē ʻoku tau fehālaaki aí? ʻIkai ʻaupito! (Sel. 16:17; Hep. 4:13) ʻOku siofi kitautolu ʻe Sihová koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻia kitautolu pea loto ke tau malu mo fiefia.—1 Pita 3:12.
3. Ko e hā ʻa e founga ʻe nima ʻoku tokangaʻi ai kitautolu ʻe Sihová?
3 ʻE lava fēfē ke tau mahinoʻi loloto ange ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻia kitautolú? Te tau lāulea ki he founga ʻe nima ʻa ia ʻoku tokangaʻi ai kitautolu ʻe Sihová. (1) ʻOkú ne fakatokanga mai kia kitautolu ki muʻa ke tau fai ha meʻa ʻoku kovi. (2) ʻOkú ne fakatonutonu kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fou ai ʻi he ʻalunga halá. (3) ʻOkú ne tataki kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu. (4) ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí. (5) ʻOkú ne fakapaleʻi kitautolu ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.
ʻOKU FAKATOKANGA MAI ʻA SIHOVA KIA KITAUTOLU
4. Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá kia Keini ha fakatokanga ki muʻa ke ne faiangahalá?
4 ʻUluakí, te tau lāulea ki he ngaahi founga ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Sihova kia kitautolu ki muʻa ke tau fai ha meʻa ʻoku kovi. (1 Kal. 28:9) Ko e fakatātaá, naʻe “ʻita ʻaupito” ʻa Keini ʻi he taimi naʻe ʻikai ke hōifua mai ai ʻa Sihova kiate iá. (Lau ʻa e Sēnesi 4:3-7.) Naʻe fakatokanga ʻa Sihova kia Keini kapau heʻikai te ne “feinga ke lelei,” te ne fai ha angahala. Naʻe hangē ia naʻe “ʻi he matapa” ʻa e angahalá ʻo tatali ke maʻu ia. Naʻe ʻeke ange kiate ia ʻe Sihova: “ʻOku aʻau ke pule ki ai”? Naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ʻa Keini ke “feinga ke lelei.” Kapau naʻe fanongo ʻa Keini ki he fakatokangá, te ne hokohoko atu ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá.
5. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakatokanga mai ai ʻa Sihova kia kitautolú?
5 ʻOku moʻoni tatau pē mo kitautolu he ʻaho ní. ʻOku malava ke ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa moʻoni ʻi hotau lotó. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holí, pea heʻikai malava ke tau fūfuuʻi ha meʻa meiate ia. ʻOkú ne ʻofa ʻia kitautolu pea loto ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻoku ʻikai te ne fakamālohiʻi kitautolu. Ko ia kapau ʻokú ne ʻafioʻi ha meʻa ʻoku kovi ʻia kitautolu, ʻokú ne fakatokanga mai kia kitautolu. Anga-fēfē? ʻI he taimi ʻoku tau lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, lau ʻetau ʻū tohí, pea maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, ʻoku malava ai ke tau fanongo ki he ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá. Kuo faifai ange ʻo ke lau pe fanongo ʻi ha meʻa ʻa ia naʻá ne tokoniʻi koe ke ikuʻi ha palopalema ʻa ia ko Sihova pē naʻá ne ʻilo ki aí? Ko e ngaahi fakatokanga ko eni meia Sihová ʻoku haʻu ia ʻi he taimi tofu pē ʻoku tau fiemaʻu aí.
6, 7. (a) Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻoku tokanga mai ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití taki taha? (e) ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei he tokanga fakafoʻituitui ʻa Sihová?
6 Ko e kotoa ʻo e ngaahi fakatokanga ʻi he Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi moʻoni ai ʻa e ʻofa ʻa Sihova ʻia kitautolu taki tahá. Ko e moʻoni ko e Tohi Tapú, ko ʻetau ʻū tohí mo ʻetau ngaahi fakatahá ʻoku maʻu ʻaonga ai ʻa e laui miliona ʻo e kakaí. Ka ʻoku kole atu ʻe Sihova kiate koe ke ke tokangataha ki heʻene ngaahi fakatokanga ʻi he Tohi Tapú koeʻuhí ke ke lava ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. ʻOku fakahaaʻi heni ʻokú ne tokanga fakafoʻituitui atu kiate koe.
ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe hotau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke kalofi ʻa e fakatuʻutāmaki takatakai ʻia kitautolú (Sio ki he palakalafi 6, 7)
7 ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he ngaahi fakatokanga ʻa e ʻOtuá? Kuo pau ke tau ʻuluaki tui ʻokú ne tokanga moʻoni mai kiate kitautolu pea ngāueʻaki leva ʻene Folofolá ʻia kitautolu. Ko ia kapau ʻoku tau maʻu ha faʻahinga fakakaukau ʻoku taʻefakahōifua ki he ʻOtuá, kuo pau ke tau toʻo ʻosi atu leva ia. (Lau ʻa e ʻAisea 55:6, 7.) Kapau ʻoku tau vave ke fanongo, te tau kalofi ai ha faingataʻa lahi. Kae fēfē kapau ʻoku ʻikai ke tau fanongo? ʻOku kei tokanga mai ʻa Sihova kia kitautolu?
ʻOKU FAKATONUTONU KITAUTOLU ʻE HEʻETAU TAMAI OFÁ
8, 9. ʻI he taimi ʻoku ʻomai ai ʻe ha taha ha akonaki kia kitautolu mei he Tohi Tapú, ʻoku anga-fēfē hono fakamoʻoniʻi heni ʻa e tokanga mai ʻa Sihova kia kitautolú? ʻOmai ha fakatātā.
8 ʻI he taimi ʻoku fakatonutonu ai kitautolu ʻe Sihová, ʻoku tau ʻilo ʻokú ne tokanga mai kia kitautolu. (Lau ʻa e Hepelū 12:5, 6.) Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ke tau fiefia ʻi hono maʻu ha akonaki, kinisi, pe fakatonutonu. (Hep. 12:11) Ka ʻi he taimi ʻoku ʻomai ai ʻe ha taha kia kitautolu ha akonaki mei he Tohi Tapú, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻokú ne fai ai ení. ʻOku ʻikai te ne fai pehē koeʻuhí ʻokú ne loto ke tau ongoʻi loto-mamahi ka koeʻuhí ʻokú ne sio ʻoku ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOkú ne loto-lelei ke vaheʻi ha taimi pea fai ha feinga ke fakahaaʻi mai kia kitautolu mei he Tohi Tapú ʻa e founga ʻe lava ai ke tau foki kia Sihová. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e akonaki ko ení koeʻuhí ko hono Matavaí ko Sihova.
9 Ko e fakatātaá, naʻe maʻunimā ha tokoua ʻe taha ʻe he ʻata fakalieliá ki muʻa ke ne haʻu ki he moʻoní. ʻI he taimi naʻá ne ako ai ʻa e moʻoní, naʻá ne liʻaki ʻa e tōʻonga ko iá. Ki mui ai, naʻá ne fakatau mai ha telefoni toʻotoʻo foʻou, pea naʻá ne toe foki pē ki heʻene tōʻonga motuʻá pea kamata ke mamata ʻi he ʻata fakalieliá ʻi he ngaahi saiti he ʻInitanetí. (Sēm. 1:14, 15) Naʻe hoko ʻo hā mahino ko e holi naʻá ne maʻu ki muʻa ki he ʻata fakalieliá naʻe kei mālohi ʻi loto ʻiate ia, ʻo hangē ia ko e ngaahi malala ʻo ha afí. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne ʻoange ʻene telefoní ki ha mātuʻa, pea naʻe ʻasi hake ai ʻa e ngaahi saiti ʻata fakalieliá. Naʻe akonakiʻi leva ʻe he mātuʻá ʻa e tokouá. Naʻe fanongo ʻa e tokouá ki he akonakí pea faifai atu pē ʻo ne ikuʻi ʻa e tōʻonga kovi ko ení. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi angahala fakapulipulí pea ʻe lava ke ne fakatonutonu kitautolu ki muʻa ke tau maumauʻi hotau vahaʻangatae mo iá. ʻOku tau houngaʻia ʻi he tokanga mai ʻa Sihova kia kitautolú.
FOUNGA HONO TATAKI KITAUTOLU ʻE HE NGAAHI TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPÚ
10, 11. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau “fakaongo” ki he tataki ʻa e ʻOtuá? (e) Lave ki he hokosia ʻa ha fāmili ʻa ia naʻa nau fakapotopoto ʻo muimui ki he tataki ʻa Sihová.
