Yu Inap i Stap Stret
“Sapos yumi laikim tru God, orait yumi save bihainim ol lo bilong en.”—1 JON 5:3.
1. Olsem wanem pasin sampela man i bihainim long nau i narapela kain long pasin sampela narapela i bihainim?
PLANTI yia i go pinis, spirit bilong God i kirapim profet Malakai long tok profet olsem wanpela taim bai kamap na pasin lain bilong God i bihainim bai i stap narapela kain olgeta long pasin ol man i no mekim wok bilong God i bihainim. Malakai i tok: “Tru tumas bai yupela lukim gen olsem stretpela man i narapela kain long man nogut, na man i mekim wok bilong God i narapela kain long man i no bin mekim wok bilong God.” (Malakai 3:18, NW ) Truim bilong dispela tok profet i wok long kamap long nau. Yumi bihainim savepasin na stretpela tingting taim yumi bihainim ol lo bilong maritpasin na ol narapela lo bilong God long i stap bilong yumi. Tasol sampela taim em i hatwok long mekim olsem. Olsem na Jisas i tok ol Kristen i mas taitim bun tru bambai God i ken kisim bek ol.—Luk 13:23, 24.
2. Wanem ol samting bilong dispela graun i mekim na sampela i hatwok long i stap stret?
2 Bilong wanem i hatwok long i stap stret? Wanpela as i olsem: Ol samting bilong dispela graun i laik subim o kirapim yumi long mekim pasin pamuk. Ol piksa wokabaut na video samting i makim olsem pasin pamuk em i samting bilong amamas na em i kirapim tru yumi na em samting ol man i bikpela pinis i save mekim, tasol ol i no save stori long ol hevi dispela pasin i save kamapim. (Efesus 4:17-19) Olgeta taim ol i save kamapim stori bilong ol man na meri ol i no marit. Long planti piksa wokabaut na stori bilong televisen, ol man na meri i slip wantaim ol i no gat tingting long marit na stap gut long narapela. Narapela i no tingim narapela. Planti manmeri, kirap long taim ol i liklik yet, ol i bin lukim ol dispela kain piksa. Na tu, ol wanskul na wanwok samting i strong long ol i mas bihainim pasin na tingting bilong ol lain bilong nau long ol samting bilong maritpasin, na ol bai tok bilas o tok nogut long ol manmeri i no bihainim.—1 Pita 4:4.
3. Wanem sampela as na planti manmeri i mekim pasin pamuk?
3 Tingting na bel bilong yumi yet inap mekim na i hatwok long i stap stret. Jehova i bin wokim ol manmeri long ol i gat laik long mekim maritpasin, na dispela laik inap kamap strong tru. Laik bilong bel inap bosim tingting bilong yumi, na sapos tingting bilong yumi i no stret wantaim tingting bilong Jehova, dispela inap kirapim yumi long mekim pasin pamuk. (Jems 1:14, 15) Wanpela lain i bin askim sampela manmeri olsem, wanem samting i bin kirapim ol long mekim maritpasin long namba wan taim, na wanpela nius (British Medical Journal), i stori long dispela. Nius i tok olsem planti ol i laik save ol bai pilim olsem wanem taim ol i mekim maritpasin. Na sampela i ting klostu olgeta wankrismas bilong ol i save mekim maritpasin, olsem na ol tu i laik mekim. Na sampela narapela ol i tok skin bilong ol i kirap na ol i no inap bosim na ol i mekim, na sampela i tok ol i bin “spak liklik long taim ol i bin mekim.” Sapos yumi laik bai God i amamas long yumi, yumi mas bihainim narapela kain tingting. Wanem kain tingting inap helpim yumi long bihainim stretpela pasin?
