Tauhi Maʻu ha Nonga ʻi Loto Neongo ʻa e Ngaahi Tuʻunga Feliuliuakí
“Kuó u ʻai ke fiemālie mo nonga ʻa ʻeku moʻuí.”—SAAME 131:2.
1, 2. (a) ʻE lava fēfē ke uesia kitautolu ʻi ha ngaahi liliu fakafokifā ʻi he moʻuí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.) (e) Fakatatau ki he Saame 131, ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke nonga ʻa ʻetau fakakaukaú?
HILI ʻa e ngāue ʻa Lloyd mo Alexandra ʻi Pēteli ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 25, naʻe vaheʻi kinaua ki he ngāue fakamalangá. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá na loto-mamahi. ʻOku pehē ʻe Lloyd: “Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ko e Pētelí mo hoku vāhenga-ngāué kuo hoko ia ko hoku konga. Naʻá ku mahinoʻi ʻi hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he liliú, ka ʻi he ngaahi uike mo e māhina hoko atu aí, naʻá ku faʻa hokosia ʻa e ongoʻi liʻekina.” ʻI ha mōmeniti naʻe ongoʻi lelei ai ʻa Lloyd fekauʻaki mo e liliú, pea ʻi he mōmeniti hono hokó naʻá ne ongoʻi loto-mafasia.
2 ʻI he taimi ki he taimi, ʻe ʻi ai ʻa e ngaahi liliu ʻi he moʻuí naʻe ʻikai ke tau ʻamanekina, pea te nau ʻai nai kitautolu ke tau ongoʻi loto-moʻua mo loto-mafasia lahi. (Pal. 12:25) ʻI he faingataʻa ke tali pe feʻunuʻaki ki he ngaahi liliú, ko e hā ʻe lava ke tau fai ke hanganaki nongá? (Lau ʻa e Saame 131:1-3.) Tau sio angé ki he founga naʻe malava ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová, fakatouʻosi ʻi he kuohilí pea ʻi hotau ʻahó ni, ʻo maʻu ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú naʻa mo e taimi naʻe hoko ai ha liliu fakafokifā ki heʻenau moʻuí.
FOUNGA ʻO HONO TOKONIʻI KITAUTOLU ʻE HE “NONGA ʻA E ʻOTUÁ”
3. Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ha liliu fakafokifā ki he moʻui ʻa Siosifá?
3 Ko e fakatātaá, fakakaukau fekauʻaki mo Siosifa. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi foha ʻo Sēkopé, ko Siosifa naʻá ne ʻofa taha aí. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke meheka lahi ʻa hono fanga tokouá. ʻI he taʻu 17 ʻa Siosifá, naʻa nau fakatau atu ia ko ha pōpula. (Sēn. 37:2-4, 23-28) ʻI he taʻu nai ʻe 13, naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻi ʻIsipite, ʻuluakí ʻi he tuʻunga ko ha pōpula pea naʻe tuku pilīsone ia ki mui ai. Naʻe mamaʻo ʻaupito ʻa Siosifa mei heʻene tamaí, ʻa ē naʻá ne ʻofa lahi aí. Ko hono tuʻungá naʻe mei lava ke ʻai ai ia ke ne ongoʻi ʻoku ʻikai haʻane ʻamanaki peá ne ʻita, ka naʻe ʻikai ke pehē. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá?
4. (a) Ko e hā naʻe fai ʻe Siosifa ʻi heʻene ʻi he pilīsoné? (e) Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa Siosifá?
4 Lolotonga ʻa e faingataʻaʻia ʻa Siosifa ʻi he pilīsoné, ʻoku pau pē naʻá ne tokangataha ki he founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihová. (Sēn. 39:21; Saame 105:17-19) Mahalo pē naʻá ne fakakaukau foki fekauʻaki mo ʻene ngaahi misi fakaekikite ʻi heʻene kei siʻí peá ne ongoʻi papau ai naʻe ʻiate ia ʻa Sihova. (Sēn. 37:5-11) Ngalingali naʻá ne toutou lotu ʻo ne tala kia Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻe ʻi hono lotó. (Saame 145:18) Pea naʻe tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa Siosifá ʻaki hono ʻai ke ne tuipau te Ne “ʻiate ia” ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.—Ngā. 7:9, 10.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
5. ʻE lava fēfē ke ʻai kitautolu ʻe he “nonga ʻa e ʻOtuá” ke tau toe fakapapauʻi ange ai ke tauhi kia Sihova?
