Taim Ol Liklik Popaia i Kamapim Bikpela Bagarap
LONG Julai 6, 1988, ol man i wok long Piper Alpha, em nem bilong wanpela traipela pletfom em masin bilong drilim wel i sindaun antap long en ausait long solwara Notsi, na ol i wok long stretim wanpela pam bilong ges, tasol ol i no pinisim dispela wok. Na ol i no bin toktok gut wantaim ol narapela lain i kam senisim ol long wok, olsem na ol dispela man i opim pam. Na dispela i mekim na paia i kirap. Ol i stap antap tru long solwara olsem na i no gat rot bilong ol long ranawe, na 167 man ol i dai.
Twelpela yia bihain, long Julai 25, 2000, wanpela balus i spit i go long rot bilong en long Ples Balus Charles de Gaulle long Paris, Frans. Taim balus i spit i go moa yet, wanpela liklik hap ain i stap long rot bilong balus i bagarapim wanpela taia bilong balus na dispela i mekim na tang bilong bensin long wing bilong balus i bruk. Bensin i kapsait i go insait long ol ensin long han kais na dispela i mekim na ol i no wok, na traipela paia i kirap, longpela bilong en i olsem 60 mita. Bihain long 2-pela minit, balus i pundaun long wanpela hotel na i kilim i dai olgeta pasindia na sampela manmeri i stap long graun.
Long buk bilong em (Inviting Disaster—Lessons From the Edge of Technology), James Chiles i tingim ol dispela kain bagarap, na em i tok: “Long taim bilong yumi i gat planti masin, na sampela taim ol masin i no wok gut na man i hatwok long bosim, olsem na yumi mas tingim olsem ol liklik popaia i save kamapim bikpela bagarap.” Nius Science i stori gen long tok i stap long buk bilong Chiles, na em i tok: “Ol saveman i bin kisim bikpela save moa long wokim ol kain kain nupela samting insait long sampela handet yia i go pinis na ol man i bin amamas long en. Dispela i mekim na yumi pilim olsem yumi inap long kisim bikpela save moa na senisim ol samting long nau. [Tasol] i no gat as long ting olsem yumi no inap long popaia winim long bipo.”
Nius Science i stori long ol masin samting em ol inap bagarapim man, na em i tok: “Liklik popaia tasol inap kamapim bikpela bagarap. Olsem na, yumi mas strong long wokim gut tru ol dispela masin.” Tasol olsem wanem? Ol samting ol man i bin mekim bipo i kamapim klia olsem ol inap long wokim ol samting i kamap gutpela olgeta? Nogat, a? Olsem na bai i gat sampela bikpela bagarap i kamap yet long ol liklik popaia ol man i mekim.
Tasol dispela hevi i no inap stap oltaim. Ol manmeri i save pret long God ol inap long wetim ol samting bai kamap bihain na bai ol i no inap dai hariap long ol popaia bilong ol man. Bilong wanem i olsem? Long wanem, long rot bilong gavman bilong God long heven em bai pinisim olgeta samting i kamapim dai, krai, na pen.—Matyu 6:9, 10; KTH 21:3, 4.
[Piksa Kredit Lain long pes 25]
AP Photo/Toshihiko Sato