Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w25 Juuni rup. 26-31
  • Twegiire ha Muhangi Waitu Obwomeezi Bwaitu Bwona

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Twegiire ha Muhangi Waitu Obwomeezi Bwaitu Bwona
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • EKYOKURORRAHO KY’ABAZAIRE BANGE
  • KUTANDIKA OBUHEEREZA OBW’AKASUMI KOONA
  • KUHEEREZA NK’ABAMIISANI
  • KUHEEREZA OMU BULAAYA —KANDI HANYUMA OMU AFRIKA
  • KUHEEREZA OMU MIDDLE EAST
  • KUGARUKA OMU AFRIKA
  • Yahwe Ampaire Emigisa Ei Nkaba Ntarukunihira
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2019
  • Yahwe ‘Aterekeriize Emihanda Yange’
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2021
  • Emigisa Eyampuniriize n’Ebinyegere omu Kuheereza Yahwe
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2023
  • Ebirungi Ebi Ntungire omu Buheereza Bwange Hali Yahwe
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
w25 Juuni rup. 26-31
Franco Dagostini.

EBYAFAAYO

Twegiire ha Muhangi Waitu Obwomeezi Bwaitu Bwona

BIKAGAMBWA FRANCO DAGOSTINI

KUTANGATANGANA ebiikaro ebirumu abaserikale abaine emundu, emihanda ey’isiirwe, emiyaga n’enjura ey’amaani, obulemu hamu n’okwiruka omuka yaitu. Ebi biri bimu ha bizibu nyowe na mukazi wange twatangatangaine obu tukaba nituheereza nka bapayoniya, n’omu mulimo gw’obumisaani. Baitu noobu kiraaba ngu tutungire ebizibu bingi, tutungire okusemererwa habw’encwamu ezi twakozere! Noobu kiraaba ngu tukaraba omu bizibu ebi byoona, Yahwe atusagikire kandi atuhaire emigisa. Nk’Omwegesa waitu Omukuru, atwegeseze n’amasomo amakuru.—Yob 36:22; Is. 30:20.

EKYOKURORRAHO KY’ABAZAIRE BANGE

Omu 1957, bazaire bange bakafuruka kuruga omu Italy baagenda Kindersley, omu Saskatchewan, omu Canada. Hanyuma y’obwire buke bakeega amananu kandi gakafooka kicweka ekikuru omu bwomeezi bwaitu. Ninyijuka obu nkaba nkyali muto namaraga obwire bwingi ndi omu buheereza n’ab’omu ka, nahabweki obwire obumu nkira kusandaara ningamba nti nkaheerezaaho nka “payoniya omusagiki” obu nkaba nyine emyaka munaana!

Franco akyali mwana muto ali hamu n’abazaire be hamu na bagenzi be.

Ndi n’abazaire bange hamu n’abagenzi bange, 1966

Abazaire bange bakaba banaku, baitu nabwo bakataho ekyokurorraho ekirungi eky’okwefeereza kusobora kuheereza Yahwe. Ekyokurorraho omu 1963, bakatunda ebintu byabo ebirukukira obwingi kusobora kutunga sente ez’okugenda omu rusorrokano orukooto omu Pasadena, California, omu U.S.A. Omu 1972 tukagenda orugendo orwa kilomita nka 1,000 kugenda omu rubuga rwa Trail, orurukusangwa omu British Columbia, Canada, kukonyera kutebeza omu bantu abarukubaza Orwitale omu kiikaro eki. Isenyowe yakoraga omulimo ogw’okurolerra n’okuyonja ebyombeko. Akanga emigisa ey’okutunga emirimo ey’erukumuha sente nyingi, nukwo asobole kuteeka omutima ha kuheereza Yahwe.

