Baibuli Ebazaaho Pirigaatori?
Eky’okugarukamu kuruga omu Baibuli
Nangwa. Ekigambo “pirigaatori” tikirukusangwa omu Baibuli, kandi teyegesa ngu emyoyo ey’abo abaafiire esemezebwa omu pirigaatori.a Tekerezaaho Baibuli eky’eyegesa ha kibi, okufa hamu n’omulingo enyegesa zaayo zitarukwikiranganiza n’enyegesa ya pirigaatori.
● Okwikiririza omu sagama ya Yesu nukwo kwogyaho omuntu ekibi, hatali obwire obwamara omu pirigaatori. Baibuli egamba ngu “esagama ya Yesu [Omwana wa Ruhanga] etwogyaho ebibi byona” kandi ngu “Yesu Kristo . . . [akatusumurra] omu bibi byaitu omu sagamaye.” (1 Yohana 1:7; Okusuku’rwa 1:5) Yesu akahayo “obwomezi bwe okucungura baingi” nukwo asasurre ebibi byaitu.—Matayo 20:28.
● Abantu abafiire tibamanyire kintu kyona “Abomezi bamanyire balifa: baitu abafire tibamanyire kigambo nekimu.” (Omugambizi 9:5) Omuntu ow’afiire tasobora kuhurra obusaasi bwona, nahabweki tasobora kusemezebwa omurro ogw’omu pirigaatori.
● Omuntu aba atakyasobora kufubirwa habw’ebibi bye hanyuma y’okufa. Baibuli egamba ngu “empera eyekibi kufa” kandi ngu “anyakufa buli aihirweho omusango gwekibi.” (Abarumi 6:7, 23) Okufa nikyo kifubiro kyonka eky’ekibi.
Enyegesa ya pirigaatori nikyo kiki?
Pirigaatori eri nyegesa y’Abakatuliki erukugamba ngu, eri nyikara rundi kiikaro nambere emyoyo ey’abo abaafiire erihirrwa habw’ebibi byabo eby’amaani kandi basemezebwa.b Kusigikirra ha kitabu Catechism of the Catholic Church, okwezebwa kunu nikwetaagwa “kusobora kutunga oburukwera oburukwetaagisa kusobora kutaaha omu kusemererwa okw’omu iguru.” Ekitabu kinu kyongera kigamba kiti: “Emigenzo y’Ekanisa . . . ebazaaho omurro ogurukusemeza,” nk’oku kyolekerwe omu kisisani ekirukwanjura ekicweka kinu. Baitu enu teri nyegesa ey’erukusigikirra ha Byahandiikirwe.
Enyegesa ya pirigaatori ekaruga nkaha?
Abayonaani aba kara baikiririzaaga omu pirigaatori hamu n’omu nyegesa ey’erukugamba ngu omuntu obw’afa aine ekibi ekigwetiirwe aba atagenzere omu iguru rundi omu murro ogutaraara. Habw’okutwalirizibwa ebifirisofo by’Abayonaani, Clement owa Alexandria akagamba ngu abafiire nibasobora kusemezebwaho ekibi kuraba omu murro ogurukesemeza. Baitu kusigikirra ha kitabu The History of Christian Doctrines, Paapa arukwetwa Gregory the Great, akagamba ngu omurro ogw’omu pirigaatori eri nyegesa abantu batesemeriire kugurukyagurukya. Ekitabu kinu kyongera kigamba ngu Gregory ow’akaba ali paapa kuruga 590 kuhika 604 Y.A.K., “akira kumanywa nk’omuntu ‘ayatandikireho enyegesa ya pirigaatori.’” Ekeleziya ekatandika enyegesa ya pirigaatori omu butongole omu nsorrokano ezaali omu Lyons (1274) hamu n’omu Florence (1439), kandi yagumibwa omu rusorrokano orukaba ruli omu Trent omu 1547.
Reproduced from Gustav Doré’s Dante’s Purgatory and Paradise, Dover Publications
[OBUGAMBO OBULI HANSI]
a Ekitabu Orpheus: A General History of Religions kibazaaho kiti pirigaatori: “Busaho kigambo kyona omu bitabu by’enjiri ekirukubazaaho pirigaatori.” N’ekitabu New Catholic Encyclopedia kigamba kiti: Enyegesa ey’Ekikatuliki ey’erukukwata ha pirigaatori n’esigikirra ha migenzo, hatali ha Byahandiikirwe Ebirukwera, busaho rukarra rwona orurukubazaaho pirigaatori.”—Second Edition, Omuzingo 11, orupapura 825.
b Rora ekitabu New Catholic Encyclopedia, Second Edition, Omuzingo 11, orupapura 824.