-
Fopela Man i Raun Long Fopela Hos!Kamapim Tok Hait—Bikpela Samting Bilong En i Laik Kamap!
-
-
14. Nau Jon i lukim wanem hos na wanem man long hos? Dispela driman bilong Jon i makim wanem samting?
14 Taim ensel i tok namba tu taim olsem, “Yu kam,” wanem samting i kamap? Em olsem: “Narapela hos i kamap, em i retpela. Ol i givim strong long man i sindaun long dispela hos, em strong bilong pinisim gutpela taim bilong ol manmeri bilong graun, bai ol man i wok long kilim i dai ol arapela man. Na ol i givim em wanpela bikpela bainat bilong mekim dispela wok.” (KTH 6:4) Em samting nogut, a? Dispela i makim pait! Tasol i no stretpela pait olsem King bilong Jehova i save mekim na em i winim, nogat. Dispela pait em pait nogut bilong ol lain man bilong olgeta hap, na bikpela blut i kapsait nating na ol man i kisim hevi. Olsem na retpela kala bilong hos i stret long samting em i makim!
15. Olsem wanem yumi no insait long samting em retpela hos na man i sindaun long en i makim?
15 Jon i no ken insait liklik long samting dispela hos na man i stap long en i makim, olsem pait, long wanem, wanpela tok profet i stori long lain bilong God na i tok, “bai ol i no skul moa long pait.” (Aisaia 2:4) Taim Jon i kisim dispela driman, em “i stap long graun,” tasol Jon na dispela liklik lain Jon i piksa bilong ol, na bikpela lain manmeri tu, long nau ol i stap long graun, tasol “ol i no bilong dispela graun”; ol man bilong dispela graun i save pait na kapsaitim planti blut. Pait bilong yumi i narapela kain na samting yumi holim bilong pait em i samting bilong spirit na “i gat strong bilong God” i stap long en na i helpim yumi long mekim wok bilong autim tok i tru, na i no inap mekim wok bilong pait na kilim man i dai.—Jon 17:11, 14; 2 Korin 10:3, 4.
16. Wanem taim man i sindaun long retpela hos em i kisim “bikpela bainat”? Dispela i makim wanem samting?
16 Man i stap long waitpela hos em i kamap King long 1914. Paslain long 1914 planti pait i bin kamap, tasol long 1914 ol i givim “bikpela bainat” long man i stap long retpela hos. Em i makim wanem samting? Taim ol man i mekim Namba Wan Pait em i nogut tru, winim ol narapela pait i bin kamap. Long dispela pait bilong 1914-1918 ol i mekim wok long ol traipela samting bilong pait na ges i gat marasin nogut long en, na balus na sabmarin na bikpela gan kanon na gan otomatik—em namba wan taim ol man i bin mekim pait long kain samting olsem, na pait i bikpela tru. Na gavman bilong 28 kantri i subim ol man long go insait long dispela pait, na i no ol soldia tasol. Planti planti man i kisim bagarap. Winim 9 milion soldia i dai, na planti tumas moa ol i no soldia ol tu i kisim bagarap. Na taim pait i pinis, gutpela taim i no kamap bek long graun. Winim fifti yia bihain long taim pait i pinis wanpela bikman bilong Jemani, em Konrad Adenauer, em i tok: “Bihain long 1914 ol man i no stap bel isi moa.” Tru tumas, man i stap long retpela hos em i pinisim gutaim na bel isi long graun!
17. Olsem wanem na “bikpela bainat” i wok yet bihain long Namba Wan Pait?
17 Nau man i sindaun long retpela hos em i amamas long kapsaitim blut, olsem na em i kirapim Namba 2 Pait. Ol samting bilong pait long dispela pait i moa nogut, na ol man i kisim bagarap i planti moa, winim bilong Namba Wan Pait inap 4-pela taim. Long 1945 ol i tromoi tupela bom atom long Japan, na wantu planti planti tausen manmeri i pinis. Long dispela Namba 2 Pait man i sindaun long retpela hos em i kilim i dai 55 milion man. Tasol em i laik skruim pait i go moa. Ol i tok, dispela “bikpela bainat” i bin kilim i dai winim tru 20 milion man long ol pait i bin kamap bihain long Namba 2 Pait.