Kamapim Strongpela Bilip
4. Bilong i stap stret, yumi mas mekim wanem?
4 Bilong i stap stret yumi mas save dispela kain pasin inap helpim yumi. Dispela tingting em i stret wantaim tok aposel Pol i bin raitim long ol Kristen long Rom: “Bai yupela i save long ol pasin i gutpela na long ol pasin God i laikim tumas na long ol pasin i inap tru na i stret olgeta.” (Rom 12:2) Bilong save olsem pasin bilong i stap stret em inap helpim yumi, i no olsem yumi mas save olsem Baibel i tambuim pasin pamuk, na em tasol. Nogat. Yumi mas save long as na em i no stret, na sapos yumi abrusim pasin pamuk dispela bai helpim yumi olsem wanem. Stori i kamap paslain long dispela i bin kamapim sampela as bilong en.
5. Wanem nambawan as na ol Kristen i laik i stap stret?
5 Tasol strongpela as na yumi ol Kristen i abrusim pasin pamuk em yumi laik i stap gut wantaim God. Yumi save God i save pinis long wanem ol samting bai helpim yumi. Pasin bilong yumi long laikim em tru bai helpim yumi long nolaik tru long pasin nogut. (Song 97:10) “Olgeta gutpela samting yumi save kisim na olgeta presen i gutpela tru” i save kam long God. (Jems 1:17) Em i save laikim yumi tru. Taim yumi bihainim tok bilong em dispela i kamapim long ples klia olsem yumi laikim em na yumi amamas long ol samting em i bin mekim bilong helpim yumi. (1 Jon 5:3) Yumi no laik brukim ol stretpela lo bilong Jehova na mekim em i bel hevi. (Song 78:41) Yumi no laik bai pasin yumi bihainim i givim rot long ol man long tok nogut long lotu bilong em i holi na stret. (Taitus 2:5; 2 Pita 2:2) Taim yumi bihainim stretpela pasin yumi amamasim God Antap Tru.—Sindaun 27:11.
6. Pasin bilong tokaut long ol narapela manmeri long tingting bilong yumi long bihainim stretpela pasin, em inap helpim yumi olsem wanem?
6 Taim yumi pasim tok pinis long bel olsem yumi bai stap stret, orait narapela samting yumi ken mekim bilong lukautim yumi, em yumi ken tokaut long ol narapela long tingting bilong yumi. Tokaut long ol man olsem yu wanpela wokboi bilong God Jehova na yu strong long bihainim ol stretpela lo bilong em. Em i laip bilong yu, na bodi bilong yu, na em i laik bilong yu long mekim olsem. Wanem samting inap lus? Pasin bilong yumi long pas gut wantaim Papa bilong yumi long heven. Olsem na tokaut klia olsem yu no inap senisim tingting bilong yu long bihainim stretpela pasin. Bihainim ol lo bilong God na bai yu ken amamas long i stap olsem mausman bilong Em. (Song 64:10) No ken sem long toktok wantaim ol narapela na kamapim bilip bilong yu long stretpela pasin yu save bihainim. Taim yu tokaut olsem, dispela inap strongim yu, na lukautim yu, na kirapim ol narapela long bihainim gutpela pasin bilong yu.—1 Timoti 4:12.
7. Taim yumi tingting pinis long i stap stret, olsem wanem yumi inap mekim?
7 Taim yumi pasim tok pinis long bel olsem yumi bai bihainim stretpela pasin na yumi tokim ol narapela pinis long pasin yumi bai bihainim, nau yumi mas mekim ol samting bilong truim tok bilong yumi. Wanpela rot bilong mekim olsem, em yumi mas tingting gut long husat yumi makim bilong poroman wantaim ol. Baibel i tok: “Sapos man i wokabaut wantaim man i gat gutpela tingting, orait em tu bai i kisim gutpela tingting.” Poroman wantaim ol man i laik bihainim stretpela pasin olsem yu yet yu laik bihainim; ol bai strongim yu. Dispela skripsa i tok moa olsem: “Tasol sapos man i poroman wantaim ol man i no gat gutpela tingting, orait trabel bai i painim em.” (Sindaun 13:20) Wok strong long abrusim ol man ol inap daunim strong bilong yu na no ken poroman wantaim ol.—1 Korin 15:33.