10 Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé kia Sihova: “Te ke faleʻi au, ʻo taki hala.” (Saame 73:24) ʻE lava ke tau “fakaongo” ki he faleʻi ʻa Sihová ʻaki ʻa e fekumi ʻi heʻene Folofolá. ʻI he founga ko ení, ʻe lava ai ke tau ʻilo ʻa e anga ʻo ʻene ngaahi fakakaukaú, muimui ʻi heʻene tatakí, pea hokohoko atu ke maʻu ha vahaʻangatae lelei mo ia. ʻOku tokoniʻi foki kitautolu ʻe he faleʻi ʻa Sihová ke tau tokonaki maʻa kitautolu mo hotau fāmilí.—Pal. 3:6.
11 Ko e fakatātaá, ko ha tokotaha faama, mo hono uaifí pea mo hona fuʻu fāmilí naʻa nau nofo totongi ʻi ha faama ʻi he ʻOtu Motu Filipainí. Ko ia mo hono uaifí fakatouʻosi ko e ongo tāimuʻa tuʻumaʻu. Pea fakafokifā pē, naʻe ʻoange ʻe he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e fāmá kia kinaua ha tohi ʻo tala ange heʻikai lava ke nau toe nofo ʻi ai. Naʻa nau ʻohovale pea ʻiloʻi ki mui ai naʻe tukuakiʻi loi kinautolu ʻe ha taha ki ha taʻefaitotonu. Naʻe hohaʻa ʻa e tokouá fekauʻaki mo ha feituʻu ke nau nofo ai. Ka naʻá ne falala-pau kia Sihova ʻo ne pehē: “ʻE tokonaki ʻe Sihova. ʻOkú ne tokangaʻi maʻu pē ʻemau ngaahi fiemaʻú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.” Naʻe muimui ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, pea naʻa nau anga-fakaʻapaʻapa mo fakamelino neongo ʻa e ngaahi tukuakiʻí. ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi ki mui ai, naʻe tala ange ʻe he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e fāmá ʻe lava ke nau nofo pē. Naʻe maongo ʻaupito ki he tokotaha ʻoku ʻoʻona ʻa e fāmá ʻa e anga ʻenau fakafeangai ki he ngaahi tukuakiʻí ʻo liliu ai ʻene fakakaukaú pea aʻu ʻo ʻoange mo e kelekele lahi ange ke nau ngoue ai. (Lau ʻa e 1 Pita 2:12.) ʻOku hā mahino kapau te tau muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe tataki kitautolu ʻe Sihova lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá.
TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HA KAUMEʻA KE KĀTEKINA HA ʻAHIʻAHI
12, 13. Ko fē nai ʻa e taimi ʻe faingataʻa ai ke tui ʻoku tokanga mai ʻa e ʻOtuá kia kitautolu?
12 ʻI he tuʻunga ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi, pea ko e niʻihi ai ʻoku hā ngali fuoloa ʻaupito, hangē ko e mahamahaki, fakatanga, pe fakafepaki mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha ke kātekiná ko ha taʻefelotoi lahi mo ha taha ʻi he fakatahaʻangá koeʻuhí ko ha faikehekehe ʻi he angaʻitangatá.
13 Ko e fakatātaá, ko e meʻa ʻe leaʻaki nai ʻe ha tokoua ʻe fakalotomamahi moʻoni kiate koe. Te ke fakakaukau nai: ‘ʻOku totonu ke ʻoua ʻe hoko eni ʻi he kautaha ʻa e ʻOtuá!’ Ka ko e tokoua ʻokú ne fakalotomamahiʻi koé ʻoku ʻoange ki ai ʻa e fatongia lahi ange ʻi he fakatahaʻangá, pea ʻoku fakakaukau ʻa e niʻihi ʻokú ne tōtōatu. Te ke ʻeke nai: ‘ʻE lava fēfē ke hoko eni? ʻOku ʻikai ke ʻafioʻi ia ʻe Sihova? ʻE ʻikai ke ne fai ha ngāue ki ai?’—Saame 13:1, 2; Hap. 1:2, 3.
