LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w24 Siulai p. 20-25
  • Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga mei he Ngaahi Tuʻi ʻo ʻIsilelí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga mei he Ngaahi Tuʻi ʻo ʻIsilelí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • KO HONAU LOTÓ NAʻE KAKATO KIA SIHOVA
  • NAʻA NAU FAKATOMALA MEI HEʻENAU NGAAHI ANGAHALÁ
  • NAʻA NAU PĪKITAI KI HE LOTU MOʻONÍ
  • Ako mei he Ngaahi Lea Tuku ʻa e Kau Tangata Faitōnungá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Fili ʻOkú Ne Fakahaaʻi ʻa e Falala kia Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2023
  • Manatuʻi ko Sihova “ ʻa e ʻOtua Moʻuí”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
  • Tali Anga-Fakanānā ʻa e Meʻa ʻOku ʻIkai Te Ke ʻIloʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2025
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2024
w24 Siulai p. 20-25

KUPU AKO 30

HIVA 36 Maluʻi Hotau Lotó

Ngaahi Lēsoni Mahuʻinga mei he Ngaahi Tuʻi ʻo ʻIsilelí

“Te mou toe sio ki he faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku māʻoniʻoní mo e tokotaha ʻoku anga-fulikivanú, ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo e tokotaha ʻoku ʻikai tauhi kiate iá.”—MAL. 3:18.

TAUMUʻÁ

Ke ako ki he founga naʻe sivisiviʻi ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí koeʻuhí ke tau lava ʻo mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne kumi ki ai ʻi heʻene kau lotú he ʻahó ni.

1-2. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí?

ʻOKU lave ʻa e Tohi Tapú ki he hingoa ʻo e kau tangata ʻe toko 40 tupu naʻa nau pule ko e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsileli.a ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he lēkooti ko iá ʻa e ngaahi fakaikiiki fakatupu tokanga fekauʻaki mo e niʻihi ʻo kinautolu. Ko e fakatātaá, naʻa mo e ngaahi tuʻi leleí naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe kovi. Fakakaukau ki he tuʻi lelei ko Tēvitá. Naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko ʻeku sevāniti ko Tēvitá . . . [naʻá ne] muimui ʻiate au ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono lotó, ʻo ne fai pē ʻa e meʻa naʻe totonu ʻi heʻeku vakaí.” (1 Tuʻi 14:8) Neongo ia, naʻe fakahoko ʻe he tangata ko iá ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau mo ha fefine mali pea faʻufaʻu ke tāmateʻi hono husepānití ʻi he taú.—2 Sām. 11:​4, 14, 15.

2 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tokolahi ʻo e ngaahi tuʻi taʻefaitōnungá naʻa nau fai ʻa e ngaahi meʻa lelei. Fakakaukau kia Lehopoame. ʻI he vakai ʻa Sihová, “naʻe fai ʻe he tuʻí ʻa e meʻa naʻe kovi.” (2 Kal. 12:14) Neongo ia, naʻe talangofua ʻa Lehopoame ki he tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtuá ke tuku ange ʻa e matakali ʻe hongofulú mei hono puleʻangá. Naʻá ne toe maluʻi hono puleʻangá ʻaki hono langa fakakolotauʻi ʻa hono ngaahi koló.—1 Tuʻi 12:​21-24; 2 Kal. 11:​5-12.

3. Ko e hā ʻa e fehuʻi mahuʻinga ʻoku malanga haké, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻOku malanga hake ha fehuʻi mahuʻinga. Kapau naʻe fai ʻe he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa lelei mo kovi, ko e hā ʻa e makatuʻunga naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova pe naʻe faitōnunga ha tuʻi ʻi Heʻene vakaí? Ko e tali ki he fehuʻi ko iá te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku kumi ki ai ʻa Sihova ʻiate kitautolú. Te tau lāulea ki he tafaʻaki ʻe tolu ʻoku hā mahino naʻe fakakaukau ki ai ʻa Sihova ʻi heʻene sivisiviʻi ʻa e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí: Ko e tuʻunga honau lotó, ko ʻenau fakatomalá, pea mo ʻenau pīkitai ki he lotu moʻoní.