8. (a) Bilong wanem yumi mas tingting long ol pasin i tru na i gutpela? (b) Yumi mas abrusim wanem samting?
8 Na tu, yumi mas tingting long ol pasin i tru, na i gutpela na stretpela, na klinpela, na ol naispela samting, na ol samting i gutpela tru, na olgeta pasin i nambawan tru, na olgeta pasin yumi save amamas tru long lukim ol man i mekim. (Filipai 4:8) Yumi mekim olsem taim yumi skelim gut ol samting yumi lukim long televisen na ol buk yumi ritim na ol kain musik yumi harim. Ol buk nogut yumi ritim ol inap bagarapim pasin bilong yumi, na ol buk i stori long ol gutpela pasin ol inap kirapim yumi long bihainim gutpela pasin. Tingim, i no hatwok long yumi ol sinman long pundaun na mekim pasin pamuk. Olsem na ol buk, nius, video, na musik i save kirapim bel bilong yumi long tingting long maritpasin, ol bai kirapim sampela laik nogut, na ol laik nogut inap kirapim yumi long mekim rong. Bilong i stap stret, yumi mas kisim gutpela tingting na save i kam long God.—Jems 3:17.
Rot i Go Long Mekim Pasin Pamuk
9-11. Solomon i stori long wanpela yangpela man i bin bihainim wanem pasin na dispela i stiaim em i go long mekim pasin pamuk?
9 Planti taim yumi inap luksave long rot i go long mekim pasin pamuk. Taim man i wokabaut long dispela rot na em i wok long kam klostu moa long mekim pasin pamuk, em i hatwok moa long baut na lusim dispela rot. Sindaun 7:6-23 i stori long dispela samting. Solomon i lukim wanpela yangpela man “em i no gat gutpela tingting na save.” “Dispela yangpela man i wokabaut klostu long haus bilong wanpela meri nogut. San i go daun pinis na klostu tudak i laik kamap.” Em i namba wan popaia bilong em. Klostu long tudak, bel bilong em i stiaim em i go long wanpela rot em i save i gat wanpela pamukmeri i save stap long en.
10 Solomon i tok moa olsem: “Dispela meri i putim bilas olsem meri bilong rot, na em i ting long grisim dispela man. Olsem na meri i go bungim em.” Nau yangpela man i lukim dispela meri! Em inap baut na go bek long haus bilong em yet, tasol nau em i hatwok, long wanem, em i no gat strong long sakim pasin nogut. Meri i holimpas dispela yangpela man na givim kis long em. Em i larim dispela meri i kis long em na nau em i putim yau long tok gris bilong meri: “Nau mi bin mekim wanpela ofa, na hap abus bilong dispela ofa i stap long haus bilong mi.” Kain ofa meri i stori long en i gat abus, na plaua, na wel, na wain wantaim. (Wok Pris 19:5, 6; 22:21; Namba 15:8-10) Ating taim em i stori long dispela samting em i laik tok olsem em i meri bilong tingim ol samting bilong spirit, na tu, ating em i laik bai yangpela man i ken save olsem planti gutpela kaikai na dring i stap long haus bilong em. Dispela meri i tok gris olsem: “Yu kam wantaim mi, na bai mitupela i wok long pilai na amamas i go inap long tulait.”
11 I no hatwok long save wanem samting i kamap bihain. “Dispela meri i mekim planti switpela tok bilong grisim em na kirapim bel bilong en.” Na yangpela man em i bihainim meri i go long haus, “olsem bulmakau ol i bringim i go long ples bilong kilim i dai” na “olsem wanpela pisin i flai i go long ples umben i stap long en.” Bilong pinisim tok, Solomon i tok: “[Em] i no save . . . em bai i dai.” Em inap i dai, long wanem, “God bai i bekim pe nogut long ol manmeri i mekim ol kain kain pasin pamuk.” (Hibru 13:4) Dispela stori i kamapim bikpela tok ol man na meri i mas tingim! Olsem na yumi mas abrusim ol samting em inap kirapim yumi long bihainim wanpela rot nogut God i no orait long en.