14. Ko e hā ʻoku fakaʻatā nai ai ʻe Sihova hotau fanga tokouá ke nau akonakiʻi fefeka kitautolú?
14 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau sio ki aí, pea ʻokú ne fakaʻatā nai ha tuʻunga ki ha ngaahi ʻuhinga mahuʻinga. Ko e fakatātaá, ʻoku fai mai nai ʻe ha taha ha akonaki ʻa ia ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau tuha mo ia, pea ʻoku fakalotomamahi ia kia kitautolu. Ka ʻoku kehe nai ʻa e vakai ia ʻa e ʻOtuá ki he tuʻungá. ʻOku ngalingali naʻe tuha pē ʻa e akonakí mo kitautolu? ʻI he talanoa ki he moʻuí, naʻe pehē ʻe Tokoua Karl Klein naʻe akonakiʻi fefeka ia ʻi he taimi ʻe taha ʻe Tokoua Rutherford. ʻI ha taimi ki mui ai, ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki fiefia ange ai ʻa Tokoua Rutherford, naʻe ʻikai ke ne fie fakalea ange. Naʻe sio ʻa Tokoua Rutherford naʻe kei loto-mamahi pē ʻa Tokoua Klein ʻi he akonakí. Naʻe fakatokanga ʻa Tokoua Rutherford kia Tokoua Klein: “Tokanga. ʻE maʻu koe ʻe he Tēvoló.” Ko e faleʻi ko ení naʻe tokoni moʻoni ia kia Tokoua Klein. ʻI heʻene hoko ki mui ai ko ha mēmipa ʻo e Kulupu Pulé, naʻá ne pehē naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku maʻu ʻe hotau fanga tokouá ʻa e totonu ke akonakiʻi kitautolu pea kapau te tau fehiʻa ʻia kinautolu koeʻuhi ko e meʻá ni, ʻe maʻu kitautolu ʻe he Tēvoló.a
15. Ko e hā kuo pau ke tau manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí?
15 ʻOku tau loto ke ʻosi vave ʻa e ngaahi ʻahiʻahí. Ka ʻoku mahuʻinga ke tau ako ke anga-kātaki. ʻE lava ke fakahoa ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ki he kiu ʻa e ngaahi meʻalelé ʻi haʻo lele atu ʻi ha hala moʻumoʻua. ʻE lava ke ke anga-kātaki ʻo tatali pē ʻi he halá kae ʻoua ke ngaʻunu atu ʻa e ngaahi meʻalelé. ʻI hono kehé, te ke hoko ʻo taʻekātaki pea fili ke ʻalu ʻi ha hala kehe. Ka te ke hē nai pea aʻu tōmui ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí. Kapau naʻá ke anga-kātaki pea nofo pē ʻi he hala naʻá ke tomuʻa ʻi aí, te ke aʻu taimi tonu nai ai. ʻOku meimei tatau pē ia mo e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí. Kapau te tau anga-kātaki pea muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke kātekina ia.
16. Ko e hā ʻoku fakaʻatā nai ai ʻe Sihova ke tau tofanga ʻi he ngaahi ʻahiʻahí?
16 ʻOku fakaʻatā nai ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻahiʻahí koeʻuhí ʻokú ne loto ke tau ako mei ai. (Lau ʻa e 1 Pita 5:6-10.) Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau fakakaukau ʻoku fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau maʻú. (Sēm. 1:13) “Ko homou filí, ʻa e Tēvoló,” ʻokú ne fakatupunga ʻa e lahi ʻo e faingataʻá. Kae kehe, ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻetau faingataʻaʻiá pea ʻokú ne ʻofa ʻiate kitautolu. Te ne fakapapauʻi heʻikai ke tuʻuloa hotau ngaahi ʻahiʻahí. ʻE hokohoko atu pē ia “ʻi ha kiʻi taimi nounou.” Hoko ʻo falala-pau ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate koe pea te ne ʻoatu ʻa e mālohi ke kātaki ki he ngataʻangá.—2 Kol. 4:7-9.
KO E PALE MEIA SIHOVÁ
17. Ko e hā ʻoku hakule ai ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kakai kotoa pē?
17 ʻOku hakule ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kakai kotoa pē ke sio pe ko hai ʻoku ʻofa moʻoni kiate iá. Naʻe tala ʻe he palōfita ko Hānaní kia Tuʻi ʻAsa: “He oku lele fetoutou mo liliuaki ae fofoga o Jihova i mamani kotoabe, ke fakaha malohi a ene afio ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu ho nau loto kiate ia.” (2 Kal. 16:9, PM) Ko Sihova te ne ‘fakaha hono malohí’ kiate koe, ʻa ia ko hono ʻuhingá te ne maluʻi mo fakapaleʻi koe.
