Was Gut Taim Klaut i Bruk!
WANPELA MAN LONG SWIDEN I RAITIM DISPELA STORI BILONG KIRAP!
TAIM klaut i bruk, i gat planti milion volt na planti tausen ampere bilong paua i stap insait long en. Sapos yumi skelim paua yumi save kisim long haus, em inap olsem 15 ampere tasol.a Yu inap mekim wanem bambai klaut i no ken holim yu? Tingim ol dispela tok i stap daunbilo.
• Sapos i gat rot, go insait long haus. Na ka tu em gutpela ples bilong hait long en. Olsem wanem sapos yu stap insait long wanpela longpela haus i go antap? Em tu i gutpela ples sapos kain haus olsem i gat stik ain samting (lightning rods) i sanap antap long het bilong en. Wanpela kain haus olsem em Empire State Building long Nu Yok Siti. Long olgeta yia klaut i save holim dispela haus inap 25 taim samting, tasol em i no save bagarap. Tasol yu no ken i stap insait long ol haus i gat rup kapa na ol waia samting i stap ples klia—ol i no putim insait long graun. Na yu no ken go klostu long banis waia o long ol waia ol i sanapim bilong redio o televisen.
• Lusim ol hap i ples klia olsem ol bikpela gaden na ples bilong pilai golf. Longpela diwai i sanap wanpis, em tu i no gutpela long sanap klostu long en. Sapos yu stap long wanpela hap i gat planti diwai, orait sanap aninit long sotpela diwai. Sapos klaut i bruk klostu pinis na yu no inap lusim ples klia yu sanap long en, orait sindaun i go daun long lek, na holimpas skru bilong lek. Yu no ken tru slip stret long graun, olsem na taim klaut i bruk em i no inap holim skin bilong yu.
• Maski yu stap insait long haus, yu mas was gut. Olsem: No ken holim ol samting olsem ol tap na paip wara em ol i bin wokim long bras. Na i no gutpela yu go long ples waswas, o mekim wok long telefon. Kamautim plag bilong kompyuta, televisen, na ol narapela samting i save wok long paua, long wanem ol inap bagarap sapos klaut i holim haus.
• Sapos klaut i holim wanpela man, orait wantu yu mas mekim sampela samting na klok bilong em inap wok gen na em inap pulim gut win. Profesa Victor Scuka i save wok long wanpela dipatmen (High Voltage Research Department) long Yunivesiti Bilong Apsala, Swiden, na em i tok: “Planti taim ol i bin pamim klok bilong ol man i kisim bagarap maski i olsem ol i dai pinis. Tasol ol i mas mekim wantu long man, nogut kru bilong em i bagarap.”
Sapos yu raun taim klaut i bruk, orait yu mas tingting long bihainim ol dispela rot yumi bin stori pinis long en. Sapos yu mekim olsem, ating dispela samting i gat bikpela strong i no inap bagarapim yu.
[Futnot]
a Ampere em i wanpela hap paua olsem hamas hamas paua i ran i go insait long waia. Volt i olsem wanpela strong i save subim paua na paua i ran i go long waia. Lukim Kirap! bilong Oktoba 8, 1985, pes 19-20.