Ninsiima muno abazaire bange habw’ekyokurorraho baateerireho nyowe na bagenzi bange basatu. Ekyokurorraho kyabo kikaba kiri kicweka eky’okubanza eky’okuntendeka omu buheereza bwange hali Yahwe. Bakanyegesa ekintu eki nyikaire ninyijuka omu bwomeezi bwange bwona, kandi eki nikyo ngu: Kakuba mbanza kuserra Obukama, Yahwe naija kundolerra.—Mat. 6:33.

KUTANDIKA OBUHEEREZA OBW’AKASUMI KOONA

Omu 1980, nkataaha obuswere na Debbie, munyaanya itwe omurungi ow’akaba ataire omutima ha kuheereza Yahwe. Tukaba nitugonza kutaaha obuheereza obw’akasumi koona, nahabweki Debbie akatandika kuheereza nka payoniya hanyuma y’emyezi esatu tutaahire obuswere. Hanyuma y’omwaka gumu tutaahire obuswere, tukagenda omu kitebe ekitaito nambere hakaba hali obwetaago kandi nanyowe nkamweteeranizaaho omu kuheereza nka payoniya.

Franco na Debbie ha kiro kyabo eky’okugaitwa.

Ha kiro kyaitu eky’okugaitwa, 1980

Hanyuma y’obwire buke tukahwamu amaani twagonza kuruga omu kiikaro eki. Baitu tukabanza kubazaaho n’omurolerezi w’ekicweka ha nsonga enu. Omu mulingo gw’okugonza akatugambira ati: “Niinywe abarukuleetera enyikara yanyu kweyongera kugumangana. Mutaire muno omutima ha bizibu ebimurukutangatangana. Baitu kakuba muserra ebirungi nimwija kubizoora.” Obu bukaba buhabuzi obu tukaba nitwetaaga. (Zab. 141:5) Ahonaaho tukabuta omu nkora kandi hanyuma y’obwire buke tukakyetegereza ngu tukaba twine ebirungi bingi eby’okwegondezaamu. Baingi omu kitebe bakaba nibagonza kwongera ha buheereza bwabo otwaliiremu n’abato hamu na banyaanya itwe abakaba bali omu buswere n’abasaija abatali omu mananu. Eri likaba liri isomo ly’amaani muno hali itwe. Tukeega kuta omutima ha birungi ebi turukwegondezaamu n’okulindirra Yahwe kuterekereza enyikara ei esobora kuzooka nk’ey’egumangaine. (Mik. 7:7) Tukongera twatunga okusemererwa kandi enyikara enkongera yasemera.

Abasomesa abaatusomeseze omu isomero lyaitu ery’okubanza erya bapayoniya, bakaba baheerizeeho omu mahanga agandi. Obu bakaba nibatwoleka ebisisani kandi nibabazaaho ebizibu hamu n’emigisa ei baatungire, kikatuleetera kugonza kuheereza nk’abamiisani. Nahabweki tukacwamu kweteeraho ekigendererwa eki.

Ebirika ebiihirwe ha Kyombeko ky’Obukama nambere bemereza motoka.

Tuli ha Kyombeko ky’Obukama omu British Columbia, 1983

Kusobora kukihikiiriza, omu 1984, tukagenda omu Quebec nambere barukubaza orulimi Orufaransa ekiikaro ekikaba kiri omu kilomita ezirukuhingura omu 4,000 kuruga British Columbia. Eki kikamanyisa ngu tukaba twine kwega obuhangwa obuhyaka, n’orulimi oruhyaka. Ekizibu ekindi eki twatungire nikyo ngu obwire oburukukira obwingi twabaga tutaine sente ezirukumara. Haroho akasumi nambere twalyaga ebitakuli ebikaba bisigaire omu musiri, omulimi ebi yatwikiriize kuhaiga. Debbie yacumbaga ebitakuli binu omu miringo ey’erukwahukana kandi binura! Noobu kiraaba ngu tukaba nituhikwaho ebizibu, tukacwamu kugumiisiriza n’okusemererwa. Kandi tukaba nitukigumya ngu Yahwe akaba naaturolerra.—Zab. 64:10.

