ESUURA EYA 15
Tunga Okusemererwa omu Mirimo Yaawe
“Buli muntu weena . . . atunge okusemererwa omu mirimo ye.”—OMUGAMBIZI 3:13, NW.
1-3. (a) Abantu baingi baine ntekereza ki habikwatiraine n’emirimo yabo? (b) Baibuli etutererra kuba na ntekereza ki obu kirukuhika ha mirimo yaitu, kandi bikaguzo ki ebi turukwija kugarukamu omu suura enu?
ABANTU abarukukira obwingi omu nsi tibatunga okusemererwa omu mirimo yabo. Kumara esaaha nyingi nibakora emirimo ei batarukwegondezamu kibaletera kutagonza kutura buli kiro. Abantu abaine entekereza ya mulingo gunu nibasobora kukonyerwa bata kweyongera kugonza emirimo yabo n’okwehurra kurungi hanyuma y’okugikora?
2 Baibuli etutererra kuba n’etekereza ehikire habikwasire n’emirimo. Egamba ngu okukora n’empeera erugamu mugisa. Sulemani akagamba: “Kandi nti omuntu wena okulya nokunywa, nokusemererwa ebirungi omu kutalibanakwe kwona, nikyo kisembo kya Ruhanga.” (Omugambizi 3:13) Yahwe Ruhanga w’okugonza, atugondeza ebirungi, kandi n’agonza tusemerererwe omu mirimo yaitu kandi tutunge ebirungi kuruga omu maani gaitu. Kusobora kwerindira omu kugonza kwe, tusemeriire kurora emirimo nk’oku agirora kandi tuhondere emisingi ye.—Soma Omugambizi 2:24; 5:18.
3 Omu suura enu, nitwija kugarukamu ebikaguzo bina: Nitusobora tuta kwegondeza omu mirimo yaitu ei tukora n’amaani? Mirimo ya mulingo ki etasemeriire kukorwa Abakristaayo ab’amananu? Nitusobora tuta kukwataniza emirimo yaitu n’ebintu eby’omwoyo kurora ngu titwagwera orubaju rumu? Kandi mulimo ki ogurukukirayo obukuru ogu tusobora kukora? Tutakagarukiremu ebikaguzo binu, ka tubanze tubazeeho eby’okurorraho eby’abakozi babiri abarukukirayo omwiguru n’omu nsi—abo nubo Yahwe Ruhanga, na Yesu Kristo.
OMUKOZI ARUKUKIRAYO OBUKURU N’OMUKOZI WE OMUKURU
4, 5. Baibuli eyoleka eta ngu Yahwe mukozi arukukora emirimo ye n’erugamu ebirungi?
4 Yahwe nuwe omukozi omukuru. Okubanza 1:1 rugamba: “Okubanza Ruhanga akahanga iguru nensi.” Ruhanga obu yamazire kuhanga ebintu byona otwaliiremu n’ensi, akabibazaaho n’agamba ngu “bisemiire muno.” (Okubanza 1:31) Kinu nikimanyisa ngu akasemererwa habw’emirimo ye yoona. Hataroho okugurukyagurukya, Yahwe, “Ruhanga ow’okusemererwa,” akatunga okusemererwa kwingi habw’ebi y’ahangire.—1 Timoseo 1:11.
5 Ruhanga waitu omwekambi taleka kukora. Harabireho emyaka nyingi muno amazire kuhanga ensi n’ebintu byona ebigirumu, Yesu akagamba: “Isenyowe nakora na hati hona.” (Yohana 5:17) Ise Yesu aikaire n’akora ki? Yahwe aikaire n’aragirra kandi narolerra abantu ali omwiguru. Ahangire “ekihangirwe ekihyaka,” Abakristaayo abaseserweho amagita abarukwija kulema na Yesu omu iguru. (2 Abakolinso 5:17) Aikaire n’akora kurora ekigendererwa kye hali abantu kyahikirra nukwo abantu abamugonza batunge obwomeezi obutahwaho omu nsi. (Abarumi 6:23) Yahwe aine kuba asemeriirwe habw’ebirugire omu mulimo gwe. Obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu baikiriize amakuru amarungi ag’Obukama bairra haihi na Ruhanga kandi bahindwire obwomeezi bwabo kusobora kwerindira omu kugonza kwe.—Yohana 6:44.
