Nem Bilong God Long Musik Bilong Ol Rasia
LONG 1877, Modest Mussorgsky, em man Rasia i gat nem long raitim musik, em i bin raitim wanpela song i stori long ol samting i bin kamap long ol ples em Baibel i kolim. Em i raitim pas long wanpela pren na i tok: “Mi bin raitim musik i gat wanpela stori bilong Baibel, Jesus Navinus [ Joshua], na mi bihainim stret tok bilong Baibel na bihainim rot em Navinus i bin wokabaut long en long Kenan taim em i winim ol pait.” Long sampela song moa em i bin raitim, olsem “Senakerip i Kisim Bagarap,” Mussorgsky i kisim long ol stori long Baibel na ol man em Baibel i kamapim nem bilong ol.
Long dispela singsing “Jesus Navinus,” na narapela singsing em i bin raitim long 1874, em “Senakerip i Kisim Bagarap,” Mussorgsky i stori long God na i bihainim pasin bilong ol Rasia long kolim nem bilong God, em Ol Skripsa Hibru i raitim long 4-pela leta—יהוה (YHWH)—na dispela nem i stap klostu 7,000 taim.
Olsem na ol dispela song em Mussorgsky i bin raitim i kamapim klia olsem nem bilong God em Baibel i kamapim—Jehova—ol Rasia i save pinis long en paslain long yia 1900. Na dispela i stret, long wanem, Jehova yet i bin tokim Moses: “Dispela em i nem bilong mi i go inap oltaim oltaim, na dispela em i nem ol i mas tingim mi long en i go inap long olgeta taim bihain.”—Kisim Bek 3:15, NW.
[Piksa long pes 32]
Sheet music: The Scientific Music Library of the Saint-Petersburg State Conservatory named after N.A. Rimsky-Korsakov; street scene: National Library of Russia, St. Petersburg
[Ol Piksa Kredit Lain long pes 32]
St. Petersburg Conservatory long 1913, musik em Mussorgsky i bin raitim i stap long dispela hap