5 Tatau ai pē pe ko e hā hono faingataʻa ʻa hotau tuʻungá, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e “nonga ʻa e ʻOtuá” ʻa ia ʻokú ne maluʻi ʻetau “ngaahi mafai fakaefakakaukaú” pea ʻai kitautolu ke tau ongoʻi nonga. (Lau ʻa e Filipai 4:6, 7.) ʻI heʻetau ongoʻi loto-moʻua mo loto-mafasiá, ʻe lava ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he “nonga ʻa e ʻOtuá” ke tau hanganaki tauhi kia Sihova pea ʻikai ke foʻi. Tau ako angé ʻa e ngaahi fakatātā fekauʻaki mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi onopooni ʻa ia kuo nau hokosia ʻa e meʻá ni.
KOLE KIA SIHOVA KE NE TOKONIʻI KOE KE KE TOE MAʻU ʻA E NONGÁ
6, 7. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi lotú ke tau toe maʻu ʻa e nonga ʻo e fakakaukaú? ʻOmai ha fakatātā.
6 ʻI he fanongo ʻa Ryan mo Juliette kuo ngata ʻa hona vāhenga-ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe fakataimí, naʻá na ongoʻi loto-siʻi. ʻOku pehē ʻe Ryan: “Naʻá ma tala hangatonu ʻa e meʻá ni kia Sihova ʻi he lotu. Naʻá ma ʻiloʻi ʻokú ma maʻu heni ha faingamālie makehe ke fakahāhā ʻa e falala kiate ia. Ko e tokolahi ʻi heʻemau fakatahaʻangá naʻa nau foʻou ki he moʻoní, ko ia naʻá ma lotu ke tokoniʻi kimaua ʻe Sihova ke ma fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ʻi he tuí.”
7 Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻena lotú? ʻOku pehē ʻe Ryan: “ʻI he hili pē ʻa e lotú naʻe mole ʻa e ngaahi ongoʻi ʻikai lelei mo e hohaʻa naʻá ma muʻaki hokosiá. Ko e nonga ʻa e ʻOtuá naʻá ne maluʻi ʻa homa lotó mo ʻema mafai fakaefakakaukaú. Naʻá ma ʻiloʻi ʻe lava ke hokohoko atu ʻema ʻaonga kia Sihová kapau te ma tauhi maʻu ʻa e fakakaukau totonú.”
8-10. (a) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau loto-moʻua aí? (e) ʻE anga-fēfē nai hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau tokangataha ki he tauhi kiate iá?
8 Ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau ongoʻi nonga, pea ʻe lava foki ke ne tataki kitautolu ki he ngaahi veesi ʻi he Tohi Tapú te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoni ʻi he moʻuí. (Lau ʻa e Sione 14:26, 27.) Fakakaukau angé ki he meʻa naʻe hoko kia Philip mo Mary, ko ha ongo meʻa mali naʻá na ʻi he Pētelí ʻi he meimei taʻu ʻe 25. ʻI loto ʻi he māhina ʻe fā, naʻe mate fakatouʻosi ai ʻena ongo faʻeé mo ha kāinga ʻe taha, pea naʻe pau ke na tokangaʻi ʻa e tamai ʻa Mary, ʻa ia naʻe hoholo tamaki.
9 ʻOku pehē ʻe Philip: “Naʻá ku pehē ʻe au naʻe lelei ʻeku fekuki mo iá ʻi ha tuʻunga pau, ka naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe mole. Naʻá ku lau ʻa e Kolose 1:11 ʻi ha kupu ako ʻi he Taua Leʻo. Ko e moʻoni, naʻá ku kātaki, ka naʻe ʻikai ʻi he tuʻunga kakato tahá. Naʻe fiemaʻu ke u “kātekina ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he kātaki mo e fiefia.” Naʻe fakamanatu mai ʻi he veesi ko ení ko ʻeku fiefia ʻi he moʻuí ʻoku fakatuʻunga ia, ʻikai ʻi hoku ngaahi tuʻungá, ka ko e ola ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí.”