KO HONAU LOTÓ NAʻE KAKATO KIA SIHOVA

4. Ko e hā ʻa e faikehekehe ʻe taha ʻi he ngaahi tuʻi faitōnungá mo e ngaahi tuʻi taʻefaitōnungá?

4 Ko e ngaahi tuʻi naʻa nau fakahōifuaʻi ʻa Sihová naʻa nau lotu kiate ia ʻaki ha loto kakato.b Ko e tuʻi lelei ko Sihosafaté naʻá ne “kumi kia Sihova ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono lotó.” (2 Kal. 22:9) ʻOku lave ʻa e lēkooti fakamānavaʻí fekauʻaki mo Siosaia: “Naʻe ʻikai ha tuʻi ki muʻa ʻiate ia ʻe hangē ko iá, ʻa ia naʻá ne foki kia Sihova ʻaki hono lotó kotoa.” (2 Tuʻi 23:25) Kae fēfē ʻa Solomone, ʻa ia ʻi he konga ki mui ʻene moʻuí naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe koví? “Naʻe ʻikai ke kakato hono lotó.” (1 Tuʻi 11:4) Pea ʻi he fekauʻaki mo ʻApisamí, ko ha tuʻi taʻefaitōnunga ia ʻe taha, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻe ʻikai ke kakato hono lotó kia Sihova.”—1 Tuʻi 15:3.

5. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató.

5 ʻOku ʻuhinga leva ki he hā ʻa e tauhi kia Sihova ʻaki ha loto kakató? Ko ha tokotaha ʻoku loto kakato ʻoku ʻikai ke fai fakafatongia pē ʻene lotu ki he ʻOtuá. ʻI hono kehé, ʻokú ne tauhi kia Sihova ʻo makatuʻunga ʻi he ʻofa mo e līʻoa. ʻIkai ngata aí, ʻokú ne tauhi maʻu ʻa e ʻofa mo e līʻoa ko iá ʻi he kotoa ʻene moʻuí.

6. ʻE lava fēfē ke tau tauhi maʻu ha loto kakato? (Palōveepi 4:23; Mātiu 5:​29, 30)

6 ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he ngaahi tuʻi faitōnungá pea tauhi maʻu ha loto kakato? ʻAki ʻa e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tākiekina koví. Ko e fakatātaá, ko e fakafiefia ʻikai leleí ʻe lava ke ne fakamavahevaheʻi hotau lotó. Pea pehē foki ki he feohi koví mo e fakakaukau fakamatelié. Kapau ʻoku tau fakatokangaʻi ha meʻa ʻoku kamata ke ne fakavaivaiʻi ʻetau ʻofa kia Sihová, tau fai ha ngāue fakavavevave ke taʻakifuʻu ia.—Lau ʻa e Palōveepi 4:23; Mātiu 5:​29, 30.

7. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tākiekina ʻikai leleí?

7 Kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakaʻatā hotau lotó ke hoko ʻo māvahevahe. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke tau kākaaʻi kitautolu ʻaki ʻa e fakakaukau ko hono fakalahi ʻetau ngaahi ngāue fakalaumālié heʻikai fiemaʻu ai ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina koví. Ke fakatātaaʻi, sioloto atu ʻokú ke ʻi tuʻa ʻi ha ʻaho ʻafu mo vela ʻa e ʻeá. ʻI hoʻo heka ki hoʻo meʻalelé, ʻokú ke fakamoʻui ʻa e ʻeakoní. Ka ko e hā hano ʻaonga kapau ʻokú ke tuku hifo pē ʻe koe ʻa e sioʻatá? ʻE vave pē hono toe fakafonu ʻe he ʻea velá ʻa e meʻalelé. ʻE lava ke tau fakahoa eni ki hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fai pē ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu ke ofi ange kia Sihová. Kuo pau foki ke tau tuku hake ʻa e sioʻatá mei he ngaahi tākiekina ʻikai leleí, koeʻuhi ke ʻoua ʻe hū ʻa e ‘ʻea’ vela ʻo e māmani ko ení pe ko e tōʻonga taʻefakaʻotuá, ki hotau lotó pea fakamavahevaheʻi ia.—ʻEf. 2:2.