6, 7. Ebyafaayo nibyoleka bita ngu Yesu akaba mukozi omwekambi?
6 Ebyafaayo nibyoleka ngu Yesu aikaire n’ayekamba omu mirimo ye. Ekyokukurorraho, obwakaba atakaizire omu nsi okwikara nk’omuntu, akakonyera Yahwe ‘nkomukozi omukuru’ omu kuhanga ebintu byona “omu iguru ha hansi.” (Enfumo 8:22-31; Abakolosai 1:15-17) Obwakaba ali omu nsi, Yesu akeyongera kuba mukozi omwekambi. Obwakaba ali muto, akega omulimo gw’okwombeka kandi yamanywa kuba “mubaizi.”a (Marako 6:3) Omulimo gunu gwetagisa amaani n’amagezi maingi kandi kukira muno omu kasumi ako hakaba hatakabaireho ebyoma ebisara embaaho, ebiikaro nambere batundiraga embaaho, rundi ebyoma by’amasanyarazi ebisara emiti. N’osobora kuteramu akasisani okarora Yesu n’agenda kutunga embaaho ze, rundi n’atema emiti kandi n’asika eby’atemere kubitwara nambere yakorraga? N’osobora kuteramu akasisani okarora aliyo nayombeka amaju—aliyo n’agasakaara, n’akora enyigi, rundi n’akora entebe n’emeeza? Hataroho okugurukyagurukya, Yesu aine kuba yali amanyire okwehurra okurungi omuntu okw’atunga obwaba akozere omulimo gwe kurungi akagumara.
7 Yesu mali, yali muntu omwekambi omu kuhikiriza omulimo gwe ogw’obuheereza. Habw’emyaka esatu n’ekicweka, obwire bwe bwona akabumarra omu mulimo gunu omukuru muno. Habw’okugonza kuhikaho abantu baingi, atasiise obwire bwona baitu yazindukaga omu rukyakya kandi n’akora kuhikya obwire bw’ekiro. (Luka 21:37, 38; Yohana 3:2) Yagendaga “omu mbuga nebika, natebeza ebigambo ebirungi ebyobukama bwa Ruhanga.” (Luka 8:1) Yesu yarubataga mairo nyingi muno, n’araba omu mihanda y’ecuucu kusobora kuhikyaho abantu amakuru amarungi.
8, 9. Yesu akatunga birungi ki kuruga omu kukora n’obwekambi?
8 Yesu akatunga okusemererwa omu mulimo gunu ogw’okutebeza? Ego! Akasiga embibo y’amananu agarukukwata ha Bukama kandi yaleka emisiri ey’okugesa. Kukora omulimo gwa Ruhanga kikaletera Yesu amaani n’okumarwa ekyamuletiire n’okuleka eby’okulya habw’okugonza kumara omulimo gunu. (Yohana 4:31-38) Tekerezaaho okwehurra okurungi oku yatungire obu yamazire obuhereza bwe obw’omu nsi yagarukayo omu iguru kugambira Ise ngu: “Omulimo oguwampaire okukora nguhikiriize.”—Yohana 17:4.
9 Mali, Yahwe na Yesu nubo byokurorraho ebikuru muno eby’abantu abatunga okusemererwa habw’okukora emirimo yabo. Okugonza kwaitu hali Yahwe kutwekambisa ‘kukuratira omulingo gwa Ruhanga.’ (Abefeso 5:1) Okugonza kwaitu hali Yesu kutwekambisa ‘kukuratira omu bigerebye.’ (1 Petero 2:21) Hati katubazeeho omulingo naitwe tusobora kutunga okusemererwa omu mirimo yaitu ei tukora.
OMULINGO TUSOBORA KUTUGA OKUSEMERERWA OMU KUKORA N’OBWEKAMBI
Okuta emisingi ya Baibuli omu nkora nikisobora kutukonyera kutunga okusemererwa kuruga omu mirimo yaitu
10, 11. Kiki ekirukusobora kutukonyera kutunga entekereza enungi erukukwata ha mirimo yaitu?