10 Koeʻuhi naʻe hanganaki tokangataha ʻa Philip mo Mary ki he tauhi kia Sihová, naʻá ne tāpuakiʻi kinaua ʻi he ngaahi founga lahi. ʻI heʻena mavahe pē mei Pētelí, naʻá na fakatou maʻu ha kau ako Tohi Tapu ʻa ia naʻa nau fai ha fakalakalaka lelei pea loto ke ako lahi ange ʻi he tuʻo taha he uiké. ʻOku pehē ʻe Mary: “Ko ʻema fiefiá naʻe ʻiate kinautolu pea ko e founga ia ʻa Sihova ki hono tala mai ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”
FAI HA MEʻA ʻE LAVA KE TĀPUAKIʻI ʻE SIHOVA
ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Siosifa tatau ai pē pe ko e hā ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí? (Sio ki he palakalafi 11-13)
11, 12. (a) Naʻe anga-fēfē hono fai ʻe Siosifa ha meʻa naʻe lava ke tāpuakiʻi ʻe Sihova? (e) Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa Siosifá?
11 ʻI he hoko ha liliu fakafokifā ʻi he moʻuí, te tau hoko nai ai ʻo mātuʻaki loto-moʻua ʻo tau fakakaukau pē ai ki heʻetau ngaahi palopalemá. Naʻe mei lava ke hoko ia kia Siosifa. ʻI hono kehé, naʻá ne fili ke fai ʻa e lelei taha ʻi heʻene malavá ʻi hono tuʻungá. Hangē pē ko e ngāue mālohi ʻa Siosifa kia Pōtifá, naʻá ne ngāue mālohi ʻi he pilīsoné ʻi ha meʻa pē naʻe vaheʻi ange ʻe he ʻōfisa pulé ke ne fai.—Sēn. 39:21-23.
12 ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻe vaheʻi ai ʻa Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e ongo pōpula naʻá na ngāue ʻi he lotoʻā ʻo Feló. Naʻe anga-lelei ʻa Siosifa kiate kinaua, pea naʻe ongoʻi fiemālie feʻunga ʻa e ongo tangatá ke na talanoa kiate ia fekauʻaki mo ʻena loto-moʻuá mo ʻena misi fakalotohohaʻa ʻi he pō ki muʻá. (Sēn. 40:5-8) Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻi he taimi ko iá, ka ko e fetalanoaʻaki ko iá naʻe faifai pē ʻo iku ki heʻene tauʻatāina. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui ai, naʻe tuku ange ia mei he pilīsoné peá ne hoko ko e pule maʻu mafai lahi ʻi ʻIsipite. Ko Felo pē taha naʻá ne maʻu ʻa e mafai lahi ange ʻia Siosifá!—Sēn. 41:1, 14-16, 39-41.
13. ʻE lava fēfē ke tau fai ha meʻa ʻi ha founga ʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tuʻungá?
13 ʻI he hangē ko Siosifá, te tau ʻi ha tuʻunga nai heʻikai lava moʻoni ke tau mapuleʻi. Ka ʻo kapau te tau kātaki pea fai ʻa e lelei taha ʻo ʻetau malavá, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova. (Saame 37:5) Naʻa mo e taimi ʻoku tau ongoʻi puputuʻu ai mo loto-moʻuá, heʻikai ke “tuku ai pē ke siva [ʻetau] ʻamanakí,” pe tōnoa. (2 Kol. 4:8; fakamatala ʻi lalo) ʻE ʻiate kitautolu ʻa Sihova, tautefito kapau te tau hanganaki tokangataha ki heʻetau ngāue fakafaifekaú.
HANGANAKI TOKANGATAHA KI HOʻO NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
14-16. Naʻe anga-fēfē ʻa e hanganaki tokangataha ʻa Filipe ki heʻene ngāue fakafaifekaú neongo naʻe hoko ha liliu ki heʻene moʻuí?