NAʻA NAU FAKATOMALA MEI HEʻENAU NGAAHI ANGAHALÁ

8-9. Naʻe anga-fēfē ʻa e fakafeangai ʻa Tuʻi Tēvita mo Tuʻi Hesekaia ki he valokí? (Sio ki he fakatātā .)

8 Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻe faihala mafatukituki ʻa Tuʻi Tēvita. Ka ʻi he taimi naʻe fakahā ai ʻe Nētane kia Tēvita ʻene angahalá, naʻá ne fakatomala anga-fakatōkilalo. (2 Sām. 12:13) Mei heʻene lea ʻoku hiki ʻi he Saame 51, ʻoku tau ongoʻi ai ʻa ʻene fakatomala loto-moʻoní. Naʻe ʻikai ke fakangalingali pē ʻa Tēvita ʻokú ne fakaʻiseʻisa koeʻuhí ke ne kākaaʻi ʻa Nētane pe ke fakaʻehiʻehi mei he tauteá.—Saame 51:​3, 4, 17, fakamatala talateu.

9 Naʻe toe faiangahala ʻa Tuʻi Hesekaia kia Sihova. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻá ne loto-hīkisia, ʻo ne ʻomi ai ha houhau kiate ia pea ki Siuta mo Selusalema.” (2 Kal. 32:25) Ko e hā naʻe pōlepole ai ʻa Hesekaiá? Mahalo naʻá ne ongoʻi ʻokú ne māʻolunga ange koeʻuhi ko ʻene ngaahi koloá, ko ʻene ikunaʻi ʻa e kau ʻAsīliá, pe ko hono fakamoʻui fakaemana ia mei he puké. Ko e pōlepolé nai naʻá ne ueʻi ia ke fiehāʻaki ʻene koloá ki he kau Pāpiloné, ʻo iku atu ai ki hono valokiʻi ʻe he palōfita ko ʻAiseá. (2 Tuʻi 20:​12-18) Kae hangē ko Tēvitá, naʻe fakatomala anga-fakatōkilalo ʻa Hesekaia. (2 Kal. 32:26) ʻI he aofangatukú, naʻe vakai ʻa Sihova kiate ia ko ha tuʻi faitōnunga naʻá ne “hanganaki fai ʻa e meʻa naʻe totonú.”—2 Tuʻi 18:3.

Fakatātā: 1. ʻOku hanga hake ʻa Tuʻi Tēvita ʻi he ongoʻi halaia lolotonga ʻa e lea kiate ia ʻa Nētané. 2. ʻOku puke ʻe Tuʻi Hesekaia hono ʻulú ʻi he loto-mamahi lahi lolotonga ʻa e lea kiate ia ʻa ʻAiseá.

Ko Tuʻi Tēvita mo Tuʻi Hesekaia naʻá na fakatomala anga-fakatōkilalo hili hono fakahā kiate kinaua ʻena ngaahi angahalá (Sio ki he palakalafi 8-9)


10. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Tuʻi ʻAmasaia ki he fakatonutonú?

10 ʻI hono kehé, ko Tuʻi ʻAmasaia ʻo Siutá naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe totonú “kae ʻikai ʻaki ha loto kakato.” (2 Kal. 25:2) Ko e hā e meʻa naʻe fehālaakí? Hili hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa ʻAmasaia ke ikunaʻi ʻa e kau ʻĪtomí, naʻá ne punou hifo ki honau ngaahi ʻotuá.c Pea ʻi he taimi naʻe lea ai kiate ia ʻa e palōfita ʻa Sihová, naʻe fakafisi anga-fefeka ʻa e tuʻí ke fanongo kiate ia.—2 Kal. 25:​14-16.

11. Fakatatau ki he 2 Kolinitō 7:​9, 11, ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ʻa e fakamolemolé? (Sio foki ki he fakatātaá.)