10 Omukristaayo n’asobora kukora emirimo ya buli kiro kusobora kutunga akasente. Nitugonza kwehurra kurungi n’okutunga okusemererwa omu mirimo ei tukora, baitu tikyanguhire kubitunga obu turukuba nitukora emirimo ei tutarukugonza. Nitusobora tuta kutunga okusemererwa omu mirimo nk’enu?
11 Kuba n’enteekereza enungi. Obwire obumu, nikisobora okutanguha kuhindura enyikara yaitu baitu kyanguhire kuhindura entekereza yaitu. Kucumitiriza ha ntekereza eya Ruhanga aine nikisobora kutukonyera kutunga entekereza enungi erukukwata ha mirimo yaitu. Ekyokurorraho, obworaaba oli nyineka, obe n’entekereza erukugamba ngu omulimo gwawe n’obu guraaba nigwetagisa amaani maingi nigukukonyera kurolerra eka yaawe omu byetaago byayo. Nahabweki kurolerra ab’eka yaawe tikiri kintu kitaito omu maiso ga Ruhanga. Ekigambo kye kigamba ngu omuntu weena alemwa kurolerra eka ye “nakira obubi (omuntu) atarukuikiriza.” (1 Timoseo 5:8) Okumanya ngu omulimo gwawe nigukukukonyera okuhikiriza obujunanizibwa Ruhanga obu yakuhaire, nikisobora kukukonyera kutunga okusemererwa n’okutunga ekigendererwa eky’okweyongera kukora eki abakozi bagenzi bawe bataine.
12. Okuba abesigwa n’abekambi omu kukora emirimo yaitu nikuleta migisa ki?
12 Kuba mwekambi kandi omwesigwa. Okwekamba n’okumanya omulingo tusemeriire kukora emirimo yaitu nikisobora kurugamu emigisa. Abakozi abekambi kandi abaine amagezi g’okukora kurungi emirimo yabo batunga ibara erirungi omu bakama babo. (Enfumo 12:24; 22:29) Nk’Abakristaayo tusemeriire kuba besigwa obu turukuba nitukora emirimo yaitu—tutarukwiba sente, eby’okukozesa, rundi obwire bw’abakama baitu. (Abefeso 4:28) Nk’oku turozere omu suura ehoire, obwesigwa burugamu empeera. Omukozi obwaba mwesigwa, abantu nabo bamwesiga. Kandi omukama waitu n’obwakuba amanyire rundi atamanyire nk’oku tuli bakozi abekambi, nitusobora kutunga okusemererwa okuletwa kuruga omu “omutima omurungi” n’okumanya ngu nitusemeza Ruhanga waitu ou tugonza.—Abaheburaniya 13:18; Abakolosai 3:22-24.
13. Kuba n’engeso enungi tuli nambere tukorra nikisobora kurugamu birungi ki?
13 Okumanya ngu engeso zaitu nizisobora kuhaisa Yahwe ekitiinisa. Obu twikara twine engeso enungi ha mirimo yaitu, abantu abandi bakirora. Birungi ki ebirugamu? Nitusobora ‘kutamu ekitiinisa okwegesa okw’Omujuni waitu Ruhanga.’ (Tito 2:9, 10) Mali engeso zaitu enungi nizisobora kuletera abandi kurora oburungi obw’okuramya kwaitu nikyongera kubasikiriza. Teramu akasisani orole omulingo osobora kwehurra kakuba omukozi mugenzi waawe ayega amananu habw’ekyokurorraho kyawe ekirungi eky’oyoleka obwoba oli ha mulimo! Ekirukukirayo, tekereza hali kinu: Haroho ekintu kindi kyona ekirukukira oburungi kukira n’okuba n’engeso ezirukuletera Yahwe okusemererwa kandi ezirukumuhaisa ekitiinisa?—Soma Enfumo 27:11; 1 Petero 2:12.
KUKOZESA OKWETEGEREZA OBU TURUKUBA NITUKOMA OMULIMO GW’OKUKORA
14-16. Obu turaaba nitugonza kukora encwamu ha mulimo gw’okukora, bikaguzo ki ebikuru ebi tusemeriire kubanza kwekaguza?