14 Ko Filipe ko e ʻevangelioó ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻaupito ia ʻo ha tokotaha naʻe hanganaki tokangataha ki heʻene ngāue fakafaifekaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e liliu ʻi heʻene moʻuí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne maʻu ai ha vāhenga-ngāue foʻou ʻi Selusalema. (Ngā. 6:1-6) Pea naʻe liliu ʻa e meʻa kotoa. Hili hono fakapoongi ʻa Sitīvení, naʻe fakatangaʻi kakaha ʻa e kau Kalisitiané pea naʻa nau hola mei Selusalema. Koeʻuhi naʻe loto ʻa Filipe ke ne hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue kia Sihová, naʻá ne ʻalu ki he kolo ko Samēliá, ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke fanongo ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí.—Māt. 10:5; Ngā. 8:1, 5.
15 Naʻe loto-lelei ʻa Filipe ke ne ʻalu ki ha feituʻu pē naʻe tataki ia ki ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko ia naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ke ne malanga ʻi he ngaahi feituʻu naʻe teʻeki ke fanongo ai ʻa e kakaí ki he ongoongo leleí. Naʻe siolalo ʻa e kau Siu tokolahi ki he kau Samēliá pea ngaohikoviʻi kinautolu. Ka naʻe ʻikai ke filifilimānako ʻa Filipe, pea naʻá ne vēkeveke ke vahevahe kiate kinautolu ʻa e ongoongo leleí. Pea naʻe fanongo “kotoa” ʻa e kau Samēliá kiate ia!—Ngā. 8:6-8.
16 Ko hono hokó, naʻe tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Filipe ke ne malanga ʻi he ongo kolo ko ʻAsitoti mo Sesaliá, ʻa ia naʻe tokolahi ai ʻa e kau Senitailé. (Ngā. 8:39, 40) Naʻe toe hoko ha liliu ki he moʻui ʻa Filipé. Naʻá ne nofo ai ʻo ne maʻu fāmili. Kae tatau ai pē pe ko e hā ʻa e liliu naʻe hoko ki he moʻui ʻa Filipé, naʻá ne hanganaki femoʻuekina ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, pea naʻe hokohoko atu hono tāpuakiʻi ia ʻe Sihova mo hono fāmilí.—Ngā. 21:8, 9.
17, 18. ʻI he liliu ʻi ha founga ʻa ʻetau moʻuí, ʻe tokoniʻi fēfē kitautolu ʻi he tokangataha ki he ngāue fakafaifekaú?
17 ʻOku pehē ʻe he tokolahi ʻi he ngāue taimi-kakató ko e tokangataha ki heʻenau ngāue fakafaifekaú ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau hanganaki fiefia mo fakakaukau pau naʻa mo e hoko ʻa e liliu ki honau tuʻungá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe mavahe ai mei he Pētelí ha ongo meʻa ʻAfilika Tonga ko Osborne mo Polite, naʻá na fakakaukau ʻe faingofua ke maʻu ha ngāue konga taimi mo ha feituʻu ke na nofo ai. Ka ʻoku pehē ʻe Osborne: “Ko e meʻa pangó, naʻe ʻikai ke maʻu vave ha ngāue paʻanga ʻo hangē ko ia naʻá ma ʻamanaki ki aí.” ʻOku pehē ʻe Polite: “Naʻe ʻikai te ma maʻu ha ngāue ʻi he māhina ʻe tolu, pea naʻe ʻikai haʻama paʻanga naʻe tātānaki. Ko ha palopalema moʻoni ia.”
18 Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Osborne mo Polite ʻi he tuʻunga fakalotomafasia ko ení? ʻOku pehē ʻe Osborne: “Ko e malanga fakataha mo e fakatahaʻangá naʻe tokoniʻi lahi ai kimaua ke ma hanganaki tokangataha mo maʻu ha fakakaukau pau.” ʻI he ʻikai ke tangutu pē ʻi ʻapi ʻo hohaʻá, naʻá na fakapapauʻi ke hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko hono fai ʻa e meʻa ko ení naʻá na maʻu ai ha fiefia lahi! Pea ʻoku toe pehē ʻe Osborne: “Naʻá ma kumi ngāue takai holo, pea naʻe faifai pē ʻo ma maʻu ha ngāue.”
FALALA KAKATO KIA SIHOVA
19-21. (a) Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke tauhi maʻu ʻa e nonga ʻo ʻetau fakakaukaú? (e) ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga ʻi heʻetau feʻunuʻaki ki ha liliu taʻeʻamanekina?