12. (a) Wanem insait bilong dispela tok “em i no gat gutpela tingting na save”? (b) Yumi ken mekim wanem bilong i stap strong long bihainim stretpela pasin?
12 Dispela man “em i no gat gutpela tingting na save.” Tingting, na ol laik, na ol samting em i pilim long bel bilong em, na ol wok em i laik mekim long bihain i no stret wantaim ol samting God i orait long en. Em i no strong long bihainim stretpela pasin na em i bungim taim nogut. Nau long taim bilong “las de,” yumi mas wok strong bambai yumi inap long kisim stretpela pasin. (2 Timoti 3:1) God i save wokim rot bilong helpim yumi. Em i save givim yumi ol miting bilong kongrigesen Kristen bilong kirapim yumi long bihainim stretpela rot na bilong yumi ken bung wantaim ol narapela manmeri ol i gat wankain laik olsem yumi. (Hibru 10:24, 25) Ol elda bilong kongrigesen i stap bilong lukautim na skulim yumi long bihainim stretpela pasin. (Efesus 4:11, 12) Tok Bilong God, em Baibel, i stap bilong stiaim na soim rot long yumi. (2 Timoti 3:16) Na long olgeta taim yumi inap beten askim God long givim spirit bilong em long yumi bilong helpim yumi.—Matyu 26:41.
Ol Sin Bilong Devit i Ken Skulim Yumi
13, 14. Olsem wanem King Devit i bin pundaun na mekim bikpela sin?
13 Sori tru, sampela gutpela wokboi bilong God tu i bin mekim pasin pamuk. Wanpela man olsem em King Devit, em i bin stap gut na mekim wok bilong Jehova inap planti yia. Yumi save em i laikim tru God. Tasol em i pundaun na mekim pasin pamuk. Wankain olsem yangpela man Solomon i bin stori long en, Devit tu i bin kirap bihainim sampela pasin i wok long stiaim em i go long rot bilong mekim sin na bihain em i mekim sin bilong em i go bikpela moa.
14 Long dispela taim Devit i gat samting olsem 50 krismas. Em i stap antap long rup bilong haus na em i lukim naispela meri Batseba i waswas i stap. Em i askim na painimaut olsem dispela meri em i husat. Em i kisim save olsem man bilong en, Uria, em i wanpela soldia i helpim ami long pait long kisim taun Raba bilong ol Amon. Devit i salim sampela man i go bringim Batseba i kam long haus king na tupela i slip wantaim. Bihain nau ol samting i wok long paul—Batseba i gat bel na Devit em i papa bilong pikinini. Devit i laik bai Uria i kam na slip wantaim Batseba, olsem na em i singautim em long lusim pait na kam long Jerusalem. Long dispela rot ol man bai ting Uria em i papa bilong dispela pikinini i stap long bel bilong Batseba. Tasol Uria i no go long haus bilong em. Devit i tingting planti na em i laik haitim rong bilong em, olsem na em i salim Uria i go bek long Raba na tokim em long givim wanpela pas long kepten bilong ami. Pas i tokim kepten long putim Uria long hap em pait i kamap strong tumas bambai ol birua i ken kilim em i dai. Olsem na Uria i dai, na Devit i maritim Batseba taim ol manmeri i no save yet olsem em i gat bel.—2 Samuel 11:1-27.
15. (a) Olsem wanem rong bilong Devit i kamap ples klia? (b) Devit i mekim wanem taim Natan i givim gutpela tok long em bilong stretim em?