18, 19. (a) Bikpela lain man i kisim bagarap long Namba 2 Pait, tasol dispela i no makim ol man i gat bikpela save long wokim ol samting bilong pait, nogat; em i makim wanem samting? (b) Wanem samting nogut inap kamap? Tasol Man i sindaun long waitpela hos bai mekim wanem bambai dispela samting i no ken kamap?
18 Olsem wanem? Dispela i makim olsem ol man bilong wokim ol samting bilong pait ol i gat bikpela save? Nogat. Em i makim olsem dispela man long retpela hos i raun yet na em i spit moa. Wanem taim raun bilong em bai pinis? Sampela saveman i tok, sampela kantri inap popaia na kirapim pait nuklia, o long laik bilong ol yet ol i kirapim pait nuklia! Tasol gutpela tru, dispela Man i sindaun long waitpela hos em i gat narapela tingting long ol dispela samting.
19 Ol man i save litimapim lain bilong ol yet na ol i birua long narapela lain, olsem na pait nuklia inap kamap. Na sapos ol gavman i tromoi olgeta samting ol i holim bilong mekim pait nuklia, ol inap tingim yet pasin bilong wokim gen ol dispela samting nogut, na ol inap wokim gen. Olsem na sapos ol i kirap mekim pait long ol narapela samting bilong bipo, ol inap wokim gen bom nuklia na pait bai i go bikpela tru na bikpela bagarap bai kamap. Ol kantri i hambak long nem na lain bilong ol, na ol i birua long ol narapela lain, na dispela inap mekim na bikpela pait tru i kamap na bai olgeta man i bagarap. Tasol sapos Man i sindaun long waitpela hos em i pasim wok bilong man i sindaun long retpela hos, ol pait bai pinis. Yumi ken bilip long King Krais bai pinisim wok bilong em na daunim dispela pasin bilong graun em Satan i bosim, na Krais bai kamapim nupela pasin na nupela taim, na pasin bilong sori bai i stap long en—ol man bai laikim tumas God na laikim narapela man—na dispela strongpela samting bai helpim ol long i stap bel isi; em i winim ol bom nuklia samting long pinisim pait.—Song 37:9-11; Mak 12:29-31; KTH 21:1-5.
-
-
Fopela Man i Raun Long Fopela Hos!Kamapim Tok Hait—Bikpela Samting Bilong En i Laik Kamap!
-
-
“Ol i Givim Strong Long Man i Sindaun Long Dispela Hos, Em Strong Bilong Pinisim Gutpela Taim Bilong Ol Manmeri Bilong Graun”
Save bilong saiens i mekim wanem? Wanpela nius (The Globe and Mail) bilong Toronto, Kanada, Janueri 22, 1987, em i kolim tok bilong Ivan L. Head, em presiden bilong wanpela oganaisesen (International Development Research Centre):
‘Ol i tok, planti man bilong saiens na ol saveman, taim ol i painim rot bilong kamapim ol nupela kain masin samting, planti samting ol i kamapim em ol samting bilong pait. Long 1986 ol gavman i tromoi $1,500,000 long olgeta minit long wokim ol samting bilong pait. Dispela ol samting em ol saveman i wokim, ol i helpim yumi long i stap bel isi, o nogat? Ol bikpela gavman i gat planti tumas samting bilong pait inap long mekim 6,000 bikpela pait kain olsem Namba 2 Pait. Kirap long 1945 na i kam inap nau i gat 7-pela wik tasol na i no gat ol wok bilong pait; 150 bikpela na liklik pait i bin kamap na 19.3 milion man i kisim bagarap long ol nupela samting bilong pait em ol saveman i bin wokim nau long taim Yunaitet Nesen i stap.’
I kam inap long yia 2005, ol pait bilong ol ami i kilim i dai winim 20 milion manmeri.
-