11 Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ko ení? ʻOku fiemaʻu ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea fai ʻa e meʻa kotoa te tau malavá ke ʻoua ʻe toe fai ʻa e meʻa tatau. Kae fēfē kapau ʻoku tau maʻu ha akonaki mei he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá, naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí? ʻOku totonu ke ʻoua te tau ongoʻi ʻoku talitekeʻi kitautolu ʻe Sihova pe ko e kau mātuʻá. Naʻa mo e ngaahi tuʻi lelei ʻo ʻIsilelí naʻe ʻikai ke nau hao mei he akonakí mo e valokí. (Hep. 12:6) ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakatonutonu, ʻoku totonu ke tau (1) fakafeangai anga-fakatōkilalo, (2) fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú, pea (3) hokohoko atu ʻi heʻetau ngāue ʻaufuatō kia Sihová. Kapau ʻoku tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe Sihova.—Lau ʻa e 2 Kolinitō 7:​9, 11.

Fakatātā: 1. Ko ha mātuʻa kei siʻi ʻokú ne talanoa mo ha tokoua lolotonga ia ʻoku sio ʻa e tokouá ki ha foʻi hina mo ha ipu sioʻata ʻoku vaeua ʻi he ʻolokaholó. 2. ʻOku fai ʻe he tokouá ha fekumi ʻo ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú mo e lēsoni 43 ʻo e tohi “Fiefia ʻi he Moʻuí ʻo Taʻengata!”. 3. Ko e mātuʻa kei siʻí mo e tokouá ʻokú na ngāue fakataha ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé.

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakatonutonu, ʻoku totonu ke tau (1) fakafeangai anga-fakatōkilalo, (2) fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú, pea (3) hokohoko atu ʻi heʻetau ngāue ʻaufuatō kia Sihová (Sio ki he palakalafi 11)f


NAʻA NAU PĪKITAI KI HE LOTU MOʻONÍ

12. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tautefito ai ʻa e kehe ʻa e ngaahi tuʻi faitōnungá?

12 Ko e ngaahi tuʻi ʻa ia naʻe lau ʻe Sihova ʻoku nau faitōnungá naʻa nau pīkitai ki he lotu moʻoní. Pea naʻa nau fakalototoʻaʻi honau kakaí ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko e moʻoni, naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi tōnounou, hangē ko ia kuo tau sio ki aí. Ka naʻa nau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova pea faitau tōtōivi ke fakamaʻa ʻa e tauhi ʻaitolí mei he fonuá.d

13. Ko e hā naʻe fakamāuʻi ai ʻe Sihova ʻa Tuʻi ʻĒhapi naʻá ne taʻefaitōnungá?

13 Fēfē ʻa e ngaahi tuʻi naʻe fakamāuʻi ʻe Sihova naʻa nau taʻefaitōnungá? Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ko e meʻa kotoa naʻa nau faí naʻe kovi. Naʻa mo e tuʻi fulikivanu ko ʻĒhapí naʻá ne fakahāhā ha kiʻi anga-fakatōkilalo mo e fakaʻiseʻisa ʻi heʻene kaunga ki hono fakapoongi ʻa Nēpoté. (1 Tuʻi 21:​27-29) Naʻá ne toe langa ʻa e ngaahi kolo pea ikunaʻi ha ngaahi faitau maʻa ʻIsileli. (1 Tuʻi 20:​21, 29; 22:39) Ka naʻe ʻiloa ʻa ʻĒhapi ʻi he koví ʻi heʻene pouaki ʻa e lotu loí ʻi he tākiekina hono uaifí. Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe ʻikai ʻaupito ke ne fakatomala.—1 Tuʻi 21:​25, 26.

14. (a) Ko e hā naʻe vakai ai ʻa Sihova kia Tuʻi Lehopoame naʻá ne taʻefaitōnungá? (e) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻiloa ai ʻa e ngaahi tuʻi taʻefaitōnungá?

14 Fakakaukau ki ha tuʻi taʻefaitōnunga ʻe taha—ko Lehopoame. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne fakahoko ha ngaahi ngāue lelei lolotonga ʻene pulé. Ka ʻi he taimi naʻe fokotuʻu maʻu ai hono tuʻunga-tuʻí, naʻá ne liʻaki ʻa e Lao ʻa Sihová pea pouaki ʻa e lotu loí. (2 Kal. 12:1) ʻI he hili iá, naʻá ne kau ki he lotu moʻoní peá ne toe kau ki he lotu loí. (1 Tuʻi 14:​21-24) Naʻe ʻikai ko Lehopoame pē mo ʻĒhapi ʻa e ongo tuʻi ke afe mei he lotu moʻoní. Ko hono moʻoní, ko e tokolahi taha ʻo e ngaahi tuʻi taʻefaitōnungá naʻa nau halaia ʻi hono poupouʻi ʻa e lotu loí ʻi ha faʻahinga founga. ʻOku hā mahino, ʻi he vakai ʻa Sihová, ko e pīkitai ki he lotu moʻoní naʻe hoko ia ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻi hono fakapapauʻi pe naʻe lelei pe kovi ha tuʻi.

15. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kia Sihova ʻa e pīkitai ki he lotu moʻoní?

15 Ko e hā naʻe mātuʻaki mahuʻinga ai kia Sihova ʻa e ʻīsiu fekauʻaki mo e lotú? Ko e taha, ko e ngaahi tuʻí naʻe fakafatongiaʻaki ke tataki ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he lotu moʻoní. Pehē foki, ko e lotu loí ʻoku taki atu maʻu pē ki he ngaahi faiangahala mamafá mo e fakamaau taʻetotonú. (Hōs. 4:​1, 2) ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi tuʻí mo honau kakaí naʻe fakatapui kia Sihova. Ko ia, ʻoku fakahoa ʻe he Tohi Tapú ʻenau kau ʻi he lotu loí ki he tonó. (Sel. 3:​8, 9) Ko ha tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e tonó ʻokú ne mātuʻaki faiangahala ai mo fakalotomamahiʻi lahi hono hoá tonu. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha sevāniti ʻosi fakatapui ʻa Sihova ʻokú ne kau ʻi he lotu loí ʻokú ne faiangahala fakahangatonu ai kiate Ia mo fakalotomamahiʻi Ia.e—Teu. 4:​23, 24.

16. ʻI he vakai ʻa Sihová, ko e hā ʻa e meʻa tefito ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e māʻoniʻoní mei he fulikivanú?

16 Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau akó? Ko e moʻoni, kuo pau ke tau hoko ʻo fakapapauʻi ke fakaʻehiʻehi mei he lotu loí. Ka kuo pau foki ke tau pīkitai ki he lotu moʻoní pea hanganaki kau longomoʻui ki ai. Ko e palōfita ko Malakaí naʻá ne fakahaaʻi mahino ʻa e meʻa ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ha tokotaha lelei mei ha tokotaha kovi ʻi he vakai ʻa Sihová. Naʻá ne tohi: “Te mou toe sio ki he faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku māʻoniʻoní mo e tokotaha ʻoku anga-fulikivanú, ʻi he vahaʻa ʻo e tokotaha ʻoku tauhi ki he ʻOtuá mo e tokotaha ʻoku ʻikai tauhi kiate iá.” (Mal. 3:18) Ko ia ai, kuo pau ke ʻoua te tau fakaʻatā ha meʻa pē—naʻa mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá mo e fehālaakí—ke ne fakalotosiʻiʻi kitautolu ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻoku tuku ʻetau tauhi ki he ʻOtuá. Ko ha angahala mamafa ia ke taʻofi ʻetau tauhi kia Sihová.

17. ʻE anga-fēfē nai hono uesia ʻe heʻetau fili ha hoa malí ʻa ʻetau anga-līʻoa kia Sihová?

17 Kapau ʻokú ke taʻemali pea fakakaukau ki he nofo malí, ʻe lava ke ke sio ki he feʻungamālie ʻa e ngaahi lea ʻa Malakai fekauʻaki mo e tauhi ki he ʻOtuá ki hoʻo fili ha hoa malí? ʻOku maʻu nai ʻe ha tokotaha ha ngaahi ʻulungaanga lelei ʻe niʻihi, ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tauhi ki he ʻOtua moʻoní ʻa e tokotaha ko iá, ʻokú ne lolotonga māʻoniʻoni ʻi he vakai mai ʻa Sihová? (2 Kol. 6:14) ʻI he tuʻunga ko ha hoa mali, ʻe tākiekina fakalaumālie lelei koe ʻe he tokotaha ko iá? Fakakaukau angé: Ko e ngaahi uaifi pangani ʻo Tuʻi Solomoné naʻe ʻi ai nai honau ngaahi ʻulungaanga lelei. Ka naʻe ʻikai ke nau lotu kia Sihova, pea naʻe faai atu pē ʻo nau ofeʻi ʻa e loto ʻo Solomoné ki he lotu loí.—1 Tuʻi 11:​1, 4.