14 Baibuli tetuha orukarra orukwoleka buli mulimo ogurukwikirizibwa n’ogutarukwikirizibwa. Baitu kinu tikirukumanyisa ngu tusemeriire kwikiriza buli mulimo ogu turatunga tutafiireyo kumanya guli mulimo gwa mulingo ki. Ebyahandiikirwe nibisobora kutukonyera kutunga omulimo omurungi, ogw’obwesigwa ogurukusemeza Yahwe kandi nibisobora kutukonyera kwetantara omulimo ogurukusobora kumubiihiza. (Enfumo 2:6) Obu turaaba nitugonza kucwamu omulimo ogu turakora, haroho ebintu bibiri ebikuru ebi tusemeriire kubanza kutekerezaaho.
15 Kukora omulimo gwa mulingo gunu nigusobora kunyetagisa kukora ekintu Baibuli eky’etanga? Ekigambo kya Ruhanga kyoleka ngu okwiba, okubiiha, n’okukora ebisisani bintu bibi. (Okuruga 20:4; Engeso Ezabakwenda 15:29; Abefeso 4:28; Okusuku’rwa 21:8) Tusemeriire kwanga omulimo gwona ogurukusobora kutwetagisa kukora ebintu binu. Okugonza kwaitu hali Yahwe tikutwikiriza kukora omulimo ogurukwetagisa kukora ebintu eby’atanga.—Soma 1 Yohana 5:3.
16 Kukora omulimo gunu nikisobora kunfoora muntu arukukonyera rundi arukukusagika ekikorwa ekibi? Tekereza ha kyokurorraho kinu. Kukora nk’omuntu arukutangirra abagenyi tikiri kibi. Baitu kakuba Omukristaayo aheebwa omulimo ogu ha irwarro ery’okwihamu enda? Omulimo gwe niguba gutarukumwetagisa uwe kwihamu enda z’abantu. Baitu kakuba ayeyongera kukorayo, tarukuba n’akonyera irwarro linu okweyongera okwihamu enda—ekikorwa ekijunanwa omu Kigambo kya Ruhanga? (Okuruga 21:22-24) Nk’abantu abarukugonza Yahwe, titurukugonza kukora ekiintu kyona ekiine akakwate n’ebintu Baibuli etanga.
17. (a) Bintu ki ebi tusobora kubanza kutekerezaho obu turukuba nitugonza kucwamu kukora omulimo? (Rora akasanduuko Omulimo Gunu Ngukole?.) (b) Omuntu waitu ow’omunda n’asobora kutukonyera ata kukora encwamu ezirasemeza Ruhanga?
17 Eby’okugarukamu eby’ebikaguzo bibiri ebiri omu kacweka 15 hamu na 16 nibisobora kutukonyera obu turukuba twine ensonga yona erukukwata ha mulimo. Okwongerezaaho, haroho ebintu bindi ebi tusemeriire kubanza kutekerezaaho tutakaikiriize kukora omulimo.b Tutanihira ngu omwiru omwesigwa n’aija kutaho ebiragiro ebirukubaza ha buli ncwamu yoona ei turaaba nitugonza kukora. Kinu nikyoleka ngu nikitwetagisa kuba bantu abarukwetegereza. Nk’oku twayegere omu Suura eya 2, nikitwetagisa kwega n’okuta omu nkora Ekigambo kya Ruhanga buli kiro kusobora kutendeka n’okumanyiza omuntu waitu ow’omunda. Kakuba tutendeka “amagezi” gaitu ‘tukagamanyiza’, omuntu waitu ow’omunda n’aija kutukonyera kukora encwamu ezirukusemeza Ruhanga kandi ezirukutukonyera kwerindira omu kugonza kwe.—Abaheburaniya 5:14.