15 I luk olsem ol samting Devit i mekim bilong haitim rong bilong em i wok gut. Sampela mun bihain Batseba i karim wanpela pikinini man. Sapos Devit i tingting long dispela samting taim em i bin raitim Song 32, yumi inap save olsem bel bilong em i kotim em strong tru. (Song 32:3-5) Tasol, em i no inap haitim dispela rong long God. Baibel i tok: “Bikpela i no laikim dispela samting Devit i bin mekim.” (2 Samuel 11:27) Jehova i salim profet Natan, na em i kamapim long Devit dispela rong em i bin mekim. Wantu Devit i tokaut long rong em i mekim na em i askim Jehova long marimari long em. Em i tanim bel tru, olsem na em i kamap wanbel gen wantaim God. (2 Samuel 12:1-13) Devit i no bel hevi long dispela tok bilong stretim em. Nogat. Em i bihainim pasin em Song 141:5 (NW ) i stori long en: “Sapos stretpela man i paitim mi, dispela i olsem em i mekim gutpela pasin sori long mi; na sapos em i givim tok long mi bilong stretim mi, em i olsem wel long het, na het bilong mi i no laik sakim.”
16. Solomon i givim wanem tok lukaut na gutpela tok bilong bihainim long ol man i pundaun na mekim rong?
16 Solomon, em namba tu pikinini man bilong Devit na Batseba, ating em i bin tingting long dispela samting i painim papa bilong em. Bihain em i raitim tok olsem: “Sapos man i ting long haitim sin bilong en, orait em i no inap i stap gut. Tasol sapos man i autim olgeta sin bilong en na i givim baksait long ol dispela sin, orait bai God i marimari long en.” (Sindaun 28:13) Sapos yumi mekim wanpela bikpela sin, yumi mas bihainim dispela gutpela tok em spirit bilong God i kamapim. Dispela tok i stap olsem wanpela tok lukaut na gutpela tok bilong bihainim. Yumi mas tokaut long Jehova long rong yumi mekim na go lukim ol elda bilong kongrigesen bambai ol i ken helpim yumi. Wanpela bikpela wok bilong ol elda em bilong helpim na stretim ol brata sista i bin pundaun na mekim rong.—Jems 5:14, 15.
Karim Ol Hevi Sin i Kamapim
17. Tru, Jehova i save lusim rong bilong yumi, tasol em i larim wanem samting i kamap long yumi?
17 Jehova i lusim rong bilong Devit. Bilong wanem? Long wanem, Devit em man i save stap gut long God, na em i save marimari long ol man, na em i tanim bel tru. Tasol Devit i no inap abrusim ol bikpela hevi i kamap long pasin nogut em i bin mekim. (2 Samuel 12:9-14) Na i wankain tu long nau. Jehova i no save mekim nogut long ol man i tanim bel, tasol em i no save banisim ol na bai ol i no karim hevi long ol pasin nogut ol i bin mekim. Nogat. (Galesia 6:7) Man i mekim pasin pamuk em inap karim ol kain hevi olsem: Marit i bruk, kisim nating bel, sik bilong pamuk, ol narapela i no bilip long em na tingim em i gutpela man olsem bipo.
18. (a) Pol i tokim kongrigesen Korin long mekim wanem long wanpela man i bin mekim pasin pamuk nogut tru? (b) Jehova i save mekim wanem long ol sinman na dispela i kamapim pasin sori na marimari bilong em?
18 Sapos yumi bin mekim bikpela rong, yumi inap pilim bel hevi taim yumi karim hevi long rong yumi bin mekim. Tasol yumi no ken larim wanpela samting i pasim yumi long tanim bel na kamap wanbel gen wantaim God. Pol i raitim pas long kongrigesen Korin na em i tokim ol long rausim wanpela man i bin mekim maritpasin wantaim wanblut. (1 Korin 5:1, 13) Taim dispela man i tanim bel tru, Pol i tokim kongrigesen olsem: “Mobeta yupela i lusim sin bilong em na mekim isi bel bilong en . . . [na] soim em olsem yupela i laikim em yet.” (2 Korin 2:5-8) Long dispela tok bilong Baibel, yumi lukim pasin bilong Jehova long laikim na marimari long ol man i tanim bel na lusim rong ol i bin mekim. Ol ensel long heven i save amamas taim wanpela man bilong mekim sin em i tanim bel.—Luk 15:10.