19 Hangē ko ia kuo tau vakai ki aí, kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e lelei taha ʻi hotau tuʻungá pea falala kakato kia Sihova, te tau malava ke tauhi maʻu ʻa e nonga ʻo ʻetau fakakaukaú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. (Lau ʻa e Maika 7:7.) Te tau ʻiloʻi nai ʻi ha taimi ko e anga ʻo ʻetau feʻunuʻaki ki ha liliú ʻe ʻai moʻoni ai ke mālohi ʻetau kaumeʻa mo Sihová. ʻOku fakamatala ʻa Polite ko hono toe vaheʻi ki ha ngāue kehe mei Pētelí kuo akoʻi ai ia ki he ʻuhinga moʻoni ʻo e falala kia Sihová naʻa mo e taimi ʻoku hā ngali mātuʻaki faingataʻa ai ʻa e moʻuí. ʻOkú ne pehē: “Kuo toe vāofi ange ʻa hoku vahaʻangatae mo iá.”
20 Ko Mary, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne kei tokangaʻi pē ʻene tamai taʻumotuʻá mo ngāue tāimuʻa. ʻOkú ne pehē: “Kuó u ako ʻi he taimi ʻoku ou ongoʻi loto-moʻua aí, ʻoku fiemaʻu ke u kiʻi tuʻu, ʻo lotu, pea maʻu leva ha taimi mālōlō. Ko hono tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová ʻoku ngalingali ko e lēsoni lahi taha ia kuó u akó, pea ʻe mātuʻaki fiemaʻu ia ʻi he kahaʻú.”
21 ʻOku fakahaaʻi ʻe Lloyd mo Alexandra ko e ngaahi liliu ʻi heʻena moʻuí kuo ʻahiʻahiʻi ai ʻena tuí ʻi he ngaahi founga taʻeʻamanekina. Ka ʻoku lava ke na sio ki he anga hono tokoniʻi moʻoni kinaua ʻi he ngaahi ʻahiʻahi ko ení. ʻOkú ne ʻiloʻi he taimí ni ʻoku mālohi feʻunga ʻena tuí ke na maʻu ai ʻa e fiemālie ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ʻena ngaahi palopalemá, pea ʻokú na ongoʻi kuó na hoko ko e ongo meʻa lelei ange.
Ko e ngaahi liliu taʻeʻamanekiná ʻe lava ke iku ki he ngaahi tāpuaki taʻeʻamanekina! (Sio ki he palakalafi 19-21)
22. Kapau ʻoku tau fai ʻa e lelei taha ʻo ʻetau malavá ʻi hotau tuʻungá, ko e hā ʻe lava ke tau fakapapauʻí?
22 ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ʻe lava ke hoko ha liliu fakafokifā ki heʻetau moʻuí. Te tau maʻu nai ha vāhenga-ngāue kehe ʻi he ngāue ʻa Sihová, hoko ʻo mahamahaki, pe fiemaʻu ke tokangaʻi hotau fāmilí ʻi ha founga foʻou. Kae tatau ai pē pe ko e hā nai ʻe hokó, hoko ʻo tuipau ʻoku tokanga ʻa Sihova fekauʻaki mo koe pea te ne tokoniʻi koe ʻi he taimi totonu. (Hep. 4:16; 1 Pita 5:6, 7) Pea fai ʻi he taimí ni ʻa e lelei taha ʻi hoʻo malavá ʻi ho tuʻungá. Lotu ki hoʻo Tamaí, ʻa Sihova, pea ako ke falala kakato kiate ia. ʻI he foungá ni, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e liliu ʻe hoko ki ho tuʻungá, te ke maʻu maʻu pē ʻa e nonga ʻi he fakakaukaú ʻa ia ʻoku haʻu meia Sihova.
a ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻe fakahingoa ʻe Siosifa ʻa hono ʻuluaki fohá ko Manase, koeʻuhi naʻá ne pehē: “Kuo ʻai ʻe he ʻOtuá ke ngalo ʻiate au hoku faingataʻaʻiá kotoa.” Naʻá ne mahinoʻi ko hono fohá ko ha meʻaʻofa meia Sihova ke fakafiemālieʻi ai ia.—Sēn. 41:51, fakamatala ʻi lalo.