Kiro kimu, bakatuterra esimu ei tukaba tutarukunihira nibaturaaliza kuheereza ha Beseeri ey’omu Canada. Nubwo tukaba twakaruga kusaba kugenda omu Isomero lya Gilead, kandi noobu kiraaba ngu tukaba tusemeriirwe habw’okuraalizibwa oku, ha murundi nugwo gumu tukeehurra tuhoirwemu amaani. Baitu nabwo tukaikiriza. Obu twahikire ha Beseeri, tukakaguza Ow’oruganda Kenneth Little, ow’akaba naaheereza h’Akatebe k’Itaagi tuti, “Hati turaakora ki kakuba baturaaliza omu Isomero lya Gilead?” Akatugarukamu ati, “Nitwija kurora eki turaakora obu baarabeeta.”

Hanyuma ya wiiki emu bakaturaaliza kugenda omu Isomero lya Gilead. Nahabweki tukaba twine kukora encwamu. Ow’oruganda Little akatugambira ati: “Kyona eki muraacwamu kukora, obwire nibusobora kuhika nimweijukya kakuba twakozere kiri. Obuheereza bwona burungi hoona nambere muraacwamu kuheereza, Yahwe naija kubaha omugisa.” Tukaikiriza kugenda omu Isomero lya Gilead, kandi omu myaka egi yoona twikaire niturora ebigambo by’Ow’oruganda Little nibihikirra. Ebigambo ebi byonyini twaikaraga nitubigambira abandi, abaabaga baine kukora encwamu obukirukuhika ha buheereza obu barayejumbiramu.

KUHEEREZA NK’ABAMIISANI

(Ha moso) Ulysses Glass

(Ha bulyo) Jack Redford

Kikatusemeza muno kuba bamu h’abeegi 24 aba kilaasi eya 83 ey’isomero lya Gileaderikaba liri omu Brooklyn, New York, omu Apuli 1987. Ow’oruganda Ulysses Glass na Jack Redford nubo bakaba basomesa baitu abakuru. Hanyuma y’emyezi etaano, tukamaliiriza isomero omu Sebutemba 6, 1987. Tukasindikwa omu Haiti, tuli hamu na John na Marie Goode.

Franco na Debbie bali omu kutebeza musa gw’enyanja omu Haiti.

Omu Haiti, omu 1988

Omu Haiti, hakaba hatakasindikwayoga abamiisani kuruga abamiisani abaali baliyo babingwa omu ihanga eri omu 1962. Hanyuma ya wiiki isatu tumazire isomero lya Gilead, tukatandika kuheereza omu Haiti omu kitebe ekitaito ekikaba kiine abatebezi 35 kandi ekikaba kiri omu nsozi. Tukaba tukyali bato, tutaine ebintu bingi ebi tumanyire, kandi tukaba nitwikara itwenka omu nju y’abamiisani. Abantu omu kiikaro eki baali banaku muno kandi baingi bakaba batamanyire kusoma. Omu myaka yaitu ey’okubanza, hakabaho ihunga ery’amaani, hakacwekaho obulemu oburukusigikirra haby’obulemi, kandi abantu baalengahoga kwihaho gavumenti.

Tukeega bingi kuruga h’ab’oruganda na banyaanya itwe omu Haiti abakaba bagumire omu by’omwoyo kandi baine okusemererwa. Abarukukira obwingi bakaba baine obwomeezi obugumangaine baitu nabwo baagonzaaga Yahwe n’obuheereza. Haroho munyaanya itwe omu ow’akaba akuzire omu myaka kandi ow’akaba atamanyire kusoma baitu akaba akwasire ebyahandikirwe nka 150 omu mutwe. Ebizibu ebikaba biri omu kiikaro eki bikatuleetera kweyongera kugonza kutebeza abantu nitubagambira ngu Obukama bwa Ruhanga bwonka nubwo burukwija kumaraho ebizibu ebi byona. Mali nikitusemeza muno kurora ngu bamu h’abeegi baitu aba baibuli ab’okubanza hati nibaheereza nka bapayoniya ab’akasumi koona, bapayoniya ab’embaganiza kandi abamu nk’abagurusi.