OKWERINDA OMULIMO KUTATULEMESA EBY’OMWOYO
18. Habwaki kitanguhire kwikara nitwebembeza eby’omwoyo?
18 Tikyanguhire kukora encwamu ezirasemeza Yahwe omu biro binu ebya ha mpero eby’akabi kaingi. (2 Timoseo 3:1) Kutunga omulimo n’okugugumaho tikyanguhire. Nk’Abakristaayo ab’amananu tumanyire omugaso gw’okukora n’amaani kusobora kurolerra eka. Baitu kakuba tutegendereza, emirimo nyingi rundi entekereza y’ensi enu ey’okugonza kutunga itungo lingi n’esobora kutahirra obwomeezi bwaitu obw’eby’omwoyo. (1 Timoseo 6:9, 10) Leka tubazeeho omulingo tusobora kwegendereza kugwera orubaju nukwo twikale nitufaayo hali “ebi ebirukukira oburungi.”—Abafiripi 1:10.
19. Habwaki Yahwe nuwe asemeriire obwesige bwaitu bwona, kandi obwesige bwa mulingo gunu nibusobora kutukonyera kwetantara ki?
19 Okwesiga kwawe kwona kute omuli Yahwe. (Soma Enfumo 3:5, 6.) Tinuwe omuntu ou tusemeriire kwesigira kimu? Kasita atufaaho muno. (1 Petero 5:7) Amanyire ebyetago byaitu n’okutukira, kandi tali mwimi. (Zabuli 37:25) Nahabweki kirungi kuhuliiriza Ekigambo kye obu kitutererra ngu: “Omu kutekereza kwanyu muleke okwegomba erupiya; ebimunyinabyo nibyo bibamale: baitu uwe wenka [Ruhanga] akagamba ati Tindikuleka na kake.” (Abaheburaniya 13:5) Abakaiso ba Yahwe abaingi abarukukozesa obwire bwabo bwona omu buheereza nibakigumya ngu Ruhanga asobora kubaha ebyetaago byabo byona eby’obwomeezi. Obu turaaba nitwesigira kimu ngu Yahwe n’aija kuturolerra, nitwija kwetantara okweralikirra okuhinguraine ha kurolerra ab’omu maka gaitu. (Matayo 6:25-32) Titurukwija kuleka emirimo ei tukora kutuletera okunagiriza ebintu eby’omwoyo, nk’okutebeza amakuru amarungi n’okugenda omu nso’rokano.—Matayo 24:14; Abaheburaniya 10:24, 25.
20. Kimanyisa ki eriiso lyaitu kurora hamu, kandi n’osobora kwikara ota n’eriiso erikurora hamu?
20 Eriso lyawe liikaze nirirora hamu. (Soma Matayo 6:22, 23.) Kuba n’eriiso erikurora hamu nikimanyisa okutagumanganiza obwomeezi bwaitu n’itungo. Eriiso ly’Omukristaayo lirolerra ekigendererwa kimu—okukora Ruhanga eby’agonza. Nahabweki eriiso lyaitu obu liraaba nirirora hamu, titurukwija kuhahaara n’okuserra omulimo ogwa sente nyingi muno n’obwomeezi obw’okweyoleka. Kandi titurukwija kutaaha omu mwoyo gw’okuserra ebintu ebihyaka kandi ebirungi ebiikara nibirangirirwa ngu nibisobora kuleta okusemererwa. N’osobora ota kulinda eriiso lyawe nukwo likale nirirora hamu? Wetantale kutunga amabanja maingi agatarukwetagwa. Obwomeezi bwawe otabwijuzamu ebintu ebirukwetagisa kwikara nibitwara obwire bwawe kandi nibyetagisa okubirolerra. Ta obuhabuzi bwa Baibuli omu nkora oburukugamba “ebyokulya nebyokujwara” ebitwine bitumale. (1 Timoseo 6:8) Kora kyona ekirukusoboka okutagumanganiza obwomeezi bwawe n’itungo.