19. Taim yumi bel hevi tru long rong yumi bin mekim, dispela inap helpim yumi olsem wanem?
19 Tru, yumi save bel hevi long rong yumi mekim, tasol dispela bel hevi yumi pilim inap helpim yumi long “lukaut gut. Nogut [yumi] pas olgeta long pasin nogut.” (Jop 36:21) Tru tumas, ol hevi yumi karim long rong yumi mekim i mas pasim yumi na bai yumi no ken mekim gen wankain rong. Na tu, Devit i tingim ol bikpela hevi i painim em long rong em i bin mekim na em i mekim wok long dispela save taim em i givim gutpela tok long ol narapela bilong helpim ol. Em i tok: “Bai mi lainim ol manmeri i save mekim sin, bai ol i ken save long pasin bilong yu, na bai ol dispela manmeri i kam bek long yu.”—Song 51:13.
Kisim Amamas Long Mekim Wok Bilong Jehova
20. Yumi kisim wanem gutpela samting taim yumi bihainim ol stretpela lo bilong God?
20 Jisas i tok: “Ol man i harim tok bilong God na i bihainim, em ol i ken amamas.” (Luk 11:28) Pasin bilong bihainim ol stretpela lo bilong God i save mekim yumi amamas long nau na long olgeta taim bihain. Sapos yumi bin bihainim stretpela pasin, orait, em i gutpela yumi mekim wok long ol samting Jehova i givim yumi bilong helpim yumi long bihainim yet stretpela pasin. Sapos yumi bin pundaun na mekim pasin pamuk, yumi ken strongim bel, long wanem, yumi save Jehova i laik lusim rong bilong ol man i tanim bel tru, na nau yumi mas tingting strong olsem yumi no ken mekim gen dispela rong.—Aisaia 55:7.
21. Wanem tok bilong aposel Pita inap helpim yumi long i stap stret sapos yumi bihainim?
21 Klostu nau ol man nogut bilong dispela graun bai pinis wantaim ol tingting bilong ol long pasin pamuk na ol kain kain pasin pamuk ol i save mekim. Taim yumi stap stret, dispela bai helpim yumi long nau na long olgeta taim bihain. Aposel Pita i tok: “Ol pren tru, yupela i save wet long ol dispela samting i kamap. Olsem na yupela i mas wok strong long mekim yupela yet i stap klin long ai bilong God na yupela i no gat asua long wanpela samting. Na yupela i mas i stap wanbel wantaim God. Na long De bilong Bikpela, God bai i lukim ol dispela gutpela pasin bilong yupela. . . . Yupela i save pinis long ol dispela samting bai i kamap bihain. Olsem na yupela i mas lukaut gut long yupela yet. Nogut giaman bilong ol man bilong sakim lo em bai i pulim yupela na yupela i no sanap strong moa long bilip.”—2 Pita 3:14, 17.
Yu Inap Stori Long Dispela?
• Wanem samting inap mekim na i hatwok long i stap stret?
• Wanem samting inap strongim tingting bilong yumi long bihainim stretpela pasin?
• Stori bilong Solomon long ol rong wanpela yangpela man i bin mekim, em inap skulim yumi long wanem samting?
• Pasin bilong Devit long tanim bel em i lainim yumi long wanem samting?
[Piksa long pes 13]
Taim yu tokaut long ol narapela long tingting bilong yu long bihainim stretpela pasin dispela inap lukautim yu
[Ol Piksa long pes 16, 17]
Devit em i tanim bel tru, olsem na Jehova i lusim sin bilong em