Obu tukaba tuli omu Haiti, nkatangatangana omusigazi omuto ow’arukwetwa Trevor, ow’akaba naahereza nk’omumiisani omu diini ey’Abamamoni kandi natunga omugisa ogw’okubazaho na uwe ebirukukwata ha Baibuli. Hanyuma y’emyaka kurabaho, akasindika ebbaruha ei nkaba ntarukunihira naagamba ati: “Ningenda kubatizibwa ha rusorrokano orukooto orurukuhonderaho! Kandi ningonza kugarukayo omu Haiti mpeereze nka payoniya ow’embaganiza omu kiikaro kyonyini nambere nkaba nimpeereza nk’omumiisani w’Abamamoni.” Kandi eki nikyo kyonyini uwe na mukazi we baakozere kumara emyaka nyingi.

KUHEEREZA OMU BULAAYA —KANDI HANYUMA OMU AFRIKA

Franco ali mu ofiisi ye naakora.

Ndi ha mulimo omu Slovenia, omu 1994

Tukasindikwa kuheereza omu kicweka kimu ekya Bulaaya nambere omulimo gwaitu ogw’okutebeza gukaba kugarwizeemu. Omu 1992 tukahika Ljubljana, Slovenia, haihi n’ekiikaro nambere abazaire bange baakuliire batakagenzere omu Italy. Omu biikaro ebimu omu Yugoslavia eya kara hakaba hakyarumu obulemu. Ab’oruganda abakaba bali omu Vienna, ey’omu Austria, Zagreb, ey’omu Croatia, hamu na Belgrade, ey’omu Serbia, nubo bakaba nibarolerra omulimo gw’okutebeza omu kiikaro eki. Baitu hati buli ihanga likaba lisemeriire kuba na Beseeri yalyo.

Eki kikamanyisa ngu tukaba tusemeriire kwega orulimi orundi oruhyaka n’okumanyiira obuhangwa obuhyaka. Abantu ab’omu kiikaro eki baagambaga, “Jezik je težek,” ekirukumanyisa ngu “Orulimi rugumire.” Kandi mali rukaba rugumire! Tukagonza muno obwesigwa bw’ab’oruganda na banyaanya itwe abaikaraga beeteekaniize kworobera empindahinduka ez’ekitebe kandi twaroraga omulingo Yahwe yabahaga emigisa. Tukarora omulingo Yahwe aikara naaterekereza ensonga kandi omu bwire obuhikire. Emyaka nyingi ei twamazire omu Slovenia tukeega amasomo maingi amahyaka kwongerra h’amasomo maingi aga tukaba twegere omu myaka ey’enyuma.

Baitu obwomeezi bwaitu bukagumizaamu nibuhinduka. Omu mwaka gwa 2000, tukasindikwa kuheereza omu Côte d’Ivoire, omu Afrika eya Bugwaizooba. Hanyuma, habw’okucwekaho obulemu omu Novemba 2002 tukatwarwa omu Sierra Leone. Kandi oku obulemu obukaba bumazire emyaka 11 nubwo bukaba bwakahwaho. Kikaba kigumire kuruga omu Côte d’Ivoire ahonaaho. Baitu amasomo aga tukaba twegere gakatukonyera kwikara tusemeriirwe.

Tukata omutima h’abantu baingi abakaba nibagonza kumanya amananu hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe abakaba bagumiisirize obulemu kumara emyaka nyingi. Bakaba bali banaku, baitu bakaba bali bagabi. Munyaanya itwe omu akaha Debbie engoye. Debbie obu yayangire, munyaanya itwe onu akalemeraho kandi yagamba ati: “Omu kasumi k’obulemu ab’oruganda na banyaanya itwe kuruga omu mahanga agandi bakatukonyera. Hati niitwe abasemeriire kukonyera” Tukakifoora kigenderwa kyaitu kwegera ha kyokurorraho kyabo.