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau falala-pau ʻe fakapaleʻi kitautolu ʻe Sihova kapau ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku leleí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
18 ʻOku loto ʻa Sihova ke fakahaaʻi mai ʻa e “ʻofa” kiate kitautolu, ʻa ia ʻokú ne loto ke fakapaleʻi kitautolu. Kapau ʻoku tau fiemaʻu ʻene tāpuakí, ʻoku fiemaʻu ke tau “haʻao ki he lelei,” “ʻofa ki he lelei,” mo “fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.” (ʻĒm. 5:14, 15; 1 Pita 3:11, 12) ʻOku fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa e kau māʻoniʻoní, neongo kapau ʻoku ʻikai ha taha ʻoku sio ki heʻenau ngaahi ngāue leleí. (Saame 34:15) ʻE lava ke tau sio ki he meʻá ni mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ongo māʻuli ʻIsileli ko Sīfila mo Pua. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Felo ke na tāmateʻi ʻa e kotoa ʻo e pēpē tangata ʻIsilelí ʻi hono fanauʻí. Naʻe talangofua ʻa e ongo fefine ko ení ki he ʻOtuá kae ʻikai kia Felo, pea naʻá na fakahaofi ʻa e fanga kiʻi pēpeé. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ngāue lelei ʻa Sīfila mo Puá pea fakapaleʻi kinaua ke ʻi ai haʻana fānau. (ʻEki. 1:15-17, 20, 21) ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau ongoʻi nai ʻoku ʻikai ha taha ʻoku sio mai ki he lelei ko ia ʻoku tau faí, ka ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e ngāue lelei kotoa pē kuo tau faí. Te ne fakapaleʻi kitautolu.—Māt. 6:4, 6; 1 Tīm. 5:25; Hep. 6:10.
19. Ko e hā ʻa e hokosia naʻe maʻu ʻe ha tuofefine?
19 ʻOku tau ongoʻi nai ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻetau ngaahi feinga ʻi he ngāue fakamalangá, ka ʻokú ne fakatokangaʻi. Ko ha tuofefine Hungali ʻi ʻAositulia naʻá ne maʻu ʻa e tuʻasila ʻo ha fefine naʻá ne lea faka-Hungali. Naʻe ʻalu leva ʻa e tuofefiné ki he feituʻu ko iá, ka naʻe ʻikai ha taha ʻi ʻapi. Naʻá ne toutou ʻalu ki ai ʻi he taʻu ʻe taha mo e konga pea tuku ʻa e ʻū tohi, fai mo ha tohi pea tuku mo ʻene fika telefoní. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ʻapi ha taha, ka naʻe ʻikai fakaava mai ʻe ha taha ʻa e matapaá. ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi heʻene foki ki he ʻapí, naʻe fakaava mai ʻe ha fefine anga-fakakaumeʻa ʻa e matapaá ʻo pehē: “Kātaki ʻo hū mai. Naʻá ku lau ʻa e meʻa kotoa naʻá ke ʻomaí pea kuó u tatali atu kiate koe.” Ko e fefine ko ení naʻe fai ki ai ʻa e faitoʻo kanisā pea naʻe ʻikai te ne saiʻia ke talanoa ki he kakaí. Naʻá ne tali ha ako Tohi Tapu. Naʻe ongoʻi ʻe he tuofefiné naʻe fakatokangaʻi ʻe Sihova ʻene ngaahi feingá pea fakapaleʻi ia.
20. ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻa Sihova ʻiate koé?
20 Hangē ko ia kuo tau ako ʻi he kupu ko ení, ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ha meʻa pē ʻoku tau fai pea hakule ʻa e loto ʻo e tokotaha kotoa pē. ʻOku ʻikai ke tau ongoʻi ʻokú ne feinga ke maʻu haʻatau tōnounou pe lēkooti ʻetau fehālaaki kotoa pē. ʻI hono kehé, ʻoku tohoakiʻi kitautolu kia Sihova koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻokú ne tokanga mai pea ʻokú ne loto moʻoni ke tokoniʻi pea fakapaleʻi kitautolu koeʻuhi ko e lelei ʻoku tau faí.
a Ko e talanoa ki he moʻui ʻa Tokoua Klein naʻe pulusi ia ʻi he The Watchtower ʻo ʻOkatopa 1, 1984.