21. Habwaki tusemeriire kweteraho ebigendererwa, kandi kintu ki ekisemeriire kuba ky’okubanza omu bwomeezi bwaitu?
21 Wetereho ebigendererwa by’omwoyo, kandi obigendereho. Kusigikrra nk’oku twine obwire buke omu bwomeezi bunu, tusemeriire kweteraho ebigendererwa. Kakuba tutakikora nitwija kwesanga ebintu ebitaine omugaso gw’amaani nibitumarra obwire kandi nibitulemesa kukora ebintu ebikuru omu bwomeezi. Bintu ki ebisemeriire kubanza omu bwomeezi bwaitu? Abantu baingi ab’ensi okusoma nukwo bebembeza nukwo basobole kumara hanyuma batunge omulimo omurungi muno. Baitu Yesu uwe akatererra abegeswa be n’agamba ati: “Mubanze muse’re obukamabwe.” (Matayo 6:33) Mali, nk’Abakristaayo ab’amananu, twebembeza Obukama bwa Ruhanga omu bwomeezi bwaitu. Enyikara yaitu—encwamu ezi tukora, ebigendererwa ebi tweteraho, n’ebintu ebi tukora—bisemeriire kwoleka ngu okukora Ruhanga eby’agonza hamu n’eby’Obukama nibyo ebiturukutwara kuba bikuru kukira itungo n’emirimo eya buli kiro.
KUKORA N’AMAANI OMU BUHEEREZA
Nitwija kwoleka okugonza kwaitu hali Yahwe obu turaata omulimo gw’okutebeza omu kiikaro ky’okubanza omu bwomeezi bwaitu
22, 23. (a) Omulimo omukuru Abakristaayo ogu basemeriire kukora nugwo guha, kandi nitusobora kwoleka tuta ngu nitugutwara kuba mukuru? (Rora akasanduuko Encwamu Yange Ekandetera Okusemererwa n’Okumarwa.) (b) Kiki ekyomaliriire kukora obu kirukuhika ha mirimo ya buli kiro?
22 Habwokuba tumanyire ngu tuli omu biro ebirukumalirrayo ebya ha mpero, twikara nitukora omulimo omukuru oguhairwe Abakristaayo, ogw’okutebeza n’okufoora abantu abegeswa. (Matayo 24:14; 28:19, 20) Nka Yesu, nitugonza kwemarra omu mulimo gunu ogw’okujuna abantu. Nitusobora kwoleka tuta ngu omulimo gunu nitugutwara kuba mukuru? Abantu ba Yahwe abarukukira obwingi behayo kukora omulimo gunu nk’abatebezi b’ekitebe. Abamu bakozere entekaniza batandika kuheereza nk’abapayoniya rundi abamisani. Habw’okumanya omugaso gw’okuba n’ebigendererwa eby’omwoyo, abazaire baingi bekambisize abaana babo okukozesa obwire bwabo bwona omu kuheereza Yahwe. Abatebezi b’Obukama banu abekambi batunga okusemererwa omu buheereza bwabo? Mali bakutunga! Okuheereza Yahwe n’omutima gwaitu gwona nugwo mulingo gwonka oguturukugumya ngu niguleta okusemererwa, okumarwa, hamu n’emigisa nyingi.—Soma Enfumo 10:22.
23 Abarukukira obwingi tumara esaaha nyingi nitukora emirimo kusobora kusagika amaka gaitu. Oijuke ngu Yahwe n’agonza tutunge okusemererwa obu turaaba nitukora emirimo yaitu. Kakuba entekereza n’ebikorwa byaitu bikirraniza n’ebya Yahwe kandi bisigikirra ha misingi ye, nitusobora kutunga okusemererwa omu mirimo yaitu ei tukora. Baitu leka tumalirre kuruga ha mutima okutaleka emirimo okutuhugura kuruga ha mulimo gwaitu omukuru—ogw’okutebeza amakuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga. Obu twebembeza omulimo gunu omu bwomeezi bwaitu, tuba nitwoleka okugonza kwaitu hali Yahwe kandi kitukonyera kwerindira omu kugonza kwe.
a Ekigambo “mubaizi” ekirukuhindurwa kuruga omu Ruyonaani nikigambwa kuba “kyali kigambo ekyakozesebwaga ha muntu ayakozesaaga embaaho okubaija, okwombeka rundi okukora ebintu byona ebikorwa kuruga omu mbaaho.”
b Kumanya ebirukukiraho ha bintu ebi tusemeriire kutekerezaaho otakaikiriize omulimo, rora Watchtower, Apuli 15, 1999, rupapura 28-30, hamu na Watchtower eya Julaayi 15, 1982, rupapura 26.