Tukongera twagaruka omu Côte d’Ivoire, baitu hakongera habaho obutabanguko omu by’obulemi ekyaleesereho obulemu. Nahabweki omu Novemba 2004, bakatwiha omu ihanga nibakozesa enyonyi obu buli omu aine ensaho emu. Tukaraara ha bbaraza omu nkambi y’amahe g’Abafaransa kandi ekiro ekyahondiireho tukatwarwa omu Switzerland. Obu twahikire ha ofiisi y’Itaagi nka saaha mukaaga ez’ekiro, ab’oruganda abali h’akatebe k’Itaagi hamu n’abeegesa b’Isomero ly’Abagurusi n’Abaheereza otwaliiremu n’abakazi baabo, bakatutangirra n’okusemererwa obu nibatugwa omukifuba, baatuha ebyokulya hamu na cokuleti nyingi. Mali tukeehurra ngu nitugonzebwa muno.

Franco naaha orubazo ha Kyombeko ky’Obukama omu Côte d’Ivoire.

Naabaliza ensuhuuki omu Côte d’Ivoire, 2005

Tukasindikwa kuheereza omu Ghana habw’akacu kake kandi hanyuma tukagenda omu Côte d’Ivoire obulemu obu bwahoireyo. Embabazi ab’oruganda baatwolekere zikatukonyera kugumira engendo ezikaba nizituntuza muno otwaliiremu n’obujunaanizibwa obu twaheebwaga habw’akacu kake. Noobu kiraaba ngu Abakaiso ba Yahwe bamanyirwe nk’abantu abooleka okugonza, ekintu eki baatukoliire tukakirora nk’ekintu ekikuru muno omu bwomeezi bwaitu. Amananu gali n’obusumi obu obugumangaine, bukatwegesa isomo ery’amaani muno.

KUHEEREZA OMU MIDDLE EAST

Franco na Debbie nibarambura ebisigarra by’ebyombeko ebya kara ebiri omu Middle East.

Tuli omu Middle East, omu 2007

Omu 2006 tukatunga ebbaruha kuruga ha kitebe ekikuru ey’ekaba netumanyisa nkooku tuhairwe obujunaanizibwa obuhyaka omu Middle East. Na ha murundi gunu, tukaba twine kumanya ebintu ebihyaka, kutangatangana ebizibu ebihyaka, kwega endimi empyaka hamu n’obuhangwa obuhyaka. Tukaba twine ebintu bingi eby’okwega omu kiikaro kinu ekikaba kiine ebizibu omu by’obulemi n’omu by’amadiini. Tukagonza endimi ezirukwahukana ezikaba ziri omu bitebe kandi twarora obumu oburuga omu kuhondera oburagirizi bw’ekitebe. Tukagonza muno ab’oruganda habwokuba baingi hali bo bakagumira okuhakanizibwa kuruga omu banyabuzaale, abeegi bataahi baabo, abakozi bataahi baabo hamu n’abataahi.

Tukaba ha rusorrokano orukooto orw’embaganiza orw’omwaka 2012 orwabaire Tel Aviv, omu Isaleeri. Gunu gwali murundi gw’okubanza abantu ba Yahwe kwongera kwesooroza hamu omu bwingi omu kiikaro eki kuruga kimalirra kubaho ha Pentekooti 33 Y.A.K. Mali kikaba kiro eki tutasobora kwebwa!

Omu myaka egi tukasindikwa kubungira ihanga nambere omulimo gwaitu gukaba gutangirwe. Tukagenda n’ebitabu ebimu, twayejumbira omu buheereza kandi twaba ha nsorrokano enkooto baitu eziroho abantu bake. Abaserikale abakaba baine eby’okurwanisa bakaba bali buli hamu, hamu n’ebiikaro ebiroho abaserikale abarukwaza baitu tukeehurra twine obulinzi obu twabaga nitugenda n’obwekengi obu tuli n’ab’oruganda na banyaanya itwe bake.