18. Ko e hā ʻoku totonu ke akoʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ki heʻenau fānaú?

18 Ngaahi mātuʻa, ʻe lava ke mou ngāueʻaki ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e ngaahi tuʻí ke uhuʻi ki hoʻomou fānaú ʻa e faivelenga ʻi he lotu kia Sihová. Tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi naʻe vakai ʻa Sihova ki ha tuʻi naʻe lelei pe kovi ʻo makatuʻunga lahi ia pe naʻá ne pouaki ʻa e lotu moʻoní. Akoʻi hoʻo fānaú ʻaki ʻa e lea mo e faʻifaʻitakiʻanga ko e ngaahi meʻa fakalaumālié—hangē ko hono ako ʻa e Tohi Tapú, maʻu ʻa e ngaahi fakatahá, pea kau ʻi he ngāue fakafaifekaú—ʻoku muʻomuʻa taha ʻi he ngaahi ngāue kehé kotoa. (Māt. 6:33) He ka ʻikai ʻe fakamulituku nai hoʻo fānaú ko e hoko ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa ka ko e kau pē ki he “lotu ʻa e ongo mātuʻá.” Ko e olá, te nau ʻai nai ʻa e lotu moʻoní ke fika ua pe aʻu ʻo liʻaki fakaʻaufuli ia.

19. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki ha taha pē kuo tuku ʻene tauhi kia Sihová? (Sio foki ki he puha “ʻE Lava Ke Ke Foki kia Sihova!”)

19 Kapau kuo tuku ʻe ha tokotaha ʻene tauhi kia Sihová kuo siva nai ʻa e ʻamanakí? ʻIkai, koeʻuhí ʻe lava ke ne fakatomala pea toe foki ki he lotu moʻoní. Ke fai iá, ʻe fiemaʻu nai ke ne tuku ki tafaʻaki ʻa e pōlepolé pea tali ʻa e tokoni mei he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Sēm. 5:14) ʻOku ʻikai ha feinga ia ʻe faingataʻa kiate ia kapau ʻe ʻuhinga iá ko ʻene toe maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová!

ʻE Lava Ke Ke Foki kia Sihova!

Fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Manasé, ʻa ia “naʻá ne fai ʻo lahi ʻaupito ʻa e meʻa naʻe kovi ʻi he vakai mai ʻa Sihová.” Naʻá ne lilingi “ʻa e toto taʻehalaia lahi ʻaupito,” kau ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻo e fakahaʻele faʻahikehé, pea aʻu ʻo ne feilaulauʻaki hono ngaahi fohá ki he ngaahi ʻotua loí! (2 Tuʻi 21:​6, 16) Naʻá ne fakatupunga ʻa e puleʻanga ʻo Siutá ke nau “fai ʻa e kovi lahi ange ʻi he meʻa naʻe fai ʻe he ngaahi puleʻanga.” (2 Tuʻi 21:9; 2 Kal. 33:​1-6) Ka ʻi he taimi naʻe taki pōpula ai ʻa Manase ki Pāpiloné, naʻá ne fakatomala. Naʻe kau ki heni ʻa e kōlenga lahi ange ki ha fakamolemole. He ko ē, naʻá ne tōʻongaʻaki ʻa e faiangahala mamafá ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa. ʻI he faingataʻaʻia ʻa Manasé, naʻá ne “fakatōkilaloʻi ai pē ia” pea “toutou lotu.” Pea ko e hā ʻa e olá? Naʻe fanongo ʻa Sihova kia Manase pea “naʻe ueʻi Ia ʻe heʻene kolé.” Naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova pea toe fakafoki ia ki Selusalema pea ki hono tuʻunga-tuʻí.—2 Kal. 33:​12, 13.

ʻE fakafeangai tatau ʻa Sihova ki he niʻihi kehe kuo nau mavahe mei he moʻoní ka ʻoku nau fakahāhā ʻa e fakatomala loto-moʻoní? ʻIo, he ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻAisea 55:7: “Tuku ke liʻaki ʻe he tangata fulikivanú ʻa ʻene foungá pea mo e tangata koví ʻa ʻene ngaahi fakakaukaú; tuku ke ne foki kia Sihova, ʻa ia te ne meesi kiate ia, ki hotau ʻOtuá, he te ne fakamolemole ʻo lahi ʻaupito.” Ko ia ʻoua ʻe toumoua ke fou ʻi he ngaahi sitepu ʻoku fiemaʻú ke foki kia Sihova!

20. Kapau te tau faʻifaʻitaki ki he ngaahi tuʻi faitōnungá, ʻe anga-fēfē vakai mai ʻa Sihova kiate kitautolu?

20 Ko e hā leva ʻa e ngaahi lēsoni kuo tau ako mei he ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí? ʻE lava ke tau hoko ʻo hangē ko e ngaahi tuʻi faitōnungá kapau ʻoku tau tauhi maʻu ha loto ʻoku līʻoa kakato kia Sihova. Tuku ke tau ako mei heʻetau ngaahi fehālaakí, fakatomala pea fai ʻa e ngaahi fakatonutonu ʻoku fiemaʻú. Pea fakatauange ke tau manatuʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e pīkitai ki he lotu ki he ʻOtua moʻoni pē tahá. Kapau te ke pīkitai kia Sihova, te ne vakai kiate koe ko ha tokotaha ʻokú ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi hono ʻaó.

ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU . . .

  • tauhi maʻu ha loto kakato kia Sihova?

  • fakahaaʻi ʻoku tau fakatomala?

  • pīkitai ki he lotu moʻoní?

HIVA 45 Ko e Fakalaulauloto ʻa Hoku Lotó

a ʻI he kupu ko ení, ko e kupuʻi lea “ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí” ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi tuʻi kotoa naʻa nau pule ki he kakai ʻa Sihová, pe naʻa nau pule ki he puleʻanga matakali ʻe ua ʻo Siutá, ki he puleʻanga matakali ʻe hongofulu ʻo ʻIsilelí, pe ki he kotoa ʻo e matakali ʻe 12.

b LEA MO HONO ʻUHINGA: ʻOku faʻa ngāueʻaki ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “loto” ke fakamatalaʻi ʻa e tangata kakato ʻi lotó, kau ai ʻa e ngaahi holi, fakakaukau, hehema, tōʻonga, malava, fakaueʻiloto mo e taumuʻa ʻa ha tokotaha.

c ʻOku hā mahino, ko ha tōʻonga ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tuʻi panganí ke lotu ki he ngaahi ʻotua ʻo e puleʻanga ne ikunaʻí.

d Naʻe fai ʻe Tuʻi ʻAsa ha ngaahi fehālaaki mafatukituki. (2 Kal. 16:​7, 10) Neongo ia, naʻe fakamatala lelei ʻa e Tohi Tapú ʻo kau kiate ia. Neongo naʻá ne talitekeʻi ʻa e fakatonutonú ʻi he kamatá, ʻoku ngalingali pē naʻá ne fakatomala ki mui ai. Ko hono fakakātoá, ko hono ngaahi ʻulungaanga leleí naʻá ne ʻufiʻufi ʻene ngaahi fehālaakí. Ko e meʻa mahuʻingá, naʻe lotu ʻa ʻAsa kia Sihova toko taha pē pea feinga mālohi ke toʻo atu ʻa e tauhi ʻaitolí mei hono puleʻangá.—1 Tuʻi 15:​11-13; 2 Kal. 14:​2-5.

e ʻOku taau ke fakatokangaʻi ko e ʻuluaki fekau ʻe ua ʻi he Lao ʻa Mōsesé naʻe tapui ai ʻa e lotu ki ha tokotaha pe ko ha faʻahinga meʻa tuku kehe pē ʻa Sihova.—ʻEki. 20:​1-6.

f FAKAMATALAʻI ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha mātuʻa kei siʻi ʻokú ne fakahaaʻi ʻene hohaʻa fekauʻaki mo e tōʻonga inu ʻa ha tokoua. Ko e tokouá ʻokú ne tali anga-fakatōkilalo ʻa e akonakí, fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú pea hokohoko atu ʻa e tauhi faitōnunga kia Sihová.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share