MEI HOTAU KUOHILÍ
Aʻu ʻa e Moʻoní ki Siapani
Ngaahi tohi fakaafe ki he malanga maʻá e kakaí naʻe ngāueʻaki ʻi Tōkiō pea laku hifo mei ha vakapuna ki Osaka
ʻI SEPITEMA 6, 1926, ko ha pilikimi (ʻovasia fefonongaʻaki) naʻe fanauʻi ʻi Siapani naʻá ne foki mei he ʻIunaite Seteté ki Siapani ko ha misinale. Naʻe tatali mai kiate ia ha tokotaha tukuhau ki he Taua Leʻo, ʻa ia naʻá ne kamataʻi ha kulupu ako Tohi Tapu ʻi Kobe. Naʻe fai ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ʻenau ʻuluaki ʻasemipilií ʻi Sanuali 2, 1927, ʻi he kolo ko iá. Ko ha toko 36 fakakātoa naʻa nau maʻu iá, pea papitaiso ʻa e toko 8. Ko ha kamata lelei ia, ka ʻe lava fēfē ʻa e kiʻi kulupu ko ení ke aʻu ki he kakai Siapani ʻe toko 60 miliona ʻa ia naʻe fiemaʻu ke nau sio ki he maama ʻo e moʻoni Fakatohitapú?
ʻI Mē 1927, naʻe kamataʻi ʻe he Kau Ako Tohi Tapu ngāue mālohí ha feingangāue fakamoʻoni ki he kakaí ke tuʻuaki ha ngaahi malanga Fakatohitapu hokohoko. Ke fakahoko ʻa e ʻuluaki malangá ʻi Osaka, naʻe fokotuʻu ʻe he fanga tokouá ha ngaahi fakaʻilonga mo e ngaahi fuʻu papa tuʻuaki ʻi he veʻehalá ʻi he kotoa ʻo e koló pea ʻoatu mo e ngaahi tohi fakaafe ʻe 3,000 ki he kakai tuʻu-ki-muʻá. Naʻa nau tufaki ʻa e lauʻipepa-tuʻuaki ʻe 150,000 pea tuʻuaki ʻa e malangá ʻi he ngaahi nusipepa lalahi ʻo Osaka pea ʻi he ngaahi tikite lēlue ʻe 400,000. ʻI he ʻaho ʻo e malangá, naʻe laku hifo mei ha ongo vakapuna ʻa e lauʻipepa-tuʻuaki ʻe 100,000 ʻi he koló kotoa. Naʻe fakafonu ʻa e kakai ʻe toko 2,300 nai ʻi he Holo Osaka Asahi ke fanongo ki he malanga “ʻOku Ofi ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.” Naʻe pau ke foki ha toko taha afe nai koeʻuhí ko e fonu ʻa e holó. Hili ʻa e malangá, laka hake ʻi he toko 600 ʻo e kau maʻu fakatahá naʻa nau nofo ai pē ki ha konga fehuʻi mo e tali. Lolotonga ʻa e ngaahi māhina hoko atu aí, ko e ngaahi malanga Fakatohitapu maʻá e kakaí naʻe fai ia ʻi Kyoto mo e ngaahi kolo kehe ʻi he fakahihifo ʻo Siapaní.
ʻI ʻOkatopa 1927, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Kau Ako Tohi Tapú ke fai ʻa e ngaahi malangá ʻi Tōkiō. Naʻe toe tufaki atu ʻa e ngaahi tohi fakaafe ki he faʻahinga tefitó—kau ai ʻa e palēmiá, kau mēmipa ʻo e fale aleá mo e kau taki lotú mo e kau taki fakakautaú. Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi pepa tuʻuakí, ngaahi tuʻuaki he nusipepá, pea pehē foki ki he lauʻipepa-tuʻuaki ʻe 710,000, pea ko ha kau maʻu fakataha fakakātoa ʻe toko 4,800 naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi malanga ʻe tolu ʻi he kolomuʻa ʻo Siapaní.
KAU KOLOPOTA FAIVELENGA
Katsuo mo Hagino Miura
Naʻe fakahoko ʻe he kau kolopotá (kau tāimuʻá) ha ngafa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he ngaahi ʻapi tāutaha. Ko Matsue Ishii, ko e taha ʻo e ʻuluaki kolopota ʻi Siapani, mo hono husepānití, ʻa Jizo, naʻá na kāpui ʻa e vahe fā ʻe tolu ʻo e fonuá, mei Sapporo ʻi he tokelau mamaʻó ki Sendai, Tōkiō, Yokohama, Nagoya, Osaka, Kyoto, Okayama, mo Tokushima. Ko Tuofefine Ishii mo ha tuofefine matuʻotuʻa, ko Sakiko Tanaka, naʻá na tui ʻa e kīmono fakafonuá ke na ʻaʻahi ki he kau ʻōfisa fakapuleʻanga māʻolungá. Ko e taha ʻo kinautolu naʻá ne kole ha seti tohi ʻe 300 ʻo e tohi The Harp of God mo e Deliverance ke tuku ʻi he laipeli ʻa e pilīsoné.
Naʻe tali ʻe Katsuo mo Hagino Miura ʻa e ʻū tohí meia Tuofefine Ishii pea ʻiloʻi pau ko e moʻoní ia. Naʻá na papitaiso ʻi he 1931 pea hoko ko e ongo kolopota. Ko Haruichi mo Tane Yamada, mo e tokolahi ʻo hona ngaahi kāingá, naʻa nau tali ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki muʻa nai ʻi he 1930. Naʻe kau ʻa e ongo Yamada ki he ngāue kolopotá, pea ko hona ʻofefiné, ʻa Yukiko, naʻá ne ʻalu ʻo ngāue ʻi he Pēteli ʻi Tōkioó.
“SEHU”—LAHI MO E SIʻI
Ko ha Sehu Lahi naʻe nofo ai ʻa e kau tāimuʻa ʻe toko ono
ʻI he taimi ko iá, naʻe mamafa ʻaupito ʻa e meʻalelé pea naʻe kovi ʻa e ngaahi halá. Ko ia ko Kazumi Minoura mo e kau kolopota kei siʻí naʻa nau ngāueʻaki ʻa e meʻalele taʻemīsini. Naʻa nau ui ʻa e ngaahi Sehu ko ení ki he tokotaha angi saliote mālohi ʻa ia naʻá ne hoko ko e taha ʻo e ngaahi tuʻi ʻIsilelí. (2 Tuʻi 10:15, 16) Ko e Sehu Lalahi ʻe tolú naʻe taki fute ʻe 7.2 (mita ʻe 2.2) hono lōloá, ko e fālahí ko e fute ʻe 6.2 (mita ʻe 1.9), pea fute ʻe 6.2 (mita ʻe 1.9) hono māʻolungá pea lava ke nofo ʻi he saliote taki taha ʻa e kau tāimuʻa ʻo aʻu ki he toko ono. Tānaki atu ki ai, naʻe faʻu ʻa e Fanga Kiʻi Sehu ʻe 11 ʻa ia naʻe ʻaka ʻe he tangata ʻe toko ua. Naʻe manatu ʻa Kiichi Iwasaki, ʻa ia naʻe tokoni ki hono faʻu ʻa e ngaahi Sehú, “Ko e Sehu taki taha naʻe ʻi ai hono tēniti kae pehē ki ha puha ʻuhila ke fakauloʻaki ʻa e māmá.” Naʻe fakaulo atu ʻe he kau kolopotá ʻa e maama ʻo e moʻoní ʻi Siapani kotoa, ʻo teke hake mo toho hifo ʻa e ngaahi Sehú ʻi he ngaahi moʻungá pea kolosi ʻi he ngaahi teleʻa mei he fakatokelau ʻo Hokkaido ki Kyushu ʻi he fakatongá.
Ko ha Sehu Siʻisiʻi naʻe nofo ai ha toko ua
Naʻe pehē ʻe he kolopota ko Ikumatsu Ota: “ʻI he taimi naʻa mau aʻu ai ki ha kolo, naʻe tau ʻemau Sehú ʻi ha veʻe vaitafe pe ʻi ha loto ʻataʻatā. Naʻa mau ʻuluaki ʻaʻahi ki he kau tuʻu-ki-muʻa ʻo e koló, hangē ko e pule koló, pea hili iá naʻa mau ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapí ke tuʻuaki ʻemau ʻū tohí. Hili hono kāpui ʻa e feituʻu ngāué, naʻa mau hiki ki he kolo hokó.”
Ko ha “ʻaho ʻo e meʻa siʻi” pe kamataʻanga siʻisiʻi ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe he kulupu ʻo e Kau Ako Tohi Tapu ʻe toko 36 ʻi Kobe ʻenau ʻuluaki ʻasemipilií. (Sāk. 4:10) ʻI he taʻu pē ʻe nima ki mui—ʻi he 1932—naʻe līpooti ʻe he kau kolopota mo e kau malanga ʻe toko 103 ʻi Siapani ʻenau ngāué, ʻi heʻenau tufa ʻa e ʻū tohi ʻe 14,000 tupu. ʻI he ʻahó ni, ʻoku fokotuʻutuʻu lelei ʻa e faifakamoʻoni ki he kakaí ʻi he feituʻu moʻumoʻua ʻo Siapaní, pea ko e kau malanga ʻe 220,000 nau ʻoku nau tuku ke ulo atu ʻenau māmá ʻi he kotoa ʻo Siapaní.”—Mei hotau kuohilí ʻi Siapani.
Kiʻi palani ʻa Kiichi Iwasaki, ʻa ia naʻá ne faʻu ʻa e ngaahi Sehú he Pēteli ʻi Siapaní