KUGARUKA OMU AFRIKA

Franco naakozesa laptop.

Ninteekaniza orubazo omu Congo, omu 2014

Omu 2013 tukatunga obujunaanizibwa obwatwetaagisize kugenda omu kiikaro ekirukwahukanira kimu n’eki tukaba turumu obu nituheereza ha ofiisi y’itaagi lya Kinshasa, omu Congo, ihanga erikooto muno, erirumu ebyahangirwe ebirungi baitu eriikaire lirumu obunaku bwingi hamu n’obulemu. Ha kubanza tukagamba ngu, “Afrika tugimanyire; tweteekaniize.” Baitu eki tukaba tutamanyire nikyo ngu tukaba tukyaine bingi eby’okwega kukira muno obu kyatwetaagisaaga kugenda omu biikaro nambere hali enguudo embi hamu n’entindo. Baitu nabwo tukaba twine ebirungi bingi ebi tukaba twine kutaho omutima, ebikaba nibitwarramu okugumiisiriza n’okusemererwa kw’ab’oruganda noobu kiraaba ngu bakaba baine ebizibu omu by’entaahya, okugonza oku bakaba bainiire obuheereza n’amaani baateekamuga kugenda omu nsorrokano ez’ekitebe hamu n’ensorrokano enkooto. Tukeerorra omulingo omulimo gw’Obukama gwayeyongiire habw’obusagiki bwa Yahwe n’emigisa ye. Omu myaka ei twamazire omu buheereza obw’akasumi koona omu Congo, tukeega amasomo amakuru kandi twatunga abanywani baingi abaafokere nk’ekicweka ky’eka yaitu.

Franco ali hamu na guruupu y’ab’oruganda na banyaanya itwe nibagenda omu kyaro kutebeza.

Nitutebeza omu South Africa, 2023

Ha kumalirra kw’omwaka 2017, tukaheebwa obujunaanizibwa obundi omu South Africa. Linu liri itaagi erikyakizireyo obukooto omu mataagi agatukaba twakaheerezaamu kandi n’obujunaanizibwa obutwahairwe ha Beseeri bukaba buli buhyaka hali itwe. Nabwo tukaba twine biingi eby’okwega, baitu amasomo aga tukaba twegere kara gakatukonyera. Nitugonza ab’oruganda na banyaanya itwe baingi abamazire emyaka nyingi nibaheereza n’okugumiisiriza. Kandi mali kitusemeza muno kurora Ababeseeri nibakorra hamu omu bumu, noobu kiraaba ngu b’erangi ezirukwahukana kandi nibaruga omu buhangwa oburukwahukana. Mali kyanguhire kurora omulingo Yahwe arukukonyeramu abantu be kwikara omu businge obu nibajwara omuntu omuhyaka kandi nibata omu nkora emisingi ya Baibuli.

Kumara emyaka nyingi tutungire obujunaanizibwa oburukusemeza, kitwetaagisize kumanyiira obuhangwa oburukwahukana hamu n’okwega endimi empyaka. Obwomeezi bwikaire butanguhire, baitu twikaire niturora okugonza kwa Yahwe kuraba omu kitebe kye hamu n’oruganda orw’ensi yoona. (Zab. 144:2) Nitukigumya ngu okutendekwa oku tutungire omu buheereza bwaitu obw’akasumi koona, kutufoire abaheereza ba Yahwe abarungi.

Ninsiima muno omulingo abazaire bange bankulizeemu, obusagiki bwa mukazi wange omugonzebwa, Debbie, hamu n’ebyokurorraho ebirungi eby’ab’oruganda na banyaanya itwe omu nsi yoona. Obu nituteekerezaaho obusumi bwaitu obw’omumaiso, nyowe na mukazi wange tucweriiremu kimu kwikara nitwega amasomo kuruga hali Omwegesa waitu Omukuru Yahwe.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana